Kategorija: Politika

Poremećaji u snabdijevanju i nestašica energenata u Evropi, uz drastičan rast cijena derivata nafte, dovoljan su razlog da EU ukine sve sankcije na uvoz sirove nafte iz Ruske Federacije, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

– Ako je interes građana i privrede na prvom mjestu, takva odluka će biti pod hitno donesena. Ako je u pitanju ideološka kratkovidost, onda će posljedice i po jedne i po druge biti katastrofalne – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

On dodaje da kratkovidost briselske administracije nije napravila problem samo na tržištu EU, već i nama koji ni na koji način nismo uticali na takve odluke.

– Vrijeme je za racionalne odluke, iracionalnost u ovom trenutku nikome nije od koristi – dodao je Dodik.

Поремећаји у снабдијевању и несташица енергената у Европи, уз драстичан раст цијена деривата нафте, довољан су разлог да ЕУ укине све санкције на увоз сирове нафте из Руске Федерације.

Ако је интерес грађана и привреде на првом мјесту, таква одлука ће бити под хитно донесена.…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 11, 2026

Dragi Vukane, moram priznati da sam počastvovan što sam dobio svojih pet minuta i nekoliko redova na tvom blogu. Ipak, po ko zna koji put pokazuješ da si majstor u izvrtanju teza i skretanju sa suštine.

Ovo je izjavio predsjednik mladih Narodnog fronta, Aleksa Bobar u svom odgovoru lideru Liste za pravdu i red, Nebojši Vukanoviću.

Bobar, kako tvrdi, u svom obraćanju ni u jednom trenutku nije napao Vukanovića, niti je pitao zašto Jelena Trivić nije bila na Kupresu.

– Samo sam konstatovao da si ti bio, i to sa razlogom koji smo mi u Narodnom frontu razumjeli – da je cilj izbaciti Milorada Dodika iz Savjeta ministara. Upravo zato mi nije jasno zašto je sporan naš poziv da opozicija sjedne za isti sto, kada je cilj potpuno isti, i još veći – rušenje Dodikovog režima u kompletu – rekao je Bobar.

Razlika je, navodi on, samo u tome što niko od njih taj razgovor ne uslovljava ministarskim foteljama niti bilo kakvim funkcijama.

– To što mi u Narodnom frontu i velikim dijelom sama javnost smatramo da je Jelena Trivić po svim kriterijumima kompetentna da bude buduća premijerka, valjda imamo toliko prava da nešto smatramo i da to kažemo! Bar bismo toliko prava trebali imati. Jelena nikada nije pozvala Draška da sjedne sa njim nasamo, niti je sjedila s njim – istakao je Bobar.

Navodi da je Jelena Trivić pozvala cijelu opoziciju, uključujući i Vukanovića, jer je svjesna da je to jedini način da se ovaj režim smijeni.

– Sa druge strane, ti si sjedio sa Draškom, i to baš u periodu kada se govorilo o ministarskoj fotelji. Kada si vidio da od toga nema ništa, povukao si se i nastavio po starom. A samo malo prije toga javno si govorio kako nikome ne bi oprostio da sjedne sa Draškom, bez obzira na razloge – podsjeća Bobar.

Naglasio je da je Narodni front čak prećutao i to što je Vukanović na Kupresu sjedio s Draškom i Čovićem, jer nisu željeli praviti bespotrebne priče ako je cilj zaista bio ono o čemu je Vukanović tada govorio, prenosi Sprskainfo.

– I dalje mislimo da je to legitiman politički cilj. Zato uvaži da i mi imamo legitiman politički cilj – pobjeda nad režimom Milorada Dodika! Zato je zaista neobično da danas pokušavaš držati lekcije drugima i praviti problem tamo gdje ga nema. Ali dobro, očigledno je da ti je lakše izvrtanjem tuđih riječi nego držati se onoga što si sam ranije govorio – zaključio je Bobar.

Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković održao je konferenciju za medije ispred zgrade Vlade Republike Srpske, upozoravajući na rast cijena, posebno naftnih derivata, usljed sukoba na Bliskom istoku i globalnih tržišnih poremećaja.

