Kategorija: Politika

Izborna kampanja za opšte izbore, koji se održavaju 4. oktobra, počinje u petak (4. septembra), a u tom periodu političke partije, koalicije i kandidati mogu zvanično predstavljati programe i koristiti plaćeno političko oglašavanje.

Međutim, i u samoj kampanji postoje ograničenja. Zabranjeni su govor mržnje i sadržaji koji podstiču mržnju, diskriminaciju i nasilje. Ta zabrana obuhvata fotografije, simbole, audio i video snimke, poruke i druge sadržaje objavljene putem interneta, društvenih mreža i mobilnih aplikacija. Takođe, zabranjena je i zloupotreba djece u političke svrhe.

Političarima nije dozvoljeno ni ometanje skupova političkih protivnika, zatim lažno predstavljanje u ime drugog političkog subjekta, a izborni materijal ne smije se postavljati na institucije vlasti, javne ustanove, vjerske objekte i javna preduzeća.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje i da je zabranjena zloupotreba javnih resursa, ali da funkcioneri mogu nastaviti obavljati svoje redovne poslove, s tim da svoju službenu funkciju ne smiju pretvarati u sredstvo izborne promocije.

Zakonom ograničeno koliko stranke mogu potrošiti

Zakonom je ograničeno i koliko političari, stranke i koalicije mogu potrošiti tokom kampanje, a to zavisi od broja birača u izbornim jedinicama u kojima stranka učestvuje. Propisano je da za izbor članova Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Narodne skupštine Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču. Ovaj limit važi i za izbor predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske, dok za izbore za kantonalne skupštine limit je 20 feninga po biraču.

Partije obavezne da imaju poseban račun

Političke stranke moraju imati i poseban račun za finansiranje kampanje i sredstva namijenjena kampanji moraju biti uplaćena na njega i ne mogu se koristiti u druge svrhe, i obaveza svih političkih partija, koalicija ili nezavisnih kandidata je da dostave izvještaj o izvorima finansiranja troškova kampanje.

Kampanja traje 30 dana i završava se s početkom izborne šutnje koja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta.

“U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mnjenja u vezi sa glasanjem na izborima”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Šta se bira na izborima u oktobru?

Inače, birači u Bosni i Hercegovini na opštim izborima biraće članove Predsjedništva BiH, zatim predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, te poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i kantonalnim skupštinama.

Pravo glasa na izborima u oktobru, a zaključno sa 20. avgustom, ima 3.408.517 birača, koji će svoje pravo moći ostvariti na više od 5.200 redovnih biračkih mjesta.

Prvi put se koriste nove tehnologije

Prvi put u Bosni i Hercegovini na predstojećim opštim izborima glasaće se uz pomoć novih tehnologija. To znači da će se birači identifikovati putem uređaja za biometrijsku identifikaciju, a sam glasački listić umjesto u kutiju stavljaće se u skener. Upravo zbog novih tehnologija ovi izbori biće i veliki logistički izazov i u njima će učestvovati direktno skoro 14.000 ljudi, odnosno više od 4.000 operatera koji će voditi računa o elektronskim uređajima, kao i više od 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

Više od 700 članova, simpatizera i aktivista Ujedinjene Srpske okupilo se večeras u Laktašima, gdje je održano veliko druženje Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Laktaši, koji je još jednom pokazao snažnu organizaciju, rast i podršku koju ova politička stranka uživa u ovoj lokalnoj zajednici.

U atmosferi zajedništva, optimizma i snažne energije, okupljenima su se obratili predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić i predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Laktaši Aleksandar Trninić.

Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić zahvalio je okupljenima na podršci, ističući da je pred strankom period u kojem može ostvariti još snažnije rezultate nego ikada ranije.

„Naučili smo da se poštujemo i uvijek smo bolje od drugih znali kakve su nam šanse. I mi smo danas spremni da ostvarimo mnogo veće i jače rezultate nego ikada prije. Mnogo smo snažniji, mnogo organizovaniji, ubijeđeni da nacionalnu i ekonomsku ideologiju koju pokazujemo i koja nam je cilj imamo toliko superiorno organizovanu da će ona u Republici Srpskoj biti prihvaćena u svakoj kući“, poručio je Stevandić.

On je naglasio da političko djelovanje Ujedinjene Srpske nije usmjereno samo na ostvarivanje izbornih rezultata, već prije svega na stvaranje uređenijeg, stabilnijeg i ekonomski snažnijeg društva.

Велико дружење чланова и симпатизера Градског одбора Уједињене Српске Лакташи и регије. Ми смо најбољи могући пријатељи и врло опасни непријатељи, а Шмит је најбоље видио како то изгледа. Исто тако, нисмо срећни ако наше комшије нису срећне и ако нисмо уредили систем у Српској. pic.twitter.com/MbkHGOPwlo

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) September 1, 2026

„Ne radimo ovo samo radi sebe. Ja neću da budem srećan ako moje komšije nisu srećne i ako nismo uredili sistem u Republici Srpskoj. Imamo priliku da ga uredimo – i većim zapošljavanjem i boljom organizacijom države“, rekao je Stevandić.

