VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Špirić: BiH nije suverena zemlja, međunarodni je poligon

    U susret novom izvještaju o napretku BiH na evropskom putu, neizvjesno je da će se pregovori sa EU otvoriti do kraja godine.

    • Ne treba robovati izvještajma koje dolaze iz Brisela, oni su uvijek bili manifestacionog karaktera. Uvijek su nas udaljavali od pregovaračkog stola, tražili krivce. Volio bih da bude pozitivan izvještaj – rekao je Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Istakao je da je političko Sarajevo obojeno mržnjom prema Srbima.

    • Mi smo spremni za dijalog, da stavimo svih 14 prioriteta na sto. Važno je da se riješimo stranaca u institicijama BiH da bi one bile kredibilne. BiH nije suverena zemlja, međunarodni je poligon – poručio je Špirić gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Naveo je da će rukovodstvo Srpske dokazati da je Srpska u pravu i njeni stavovi.

    • Bosna i Hercegovina je još uvijek međunarodni poligon i nije suverena zemlja i kada tu suverenost pokaže presjednik Srpske Milorad Dodik, on se smatra smetnjom za napredak – izjavio je Špirić i dodao da je “ponekad lijek koji se najteže pije treba popiti” i napominje da se BiH mora riješiti “ortopedskih pomagala” oličenih u nekim ambasadorima i međunarodnoj zajednici.

    Kaže da u BiH ne postoji zrela politička situacija za iskorak koji se očekuje na putu BiH ka Evropskoj uniji.

    • Teret koji nosi rukovodstvo Srpske mnogi ne razumiju, potrebno nam je jedinstvo i ostati na nogama – poručio je Špirić i dodao da niko nema pravo da odustane od borbe za Republiku Srpsku.

    On je napomenuo da opozicija treba da traži rješenja za određene probleme u kojima se nalazi Republika Srpska, ali da bi to uradili treba da sjednu i razgovaraju sa predsjednikom Republike i srpskim članom Predsjedništva BiH, te rukovodstvom Narodne skupštine, bez obzira koliko to bile teške rasprave.

    Špirić je rekao da sankcije ne vode rješenju problema, te da su izvan pravde, logike i razuma.

    • Cilj takvih sankcija je da naprave dublje ekonomske potrese, s tim što cijenu neće plaćati samo Republika Srpska, nego i cijela BiH, kao i zemlje koje sa njom sarađuju – upozorio je Špirić.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, on je rekao da se zbog kriza u svijetu očekuju složena vremena, u kojima treba brzo i efikasno djelovati.

    • Dok se globalni izazovi ne riješe, treba postići minimum političkog jedinstva da preživimo. Plate i penzije nisu ugrožene i to je dovoljno da držimo stabilan sistem – poručio je Špirić.
  • Dodik: Srpska stabilna uprkos opstrukcijama zlih ljudi

    Dodik: Srpska stabilna uprkos opstrukcijama zlih ljudi

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da svi ekonomski rezultati i pokazatelji koje ima aktuelna vlast u Srpskoj govore o finansijskoj i političkoj stabilnosti, uprkos stalnim opstrukcijama zlih i nedorečenih ljudi poput američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija i ostalih, koji nastoje direktno da utiču na ograničenje finansiranja u Republici.

    Pored brojnih i objektivnih globalnih problema, vlast koju vodim učinila je mnogo u svim aspektima i naše politike su godinama podržane od našeg naroda – dodao je Dodik.

    Dodik je na svom Instagram profilu u retrospektivi protekle sedmice naveo da je prisustvovao svečanosti uručivanja inkubatora i opreme za zbrinjavanje novorođenčadi, koji su nabavljeni sredstvima prikupljenim na donatorskoj večeri “S ljubavlju hrabrim srcima”.

    • Ovom akcijom pokazujemo da je Republika Srpska humano društvo i njome smo uspjeli okupiti pojedince i institucije kako bismo iskazali ljudsko dostojanstvo i pomogli kad je najpotrebnije – istakao je Dodik.

  • Šmit odlazi, jednog dana…

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, “otkrio” je da će biti posljednji visoki predstavnik.

