Kategorija: Politika

Ne može se raspravljati ni o jednom od zakona na Savjetu ministara sve dok radna grupa za pravosuđe ne predloži zakon o Ustavnom sudu BiH i zakon o prestanku mandata stranih sudija u ovom sudu.

Ova izjava ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staše Košarca, koji je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, predstavlja svojevrsni povratak funkcionera Republike Srpske (SNSD) u institucijama BiH na ljetošnje zaključke Narodne skupštine Republike Srpske o Ustavnom sudu BiH.

SNSD već usvojio 4 zakona
Istina, Košarac, sudeći prema izjavi koju je prenijela Srna, nije decidno rekao da neće biti usvojen nijedan zakon prije zakona o Ustavnom sudu BiH, ali i to je nešto.

– Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva da se u okviru 14 prioriteta ispostavljenih od strane EU prioritetno i hitno treba rješavati pitanje reforme Ustavnog suda BiH odnosno odlaska stranih sudija, i da se u okviru te reforme usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Pored pitanja reforme Ustavnog suda BiH prioritet treba da bude i pitanje zatvaranja OHR. Narodna skupština traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe – glasi zaključak usvojen na osmoj posebnoj sjednici 27. juna 2023.

Ova izjava ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staše Košarca, koji je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, predstavlja svojevrsni povratak funkcionera Republike Srpske (SNSD) u institucijama BiH na ljetošnje zaključke Narodne skupštine Republike Srpske o Ustavnom sudu BiH.

SNSD već usvojio 4 zakona
Istina, Košarac, sudeći prema izjavi koju je prenijela Srna, nije decidno rekao da neće biti usvojen nijedan zakon prije zakona o Ustavnom sudu BiH, ali i to je nešto.

– Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva da se u okviru 14 prioriteta ispostavljenih od strane EU prioritetno i hitno treba rješavati pitanje reforme Ustavnog suda BiH odnosno odlaska stranih sudija, i da se u okviru te reforme usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Pored pitanja reforme Ustavnog suda BiH prioritet treba da bude i pitanje zatvaranja OHR. Narodna skupština traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe – glasi zaključak usvojen na osmoj posebnoj sjednici 27. juna 2023.

U međuvremenu, vlast na nivou BiH, koju iz Srpske predvodi SNSD, usvojila je nekoliko zakona iz tzv. evropskih priopriteta: Zakon o organizaciji tržišta vina u BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS BiH, Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH.

Kao što vidite, među njima nema zakona o Ustavnom sudu BiH, što je bio povod da opozicija u Srpskoj mjesecima optužuje SNSD za izdaju i gaženje zaključaka Narodne skupštine. Tim povodom su tražili posebnu sjednicu NSRS, ali im nije udovoljeno, nakon čega su organizovali “skupštinu na otvorenom”.

Dnevna, a ne državotvorna politika
Tvrde da je SNSD po ko zna koji put zanemario stavove republičkog parlamenta u zamjenu za mjesto ministra finansija i trezora BiH, na koje je došao Srđan Amidžić, kao i u zamjenu za oko 75 miliona KM, koliko će u Banjaluci biti plaćena zgrada za UIO BiH.

Šta sada kažu na to što se “SNSD vraća korijenima” i nakon što po drugi put vraća Nacrt zakona o sudovima BiH?

– SNSD se u današnjem vremenu ponaša kao mađioničar. Danas jedno misle, sutra drugo rade, a prekosutra razmišljaju kako da to sve medijski predstave. Mislim da je ta izjava gospodina Košarca još jedno mrtvo slovo na papiru. Bombastična izjava da se javnost održi u formi da je SNSD zaštitnik Narodne skupštine i institucija Srpske, a u stvari je to, po meni, sve jedna velika prevara. Imam da nabrojim deset razloga zbog kojih mislim da je to prevara, ali bojim se da ću možda biti dosadan. Ljudi vode dnevnu, a ne državotvornu politiku. Najbitnije trenutno u Republici Srpskoj jeste da narod shvati da odgovornost za život u RS danas i uništavanje njenih institucija kroz prenose nadležnosti nosi vlast na čelu sa SNSD – kaže za Srpskainfo poslanik SDS u Predstavničkom domu BiH Darko Babalj.

– SNSD jedno priča u Republici Srpskoj, drugo radi na nivou BiH. Kao kad ideš od ponedjeljka na dijetu, pa navališ danas na tepsiju kolača. Tako i oni – još samo da usvojimo nekoliko zakona, pa od ponedjeljka više nećemo – kaže Mira Pekić, potpredsjednik PDP i poslanik u parlamentu BiH.