Stanivuković je poručio da institucije treba da reaguju i predlože konkretne mjere kako bi se ublažile posljedice krize.

„Ono što je ostava za jednog domaćina, to su robne rezerve za jednu zemlju. Još 2017. godine naše robne rezerve su propale. To je potrebno da se pokrene“, izjavio je Stanivuković.

On je predložio paket mjera koji, između ostalog, podrazumijeva formiranje robnih rezervi, privremeno ukidanje akciza na gorivo i ograničavanje marži.

„Pitamo šta je sa robnim rezervama i to je pitanje za Vladu Republike Srpske“, rekao je Stanivuković.

Tokom konferencije ispred zgrade Vlade Stanivukoviću se pridružio predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, koji je poručio da Vlada prati situaciju i preduzima mjere u vezi sa poremećajima na tržištu energenata.

Minić je istakao da je gorivo u Republici Srpskoj trenutno jeftinije nego u pojedinim zemljama regiona.

„Gorivo u Srbiji je 3,81 KM, dok je u Republici Srpskoj od 3,05 do 3,10 KM. Imamo dovoljno goriva i jeftiniji smo od okruženja“, rekao je Minić.

On je naveo da Vlada priprema dodatne mjere koje bi trebalo da budu razmatrane na narednoj sjednici, uključujući ograničavanje marži.

„Slažem se da robne rezerve treba da postoje. One služe da neko ne bude gladan, a u Srpskoj niko nije gladan“, rekao je Minić.

Premijer je dodao da je reagovao na konferenciju za medije jer je održana ispred zgrade Vlade, te je uputio kritike na račun gradskih vlasti u Banjaluci, navodeći probleme poput nefunkcionisanja bazena, pitanja naplate parkinga i drugih komunalnih tema.

Stanivuković je, odgovarajući na novinarsko pitanje o političkoj saradnji pred naredne izbore, rekao da o tome treba razgovarati nakon stabilizacije aktuelne situacije.

„Kada izađemo iz aktuelne krize, treba da sjednemo, dogovorimo se i sve prezentujemo javnosti“, rekao je Stanivuković.

Partija demokratskog progresa (PDP) godinama je važila za treću najuticajniju političku stranku u Republici Srpskoj, odmah iza SNSD-a i SDS-a. Međutim, nakon političkih poteza lidera stranke Draška Stanivukovića i formiranja novog pokreta, PDP se posljednjih mjeseci gotovo i ne pojavljuje u javnom prostoru.

U ranijem periodu ova stranka iznjedrila je brojne funkcionere koji su obavljali visoke dužnosti, od predsjednika Vlade Republike Srpske i ministara, do srpskog člana Predsjedništva BiH. Ipak, od jeseni prošle godine, kada je Stanivuković pokrenuo novi politički projekat, PDP je u javnosti sve manje prisutan.

Da nema šefa Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igora Crnatka, koji u svojim istupima naglašava da dolazi iz te stranke i otvoreno kritikuje pokušaje njenog gašenja, PDP bi se, prema ocjenama mnogih, gotovo potpuno izgubio iz javnog života.

Povremeno se oglašava i osnivač te stranke i njen počasni predsjednik Mladen Ivanić. Iz njegovih izjava može se zaključiti da nije saglasan s idejom gašenja PDP-a i smatra da je riječ o procesu koji dolazi iz kruga novog političkog pokreta koji predvodi Stanivuković.

S druge strane, većina drugih funkcionera koji su mandate u Narodnoj skupštini RS i Parlamentarnoj skupštini BiH osvojili kao članovi PDP-a u javnim nastupima danas se predstavljaju kao dio Stanivukovićevog novog pokreta.

Govoreći o stanju u stranci, Igor Crnadak nedavno je izjavio da se simpatizeri PDP-a suočavaju sa pritiscima, uključujući i telefonske pozive, samo zato što komuniciraju s članovima rukovodstva koji se protive gašenju partije.

