Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da je njegov boravak u Ljubljani bio izuzetno uspješan, sumirajući posjetu Parlamentu, sastanak sa predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije Zoranom Stevanovićem, kao i susrete sa srpskom zajednicom, Srpskim duhovnim centrom i Srpskom pravoslavnom crkvom.

Stevandić je naveo da pojedini mediji u Sarajevu pokušavaju da problematizuju njegove posjete, ocjenjujući da isti ti mediji ćute na djelovanje Hamasa, a Republiku Srpsku i njene predstavnike pokušavaju da prikažu u negativnom svjetlu pred svjetskom javnošću.

“Ono što je jedna velika tuga u Bosni i Hercegovini je pokušaj srbofobnih i huškačkih medija u Sarajevu da to problematizuju… pa onda slovenačkim medijima su i portalima slali priče o nekom kontroverznom predsjedniku Narodne skupštine, prenebregavajući činjenicu da protiv mene ne postoji ni osumnjičenje, ni optužnica, ništa, i da sam sve postupke koji su pokušali da provedu protiv mene u Bosni i Hercegovini dobio i izašao kao veliki pobjednik”, naveo je Stevandić.

On je ocijenio da je dio “antisrpske histerije” i pokušaj satanizacije svakoga ko zastupa interese Republike Srpske na način koji ne odgovara Sarajevu, a ima podršku srpske zajednice, dodajući da su pokušaji slanja lažnih informacija medijima u Sloveniji propali.

“Nećemo im nikada dopustiti da vide da smo savili kičmu, da se bojimo, nego ćemo napredovati i pobjeđivati i dalje. Na svakom mjestu, u svakom parlamentu, u svakoj zemlji, ne ustežući se da pričamo sa ljudima, a ne da oni pričaju o nama”, poručio je Stevandić.

Посјета Словенији била је изузетно успјешна, а покушај сатанизације од стране србофобних и хушкачких медија из касабе – није успио. Они трајно уништавају односе у БиХ, а Српска је јача, много јача. pic.twitter.com/NkSnSEAIkw

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) August 28, 2026

Naglasio je da nije bitno da li se obraća u Briselu, Strazburu, Francuskom senatu, mađarskom, slovačkom ili slovenačkom parlamentu, Parlamentu Srbije, Crne Gore ili Ruskoj dumi u Peterburgu, jer se, kako je rekao, na svakom mjestu iznosi ista, istinita priča, za razliku od onih koji su svoju dvoličnost pretvorili u politiku koja trajno uništava odnose u Bosni i Hercegovini.

“Ali, Srpska je jača. Mnogo jača”, zaključio je Stevandić.

Podsjećamo, Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je u Ljubljani sa predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije Zoranom Stevanovićem o regionalnim odnosima i poštovanju Dejtonskog sporazuma.

U Izbornoj jedinici dva u Republici Srpskoj za opšte izbore 4. oktobra 14 političkih subjekata predložilo je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 88 kandidata koji se bore za tri direktna poslanička mandata iz ove izborne jedinice.

Na čelu liste SNSD-a je poslanik u odlazećem sazivu Predstavničkog doma Obren Petrović, a slijedi ga šef poslaničkog kluba ove stranke u Predstavničkom domu Sanja Vulić.

Na listi su, između ostalih, i načelnik Dervente i nekadašnji poslanik u Narodnoj skupštini Igor Žunić, direktor “Voda Srpske” i bivši ministar u Vladi Srpske Miroslav Milovanović, gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić, te generalni sekretar Vlade Republike Srpske Dalibor Panić.

Listu političkog subjekta Socijalistička partija – DEMOS predvodi direktor Fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske Nedeljko Jović, a jedan od kandidata je i nekadašnji direktor Fonda PIO Republike Srpske Zoran Mastilo.

Prvi na listi Ujedinjene Srpske je Aleksandar Vlačić, DNS-NPS Cvijetin Lukić, a SPS-a Jelena Rodić, izvršni direktor IRB-a.

Kandidatsku listu SDS-a za Predstavnički dom u Izbornoj jedinici dva predvodi delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković, prvi na listi Pokreta sigurna Srpska je Miloš Stanišić, Narodnog fronta Bane Bodirogić, Za pravdu i red Vladan Vojnović i Volje naroda Srpske Sreten Telebak.

Svoje liste u ovoj izbornoj jedinici imaju i koalicija predvođena HDZ BiH, SBiH, SDA i NIP.