    Gostujući u programu Fejs televizije, Šmit je, između ostalog, poručio da, bez obzira što će biti posljednji visoki predstavnik, namjerava ostati u BiH “sve dok je potrebno”, odnosno sve dok, kako je rekao, ne budu realizovane 5+2 reforme.

    Takođe je poručio da mu predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, svojim “negodovanjem i nepriznavanjem visokog predstavnika, samo produžava mandat u BiH”.

    Incko rekorder
    Šmitovo obećanje da će biti posljednji visoki predstavnik mnogi su, inače, primili s velikom dozom skepse, budući da Šmit nije pojasnio koliko bi njegov (ne)legitimni mandat mogao da traje.


    Iako je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN u avgustu 2021. preuzeo dužnost od dotadašnjeg visokog predstavnika, Valentina Incka, činjenica je da ne postoji ograničenje u dužini mandata koji šef OHR ima u BiH.

    Prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, švedski diplomata Karl Bilt, na čelu OHR nalazio se samo godinu i po dana.

    Njegov nasljednik, Španac Karlos Vestendorp, funkciju visokog predstavnika obavljao je dvije godine, Austrijanac Volfgang Petrič u toj fotelji proveo je tri godine, britanski diplomata Pedi Ešdaun četiri, Nijemac Kristijan Švarc Šiling jedva nešto više od godinu dana, slovački karijerni diplomata Miroslav Lajčak na čelu OHR takođe je bio oko godinu i po, da bi, nakon njega, za visokog predstavnika bio izabran Austrijanac Valentin Incko, koji je na poziciji visokog predstavnika ostao rekordnih 12 godina.

    Referendum?!
    Nekadašnji ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo kaže da bi, s obzirom na nepriznavanje Šmitovog legitimiteta od strane vlasti u Republici Srpskoj, ali i kritika koje na njegov račun neprestano stižu od brojnih političkih lidera iz FBiH, možda najbolje rješenje bilo da sudbina njemačkog diplomate u BiH bude odlučena na referendumu.

    Možda je najbolje rješenje da se raspiše referendum o ostanku Kristijana Šmita u BiH, budući da njegove odluke ne važe u Republici Srpskoj, a Srpska funcioniše sasvim normalno i bez njegovih odluka koje se primjenjuju samo u FBiH, iako i tu protiv sebe ima Željka Komšića koji ga je žestoko isprozivao u UN. Zbog toga je možda najbolje raspisati referendum o njegovom odlasku iz BiH i na taj način, demokratskim putem, riješiti taj problem – predlaže Aćimović.

    Dodaje da ako ne postoji mogućnost da šef OHR djeluje na teritoriji cijele BiH, odnosno ako se u Republici Srpskoj ne prihvataju njegove odluke, nema smisla ni samo postojanje OHR.

    “Zatvoriti sve političare do konačnog dogovora”
    Na naše pitanje da li može prognozirati datum zvaničnog zatvaranja OHR u BiH, Aćimović odgovara da bi domaći politički lideri cijeli taj proces mogli značajno da ubrzaju.


    – Prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije moraju da se ispune na nekoj konferenciji za BiH, da je ne nazivamo nekim Dejtonom 2. Mislim da je potrebna neka nova konferencija za BiH, gdje bi politički lideri bili zatvoreni i pregovarali dok se svi ne dogovore, od pozicije do opozicije. Tu bi se usvojilo 14 zaključaka iz Mišljenja evropske komisije, automatski bi se otvorili pregovori s EU i dogovorili o brzom putu integracija. To bi bilo moderno zapadno rješenje tog problema. Možemo izabrati da li da idemo ovim putem blokada ili ćemo zatvoriti sve političare na jedno mjesto dok ne dogovore realizaciju svih 14 prioriteta, te dobiju garancije da će se po ubrzanom procesu otvoriti pregovori za pristupanje EU. Ova druga opcija, po mom mišljenju, puno je bolja – kaže Aćimović.

  • MMF i EU traže novi zakon – Vlast i dalje tapka u mjestu

    MMF i EU traže novi zakon – Vlast i dalje tapka u mjestu

    Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je sada na snazi, Bosna i Hercegovina ima od 2015. godine. Ali je očigledno neprimjenjiv.