– Ljudi koji vjeruju u PDP i ideju koju je Mladen Ivanić pokrenuo prije 26 godina ne smiju biti spriječeni da ostanu uz tu stranku – poručio je Crnadak.

On je istakao i da će PDP biti jedna od političkih opcija na opštim izborima u BiH u oktobru, naglašavajući da bi bilo bolje da se budući odnosi riješe dogovorom.

Crnadak je takođe ocijenio da se kao autoriteti ne mogu nametati ljudi koji su više puta mijenjali političke stranke ili su povezivani s različitim aferama, jer takav pristup, prema njegovim riječima, nije dobar ni za PDP ni za Republiku Srpsku.

Istovremeno je naglasio da su PDP i novi politički pokret koji predvodi Stanivuković „potpuno različiti svjetovi“.

Da li je PDP zaista na ivici nestanka i ima li budućnost ukoliko njegov formalni lider radi na stvaranju nove političke strukture, pitanje je koje se sve češće postavlja u javnosti.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je jasno kako se Stanivuković svjesno udaljio od svoje stranke kako bi preuzeo lidersku ulogu u novom političkom pokretu.

– Od početka je bilo vidljivo da postoji namjera da se PDP ugasi i da se formira nova politička organizacija. U takvoj situaciji Igor Crnadak ostaje praktično jedini koji dosljedno brani postojeću partiju, dok se u javnosti vidi raskorak između stranke i novog pokreta – ocijenila je Topićeva.

Slično mišljenje ima i politički analitičar Velizar Antić, koji smatra da se PDP trenutno nalazi u ozbiljnoj krizi identiteta.

On navodi da je nekadašnji PDP imao jasno definisanu ideologiju i politički program, dok se današnja stranka, prema njegovoj ocjeni, ne samo kadrovski promijenila nego se i postepeno udaljava od svojih ranijih ideoloških temelja.

Antić smatra da je Stanivuković procijenio kako mu okvir stare stranke više ne omogućava politički prostor kakav želi.

– Formiranjem pokreta pokušao je izgraditi novi politički imidž, ali i predstaviti sebe kao osobu koja može okupiti ljude iz nekadašnjeg PDP-a, ali i pojedince koji su ranije bili dio vlasti – istakao je Antić.

Prema njegovim riječima, takav pristup izazvao je nezadovoljstvo kod dijela visokih funkcionera stare strukture PDP-a.

Dodaje da će pravi efekti ove strategije biti vidljivi nakon narednih izbora, kada će se pokazati da li je Stanivuković uspio privući nove birače ili je, s druge strane, izgubio značajan dio dosadašnje podrške.

Minstar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac poručio je da bi domaći prijevoznici svoj pritisak zbog problema u sektoru transporta trebali usmjeriti prema Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, a ne prema graničnim prijelazima.
Košarac je ocijenio da Evropska komisija ima “potpuno ignorantski stav” prema prijevoznicima iz zemalja zapadnog Balkana te da bi Konzorcij “Logistika” svoje aktivnosti trebao pokazati upravo pred institucijama Evropske unije u Sarajevu.

Košarac je istakao da je o ovom pitanju u više navrata raspravljao i u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ali da Evropska unija, kako je naveo, nastavlja ignorisati zahtjeve prijevoznika iz regiona.

“Mislim da se zemlje zapadnog Balkana trebaju fokusirati na diskusiju s predstavnicima Evropske komisije”, rekao je Košarac.

Dodao je da je dosadašnji stav Evropske komisije prema ovom pitanju bio, kako je naveo, “indolentan i surov”, te da ne pokazuje dovoljno senzibiliteta za probleme prijevoznika.

“Mislim da Konzorcij ‘Logistika’ treba pokazati svoje kapacitete, ne na graničnim prijelazima, nego u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu”, poručio je Košarac.

On smatra da bi u Sarajevu trebalo organizirati aktivnosti koje bi uključivale i blokade, jer bi zaustavljanje vanjskotrgovinskog prometa na graničnim prijelazima, prema njegovim riječima, moglo nanijeti ozbiljnu štetu privrednicima i u RS-u i u FBiH.