Izborna jedinica dva za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Republici Srpskoj obuhvata Bijeljinu, Doboj, Derventu, Brod, Modriču, Teslić, Šamac, Ugljevik, Lopare, Petrovo, Vukosavlje, Donji Žabar, Pelagićevo i Brčko distrikt.

Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske bira se ukupno 14 poslanika, po tri direktna mandata iz tri izborne jedinice, dok se preostalih pet mandata dodjeljuje sa kompenzacionih lista.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ponovo se oglasio na društvenoj mreži X, nakon što su pojedinci reagovali na njegov prethodni komentar o glumcu i piscu Feđi Štukanu i njegovom boravku u Prištini.

Stevandić je poručio da se na njegove riječi, kako smatra, odgovara izvrtanjem i „mahalškim podvalama“, zbog čega je odlučio da, kako je naveo, uzvrati istim načinom komunikacije.

„Kasaba laže beskompromisno. Kasaba radi kasabalijski. Evo mojih riječi i mahalskih podvala. I da im onda odgovorim na način kojim oni razmišljaju“, napisao je Stevandić.
Objašnjavajući svoju novu objavu, Stevandić je posebno kritikovao Štukana, ali i one koji su, kako tvrdi, pokušali da njegove prethodne riječi predstave drugačije od onoga što je zaista napisao.

„Štukan jeste ološ iz kasabe koji se naslađuje srpskim mukama na Kosovu, a ovi lažovi su još veći ološ od njega i to su upravo potvrdili“, naveo je Stevandić.

Njegova nova objava uslijedila je nakon što je prethodnim komentarom izazvao brojne reakcije, kada je Štukanu poručio da bi, ukoliko već govori o mogućnosti ulaska na Kosovo i u Srbiju, mogao pokušati da posjeti Republiku Srpsku, odnosno Banjaluku.

Stevandić je tada reagovao na Štukanovu objavu iz Prištine, u kojoj je glumac, uz fotografiju sa albanskim izdavačem i bivšim graničnim policajcem Behxhetom Bicijem, napisao: „Ako je Kosovo Srbija, kako mogu da uđem na Kosovo, a u Srbiju ne?“

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH smatra da su predstavnici opozicije iz Republike Srpska bili spremni da podrže zakon o državnoj imovini BiH kao ulaznicu u vlast sa strankama “trojke”, pa sada lopticu prebacuju SNSD-u.

“Priča o tome šta je bilo prije dvadeset godina pada u vodu, jer vidimo šta je rezultat rada SNSD-a danas kada teme o takozvanoj državnoj imovini ne mogu doći ni na dnevni red. Kamo sreće da opozicija ima tako čestitog poslanika kao Dušanku Majkić, koja je uvijek bila odana Republici Srpskoj i njenim institucijama i posvećena ciljevima koji su dogovoreni u Banjaluci, a ne u Sarajevu kako to opozicija radi”, rekao je Špirić Srni.

On je naglasio da je opozicija već dvije decenije u bezuspješnoj borbi za vlast i da su spremni na neutemeljene kritike jer imaju političku odgovornosti prema sarajevskim partnerima i ambasadama koje su ih pokušale dovesti na vlast. “Nije ista borba u ringu i van njega. Republika Srpska je za sve ovo vrijeme sačuvala svoju poziciju, svoje institucije i ciljeve zahvaljući viziji Milorada Dodika, SNSD-ovim poslanicima i delegatima kao i drugim predstavnicima poput Dušanke Majkić i na to im treba biti zahvalan”, zaključio je Špirić.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je Srni da je podnijela prigovor Gradskoj izbornoj komisiji /GIK/ Doboj zbog ozbiljnih sumnji u nedopušteno trgovanje biračkim mjestima i nepravilnosti u predlaganju kandidata za biračke odbore za predstojeće opšte izbore.

– Zatražila sam da se sporna lista odbaci i da se predmet proslijedi Centralnoj izbornoj komisiji BiH – istakla je Vulićeva.

Ona je uputila pitanje institucijama na nivou BiH i CIK-u dokle će ćutati dok dvije “trojke”, srpska i bošnjačka, urušavaju Dejtonski sporazum i interese srpskog naroda u Republici Srpskoj.

– Da li CIK BiH vidi ono što građani vide? Da li će institucije BiH i CIK, ako se ovakve stvari budu tolerisale, postati saučesnik u toj politici? – upitala je Vulićeva.