Posebno je istakao značaj odgovornog upravljanja i rezultata koje ostvaruju kadrovi Ujedinjene Srpske, naglašavajući da se patriotizam pokazuje i konkretnim ekonomskim rezultatima.

„Dajemo primjer kako rade direktori Ujedinjene Srpske. To su ljudi koji ili posluju pozitivno ili smanjuju gubitke. Tako se isto voli Republika Srpska i čuva. I ekonomski patriotizam i nacionalni patriotizam su slika Ujedinjene Srpske“, istakao je Stevandić.

Na kraju obraćanja, predsjednik Ujedinjene Srpske poručio je da je skup u Laktašima veliki početak novog perioda rada i dodatnog jačanja stranačke organizacije.

„Braćo i sestre, hvala vam, živjeli, družite se, uživajte i znate šta – za mjesec dana duplo ili ništa!“, poručio je Stevandić.

Predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Laktaši Aleksandar Trninić istakao je da prisustvo više od 700 ljudi predstavlja rezultat dugogodišnjeg rada, predanosti i povjerenja koje je organizacija stekla među građanima Laktaša.

„Ovih ovdje večeras 700 ljudi su dokaz mukotrpnog rada, puta koji smo prošli do sada, ali isto tako i dokaz da smo stekli povjerenje, da ljudi stoje iza nas i da nas podržavaju u ovoj izbornoj jedinici. I hvala vam na tome. Hvala na vašem povjerenju, hvala na trudu i hvala na istrajnosti, jer mi smo jedan tim, jedna porodica, jedna ekipa, a ja sam samo kapiten te ekipe“, rekao je Trninić.

Večerašnji skup u Laktašima protekao je u znaku zajedništva i snažne podrške, a više od 700 okupljenih poslalo je jasnu poruku o rastu i sve snažnijoj organizaciji Ujedinjene Srpske u ovom dijelu Republike Srpske.

Masovnost skupa, atmosfera među okupljenima i poruke koje su poslate sa večerašnjeg druženja pokazali su da Ujedinjena Srpska u Laktašima ulazi u naredni period sa velikim optimizmom, ambicijom i organizacijom spremnom za nove političke izazove.

Lider SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da su cilj uvođenja novih tehnologija u predstojeći izborni proces u BiH izborne malverzacije koje će sprovesti međunarodni predstavnici, te je poručio da oni, ipak, ne mogu pobijediti srpski narod.

“Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka, koji tvrdi da će nove tehnologije vratiti povjerenje građana u izbore, najobičniji je lažov. On pokušava da opravda svoju platu od 20.000 evra. Takve tehnologije su izbačene u NJemačkoj, a u BiH pokušavaju da nam ih nametnu. Soreka će onda da sjedi i da namiješta izbore. Ali, nismo ni mi naivni, a i ne bojimo ga se”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a.

Dodik je naglasio da Centralna izborna komisija /CIK/ BiH koja nije legalna kažnjava političke subjekte šta god da urade kao da žele da ovdje stane politički život.

“Nijednim aktom im nije dat legitimitet i ulazimo u sferu nelegalnih izbora”, upozorio je Dodik.

Dodik je ukazao da EU zabranjuje ovakvu izbornu praksu.

“Pristalo smo na ovo, jer su oni željeli da mi odustanemo, pa da onda promovišu svoje. U federalnim medijima možete svakodnevno da vidite orgijanje – da je najvažnije mene skloniti i dovesti ljude koji će više vjerovati u BiH. Ako pobijede mogu mi namjestiti razne stvari, ali ne mogu da pobijede ovaj narod”, naglasio je Dodik.

Politička situacija u Republici Srpskoj je stabilna, u znaku priprema za izbore, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon sjednice proširenog Predsjedništva ove stranke u Banjaluci.

– Republika Srpska pokazuje izbornu zrelost i da je spremna za demokratske izbore koji su potrebni svima – rekao je Dodik.

On je istakao da je ekonomska situacija u Republici Srpskoj stabilna i da se zbog toga može intervenisati prema radnicima, đacima, boračkim kategorijama.

Podsjetio je da su u Srpskoj povećane plate i penzije, obezbijeđeni besplatni udžbenici, te da je premijer Srpske Savo Minić predložio jednokratne naknade za učenike osnovnih i srednjih škola i studente u Srpskoj.

– U ovom trenutno prosječna plata je 863 evra, imamo i dalje konstantnu pokrivenost uvoza izvozom, BDP konstatno dva odsto, imamo rast iako nije impozantan ali mi možemo reći da je na pozitivnim nivou i očekujemo da krajem godine premaši tri odsto – rekao je Dodik.

