Kategorija: Politika

SNSD nema ništa protiv modernizacije izbornog procesa i samo traži da se jasno definiše na koji način će se to raditi i ko će kontrolisati taj proces, rekao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

“Apsolutna je laž da su SNSD, Republika Srpska, vladajuća koalicija protiv modernizacije izbornog procesa”, rekao je Kovačević i ukazao da ne postoji skener koji bi skenirao listić za Narodnu skupštinu koji je površine minimalno jednog metra kvadratnog.

On je istakao da uvođenje skenera neće riješiti problem sa nesposobnom Centralnom izbornom komisijom /CIK/ BiH, koja nije profesionalna komisija, već političko sredstvo borbe protiv Republike Srpske i demokratije.

“Kada se u sve to petlja neizabrani stranac, protivustavno, protivdejtonski, kada vidimo da se krši Ustav i Dejton načinom na koji on odobrava sredstva za bilo šta, kada vidimo da su te javne nabavke potpuni cirkus koji mnogi nazivaju i potencijalnim kriminalom, te da sve to Šmit zajedno sa određenim strukturama iz Sarajeva i, nažalost, određenim manjinskim strukturama iz Banjaluke radi isključivo kako bi nekom pogodovao, onda tek vidite koliko je ta bara prljava”, dodao je Kovačević.

Istakao je da izborni proces ne bi trebalo da bude prljav, nego čist i da treba da potvrdi ono što je volja naroda.

“Mi smo spremni da branimo volju naroda i sigurni smo u to da će volja naroda birati politiku Milorada Dodika i onih ljudi koji su spremni da uvijek imaju Republiku Srpsku na prvom mjestu”, rekao je Kovačević za ATV.

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona u BiH, Kovačević je rekao da je taj zakon u svakom društvu jedan od najznačajnijih, jer reguliše kako će demokratija da funkcioniše i zahtijeva najširi mogući društveni konsenzus.

“Mi, nažalost, živimo na takvom prostoru gdje je nebitno šta se dešava u parlamentarnoj proceduri i gdje postoji jedan stranac koji se pojavi niotkud i misli da može da nameće zakone”, rekao je Kovačević.

Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona i parlamentarna procedura, kaže Kovačević, tu se više ne zna ko pije, ko plaća.

“Ima minimalno četiri-pet verzija izmjena Izbornog zakona trenutno u proceduri koja svaka rješava različito pitanje na različit način. Međutim, mi živimo u takvoj zemlji gdje je apsolutno nebitno šta se dešava u parlamentarnoj proceduri kada postoji neki stranac koji se pojavi niotkud i on misli da može da rješava te stvari i nameće zakone”, rekao je Kovačević.

On je dodao da trenutno ne postoji konzenzus za bilo koje rješenje iz razloga što se nikada nije ozbiljno ni radilo na tome da se dođe do konsenzusa i do parlamentarnog konsenzusa i kapaciteta kako bi se neko rješenje usvojilo.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” objavio je na društvenim mrežama fotografiju sa Brankom Blanušm, predsjednikom SDS-a i istakao kako su imali prijatan razgovor.

“Razgovor sa predsjednikom SDS-a i profesorom, Brankom Blanušom, uvijek bude prijatan i iznjedri nove poglede”, napisao je Stanivuković na društvenoj mreži “X”.

Dodao je kako se još jednom pokazalo da se najbolje ideje rađaju uz kafu.

Još nije poznato o čemu su razgovarali Stanivuković i Blanuša.

Podsjećamo, Branko Blanuša, koji je bio kandidat SDS-a i opozicije na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, biće kandidat za tu funkciju i na opštim izborima koji bi trebalo da budu održani u jesen 2026. godine, dok iz Pokreta “Sigurna Srpska” poručuju da kandidat za predsjednika treba biti Draško Stanivuković.

Naime, kako su “Nezavisne” nedavno pisale, Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”, koji je i zamjenik predsjednika Pokreta “Sigurna Srpska” smatra da Draško Stanivuković predstavlja najjači adut opozicije, a u partnerstvu sa SDS-om,  Brankom Blanušom, Jelenom Trivić i drugima, može donijeti prvu pobjedu opoziciji poslije 20 godina.

Sličnog je mišljenja i Dejan Kojić, potpredsjednik PSS, koji je nadavno izjavio da su SDS i Branko Blanuša ostvarili zaista dobar izborni rezultat, ali ipak nisu ostvarili dugo čekanu pobjedu.

“Stoga smatram da bi sada bilo politički korektno da se kandidatura za predsjednika Srpske na predstojećim izborima prepusti Stanivukoviću”, rekao je Kojić, koji je i načelnik opštine Pale.