“Naravno, to ne umanjuje potrebu da se riješi pitanje prijevoznika, ali isto tako ne trebamo štetiti ugledu i poslovnim ugovorima naše poslovne zajednice, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH”, naglasio je Košarac.

Košarac je također ocijenio da se ignorantskim odnosom prema problemima prijevoznika u Evropi pokušava osigurati jeftina radna snaga, navodeći da se vozačima iz zemalja regiona prilikom zadržavanja u zapadnoevropskim državama često nudi mogućnost da tamo nastave raditi.

Dodao je da su vozači iz Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom mlađi ljudi, koji su, kako je rekao, upravo profil radne snage potreban državama Evropske unije.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, napisao je na društvenim mrežama da Vlada Republike Srpske spava dubokim snom, dok nam je “Bliski istok svakim danom sve bliži”.

“Gospodine Miniću, u vrijeme krize nema ‘češljanja, ni spavanja’, tada se reaguje, bori i donose odluke. Vlada Republike Srpske mora hitno da se probudi i donese konkretne mjere sa ciljem zaštite potrošača, usljed divljanja cijena kako naftnih derivata, tako i ostalih proizvoda na tržištu. Ali kod njih je muk”, naveo je Stanivuković.

Dodao je da s druge strane, Vlada Federacije BiH već najavljuje podršku odluci na nivou Savjeta ministara o ograničenju akciza na gorivo, te putem ograničavanja marži pokušava uticati na prodavce i ublažiti udar na građane, a naše institucije nemaju niti jedno rješenje.

“Još jednom vas pozivam da odmah reagujete, jer je ovo možda posljednji alarm da se preventivno djeluje i spriječi udar na budžete naših građana. Rješenje smo vam stavili na sto. Na vama je da ga primjenite”, naglasio je Stanivuković.

Odlazak Spomenke Stevanović u SNSD mogao bi se pokazati kao simbolična završnica procesa koji već mjesecima potresa DEMOS. Stranka Nedeljka Čubrilovića, nastala iz političkog raslojavanja DNS, sve više podsjeća na organizaciju koja se polako osipa, dok njeni kadrovi jedan po jedan pronalaze utočište u drugim partijama vladajućeg bloka.

Takvi politički „transferi“ u Republici Srpskoj odavno više nikoga ne iznenađuju. U posljednjih nekoliko godina gotovo svaka manja ili srednja partija u vladajućem taboru prošla je kroz slične lomove. Sudbina DNS, koji je nakon snažnog izbornog rezultata 2018. godine doživio unutrašnji raspad, možda je i najbolji primjer kako se nekada stabilne političke strukture mogu rasuti u kratkom roku. Iz tog procesa nastali su i DEMOS i NPS Darka Banjca.

Sličnu sudbinu doživjela je i Socijalistička partija Petra Đokića, iz koje se izdvojila Socijalistička partija Srpske na čelu sa Goranom Selakom. Kada se sve sabere, politička scena vladajućeg bloka u Republici Srpskoj danas izgleda znatno drugačije nego prije nekoliko godina, iako se formalno i dalje govori o istoj koaliciji.

U takvom ambijentu sve češće se čuju spekulacije o mogućim novim političkim aranžmanima nakon opštih izbora koji slijede u oktobru. Jedna od ideja koja kruži političkim kuloarima jeste scenarij u kojem bi Milorad Dodik i SNSD, u slučaju povoljnog izbornog rezultata Draška Stanivukovića i njegovog novog političkog pokreta, mogli otvoriti vrata saradnji koja bi potpuno promijenila odnose unutar vlasti.

Takav rasplet bi, prema pričama iz političkih krugova, značio i kraj za mnoge male partije koje su godinama bile dio vladajuće većine. Njihov politički kapital često je bio skroman u smislu broja glasova, ali je u koalicionim pregovorima znao biti znatno veći zahvaljujući mogućnosti da ucjenjuju partnere.