Ona smatra da na ta pitanja CIK mora dati jasan odgovor i upozorava da “izborni proces nije ničija politička prćija, a institucije ne smiju biti servis bilo koje “trojke”.

Mediji su ranije objavili da se na spisku biračkih odbora Stranke za BiH u Doboju nalaze isključivo aktivisti SDS-a, a da je ovlašteno lice ove stranke funkcioner Pokreta sigurna Srpska.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kao i prije dvije godine, i ove je nastavila sa kažnjavanjem političkih partija i pojedinaca zbog “preuranjene kampanje”, međutim postavlja se pitanje gdje je granica između kampanje i redovnog obavljanja poslova političara, i zbog čega CIK kažnjava recimo statuse na društvenim mrežama, a ne kažnjava mnogo teže slučajeve kao što je zloupotreba javnih resursa.

Primjera radi, Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH prijavljen je zbog “preuranjene kampanje” iako je govorio isključivo o radu u okviru Parlamentarne skupštine BiH.

“Nisam spomenuo ni izbore, ni 4. oktobar, ni promjene. Govorio sam ono što govorim i kao poslanik – da vlast ne radi svoj posao i da nisu izvršene obaveze koje je utvrdio Predstavnički dom”, rekao je Borenović komentarišući prijavu koja je protiv njega podnesena.

Dalje, CIK recimo kažnjava političara koji na društvenoj mreži objavi da je kandidat, a istovremeno sam CIK javno je objavio kandidatske liste i svi birači mogu da vide ko je kandidat. Primjeri u kojima se za istu stvar donose različite odluke su takođe brojni, a sve to govori da ni sam CIK i nije načisto kada je riječ o preuranjenoj kampanji.

“Kažnjavanje se svelo na društvene mreže. S jedne strane imamo potpuno rigorozno tumačenje izborne kampanje pa se kažnjavaju ljudi kad nešto kažu na javnoj raspravi, a ne kažnjavaju se stvari kojie su i više nego očigledno izborna kampanja i plaćeno oglašavanje. Do apsurda je dovedeno to shvatanje preuranjene kampanje. S druge strane za zloupotrebu javnih resursa ima jako malo sankcija. Imamo jednokratna davanja i neko ko je na vlasti podijeli desetine miliona KM pred izbore i za CIK to nije zlopotreba resursa”, rekao je Srđan Traljić iz “Transparency Interantionala BiH” dodajući da Vlada Republike Srpske penzionerima daje od 80 do 120 KM, i da je to radila i 2018., 2022., 2024. godine.

Koliko je situacija dovedena do apsurda kada je riječ o kažnjavanju političkih partija i selektivnog pristupa CIK-a možda govori i to da i među samim članovima CIK-a postoje različita tumačenja. Nisu rijetke sjednice gdje i sami članovi CIK-a imaju potpuno različita mišljenja, a pojedinci i različita mišljenja u praktično istim slučajevima.

“To više i ne zavisi od samih članova CIK-a već od službenika kojem dođe taj predmet. Imamo apsurdnih odluka i imamo slučajeva da se za istu stvar jednom kandidatu izrekne sankcija, a drugom ne”, ističe Traljić.

Inače, sam CIK gotovo na svakoj sjednici u posljednje vrijeme izrekne po nekoliko kazni političarima pojedinicima i političkim subjektima. Prijave protiv političara i stranaka podnose svi, od nevladinih organizacija do pojedinaca, a i samih partija koje tuže jedna drugu.

Tanja Topić, politički analitičar kaže da postoji dosta nejasnoća i da se iz tumačenja CIK-a ne može povući jasna granica između redovnog političkog posla i preuranjene kampanje.

“CIK se postavio u nekim stvarima arogantno i ponaša se kao vrhovni autoritet. Oni su dosta selektivni u kažnjavanju i oprezni u su prema pojedincima i nekim polibičkim subjektima, a svu silu pokazuju prema nekim drugima. Ne možemo govoriti o principijelnosti i dosljednost u kažnjavanju svih prekršaja. Imamo apsurdne situacije koje se teško mogu objasniti građanima. Korištenje i krčmenje javnih resursa prolazi nekažnjeno”, kaže Topićeva.

Koliko CIK ne zna šta radi govori i činjenica da su na nekim od prethodnih sjednica razmatrali i pitanja novinara, odnosno da li je pitanje novinara bilo sugestivno ili nije i da li je taj kandidat koji se kažnjava trebao odgovoriti na taj način. U tom slučaju i među samim članovima CIK-a nije bilo saglasnosti da li se radi o preuranjenoj kampanji, ili se radi o “redovnim političkim izjavama”.