Inače, na proteklim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske SNSD-ov Siniša Karan osvojio je 224.384 glasa, dok je kandidat SDS-a Branko Blanuša dobio 213.513 glasova.

Branko Blanuša je nakon izbora rekao da nije razočaran i da se radi o utakmici koju možete dobiti ili izgubiti.

“Naredna utakmica je u oktobru i na nama je da iz ovoga izvučemo pouke i najbolje se pripremimo”, rekao je Blanuša.

Dodao je da je od nekih opozicionih stranaka podrška bila iskrena, a od nekih nije.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da na TV duel sa Savom Miniće, predsjednikom Vlade RS, mogu da dođu i Milorad Dodik, lider SNSD-a, i Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

“Meni je u redu i da Radovan Kovačević (portparol SNSD-a i srpski delegat u Domu naroda BiH) bude voditelj i da dođu i Željka Cvijanović i Milorad Dodik”, rekao je Stanivuković, koji je i predsjednik Pokreta “Siguran Srpska” i lider PDP-a, i dodao:

“Važno mi je samo da dobijem vrijeme da iznesem svoje stavove i argumente.”

Minićev poziv i oštre poruke na mrežama
Podsjećamo, Savo Minić na konferenciji za novinare u srijedu, 11. marta, ispred zgrade Vlade RS Draška Stanivukovića pozvao je na TV duel.

Nakon toga Draško Stanivuković i Savo Minić su se oglasili na društvenim mrežama, a poruke su bile oštre sa obje strane.

Stanivuković tvrdi da je odmah prihvatio debatu
Stanivuković je naglasio da je prihvatio poziv za televizijsku debatu koji mu je, kako kaže, stigao od novinara BN televizija, ali da do nje nije došlo.

“Nakon pola sata sam formalno i telefonski prihvatio poziv i predložio termine u 13, 15 ili 17 časova, kao i večeras u 21 čas uživo. Smatrao sam da je najbolje da odmah razgovaramo, bez pripreme, i pokažemo da li smo spremni u svakom trenutku da iznesemo argumente o vođenju Republike Srpske i Grada”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da do debate na kraju nije došlo, iako je, kako tvrdi, bio spreman da učestvuje.

“Predsjednik Vlade rekao je da nije dokon. Ja mislim da je svoju dokonost i besposličarenje pokazao time što je sa cijelom svitom ministara imao vremena da dođe na pres-konferenciju. Ako imate vremena za to, onda imate vremena i za televizijsku debatu”, rekao je Stanivuković.

Pozivi drugih televizija i stav o redoslijedu
On je naveo da je u međuvremenu dobio pozive i drugih televizija, ali da smatra da treba ispoštovati redoslijed prvog poziva.

“Dobio sam pozive i od RTRS, K3 televizije, ATV-a i drugih, ali prvi poziv je bio sa BN televizije i smatram da je korektno da idem tim redoslijedom. Sa moje strane, spreman sam da razgovaram na bilo kojoj televiziji i u svakom trenutku”, rekao je Stanivuković.

Osvrćući se na nedavnu konferenciju za novinare, rekao je da ga je iznenadilo prisustvo policije i blokada ulice, navodeći da smatra da je dolazak premijera bio unaprijed pripremljen.

“Vidjeli smo da je policija blokirala ulicu i da je u isto vrijeme došao i javni servis. To je ostavilo utisak da je sve bilo unaprijed organizovano”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da je spreman na javnu raspravu u svakom trenutku, ali da zbog ranije planiranih obaveza i službenog puta narednih dana neće biti u mogućnosti da učestvuje u emisijama u narednom periodu.

Nakon što je Savo Minić, premijer Republike Srpske, na konferenciji za novinare u srijedu, 11. marta, ispred zgrade Vlade RS Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, pozvao na TV duel, obojica su se oglasili na društvenim mrežama, a poruke su bile oštre sa obje strane.

Draško Stanivuković je napisao da je Savo Minić sam predložio TV duel i sam čak izabrao televiziju.

Саво Минић је сам предложио ТВ дуел и сам чак изабрао телевизију. Зашто до сада није потврдио гостовање? Ја јесам. Позив БН телевизије сам прихватио и спреман сам за дуел одмах сутра. Ако је позив био искрен, потврдиће гостовање, јер грађани Републике Српске заслужују истину, а… pic.twitter.com/oakJLKR0KO

— Драшко Станивуковић (@Stanivukovic_D) March 11, 2026

“Zašto do sada nije potvrdio gostovanje? Ja jesam. Poziv BN televizije sam prihvatio i spreman sam za duel odmah sutra. Ako je poziv bio iskren, potvrdiće gostovanje, jer građani Republike Srpske zaslužuju istinu, a od istine se ne bježi”, naveo je Stanivuković.

