VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Da li je BiH protektorat?

    Da li je BiH protektorat?

    Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

    U tom obliku jača država pokroviteljica ima određeni uticaj na politiku ovisne države. Protektorat je i naziv za ovako ovisnu državu ili za neko sporno područje.

    Međunarodni protektorat je pokroviteljstvo neke međunarodne organizacije ili grupe zemalja nad nekim spornim područjem da bi se ono zaštitilo od stradanja u sukobima.

    Ovo su definicije protektorata i u njima se definitivno može da prepozna stanje u kojem se nalazi državna zajednica pod nazivom BiH. Pogotovo ovaj dio o međunarodnom protektoratu, jer šta je ovdje sigurnije od činjenice da grupa zemalja vrši neprekidno pravno nasilje nad stanovnicima jedne zemlje. Naročito nad jednim dijelom stanovnika.

    “Dokle god imamo OHR – to je protektorat. U prošlosti se ponašao kao vicekralj, ne možemo govoriti o pravnoj državi. Očekujem da ćemo uz pomoć EU postaviti takve kapacite koji će omogućiti da funkcionišemo bez OHR-a”. Ovo je izjavio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora HNS-a, postavivši stvari tačno tamo gdje im je mjesto. Republika Srpska već godinama govori o tome.

    “Očigledno je enormno miješanje stranih zemalja u unutrašnja pitanja BiH, to je samo dokaz da je BiH zemlja protektorata” , rekao je predsjednik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik prije godinu i po u Mostaru.

    Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna. I takvu je vodaju pojedinci iz EU I SAD. Ne znajući kuda. Evo sjajne analize Marija Karamtića:

    “Mi imamo dva doma Parlamentarne skupštine, tri člana Predsedništva koja predstavljaju tri naroda, Savet ministara koji čine predstavnici tri konstitutivna naroda i iz reda ostalih. Dakle, svi mi kada donosimo neku odluku, upregnemo sve svoje kapacitete, ali onda dođe neko za koga kažu da je visoki predstavnik, a obično je to neki trećerazredni birokrata iz EU i kaže “Ne, to više nije tako” i njegova riječ bude završna. Ne znam o kakvom suverenitetu tu možemo govoriti “. Šta je tačnije od ovoga?

    “Dio političkih elita u BiH doživljava OHR kao starijeg brata koji će uvijek stati na njihovu stranu i istući ove ostale. Postoje stranke koje se više bave hodanjem po ambasadama, nego sazivanjem svojim stranačkih tela” – naglasio je Karamatić. I upravo u ovim riječima stoji sva suština BiH. Bošnjacima odgovara stanje protektorata , dok god neki tamo ljudi donose odluke koje apsolutno uvijek idu u korist samo jednog naroda i apsolutno uvijek na štetu, isto tako, jednog naroda. Da li neko zna bar jednu nametnutu odluku koja je išla u korist srpskog naroda?

    Nebom BiH vladaju međunarodne snage, oružane snage su smiješne i, u osnovi, samo potrošač dobrog dijela budžetskog kolača, odluke i zakoni koji se donose u federalnom parlamentu prvo idu u OHR, kako bi oni dali saglasnost (tako je bilo i u Republici Srpskoj, do dolaska Milorada Dodika na vlast 2006.), spoljna politika ne postoji … Možemo ovako još dva dana da nabrajamo, ali BiH kao zemlja postoji samo na papiru. Ona je protektorat nekoliko zapadnih zemalja koje žele da stave šapu i na njene resurse-šume, vode, rude. Na taj bi način postala i kolonija kakva je i bila za vrijeme Austrougarske, a ranije i Osmanskog carstva. I što je najgore u svemu čitav jedan narod se raduje i priželjkuje to. Samo da se u Sarajevu naizgled pitaju za nešto. Tamo niko ne vidi dalje od svog nosa i jedina se politika svela na to kako da se ukloni Milorad Dodik. I oni, ali i oni koji vrše protektorat, saglasni su da je Dodik smetnja. Treba ga osuditi, ukloniti iz politike. A protektorat? On je manje bitan.

  • Stevandić: Isak da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija

    Stevandić: Isak da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija

    Predsjedik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio da bi ministru unutrašnjih poslova FBiH Rami Isaku bilo bolje da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija.