Mažu oči radnim grupama
Pekićeva objašnjava da u SNSD tvrde da neće usvojiti nijedan zakon prije usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH, a u međuvremenu su usvojili Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, Zakon o organizaciji tržišta vina u BiH, Izmjene i dopune Zakona o VSTS i Izmjene i dopune Zakona o ombudsmenu BiH.

Sve to je usvojeno nakon zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske. Dakle, prekršili su sve ono što je parlament Republike Srpske propisao – rekla je Pekićeva za Srpskainfo.

Ona kaže da Ustavni sud BiH i dalje donosi neustavne odluke, a da se SNSD-ov ministar sad poziva na formiranje radne grupe.

– Mi sad kobajagi čekamo da se formira radna grupa, a u međuvremenu će oni donijeti još koji zakon ispod žita u zamjenu za direktorsko ili ministarsko mjesto. Sve ono što prolazi kroz ruke srpskih ministara u Savjetu ministara i što se šalje kao vruć krompir u Predstavnički dom je primjer kako ruke iz Republike Srpske ne treba da rade – kategorična je Pekićeva.

Mira Pekić odgovorila ViškovićuFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Kako kaže, srpski ministri u koaliciji glasali su i za Zakon o graničnoj kontroli, za izmjene i dopune Zakona o oružanim snagama BiH, kao i Zakon o spoljnim poslovima BiH.

– To nije smjelo da izađe iz Saveta ministara sa glasovima srpskih ministara. Ljudi, otvorite oči i pazite, mažu nam oči radnim grupama, a i dalje jedu kolače – zaključuje Pekićeva.

“Trojka” zna šta neće
Istovremeno, sudeći prema riječima ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića, uslovljavanja iz RS donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH nemaju podršku sarajevske “Trojke”.

Elmedin Konaković o zakonu o Ustavnom sudu BiH
Što bi, opet, moglo da znači da ulazimo u novu fazu kada Sajvet ministara neće donositi zakone.

Konaković je, nakon posljednje sjednice Savjeta ministara BiH, rekao da partneri u vlasti na nivou BiH imaju različite stavove kada je riječ o stranim sudijama u Ustavnom sudu, iako radna grupa za pravosuđe radi na tome.

– Ona u ponedjeljak ima novi sastanak i mi ćemo pripremiti svoje stavove. Ono što smo čuli kao prijedlog iz Republike Srpske potpuno je neprihvatljivo, ali o toj materiji se razgovara – rekao je Konaković.

Šta je tu sporno, ko je tu izdao, ko je prevarant, pitao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, nakon sastanka koji su opozicione stranke u Narodnoj skupštini RS održale krajem avgusta, a na kome su tražile da im SNSD i vladajuća koalicija obrazlože zašto se krše zaključci parlamenta.

Činilo se tada da su predsjednici i poslanici iz SDS-a, PDP-a, Pokreta Za pravdu i red i Narodnog fronta ujedinjeni u namjeri da međusobna neslaganja ostave po strani i okupe se oko jednog cilja, ali je prethodnih mjesec dana pokazalo da su oni jedino ujedinjeni u rušenju samih sebe.

Pitanja koja je Borenović postavio, a koja smo uzeli na početku našeg teksta, bukvalno se mogu iskoristiti za verbalni sukob koji su prije nekoliko dana imali on i liderka Narodnog fronta Jelena Trivić, a u kome su se toliko isprozivali da se postavlja pitanje kako su oni uopšte sarađivali u PDP-u.

Podsjetimo, Trivićeva je, između ostalog, optužila dojučerašnjeg stranačkog saborca za kukavičluk riječima “da nije smio da se kandiduje protiv Milorada Dodika”, dok je Borenović ekspresno odgovorio da “Trivićeva nema ni stida ni srama, te da ne bi ni bila kandidat niti poslanik da joj to nije omogućio PDP”.

Famozni prošlogodišnji izbori su bili u centru pažnje PDP-a i kada je u pitanju sukob Jelene Trivić i Draška Stanivukovića, sada već prvog zamjenika predsjednika PDP-a, jer ga je Trivićeva optužila da je otvoreno radio protiv nje i njene kandidature za predsjednika Republike Srpske.