“Tanka je nit. Normalno je da predstavnici političkih partija gostuju u medijima i šalju poruke. Politički život ne može stati, i mediji traže odgovore od političara, ali političari moraju da vode računa da ne vrše promociju političkog subjekta i kandidata. Moramo voditi računa šta je zakonska norma, a šta je promocija. Aršini nam moraju biti identični”, rekao je na jednoj od sjednica Željko Baklar, član Centralne izborne komisije BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić reagovao je na društvenoj mreži X na boravak glumca i pisca Feđe Štukana u Prištini, poručivši mu da bi mogao pokušati da posjeti Republiku Srpsku.

„Hitler bi takođe mogao ući na Kosovo, ali u Srbiju ga ne bi pustili, kao ni bilo kojeg po vlastitom priznanju narkomana i snajperistu paravojne formacije tipa Patriotske lige BiH“, napisao je Stevandić.

On je potom dodao da bi Štukan mogao da pokuša da dođe u Banjaluku.

Хитлер би такође могао ући на Косово али у Србију га не би пустили, као ни било којег по властитом признању наркомана и снајперисту паравојне формације типа патриотске лиге БиХ.
Нека проба у Српску, рецимо у Бањалуку нпр., насеља Старчевицу или Лауш.
Или да посјети Вултуресе… pic.twitter.com/bI2Vnl07uM

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) August 25, 2026

„Neka proba u Srpsku, recimo u Banjaluku, naselja Starčevicu ili Lauš. Ili da posjeti Vulturese“, naveo je Stevandić.

Stevandić je na ovaj način komentarisao Štukanov boravak u Prištini, gdje se glumac i pisac susreo sa albanskim izdavačem i bivšim graničnim policajcem Behxhetom Bicijem.

Štukan je uz fotografiju sa Bicijem na društvenoj mreži X prethodno napisao: „Ako je Kosovo Srbija, kako mogu da uđem na Kosovo, a u Srbiju ne?“

Iz Centralne izborne komisije BiH poručuju da će predstojeći opšti izbori biti nešto složeniji za birače zbog većeg broja glasačkih listića, ali ističu da su tokom priprema za uvođenje novih izbornih tehnologija analizirani i njihovi mogući nedostaci i rizici.

U CIK-u navode da osnovni cilj uvođenja novih tehnologija nije dodatno komplikovanje izbornog procesa, već efikasnije glasanje i brže utvrđivanje rezultata, uz smanjenje mogućnosti ljudske greške i povećanje transparentnosti.

– Primjena izbornih tehnologija zasniva se na iskustvima iz pilot-projekata, analizi utvrđenih problema, kao i mjerama predviđenim za njihovo sprečavanje i otklanjanje – navedeno je u odgovoru CIK-a BiH na upit Srne.

Pitanje uvođenja novih tehnologija posebno je važno zbog mogućnosti da veći broj glasačkih listića i nova procedura produže vrijeme provedeno na biračkom mjestu, odnosno da se zbog toga produži i izborni dan.

Iz CIK-a, međutim, tvrde da rezultati ranijih testiranja ne ukazuju na takav scenario.

Tokom lokalnih izbora 2024. godine sprovedena su četiri pilot-projekta u okviru kojih su testirane različite tehnologije. Nakon toga CIK BiH usvojio je završni izvještaj o pilot-projektima, kao i Studiju izvodljivosti za uvođenje određenih izbornih tehnologija u izborni proces BiH. Oba dokumenta dostavljena su Parlamentarnoj skupštini BiH.

Posebnu pažnju u CIK-u posvećuju optičkim skenerima, koji su bili testirani na 143 biračka mjesta. Prema njihovim podacima, prosječno vrijeme potrebno za glasanje iznosilo je od 40 do 44,9 sekundi, i to uključujući i najduži glasački listić koji je korišten na lokalnim izborima 2024. godine.

Dodatni pokazatelj, kako navode, jeste činjenica da je 140 od 143 biračka mjesta na kojima su korišteni skeneri zatvoreno u predviđenom roku. CIK iz toga zaključuje da tehnologija nije izazvala veće gužve niti značajno usporila glasanje.