    Povodom Isakove izjave da će predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik “biti lišen slobode ako Sud BiH to zatraži od federalne policije”, Stevandić je istakao da bi Isak morao znati da bi i on mogao biti uhapšen ako neki sud u Republici Srpskoj to zatraži.

    Prema njegovim riječima, svako na svojoj teritoriji ima svoju nadležnost i Isak ne treba da zaboravi da nema nadležnost na teritoriji Republike Srpske.

    • Kao neko ko treba da sarađuje sa drugim ministrima i agencijama, Isaku nije pametno da se bavi davanjem političkih izjava i pokušajem da dalje zakomplikuje političku situaciju u BiH i da proširi mržnju – naglasio je Stevandić, u izjavi za Srnu.
  • Koga Lagumdžija predstavlja?

    Koga Lagumdžija predstavlja?

    Ruska Rezolucija o borbi protiv nacizma i neonacizma, koja je nedavno usvojena u Generalnoj skupštini UN, nije dobila podršku predstavnika BiH u tom tijelu iako vlasti Republike Srpske, zvanično, održavaju najtjesnije prijateljske odnose s Moskvom.

    Ono što je posebno zanimljivo jeste to da je podršku rezoluciji, kojom se osuđuju pokušaji relativizacije nacizma, među 112 zemalja dala Srbija, dok je svoje mjesto među 50 država koje su glasale protiv našla BiH.

    Time je ponovo otvoreno pitanje o načinu vođenja spoljne politike zemlje, budući da se na čelu Stalne misije BiH pri UN nalazi Zlatko Lagumdžija koji, kao i brojni njegovi prethodnici na toj funkciji, u Njujorku promoviše isključivo bošnjačku politiku, bez bilo kakvih konsultacija s vlastima iz Republike Srpske.

    Raštimovani orkestar
    – Kompletna spoljna politika BiH djeluje potpuno raštimovano, gdje svako vuče na svoju stranu. Ne bi me iznenadilo da o načinu glasanja u UN niko iz diplomatske misije BiH pri toj organizaciji nije obavio bilo kakve konsultacije s predstavnicima Republike Srpske – kaže za Srpskainfo politički analitičar Velizar Antić.

    Da spoljna politika BiH na Ist Riveru zaista djeluje kao raštimovani orkestar potvrđuju brojni primjeri iz prošlosti, a samovoljne odluke bošnjačkih diplomata, koji su predstavljali BiH u UN, već dugo su pravilo, a ne izuzetak.

    Uprkos snažnim protivljenjima iz Republike Srpske, bivši šef Misije BiH pri UN, Sven Alkalaj, redovno je prilikom svojih obraćanja u toj organizaciji iznosio stavove koji su bili potpuno u suprotnosti sa stavovima Republike Srpske.

    Takvu praksu primjenjivala je i Alkalajeva prethodnica u istoj fotelji, Nermina Kapetanović, a sada je, manje-više, očekivano, nastavljena u mandatu Zlatka Lagumdžije.

    Popuštanje
    Vrijedi podsjetiti na to da je lider SNSD Milorad Dodik, nakon završetka prošlih opštih izbora i u toku tadašnjih pregovora s pobjedničkim strankama iz FBiH, više puta javno tvrdio da će srpska strana insistirati na dobijanju Ministarstva spoljnih poslova, upravo zbog navedenih stvari i “prisvajanja” spoljne politike BiH od strane Bošnjaka. Kako bilo, Dodik je od navedenog stava odustao, a fotelja ministra spoljnih poslova pripala je lideru NiP, Elmedinu Konakoviću.

    Žestoku verbalnu paljbu po aktuelnim vlastima u Srpskoj zbog načina glasanja predstavnika BiH u UN o ruskoj rezoluciji osuo je lider Liste “Za pravdu i red”, Nebojša Vukanović.

    On je na svom blogu postavio pitanje “zašto su SNSD i Milorad Dodik, koji se predstavlja kao veliki rusofil, dozvolili da se glasa protiv ruske rezolucije o osudi nacizma”, te, kako je naveo, bili na strani Amerike, Velike Britanije, Njemačke, ali i Ukrajine, Hrvatske, Austrije, Estonije, koje su tokom Drugog svjetskog rata “bili Hitlerovi saveznici”.