    Usvajanje novog zakona, već godinama traže MMF i Evropska unija, a da će se u Parlamentu BiH naći do kraja ovog mjeseca, najavio je nedavno predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik.

    Kako to obično biva sa obećanjima Milorada Dodika, Zakon nije usvojen, a BiH rizikuje vraćanje na sivu listu MANIVOLA. U prevodu, otežane transakcije pa i finansijske blokade za sve građane koji na bilo koji način nešto plaćaju u regionu i svijetu.

    „Ostaće da se to usaglasi oko pranja novca, to je evropski Zakon, i to ne bi trebalo da bude samo dio agende ispunjavnja 14 prioriteta, nego da BiH ne bi dospjela na crnu listu”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a prije 20-tak dana.

    Ni evropski zahtjevi ni mogući finansijski blokovi izgleda da nisu natjerali vladajuću koaliciju na nivou BiH da konačno donesu novi Zakon o sprječavanju pranja novca. Krajnji rok je bio do kraja oktobra, a umjesto Zakona stižu samo nova obećanja. Ovaj put od predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    „Kada su u pitanju svi najavljeni, pa i taj Zakon o sprječavanju pranja novca, to je maltene završeno. Nama su bile potrebne još jedna ili dvije sjednice“, poručila je prije nekoliko dana i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto.

    MMF i Evropska unija već godinama zahtijevaju od BiH usvajanje ovog Zakona. U suprotnom, BiH rizikuje uvrštavanje na sivu listu Manivola. A to znači finansijske, političke i ekonomske posljedice za sve građane BiH.

    „To u praksi znači, osim što će BiH biti prepoznata kao nepovoljno tržište za strane investitore i onemogućava poslovanje sa privrednim subjektima, transkacije čini otežanim, jer su sva plaćanja upitna. To nanosi štetu i pojedincima, jer sve države i kompanije mogu da posumnjaju u porijeklo novca koji dolazi iz i u BiH, mogu blokirati, otežati ili poskupjeti transkacije“, rekao je Igor Gavran, ekonomista.

    Osam godina nakon što je BiH skinuta sa sive liste, vraćanje na nju postaje sve izvjesnije.

    „Očekujem da u što skorije vrijeme dođe do usvajanja ovog Zakona, jer su to koalicioni partneri usaglasili. Što se tiče samog zakonskog rješenja, a ukoliko dođe do njegovog usvajanja, vjerujem da će biti nedoumica i praznina, vjerujem da će u narednim mjesecima doći već do Izmjena i dopuna“, kaže Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u PD PS BIH.

    „Bilo je uvjeravanja da će se to desiti u septembru, pa do kraja oktobra, evo već je kraj godine a tog Zakona nema na vidiku. I imam osjećaj da tu postoji strah od jednog dijela vladajuće koalicije, da će se usvajanjem tačno vidjeti tok novca u ovoj zemlji“, poručuje Branislav Borenović, član Komisije za borbu protiv korupcije u PD PS BIH.

    Iako se zbog manjkavosti postojećih zakonskih propisa ne može utvrditi koliki je obim problema pranja novca u BiH, iz SIPE su u svom izvještaju za prošlu godinu naveli da je samo u istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da je kroz finansijski sistem BiH u legalne novčane tokove ubačeno više od 35 miliona maraka nelegalno stečenog novca.

  • Komšić: Govor pred Savjetom bezbjednosti UN-a izazvao je pažnju ambasadora, odudarao je od uobičajenog

    Komšić: Govor pred Savjetom bezbjednosti UN-a izazvao je pažnju ambasadora, odudarao je od uobičajenog

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je danas u izjavi za Fenu da je njegov govor u Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem je kritizirao visokog predstavnika Christiana Schmidta, izazvao pažnju ambasadora zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a.