Savo Minić mu je odgovorio da je njegov posao da vodi Vladu Republike Srpske, ali kao što mu je rekao, sa zadovoljstvom će se odazvati na TV duel.

Мој посао је да водим Владу Републике Српске, али као што сам данас рекао градоначелнику Бањалуке, са задовољством ћу се одазвати на ТВ дуел. Уосталом, ја сам тај који је јавно предложио дуел и, наравно, спреман сам да размијенимо аргументе. Међутим, нисам толико докон и без…

— Саво Минић (@minic_savo) March 11, 2026

“Uostalom, ja sam taj koji je javno predložio duel i, naravno, spreman sam da razmijenimo argumente. Međutim, nisam toliko dokon i bez obaveza da čitav dan razmišljam o TV gostovanju”, naveo je Minić i dodao:

“Pitanje za gradonačelnika je gdje žuri i da li je TV duel sada njegov jedini problem. Ako jeste, rado ću ga staviti u protokol i vidimo se što prije. Predlažem da lokacija snimanja bude u ‘njegovom gradu’, kako bismo se obojica odmah nakon emisije mogli vratiti svojim obavezama”.

Podsjećamo, Draško Stanivuković i Savo Minić, imali su u srijedu, 11. marta, verbalni okršaj ispred zgrade Vlade Republike Srpske u Banjaluci.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da svaka kriza donosi i nove mogućnosti, pod uslovom da se bude dovoljno mudar, da se udruže snage i traže bolja rješenja, kako za zemlje ponaosob, tako i na regionalnom, pa i na globalnom nivou.

– U tom duhu, ovaj turbulentni tranzicioni period vidim kao priliku da se stvari na globalnom nivou dovedu u red – rekla je Cvijanović u obraćanju na Global forumu u Bakuu.

Obraćanje srpskog člana Predsjedništva BiH na ovom skupu Srna prenosi u cijelosti:

“Uvijek je posebno zadovoljstvo biti u Bakuu i učestvovati na Global Baku forumu, koji je već postao tradicionalan i nezaobilazan događaj. Iskreno se zahvaljujem organizatorima na srdačnom gostoprimstvu i na izuzetnoj organizaciji ovog događaja, uprkos tenzijama i izazovima sa kojima se suočavamo kako na regionalnom, tako i na globalnom nivou.

Čak i u ovim turbulentnim vremenima, ovaj forum ostaje važna platforma za dijalog i saradnju.

Želim da izrazim solidarnost sa narodom Azerbejdžana, kao i punu podršku naporima predsjednika /Ilhama/ Alijeva i svih institucija Azerbejdžana u nastojanju da obezbijede mirno i stabilno okruženje za svoje građane i region u cjelini kroz unapređivanje regionalne stabilnosti putem dijaloga i saradnje.

Svijet se ubrzano i temeljno mijenja, a svjedoci smo dubokih i dalekosežnih promjena: političkih, ekonomskih, tehnoloških i društvenih. U takvim okolnostima, bliske veze, partnerstvo i saradnja potrebni su više nego ikada.

Mi koji dolazimo iz bivših socijalističkih društava dobro znamo da svaka tranzicija nosi teškoće, neizvjesnost i ozbiljne izazove. Isto tako, znamo i da svaka kriza donosi i nove mogućnosti, pod uslovom da budemo dovoljno mudri da udružimo snage i tražimo bolja rješenja, kako za naše zemlje ponaosob, tako i na regionalnom, pa i na globalnom nivou.

U tom duhu, ovaj turbulentni tranzicioni period vidim kao priliku da se stvari na globalnom nivou dovedu u red.

Tokom protekle tri decenije svjedočili smo nepravdi i licemjerju globalističkih elita, naročito na Zapadu, koje suviše često zloupotrebljavaju upravo one vrijednosti koje tvrde da zastupaju.

Na primjer, njihov pristup BiH, koja se često smatra posljednjom evropskom kolonijom, na veoma poučan način ilustruje ovu protivrječnost.

Dok su nam držali predavanja o vladavini prava i poštovanju demokratskih institucija, istovremeno su podržavali procese u kojima su neizabrane strane birokrate nametale zakone zaobilazeći demokratsku parlamentarnu procedure, čime su podrili ustavni, pravni i politički poredak zemlje.