    – Da li je Dodik ponovo pokazao svoje pravo lice i čiji je igrač, zabio nož u leđa Rusiji i Srbiji, i da li će se ponovo pravdati da ne snosi odgovornost za vanjsku politiku BiH, koju kreira Željka Cvijanović kao član Predsjedništva BiH, te Ministarstvo spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH i drug Dino Konaković, koga su na ovu funkciju ustoličili upravo Dodik i poslanici SNSD – objavio je Vukanović.

  • Lukić tvrdi da je suđenje njemu i Dodiku nastavak političkog progona

    Lukić tvrdi da je suđenje njemu i Dodiku nastavak političkog progona

    Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske, rekao je da je proces protiv njega i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pred Sudom BiH jedan djelić u mozaiku koji se tiče nepravde i još jedan dokaz da živimo u protektoratu koji je BiH.

    Kaže da je izjašnjavanje o krivici izgledalo pomalo mučno i smiješno, jer se vidi da je svima jasno da iza toga ne stoji nikakvo pravo i nikakve procedure.

    -I u samoj optužnici stoji da je predsjednik Dodik radio po zakonu i da je Službeni glasnik radio po zakonu, a baš zbog toga što se radili u skladu sa zakonom, neko vas dovodi pred Sud. Osim toga tu je bilo i materijalnih grešaka. Izričito smo rekli da nam se Sud i Tužilaštvo obraća na srpskom jeziku, ćirilicom. Dobili smo jednu smiješnu optužnicu, jedan pamflet koji je na latinici. Na 11 strana ima 492 gramatičke i pravopisne greške – izjavio je Lukić za ATV.

    Na pitanje šta očekuje od glavnog pretresa, koji je zakazan za 22. novembar, Lukić je rekao da ne očekuje ništa.

    ADVERTISING

    -Biće to nastavak ovog političkog progona, još jedan slikovit prikaz paradoksa u kojem živimo koji se zove BiH. Ne treba tu imati velika očekivanja. Mi već znamo o čemu će se tu raditi, u kom pravcu će to ići, ali naše je da na svakom mjestu pokažemo da će Republika Srpska odgovoriti na napade – istakao je Lukić.

  • Borenović o izgradnji spomenika Bošnjacima: Tu žrtve nisu ni živjele, ovo je provokacija

    Borenović o izgradnji spomenika Bošnjacima: Tu žrtve nisu ni živjele, ovo je provokacija

    Izgradnja spomenika bošnjačkim žrtvama u srpskom selu Tomina kraj Sanskog Mosta, mjestu gdje su oduvijek živjeli samo Srbi, predstavlja ništa drugo nego provokaciju usmjerenu ka malobrojnom srpskom stanovništvu na tom području, kazao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

    “Bilo bi potpuno neprimjereno osporavati bilo kome da gradi spomenike žrtvama svog naroda, ali ne vidim logičan razlog da se gradi u mjestu u kojem žrtve nisu ni živjele, niti su na tom mjestu stradale, osim želje za provokacijom srpskih povratnika”, kazao je Borenović.

    Istakao je da su na području Sanskog Mosta u posljednje vrijeme učestali napadi na srpska i pravoslavna obilježja, poput skrnavljenja spomenika žrtvama iz Drugog svjetskog rata, koji je nedavno obnovljen.

    “Znam da preostali Srbi u okolini Sanskog Mosta žele da žive u miru i toleranciji sa svojim komšijama i na svojim ognjištima, a svaka vrsta provokacije nikako ne doprinosi dugoročnom pomirenju i stabilnosti. Apelujem da nadležni, od opštinskog i do svih ostalih nivoa vlasti, promptno reaguju, da se ne grade spomenici na mjestima gdje ne pripadaju i da svaka vrsta izazivanja nacionalnih i vjerskih netrpeljivosti odmah prestane”, poručio je Borenović.

  • Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije

    Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije

    Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije, poručuju oni koji su je prijavili u institucijama u kojim su radili, a onda prošli kroz višegodišnju golgotu i na svojoj koži osjetili kako izgleda borba protiv vjetrenjača.