    “Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da je govor izazvao pažnju ambasadora zemalja članica Vijeća sigurnosti. Bar sam primijetio da sa zanimanjem slušaju jer je govor odudarao od uobičajenog izlaganja ambasadora u toj instituciji. Šta ko o tome misli sigurno je vezano za zvanične političke pozicije zemalja koje predstavljaju”, rekao je Komšić.
    Također, dodao je, da ne treba misliti da je, u ovakvoj situaciji u svijetu, baš Bosna i Hercegovina top tema Vijeća sigurnosti UN-a.

    “U svakom slučaju, nastup je primjećen i vlade zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a će biti obavještene o njemu”, kaže Komšić.

    Tokom boravka u New Yorku sastao se i sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterasom.

    Jedna od tema bilo je i to Imaju li UN rješenje za ratne sukobe u Palestini i Ukrajini, razgovara li se o mirovnim planovima ili postoji mogućnost da sve preraste u globalni sukob.

    “Sa generalnim sekretarom UN-a sam naravno razgovarao i o tim pitanjima. Prenio sam mu svoju podršku, jer u tim slučajevima mogu govoriti samo u svoje ime, njegovim stavovima vezano za ta pitanja. Na žalost, stvarna moć da se zaustavi ova strahota u Gazi je u drugim ‘centrima moći’ u svijetu. Ali, stavovi koje zastupa generalni sekretar UN zaista imaju veliku podršku zemalja članica UN-a. Kada se pogleda cjelokupna situacija u svijetu ta podrška je čak neuobičajeno velika i jaka”, rekao je Komšić.

  • Nešić: Ja radim svoj posao, Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten

    Nešić: Ja radim svoj posao, Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić poručio je da on radi svoj posao, a da Kristijan Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten.

    Nešić je rekao da nije Šmitov posao da donosi zakone već je to posao izabranih predstavnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Šmit je za federalne medije rekao da Nešić treba da radi ono što mu je posao, da ima još puno toga da uradi i da vodi računa o pitanju, kao što je “kako se štite diplomate”.

    • Za razliku od Šmita ja i te kako radim svoj posao, brinem o bezbjednosti svih građana u BiH, o bezbjednosti imovine unutar BiH, a isto tako vodim računa o migrantima koji prolaze ili ostaju u BiH – istakao je Nešić za Srnu.

    Nešić je naglasio da Šmitova bezbjednost neće biti ugrožena i da ne treba da se brine, ali će morati da poštuje zakone ove zemlje.

    Nakon što je njemački turista poručio da će u BiH ići tamo gdje je potrebno, te da “ni Nešić ni bilo ko drugi u Republici Srpskoj ne treba da policijacu koji mu pruža podršku učine ništa nažao jer će tada imati diplomatski problem koji će pokrenuti”, Nešić je odgovorio da, koliko mu je poznato, Šmitu niko nije prijetio i kao ministar bezbjednosti garantuje da mu niko neće prijetiti.

    Ali, naglasio je Nešić, Kristijan Šmit mora da reguliše svoj boravak u BiH jer zakoni za sve važe, pa i za njega.

  • Da li je zajednički poduhvat Marfija i Šmita zapao u ozbiljne teškoće?

    Da li je zajednički poduhvat Marfija i Šmita zapao u ozbiljne teškoće?

    Zauzet obavezama u Sarajevu, kako sam tvrdi, Kristijan Šmit se nije pojavio u Njujorku. Istog dana kada se u Savjetu bezbjednosti raspravljalo o BiH, Šmit je tražio prostor u federalnim medijima.

    Analitičari tvrde – Šmit nije sam odlučio da ne ide u Njujork, nego je dobio nalog da ostane ovdje.

    Ocjenjuju da je zajednički poduhvat američkog ambasadora Majkla Marfija i Kristijana Šmita zapao u ozbiljne teškoće i da je logično da oni koji su ih poslali u BiH treba da ih vrate kući.

    Play Video

    I dok se Kristijan Šmit nemušto po sarajevskim medijima pravda da zbog obaveza nije mogao ići u Njujork, politikolog Nenad Kecmanović smatra da Šmit nije sam odlučio da se ne pojavi na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, nego je dobio nalog da ostane ovdje na terenu i radi šta zna.