U međuvremenu je izmijenjen i dizajn glasačkih listića. Iz CIK-a pojašnjavaju da je to učinjeno upravo sa namjerom da se vrijeme potrebno za glasanje i obradu rezultata dodatno skrati.

Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji priznaju da će birači na oktobarskim opštim izborima imati složeniji zadatak jer će dobiti veći broj glasačkih listića.

Zbog toga se pripreme ne odnose samo na tehničku opremu. CIK planira intenzivno testiranje sistema, simulacije kompletnog izbornog dana, obuku članova biračkih odbora i tehničkog osoblja, ali i dodatno informisanje građana o načinu glasanja.

Kada je riječ o potencijalnim problemima, iz CIK-a naglašavaju da oni nisu zanemareni. Naprotiv, tvrde da je upravo identifikovanje mogućih tehničkih i drugih poteškoća bilo jedan od razloga za sprovođenje pilot-projekata i izradu Studije izvodljivosti.

– CIK BiH nije zanemario moguće rizike primjene izbornih tehnologija – navedeno je u odgovoru koji je potpisala stručni saradnik za odnose sa javnošću Maksida Pirić.

Tokom testiranja optičkih skenera, od ukupno 145 uređaja njih 143 je radilo, dok dva nisu korištena. Na tri skenera bilo je potrebno intervenisati zbog zamjene memorije, zbog čega je kao jedna od preporuka navedeno obezbjeđivanje rezervnih memorijskih kartica na biračkim mjestima.

Testiranje je pokazalo i da je 98 odsto rezultata putem elektronskog sistema uspješno preneseno. Preostalih dva odsto rezultata moralo je biti preneseno ručno zbog opterećenja sigurne internet mreže koje se pojavilo neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.

U CIK-u kao jednu od prednosti elektronskog prenosa ističu to što su tako dostavljeni rezultati ostajali neizmijenjeni i bili kontinuirano dostupni javnosti. Istovremeno, kod ručno utvrđenih rezultata u pojedinim slučajevima dolazilo je do izmjena tokom naknadnog procesa.

Međutim, iskustva drugih zemalja pokazuju da primjena izbornih tehnologija nije uvijek išla u željenom pravcu. Brojne evropske države nakon problema sa elektronskim glasačkim uređajima odlučile su da se vrate tradicionalnom glasanju papirnim listićima i ručnom prebrojavanju.

Prema dostupnim podacima, sistem optičkog skeniranja glasačkih listića kakav se sada uvodi u BiH, odnosno model koji kombinuje papirno glasanje i skeniranje listića, koristi se još u Filipinima, Kirgistanu, Mongoliji i Iraku.

Ujedinjena Srpska nema unaprijed zacrtan broj mandata koji želi osvojiti na predstojećim Opštim izborima u BiH, ali, kako poručuje lider stranke Nenad Stevandić, intenzivno radi na rezultatu u svih devet izbornih jedinica.

Na pitanje da li je stranka definisala konkretan cilj kada je riječ o broju mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Stevandić je za „Aloonline“ odgovorio da u Ujedinjenoj Srpskoj ne žele da licitiraju brojkama.

„Ništa mi nemamo zacrtano. Ujedinjena Srpska ne priča, ona radi“, rekao je Stevandić.

Objašnjavajući šta podrazumijeva pod tim da stranka „radi, a ne priča“, Stevandić je povukao paralelu između političkog djelovanja i pitanja nataliteta.

„Ujedinjena Srpska ne priča, ona radi. Tako je, recimo, na primjeru djece. Mi pravimo djecu, imamo najveći broj ljudi koji imaju troje, četvoro i petoro djece u rukovodstvu, predsjednicima opštinskih odbora, savjetnicima. Tako da i o mandatima ne pričamo, nego radimo“, rekao je Stevandić.

On je dodao da je stranka napravila plan djelovanja u svih devet izbornih jedinica, ne želeći da unaprijed prognozira izborni rezultat.

„Svi prije izbora govore – mi ćemo ovo, mi ćemo ono, a onda na kraju, kada se prebroje glasovi, vidi se da je realnost nešto drugo“, poručio je Stevandić.

Prema njegovim riječima, Ujedinjena Srpska u predstojeće izbore ulazi organizovanije nego ranije i sa većim šansama za osvajanje mandata.

„Nikad bolje, nikad organizovanije i nikad sa više šansi. I ovo sa djecom – mi ne pričamo, mi pravimo“, zaključio je Stevandić.

(ALO ONLINE)