    Ujedno, to je i njihov komentar na najavljene izmjene Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, nakon što je nedavno saopšteno da su se stekli uslovi da se otpočne proces izmjene ovog zakonskog rješenja.

    Zviždač Emir Mešić, koji je krajem 2018. godine dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a čiji postupak traje još uvijek, kaže da se svaki zakon, pa i ovaj, može unaprijediti, ali…

    “Moje mišljenje je da se prvo treba unaprijediti odnos službenika i direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) prema postojećem zakonu. Jer, tumačenja koja su oni proglašavali bila su skandalozna”, rekao je Mešić, koji dodaje da je lično doživio da je primjena takva da se ide na štetu prijavitelja, a u korist onih koji su prijavljeni.

    On dodaje da, kada bi došlo do primjene zakona, ohrabrilo bi se više prijavitelja i bilo bi više prijava, a to bi uticalo na veći rad tužilaštva i bilo bi manje korupcije. A, kvalitetne borbe protiv korupcije, kako Mešić ocjenjuje, nema bez kvalitetne zaštite zviždača.

    “Kada bi došlo do odgovarajuće primjene zakona, prijave bi se omasovile, a ovako se svodi na nivo entuzijazma, volonterizma, ličnih uvjerenja i stavova. Onaj ko nije ohrabren teško se odlučuje da prijavi, osim ako nema svoja lična uvjerenja”, kaže Mešić za “Nezavisne novine”.

    Sličnih je stavova i Sanjin Sinanović, koji ističe da je korupciju u Centralnoj banci BiH prijavio 2018. godine, te da je i dalje u sudskim postupcima, a on nije vraćen na posao uprkos pravosnažnoj presudi.

    On, zanimljivo je, nikada nije uspio dobiti status zaštitenog prijavitelja, a poručuje da je postupanje APIK-a neefikasno, jer, ocjenjuje, nikakvu zaštitu ta agencija nije pružila ni onima koji su taj status dobili.

    “Ako se ne promijeni njihov odnos prema zviždačima, bojim se da će iz godine u godinu biti sve manje prijavitelja korupcije, a daleko više korupcije. Pružite podršku zviždačima i samo na taj način možete očekivati da ta borba bude efikasnija, a da spomenuta agencija opravda svoje postojanje”, rekao je Sinanović za “Nezavisne novine”.

    APIK je, podsjetimo, 27. oktobra organizovao okrugli sto na temu – Izmjene i dopune Zakona o zaštiti zviždača na nivou BiH.

    Direktor te agencije Elvis Kondžić istakao je da prijavitelji korupcije moraju biti ohrabreni da prijave korupciju te da je u tom smislu potrebno kvalitativno urediti zakon koji reguliše ovu oblast.

    “Kroz jako zakonsko rješenje na nivou BiH moramo ohrabriti prijavitelje korupcije da nam se obrate, prijave korupciju i zatraže zaštitu, a mi kao Agencija moramo imati mehanizme da im u tome pomognemo”, naglasio je Kondžić.

    Na brojne nedostatke postojećeg Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije na nivou BiH i potrebi njegove izmjene ukazali su i iz Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH, ali i drugih institucija na niovu BiH koje se bave ovom problematikom.

    Kako je saopšteno, ukazana je i potreba povećanja broja prijavitelja korupcije na način da Agencija, kroz izmjene zakona, dobije mogućnost zaprimanja kvalitetnih prijava na osnovu kojih će moći dodjeljivati statuse. Zaključeno je i da su se stekli uslovi da se otpočne sa procesom izmjene zakona te da je u tom smislu potrebno ispoštovati EU direktive.

  • Nešić odgovorio Isaku: Niko neće hapsiti predsjednika Srpske

    Nešić odgovorio Isaku: Niko neće hapsiti predsjednika Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik će biti lišen slobode ako Sud BiH to zatraži od nas, rekao je federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak. Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić je poručio da niko neće hapsiti Milorada Dodika, te da FUP nema šta tražiti na teritoriji Srpske.
    – To možemo riješiti u par sati. To je moj stav i stav mojih ljudi – zaprijetio je Isak u TV duelu na Hajatu.

    Isak je poručio kako se Dodik mora odazvati na svaki poziv Suda BiH.