    S obzirom na aktuelnu situaciju u svijetu samo im je još Šmit trebao, kaže Kecmanović koji ocjenjuje da je logično očekivati da i njega i američkog ambasadora vrate kući.

    • Neće to baš biti odmah da ne bi djelovalo kao poraz. Oni su htjeli da pod okriljem sudskog procesa tiho sklone Dodika, a izazvali su međutim gužvu, narod na entitetskim granicmama, homogenost rukovodstva, podršku opozicije, solidarnost Srbije, Mađarske i Rusije… Mislim da je svima jasno da se ne radi o Dodiku, nego o Republici Srpskoj – rekao je Kecmanović.

    Šmit je klasična posljedica globalne konfuzije u kojoj su se izgubili elementarni kriterijumi u međunarodnim odnosima, a njegov neodlazak u Njujork pokazuje svu tragikomičnost vremena u kome živimo, smatra profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Drago Vuković.

    • Što se tiče Šmita, mislim da se on potpuno izgubio, da ovo što Republika Srpska pokušava da se bavi ozbiljnim, ne samo političkim procesima, kada je riječ o Šmitu, nego i pravosudnim procesima i pokretanje nekih procesa pred međunarodnim sudovima i uključivanje stranih advokata, pravi ozbiljnu nervozu kod Šmita – kazao je Vuković.

    A nervozu, reklo bi se, Šmit nastavlja da iskazuje gostujući u federalnim medijima. Bar ako je zaključiti po neprimjerenom rječniku, koji mu nije nepoznanica.

    • Јednostavno ne ide drugačije, zar misli stvarno da se tako može ponašati u Evropi, kao neki banjalučki bik – prokomentarisao je Šmit u svom stilu gostujući na sarajevskoj FACE televiziji.

    Da uvrede svjedoče o tome kakve su njemačke diplomate, prokometarisao je na društvenim mrežama savjetnik predsjednika Srpske Ognjen Tadić.

    I ne samo da nastupa u maniru čovjeka bez manira, Šmit iznosi i navode o tome kako se u Srpskoj za politiku traži saglasnost ruskog ministra Sergeja Lavrova, te poručuje ministru bezbjednosti da radi svoj posao. Nije dugo čekao na odgovor iz Srpske.

    • Dodik, a i generalno mi iz Republike Srpske smo i prepoznatljivi baš po tome da sami, samostalno i autonomno donosimo svoje političke odluke, a ako je nekom potrebno zeleno svjetlo od Lavrova, onda je to upravo Šmit koji bez, između ostalog i glasa Rusije, ne može postati visoki predstavnik – istakao je Radovan Kovačević, delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH.

    Nenad Nešić, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara rekao je da on svoj posao radi vrlo odgovorno i revnosno i, kako navodi, ne razumije na šta je mislio Šmit.

    • Vjerovatno je stvar u tome što on ne radi svoj posao, nego one poslove koji mu ne pripadaju i za koja nema zakonska ovlašćenja – jasan je Nešić.

    Ide Šmit i korak dalje od vrijeđanja i držanja lekcija.

    • Ono što je indikativno u ovom nastupu jeste da je Šmit izrekao potpuno netačnu informaciju, to jest laž, a to je da je uslov za pristupanje Evropskoj uniji rješavanje pitanja državne imovine. To apsolutno nije tako – smatra Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    I dok za to optužuje Dodika, zapravo Šmit manipuliše Evropljanima i vrlo jasno se mora odvojiti evropska od agende koju provode Šmit i nekoliko ambasadora koji su ga izabrali, a koji žele da razvlaste Republiku Srpsku i geopolitički je slome, zaključuje Mazalica.

  • Stevandić: Usvajanje Zakona o vrhovnom sudu BiH bilo bi neustavno

    Stevandić: Usvajanje Zakona o vrhovnom sudu BiH bilo bi neustavno

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da, prema Ustavu BiH, ne postoji ustavni osnov za usvajanje Zakona o vrhovnom sudu BiH.

    Samim tim usvajanje takvog zakona bi bilo neustavno – napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić saopštio je da je uputio u hitnu proceduru leks specijalis zakon o vrhovnom sudu BiH.