Očigledno je da stvari u PDP-u ne funkcionišu baš najbolje, a udare, prema našim informacijama, trpe, što se kaže,  “i spolja i iznutra”. Izbori koji će biti održani iduće godine partiji će donijeti ili spas ili slom, a apsolutni prioritet cjelokupnog posla, ma šta ko govorio, jeste da i dalje budu na čelu Banjaluke.

Isti cilj imaće sasvim sigurno i Narodni front, a kao kandidat se pominje jedino ime Jelene Trivić, upravo zbog njenog sukoba sa Stanivukovićem.

Sigurno je da i jedno i drugo imaju pozamašan broj pristalica, ali to samo znači da će obostrana kandidatura podijelili ionako podijeljene građane. A podijeliće i opoziciju, pa se postavlja pitanje ko će koga i iz kojih ciljeva podržati?

“Dobar dio opozicije će se ujediniti da, prije svega, sruši Draška Stanivukovića. Tu mislim na one koji smatraju da ih je aktuelni gradonačelnik Banjaluke izdao nakon lokalnih izbora prije tri godine, dakle na Nebojšu Vukanovića i Jelenu Trivić. To je, kako stvari sada stoje, jedina stvar koja može ujediniti opoziciju uoči lokalnih izbora naredne godine”, kaže novinar Goran Dakić.

Knedla se ne guta tako lako ni van Banjaluke.

Predsjednik Pokreta Za pravdu i red Nebojša Vukanović poručio je nedavno da će oni dati svog kandidata za gradonačelnika Trebinja, a isto tako otvoreno se priča da će Narodni front izaći sa svojim imenom. Poznajući stavove i jednih i drugih, biće vruće i na jugu Srpske. 

Isto tako, teško je očekivati da će u ova dva grada SDS imati svoje kandidate, jer nemaju dovoljnu podršku građana, pa ukoliko dođe do toga da se moraju odlučiti kome idu njihovi glasovi, mogli bi doći u situaciju da njihov kandidat za načelnike/gradonačelnike izgubi “prijateljsku ruku” (poput Bijeljine).

“Sa ovolikim brojem sujeta naprosto je nemoguće doći do jedne ili eventualno dvije kolone. Svako tu za sebe misli da je najbolji, najljepši i najpametniji. SDS i PDP još nisu pali koliko su zaslužili, dakle i dalje imaju određenu snagu na terenu, a sa druge strane Narodni front i Vukanovićeva Lista Za pravdu i red tražiće ono što ne mogu da dobiju. Ko će u takvoj situaciji profitirati? SNSD. I tako je već, evo, 16 godina”, naglašava Dakić.

Analitičarka Tanja Topić navodi da problemi neće zaobići ni vlast ni opoziciju.

“Veliki problem će biti kako motivisati građane, nestranačke pojedince da izađu na izbore. Međusobna trvenja između vlasti i opozicije, pa potom među strankama pojedinačno mnogima su ogadila politiku pa je maksima prema kojoj su svi oni isti dobrano zaživjela među građanima”, zaključuje ona.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da institucije Republike Srpske podržavaju produženje misije EUFOR-a u BiH i imenovanje mađarskog general-majora Lasla Stica na čelo misije Altea.

Kategorično odbijamo navode pojedinih političara iz Federacije BiH da će Mađarska preuzimanjem komande EUFOR-a zauzeti stranu u BiH. Takve izjave smatramo krajnje nekorektnim prema cijeloj Evropskoj uniji koja je podržala da general-major Stic preuzme komandu nad EUFOR-om – istakao je Goganović.

On je rekao za da je general-major Stic prvenstveno profesionalno vojno lice sa značajnim iskustvom, a ne političar i služio je u misijama na zapadnom Balkanu i u Vrhovnom štabu savezničkih snaga u Evropi.

• Sa druge strane, Mađarska je ozbiljna država koja je članica Evropske unije od 2004. godine, a NATO saveza od 1999. godine i neće sebi dozvoliti da izlazi iz okvira svojih nadležnosti – naglasio je Goganović za Srnu.

Prema njegovim riječima, cilj operacije Altea je da osigura sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i doprinosi bezbjednom okruženju u BiH.

• Stav Republike Srpske je poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanje bezbjednosti u BiH i regiji, jer se jedino tako možemo kretati ka Evropskoj uniji – dodao je on.

Mađarski general-major Laslo Stic trebalo bi u januaru naredne godine da preuzme komandu misije Altea u BiH.

Prijedlog zakona o tzv. državnoj imovini BiH, koji su u proceduru uputili bošnjački i hrvatski član Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić predstavlja zloupotrebu funkcije, rekao je poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu PS BiH Milan Petković.

stakao je da su Bećirović i Komšić neovlašteni predlagači.