    Nešić je odgovorio da su Tužilaštvo i Sud BiH pokrenuli jednu vrstu državnog udara procesom protiv Dodika.

    – Dodik se odazvao Sudu da bi uvidio da li je sudstvo nezavisno – rekao je Nešić u TV duelu.

    Poručio je kako će Dodik biti još dugo na vlasti.

    Nešić je istakao kako FUP neće biti ni u prilici, a kamoli da uhapsi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    – Ako krene neko oružano na našeg predsjednika, mi smo ga spremni braniti. To je kraj BiH kakvu je mi znamo. Svaki pokušaj lišavanja slobode Dodika je kraj BiH. To bi dovelo do tektonskih poremećaja u BiH. U ovom trenutku BiH, njen Ustav i Dejton štite srpski političari. Mi se zalažemo da nema nikakvih stranaca, ni visokog predstavnika, niti stranih sudija. Kristijan Šmit nije imenovan u Savjetu bezbjednosti. On nije legitiman. On je običan migrant ovdje – jasan je Nešić.

    Kaže da Šmit radi na razgradnji BiH kakvu poznajemo.

    – Njegova bezbjednost nije ugrožena, ali on nije visoki predstavnik, nema legitimitet. Sutra ću tražiti od direktora Službe za poslove sa strancima odgovor da li je Šmit za njega visoki predstavnik ili je migrant – rekao je Nešić.

  • Stevandić: Sve što je trenutno na sceni u BiH nije prema Dejtonskom sporazumu i to znaju oni koji ga krše

    Stevandić: Sve što je trenutno na sceni u BiH nije prema Dejtonskom sporazumu i to znaju oni koji ga krše

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je večeras da se Srpska bori za svoju imovinu od koje neće odustati, a da je Kristijan Šmit ovdje na zadatku za koji je “debelo plaćen”.

    “Mi se borimo za imovinu, ne za sebe i zbog toga je problem”, rekao je Stevandić i dodao da se i pred Sudom BiH vodi proces protiv predsjednika Republike Milorada Dodika zato što je potpisao ukaz.

    On je naglasio da sve to što je sada na sceni u BiH nije prema Dejtonskom sporazumu i da to znaju i oni koji ga krše.

    “Ako se zna da to nije prema Dejtonu, morate naći problematičnog čovjeka koji će da radi ovo što sada radi Kristijan Šmit”, rekao je Stevandić za ATV.

    On je napomenuo da je Šmitova plata 24.000 evra, te podsjetio i na akivnosti Pedija Ešdauna koji je takođe radio protiv Republike Srpske i njenih zvaničnika.

    “Mi svoju kuću ne damo, sankcije ćemo podnijeti, ali ne možemo podnijeti da Republika Srpska nema imovinu. Napišite da je imovina Republike Srpske neprikosnovena i mi ćemo podnijeti ostavke”, rekao je Stevandić.

    Govoreći o nastupu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšić u Savjetu bezbjednosti UN, Stevandić je istakao da je to činio u svoje ime.

    Prema njegovim riječima, Komšić je poznat kao neko ko zastupa građena, a kada treba da ga biraju, onda se izjašnjava kao Hrvat.

    Za Stevandića je ključna stvar da je u Savjetu bezbjednosti UN obezbijeđena podrška da se produži misija Altea.

    On je pomenuo da je juče bio na sastanku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da se Evropi puno toga promijenilo u posljednjih godinu dana, te da je Srpska na strani svijeta koji se zalaže za mir svuda.

    “Mi imamo krvava iskustva i dovoljno smo pametni da mislimo na sebe, poziciju srpskog naroda i Republiku Srpsku”, zaključio je Stevandić.

  • Neka Dodik naredi potrčku Nešiću da uhapsi Šmita

    Neka Dodik naredi potrčku Nešiću da uhapsi Šmita

    „Lažni predsjednik Milorad Dodik je, očigledno, potpuno nestabilan. U dugačkom naklapanju u vezi svog sudskog procesa, koji je sam sebi režirao i za njega napisao i scenario, pa se, potom, veoma uplašio, pokušava sada da nametne mene kao glavni problem svog sudskog problema, što je nonsens očekivan od Dodika“ – napisala je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.