  • Stevandić: Autoritet Šmita i onih koji ga priznaju – svakim danom sve manji

    Stevandić: Autoritet Šmita i onih koji ga priznaju – svakim danom sve manji

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je autoritet Kristijana Šmita i onih koji ga priznaju svakim danom sve manji, te poručio da u Srpskoj gosti ne mogu domaćinima da određuju pravila.

    Stevandić je napomenuo da su svi predstavnici Republike Srpske odbacili legitimitet Šmita, zbog čega on sada panično traži da se sastane sa nekim od zvaničnika Srpske.

    “Šmit dobro zna da se srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ni ja niti predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković neće se sastati sa njim”, istakao je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Stevandić je ocijenio da je zahtjev Šmita za sastanak pokušaj ubacivanja razdora između funkcionera Republike Srpske da bi se potkopalo njihovo jedinstvo.

    “Ovo je naša zemlja u kojoj smo mi domaći, a svi ostali gosti”, naglasio je Stevandić i dodao da gosti ne mogu domaćinima da određuju kako će se ponašati.

    Komentarišući to što Kristijan Šmit nije prisustvovao jučerašnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, već da je izvještaj o situaciji u BiH čitao predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, Stevandić je uakzao da je ovdje mnogo bitnije što je izvještaj podnio Komšić koji se nije baš pohvalno izrazio o Šmitu.

    Predsjednik parlamenta Republike Srpske istakao je da Srpska imala regulisan kakav-takav pravni prostor, kao i da “u pravnom prometu” Srpske i BiH ne postoji visoki predstavnik koji u pravnom svijetu donosi odluke.

    “Ovdje je svjesno napravljeno da onaj ko ne sluša Šmita ide u zatvor i da se to pokuša inaugurisati silom”, kaže Stevandić.

    Stevandić je rekao i da nikada neki visoki predstavnik nije pokušavao da nametne zakon u federalnom dijelu BiH koji se objavi u Službenom glasniku, kojim bi se onaj ko njega ne sluša poslao u zatvor.

    “Ovo je kraj logike i kraj BiH”, konstatovao je Stevandić.

  • Nešić nazvao Šmita migrantom, poručio mu da može tražiti azil u BiH

    Nešić nazvao Šmita migrantom, poručio mu da može tražiti azil u BiH

    Posao ministra bezbjednosti je da stvori zakonske pretpostavke koje obezbjeđuju sigurnost njenih građana, kao i stranaca koji ovdje borave u skladu s zakonskim propisima, da vodi računa i upravlja migrantskom krizom kako ona ne bi dovela do ugrožavanja bezbjednosti zemlje, a posebno da zaustavi ulazak ilegalnih migranata. Za zakon su isti ilegalni migranti iz Sirije, Afganistana, Iraka i Njemačke, rekao je ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, komentarišući izjavu Kristijana Šmita koji je rekao da bi Nešić trebalo da vodi računa i o njegovoj bezbjednosti, da prestane sa igrama i radi svoj posao.

    S obzirom na to da Šmitu nikako ne polazi za rukom da pokaže rezoluciju SB UN i dokaže da je ovdje u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, dodaje Nešić, za njega važe zakoni ove zemlje kao za sve ostale strance.

    • Posao ministra bezbjednosti je da zahtijeva poštovanje Zakona o strancima i Zakona o prebivalištu i boravištu. Ukoliko se Kristijan Šmit ne osjeća sigurno u Njemačkoj, uvijek nam se može obratiti i zatražiti azil. Njegov zahtjev biće razmotren i vjerujem da će mu azil biti odobren ukoliko prihvati da poštuje zakone ove zemlje. Naravno, i nadležne agencije moraju donijeti procjenu da li je opasan po bezbjednost BiH – poručio je Nešić.

    On je poručio Šmitu i da je posao ministra bezbjednosti da radi u skladu sa zakonima zemlje, a ne voljom bilo kojeg migranta.

    • Zamislite šta bi se desilo kada bi svaki ilegalni migrant poželio da ovdje bude samooktroisani vladar. Pred zakonom su svi migranti isti, bez obzira da li su sa istoka ili Zapada – rekao je Nešić.