Sve je to činjeno pod izgovorom da navodno štite Dejtonski mirovni sporazum, iako tim sporazumom nijednom stranom zvaničniku nije dato ovlašćenje da nameće zakone, suspenduje ustav, smjenjuje demokratski izabrane lidere ili kažnjava političke stranke.

Ovakvih primjera je zaista mnogo, a bilo bi mi potrebno daleko više vremena da sve detaljno nabrojim.

Zato ću zaključiti time da međunarodni nadzor i podrška mogu biti korisni – naravno, ukoliko su vremenski ograničeni, ali svakodnevno mikroupravljanje i miješanje u politička, pravosudna ili finansijska pitanja djeluju kontraproduktivno, jer produbljuju unutrašnje podjele umjesto da ih prevazilaze.

Šteta je naročito velika kada takvo uplitanje traje predugo – u našem slučaju već tri decenije. Ohrabruje to što određeni ključni globalni akteri danas uviđaju da zemlja mora biti vraćena domaćim institucijama i njenim konstitutivnim narodima, koji treba da uživaju ravnopravan tretman i unutar zemlje i u međunarodnim odnosima.

U tom smislu, dobro je što vidimo da umjesto prijetnji, prinude, sankcija i spoljnog nametanja sada sa tih adresa stižu pozivi na saradnju i rješavanje izazova kroz dijalog političkih predstavnka tri konstitutivna naroda.

Upravo je dijalog ono što je potrebno svakoj civilizovanoj političkoj zajednici, kao, uostalom, i cijelom svijetu. Da bismo na svrsishodan način prevazišli unutrašnje i globalne podjele, neophodno je najprije razumjeti njihove uzroke.

Јednako je važna i spremnost da saslušamo jedni druge i uvažimo različite stavove, umjesto da ih unaprijed odbacujemo. Na ovom forumu pokazujemo i to da naše razlike, kakve god da su, ne moraju biti izvor konflikta.

Zato vam zahvaljujem na prilici da vam se obratim, kao i na prilici da čujem mišljenja drugih učesnika.

Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

Dok vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, uprkos unutrašnjim nesuglasicama, i dalje uspijeva da nastupi kao jedinstven blok, opozicija se ponovo suočava s podjelama unutar vlastitih redova.

Glavna pitanja koja se nameću jesu ko će biti kandidati za najvažnije funkcije, ko je spreman na kompromis, a ko vjeruje da upravo njegova politička opcija treba da bude osovina oko koje će se okupiti ostatak opozicije.

Iako su posljednjih dana pojedini opozicioni lideri slali poruke o potrebi zajedničkog nastupa, sve je više znakova da bi takav dogovor mogao biti teško ostvariv. Kandidata ima mnogo, funkcija je malo, a spremnost na ustupke za sada djeluje najmanja.

Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović već je ranije javno iskazao ambiciju da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH. Njegovu kandidaturu prije nekoliko mjeseci otvoreno je podržao gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović iz SDS.

Međutim, ostale opozicione stranke uglavnom izbjegavaju da se izjasne o toj ideji, što Vukanović otvoreno zamjera. On podsjeća da je godinama podržavao zajedničke opozicione kandidate na različitim nivoima vlasti.

– Očigledno je da su pojedini škrti na podršci, iako sam skoro dvije decenije bez ikakvih uslova stajao iza kandidata opozicije, od lokalnih izbora do kandidatura za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH. Ako već nema otvorene podrške, očekivao sam bar da me ne osporavaju – poručio je Vukanović.

U međuvremenu je iz Narodnog fronta stigla ideja o drugačijem rasporedu funkcija. Prema tom prijedlogu, kandidati za dvije najvažnije pojedinačne funkcije bili bi Branko Blanuša i Draško Stanivuković.

U toj kombinaciji Vukanoviću bi, prema toj zamisli, pripala pozicija predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, dok bi Jelena Trivić bila predložena za premijerku.

Takav raspored očigledno nije naišao na odobravanje Vukanovića, koji je pozvao Trivićevu da javno kaže da li će podržati eventualnu kandidaturu Stanivukovića.

Odgovor, barem za sada, nije dobio. Trivićeva je ranije jasno poručila da ne želi da govori o konkretnim imenima, već da je najprije potrebno da sve opozicione stranke sjednu za isti sto i razgovaraju o zajedničkom programu i planu ekonomskog oporavka Republike Srpske.

– Ne želim da izgovorim nešto što bi moglo uvrijediti nekog ili isključiti druge iz razgovora. Moramo prestati sa licitiranjem imenima – izjavila je ona ranije, dodajući da se trudi da dodatno ne podgrijava tenzije u opozicionom bloku.