• To nije njihov posao. Ili nisu shvatili svoju nadležnost ili namjerno žele da prikupe politčke poene ili provociraju – naveo je Petković u Јutarnjem programu RTRS.

Istakao je da je propisano kada Predsjedništvo može da predlaže zakone.

• Nigdje ne piše da Predsjedništvo može uređivati imovinske i svojinske odnose – jasan je Petković.

Dodao je da u Ustavu BiH nigdje nije definisano da je nadležnost BiH imovina.

• u Ustavu Srpske piše da Republika Srpska reguliše imovinske odnose i to niko nije osporio – naglasio je Petković.

Prijedlog zakona o tzv. državnoj imovini, koji su na usvajanje Predsjedništvu BiH uputili bošnjački i hrvatski članovi Denis Bećirović i Željko Komšić, neće proći. Imovina je ugrađena u Ustav Republike Srpske i Ustav BiH, poruka je političkih predstavnika iz Srpske. Na sceni je, upozoravaju, podrivanje ustavnog poretka BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ističe da je Ustavom regulisano da imovina pripada Srpskoj.

• I Članom 3. Ustava BiH regulisano je da sve ono što nije u nadležnosti BiH, a u nadležnosti BiH imovina nije, pripada entitetima – kaže Stevandić.

Zato srpski predstavnici o imovini neće pregovarati.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručuje da se o imovini neće raspravljati ni u Savjetu ministara niti u Parlamentarnoj skupštini BiH.

• Pitanje imovine u BiH riješeno je prije 30 godina Dejtonskim sporazumom – jasan je Višković.

Uprkos slovu Dejtona, Bećirović i Komšić predlažu zakon o tzv. državnoj imovini u kojem se navodi da je imovina vlasništvo BiH, dok se drugim nivoima vlasti ostavlja na korišćenje. Sve je u ustavnim okvirima, tvrdi Bećirović.

• Strogo ćemo voditi računa da se naša politika odvija u okvirima Ustava BiH – kaže Bećirović.

BiH ili entiteti? Čija je imovina? O toj nadležnosti Ustav BiH, u članu 3, stav 3a kaže: “Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima”.

Ustavom je u nadležnost BiH izričito data spoljna politika i finansiranje institucija, ne i imovina. Što znači da su od 1995. godine entiteti vlasnici imovine na svojoj teritoriji.

• Republika Srpska i Federacija su unijele svoje kapacitete u novonastalu BiH, uključujući kapacitet imovine. Za nas je imovina nedvojbeno, jasno i čisto, ne zato što mi to hoćemo i kažemo, nego ustavno pozicionirana kao imovina Republike Srpske i tako će i ostati – ističe ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan.

Iako bez pravnog dejstva, političko Sarajevo je pod stranim mentorstvom, ovim zakonom ponovo targetiralo Srbe u BiH kao nepoželjne, ocjenjuje srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović.

• Zakon koji oni nude i zakon koji OHR radi već nekoliko mjeseci je u istoj kancelariji, u istoj kuhinji pripremljen, sa tendencijom omalovažavanja jednog naroda i željom da se baci na smetlište u ovoj zemlji – ističe Nović.

I za PDP imovina je linija preko koje se ne smije. Međutim, i u ovom nacionalnom pitanju našli su prostor za stranačke optužbe. Sporazum iz Dejtona nije im dovoljan. Dodatnu verifikaciju traže od partnera u vlasti na nivou BiH, koje krive što se ponovo aktuelizuje pitanje imovine.

• Neka sjednu HDZ, Trojka i SNSD i kažu – pitanje je rješeno Dejtonom i u skladu s tim potpisujemo ovaj sporazum i konstatujemo da pitanje imovine više nije pitanje oko kojeg će se raspravljati u BiH – kaže potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak.

Rasprave ne bi trebalo biti ni u Republici Srpskoj kada je riječ o zaštiti nacionalnih interesa, poruka je vladajuće koalicije.

• Mi ćemo na svim nivoima na kojima budemo imali potrebu da zauzimamo stavove, zauzeti stav o zaštiti imovine Republike Srpske – ističe predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović.

Izvjesno je da je zakon o tzv. državnoj imovini osuđen na propast i da na sjednici Predsjedništva neće dobiti “treću ruku”. Ostaje pitanje hoće li Bećirović i Komšić odgovarati za podrivanje ustavnog poretka BiH.