Ideja o saradnji političkih suparnika, međutim, nije nova na ovim prostorima. Profesor i politički analitičar Drago Vuković podsjeća da se prije desetak i više godina ozbiljno razmatrala mogućnost koalicije SNSD i SDS. Tada je, smatra on, postojala prilika da se politički sistem oslobodi brojnih malih aktera koji su opstajali upravo zahvaljujući slabostima velikih stranaka.

Po njegovom mišljenju, eventualna saradnja SNSD sa Stanivukovićevim pokretom imala bi drugačiji kontekst, jer Stanivuković iza sebe nema široku koalicionu mrežu stranaka, već prije svega političku infrastrukturu PDP. S druge strane, SNSD je i dalje okružen partnerima koji imaju određenu političku težinu.

Vuković zato smatra da je malo vjerovatno da bi se vladajuća stranka u potpunosti odrekla svih dosadašnjih saveznika. Ipak, takav dogovor mogao bi imati posljedice po neke druge aktere, prije svega SDS, koji bi se mogao naći u nezavidnoj poziciji i dodatno oslabiti na političkoj sceni.

U toj konstelaciji, dodaje on, postoji i mogućnost formiranja svojevrsnog „trećeg bloka“, što bi dodatno zakomplikovalo političku sliku i unijelo novu dozu konfuzije među birače.

Radomir Nešković, takođe politički analitičar, stvari posmatra iz nešto pragmatičnijeg ugla. Po njegovoj ocjeni, sve političke kalkulacije u konačnici zavise isključivo od izbornog rezultata svake pojedinačne partije.

Jednostavno pravilo politike, kako kaže, jeste da onaj ko dobije više glasova ima i veći uticaj u pregovorima o vlasti, bez obzira na političke simpatije ili lične odnose među liderima. Nasuprot tome, partije sa slabim izbornim rezultatom teško mogu računati na ozbiljan politički uticaj, čak i ako imaju snažne političke veze.

Zbog toga će, prema njegovom mišljenju, sudbina stranaka poput Ujedinjene Srpske, NPS, SP, SPS, DNS ili DEMOS zavisiti prvenstveno od toga koliku podršku uspiju da dobiju na izborima.

Nešković, međutim, ne vjeruje da bi pokret Draška Stanivukovića mogao ostvariti rezultat koji bi značajno promijenio političku ravnotežu. On procjenjuje da bi takav rezultat mogao biti na nivou onoga što ostvaruje Socijalistička partija, što bi, u političkom smislu, značilo relativno ograničen uticaj.

Pored toga, ostaje otvoreno pitanje odnosa između Stanivukovićevog pokreta i PDP, odnosno da li će te dvije političke strukture nastupiti zajedno ili sa odvojenim listama.

Sve to pokazuje da politička scena u Republici Srpskoj ulazi u period povećane neizvjesnosti. Raslojavanje manjih partija, spekulacije o novim koalicijama i mogući pokušaji preslagivanja političkih savezništava nagovještavaju da bi naredni izbori mogli donijeti više promjena nego što se na prvi pogled čini.

Jer, u politici ponekad nije najvažnije ko je najglasniji protivnik, već ko je u pravom trenutku najkorisniji saveznik.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša kaže da je prerano govoriti o eventualnoj saradnji sa bivšim direktorom UKC RS i još uvijek poslanikom SNSD-a u NSRS Vladom Đajićem, koji bi navodno mogao osnovati novu političku stranku.

Blanuša otkriva da li bi sarađivao sa Vladom Đajićem
„Prvo treba vidjeti hoće li uopšte formirati novu stranku i kakvu će političku poziciju imati – da li bliže opoziciji ili negdje između. Govoriti o saradnji s nečim što još ne postoji bilo bi neozbiljno“, rekao je.

Dodao je da je s Đajićem ranije imao korektan privatni kontakt, ali da to nema veze s politikom.

„Dok još nisam bio politički angažovan imao sam s njim jedan pristojan razgovor i pomogao mi je oko jednog pregleda. To je jedino iskustvo koje imam i ono nema nikakve veze s političkom saradnjom“, rekao je Blanuša za N1.