    Ona je podsjetila lažnog predsjednika da je prvo prihvatio nametnutu Šmitovu odluku o finansiranju opštih izbora, koje je, potom, pokrao.

    „Zatim je, bez riječi, jer mu je to odgovaralo, prihvatio Šmitovu izjavu o “manjim nepravilnostima” na izborima, iako je riječ o najgrubljim falsifikatima i gaženju volje naroda koju je Dodika porazio“- kaže Trivićeva i dodaje:

    „Potom je naredio da Šmit ne smije da uđe u Republiku Srpsku, a kada je Šmit, i pored Dodikove zabrane, nastavio sa dolascima u Republiku Srpsku, Dodik je “zaboravio” da, tokom Šmitovih boravaka u Republici Srpskoj, naredi Šmitovo hapšenje, kao što je obećao.“

    Ona kaže da sada Dodik Šmita, preko svog, kako kaže, potrčka Nenada Nešića, naziva ilegalnim migrantom, zaboravljajući da naredi tom istom Nešiću, koji je, nažalost, ministar bezbjednosti BiH, da se ilegalni migranti, ako to jesu, moraju tretirati po zakonima i pravilima o ilegalnim migrantima.

    „Dodik treba da se odluči da li je Šmit tu ili nije tu i da prestane sa manipulacijama da je Šmit tu kada Dodiku odgovara, a da nije tu kada mu ne
    odgovara. Očitio mu sada ne odgovara zbog njegovog ličnog problema sa Sudom i Tužilaštvom BiH“ – kaže ona i dodaje:

    „Dodik bi trebalo sam da se nosi sa svojim ličnim problemom, a ne da u njega uvlači cijelu Republiku Srpsku, navaljujući na narod svu pogubnost vlastitih politika. Svojim retrogradnim politikama i politikama izolacije nanio je nemjerljivu štetu Republici i njenom narodu, a ono što je paradoksalno – upravo on, Dodik, nema nikakav legitimitet da to radi – iako kao papagaj ponavlja da je predsjednik, on to nije, jer mu narod nije dao mandat.“

    Ona kaže da se tako Dodik i sveti narodu i pokušava da ga gurne zauvijek u ponor, te ističe da je Dodik pored toga što je lažni predsjednik, on je isto tako i lažni patriota i lažni zaštitnik Srba.

    „I na kraju da podsjetim zaboravnog Dodika: NJegov SNSD je izglasao i Zakon o Sudu BiH i Zakon o Tužilaštvu BiH u parlamentu BiH“- ističe Jelena Trivić.

    Ona dodaje da mu nije smetalo da taj isti Sud 20 godina presuđuje brojne Srbe, problem je samo kada treba da sude njemu, a u tu situaciju sam se doveo, te poziva Dodika da „bude muško i prihvati posljedice vlastitih poteza“, i neka ne uvlači narod u svoje sulude političke igre.

    „Što se mene tiče, odlično znam gdje je i ko je Dodik, kao što odlično znam i gdje su svi ostali akteri na političkoj sceni BiH i Republike Srpske, Dodikove naricaljke nad sopstvenom političkom sudbinom neće me ni u čemu pokolebati“ – zaključila je Jelena Trivić.

  • Dodik: Šmit ignoriše realnost, on ima problema sa legitimitetom i legalnošću

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku razgovarano o produženju misije Altea i da su zapadni članovi shvatili da ukoliko Kristijan Šmit dođe, to bi moglo da ugrozi dogovor sa svim članicama, Rusijom, Kinom…

    Istakao je da je to ključno pitanje o kojem se ne govori u javnosti.

    • I očigledno to je priznanje da je on štetan i zato Šmit nije ni pozvan na tu sjednicu, nije ni dobio poziv, što govori o prihvatanju i shvatanju njega kao nekog ozbiljnog tipa. Dakle, umjesto da se skloni, da ne izaziva, on je pokušao da nešto što je njegov gubitak predstavi kao “opet je neko drugi kriv”. Najčešće na tim jesenjim zasjedanjima nisu ni išli visoki predstavnici, ali ovaj put je specifično i ovo je potvrda da on nema legitimitet i da bez obzira što je on tamo nanio nekih neistina u svom izvještaju, apsolutno je to bilo nekorisno i nije moglo da ima izbiljan uticaj na članove Savjeta bezbjednosti – istakao je Dodik za Radio Republike Srpske.