U dosadašnjim javnim kombinacijama za dvije ključne funkcije opozicije Vukanovićevo ime rijetko se pojavljivalo.

Zbog toga se postavlja pitanje da li bi on ponovo mogao ostati bez kandidature ili će, u konačnici, iz opozicionih planova ispasti Draško Stanivuković, čiju kandidaturu Vukanović već duže vrijeme odbacuje.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi ključna odluka mogla zavisiti od SDS-a, koji je ranije već izašao s prijedlogom da Branko Blanuša bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

– Ostaje da se vidi da li će SDS podleći pritiscima iz Beograda i dijela vlastitog članstva te podržati Stanivukovića, koji otvoreno pokazuje ambiciju da preuzme funkciju predsjednika entiteta – kaže Topićeva.

Prema njenim riječima, Vukanovićeva kandidatura ima i principijelnu dimenziju.

– On je godinama bio jedan od najaktivnijih opozicionih političara i često je vodio kampanje za druge kandidate. Logično je da sada očekuje da ostatak opozicije stane iza njega – navodi ona.

Topićeva ukazuje i na, kako kaže, novu političku dinamiku među nekadašnjim rivalima.

– Zanimljivo je da su pojedini političari koji su ranije bili u otvorenom sukobu sada počeli da podržavaju jedni druge. Tako Igor Radojičić predlaže Jelenu Trivić za premijerku, dok ona između Vukanovića i Stanivukovića pokazuje sklonost prema mlađem gradonačelniku – smatra Topićeva.

Prema njenoj ocjeni, takve političke kombinacije dodatno stvaraju utisak nejedinstva u opozicionom bloku i ostavljaju prostor vlasti da ih prikaže kao posvađane i fokusirane isključivo na raspodjelu funkcija.

Istovremeno, kako dodaje, brojni problemi, afere i optužbe na račun vlasti ostaju po strani, dok mnogi slučajevi godinama čekaju epilog u ladicama tužilaštava.

Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu BiH, učestvovao je u Strazburu na zasjedanju Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) između EU i BiH.

Kao član parlamentarne delegacije BiH, Petković je poručio da BiH može da postane članica Unije tek kada bude zatvoren OHR i kada ode tzv. visoki predstavnik. Takođe, Petković je u Evropskom parlamentu govorio i o blokadi otaranja novog mosta na Savi između BiH i Hrvatske i pozvao EU da izvrši pritisak na odgovorne u FBiH.

Takođe je pozvao na rješavanje aktuelnog problema koji imaju prevoznici, vozači iz BiH koji rade na teritoriji EU.

“Vlast u Republici Srpskoj želi članstvo BiH u EU, ali tražimo poštovanje onih prava koja su nam data Dejtonskim mirovnim sporazumom i ono što propisuje Ustav BiH. U prethodnih 30 godina Republici Srpskoj su samo oduzimane nadležnosti najviše djelovanjem visokog predstavnika, a onda i Ustavnog suda BiH. EU nikada zvanično nije rekla da jedan pojedinac ne može da donosi zakone. Radostan sam jer je nedavno Predstavnički dom BiH putem  Ustavnopravne komisije poslao izjašnjenje Ustavnom sudu BiH da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost za donošenje zakona. Nadam se da će on shvatiti tu svoju ulogu i da ćemo mi političari preuzeti odgovornost”, rekao je Petković.

On je dodao da je do blokada u BiH došlo onda kada je neko odlučio da smijeni predsjednika Republike Srpske, te da izbaci SNSD i koalicione partnere iz vlasti na nivou BiH.

“Ni vlast ni opozicija u Srpskoj nisu krive za nenapredovanje BiH ka EU, kriv je onaj ko ne shvata specifičnisti BiH. Pomozite nam da otvorimo postojeće mostove i da gradimo nove. Očekujemo da nam EU pomogne na EU putu, a to se može pokazati tako što će za početak dozvoliti lakši prelazak granica za naše građane, ali i prevoz i boravak našim prevoznika. Koliko je BiH apsurdna i koliko jedna osoba može nanijeti zla građanima govori i primjer Zijada Krnjića koji je onemogućio otvaranje mosta na granici sa Hrvatskom, tj. EU”, zaključio je Petković.

Na 8. sastanku POSP-a raspravljalo se o stanju odnosa između EU i Bosne i Hercegovine, trenutnom stanju finalizacije zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH te imenovanju glavnog pregovarača sa EU.

Parlamentarnu delegaciju, osim Petkovića, čine Saša Magazinović (SDP BiH), Branislav Borenović (PDP), Zdenko Ćosić (HDZ BiH) i Dženan Đonlagić (DF).