    Dodao je da je Željko Komšić pokušavao da izigrava nekoga ko ima autoritet.

    • Komšić je iznosio svoje lične stavove, da to nisu stavovi koji su usaglašeni na Predsjedništvu, kako je to ranije bilo, očigledno je da je propala spoljna politika BiH, da sada samo članovi, odnosno predsjedavajući, odlaze na međunarodne sastanke i iznose svoje stavove, to svakako ne vodi ničemu i nema tu reprezenatativnosti u pogledu organa nego ima onoga što je samo njegov stav, a to je samo jedna od tri istine u Bosni i Hercegovini koju je iznosio Komšić – naglasio je Dodik i dodao da je i Komšić imao veoma oštar pristup i o samom Šmitu.

    Šmitovi pokušaji, kaže Dodik, da u nekim medijima priča priču ignorišući realnost, apsolutno govori o tome da on ima problema sa legitimitetom i legalnošću.

    • Šmit sve svodi na to da je Dodik krivac što neće da razgovara sa njim. Za razliku od nekih drugih, kao što je Јelena Trivić koja kaže “Šmit nije imenovan u Savjetu bezbjednosti, ali on je tu”. To još više govori o nedosljednosti i potpune propasti jedne politike koja ide za tim da ko god se nametne sa strane, da su spremni da se prihvate takve politike, da se prihvate ti strani ugnjetači. Mi se ponašamo veoma logično, ako neko nije imenovan za visokog predstavnika, zašto bi mi razgovarali s njim kao visokim predstavnikom, to je ključno pitanje – naglasio je Dodik.

    Nije bio problem razgovarati sa Šmitom, kaže Dodik, a da nije visoki predstavnik, ali to se ne može odvojiti u ovom vremenu.

    • Svi oni koji su pokušali da razgovaraju s njim, da se nametnu, kao što su Trivićeva i neki iz PDP-a, govori o tome koliko je do nedosljedno, jadno, nema veze sa politikom, a pogotovo sa majerom da vodite jedno društvo. Dakle, to bi značilo da bilo ko ko bi bio nametnut sa strane, bio bi prihvaćen i da se njim nešto razgovara, samo zato što iza toga stoji nekoliko ambasadora u Sarajevu, a uz to, Šmit pokazuje sve ono što je negativno prema Republici Srpskoj. Od toga da je organizovao jednu grupu “stručnjaka” da pričaju o imovini, čije je pitanje riješeno – napomenuo je predsjednik Srpske.

    On je naglasio da nikada do sada, do Šmitovog lažnog pojavljivanja, nije bilo da je imovina predmet spora u BiH.

    • To je bilo dijelom samo priča o vojnoj imovini. Ali novopečeni političari misle da su Bogom dani i da imaju rješenje kao čarobnim štapićem. Pitanje imovine nije tema o kojoj će se razgovarati i ne može da bude na dnevnom redu. I mi ćemo na taj način odrediti dnevni red i pokazati moć. BiH ovim potvrđuje da je zemlja podjela, da je ispregovarana zemlja koja je u Dejtonu ispregovarana, koja nije uspjela da se dogovori u ovih 30 godina, ostaje u većoj krizi ikada nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma. U BiH postoje politike koje kažu da Sarajevo treba da bude glavno, a da bi Republika Srpska trebalo da se svede na neku protokolarnu stvar. O tome smo mi govorili prije 10-15 godina kada smo govorili o praznoj ljušturi koju žele da namjene Srpskoj, koja bi bila izgubljena sama od sebe i to Šmit, predstavljajući se lažno, želi da završi – poručio je Dodik.

    Dodao je da ljudi u Srpskoj moraju da znaju da je to njihova gubitnička politika.

    • Mi smo samo motivisani da odbranimo ono što imamo. Vjerovatno, kad ostane sam Šmit mora da razmišlja o tome da se “upleo ko pile u kučini” i da ne zna kako da izađe. Taj isti Šmit nema šanse da uspije, šta god da radio Republika Srpska je odbila da prihvati, šta god da učini to će biti odbijeno – poručio je Dodik.