On je naveo da nezaposlenost pada ispode sedam odsto i da je to jedna od najnižih stopa na prostoru bivše Јugoslavije, samo nižu ima Slovenija.

– Inflacija je 3,6 odsto, realno povećanje plata je preko pet odsto – dodao je Dodik-

Dodik je naveo da je današnjoj sjednici prisusvovalo 98 odsto članova Predsjedništva.

– SNSD je najveća i najmoćnija politička partija i to će pokazati i u budućnosti – poručio je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da Republika Srpska polazi od stava da su očuvanje stabilnosti i ekonomskog razvoja najbolji čuvari mira, te da su ravnopravnost naroda i entiteta ustrojenih Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao i bolja komunikacija i međusobno razumijevanje između Republike Srpske i Sjedinjenih Američkih Država, temelj za razvoj i napredak ekonomske aktivnosti.

Stevandić je naglasio da je Republika Srpska zainteresovana za saradnju na temelju ravnopravnosti i saradnju sa Istokom i Zapadom, te da želi razvoj bez kočenja, bilo iz Bosne i Hercegovine ili van nje, dodajući da je radostan što nova američka administracija razumije takav položaj Republike Srpske. Saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ukazao je i na nepravedno i neravnopravno tretiranje političkih stranaka u Republici Srpskoj od strane OHR-a, kada je riječ o odluci kojom su obustavljena budžetska sredstva namijenjena isključivo SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj.

Stevandić smatra da to nisu fer izborni uslovi, već mogući izborni inženjering koji je projektovao Kristijan Šmit, što narušava integritet izbora jer diskriminiše isključivo dvije partije.

Predsjednik Stevandić se danas u Banjaluci sastao sa direktorom Kancelarije Ambasade SAD u Banjaluci Spenserom Fildsom, sa kojim je razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, i tom prilikom mu je poželio dobrodošlicu u Banjaluku i uspjeh u radu.

Nakon što je Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, prije nekoliko sedmica izjavio da počinje da sumnja da domaći političari žele BiH u EU, sličnu izjavu iznio je i Alfred Granas, ambasador Njemačke u BiH.

Podsjećanja radi, Soreka je u intervjuu “Nezavisnim novinama” nedavno rekao da mu većina političara javno iskazuje privrženost evropskom putu, ali da je u posljednje vrijeme počeo da ima sumnje koliko je to iskreno.

“Pogledajte zakone koji još nisu usvojeni. Pogledajte imenovanje glavnog pregovarača. Ili, možda još važnije, sprovođenje Reformske agende. To je pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Nedostatak političke volje za sprovođenje reformi glavni je razlog zbog kojeg kasnimo. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka. Međutim, kada je trebalo postići konkretne političke dogovore kako bi počela isplata evropskih sredstava i realizacija reformi, proces je praktično stao. Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, rekao je Soreka.

Granas je u intervjuu “Nezavisnim” takođe iznio slične ocjene o njegovim razgovorima s političarima.

“Malo-pomalo može se početi sumnjati u iskrenost političara ovdje, kao što je naš prijatelj Luiđi rekao u vašem intervjuu. Počinjemo pomalo sumnjati da je vladajućim elitama u ovoj zemlji zaista cilj da BiH uđe u EU jer svakodnevno vidimo da ono što se radi, ili ne radi, nije u skladu s onim što se govori”, rekao je Granas u intervjuu “Nezavisnim”.

Bez obzira na to koliko su ljudi eventualno razočarani što proces evropskih integracija sporo traje i što ponekad evropski zvaničnici ne ispune ono što obećaju, kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom kojoj je obećan početak pregovora ako promijeni ime, ostaje činjenica da je EU ubjedljivo najvažniji ekonomski partner BiH.

Oko dvije trećine izvoza iz BiH idu na tržište EU, a ukupna robna razmjena iznosi gotovo 70 odsto. EU i njene članice su istovremeno najveći investitor u BiH i najveći izvor finansijske pomoći.

Tu je i konkretna finansijska korist, iako bi BiH, kako evropski zvaničnici uporno govore, uskoro mogla izgubiti milijardu evra grantova i povoljnih kredita po kamatnim stopama znatno nižim nego na slobodnom tržištu.

Politički gledano, u procesu pristupanja BiH je na neki način oslonjena na EU jer reforme koje je potrebno sprovesti domaća politika godinama teško uspijeva da izvede sama, na primjer kad je u pitanju funkcionisanje institucija i pravosuđa, borba protiv korupcije, reforma javne uprave, demokratski standardi i zaštita osnovnih prava.

U dijelu intervjua, koji nismo mogli objaviti zbog nedostatka prostora, Granas je naveo primjer Hrvatske, koja je višestruko popravila svoj životni standard otkad je postala članica.

Osim toga, BiH se geografski nalazi na evropskom kontinentu, veliki broj građana ima porodice na prostoru EU, privreda je povezana s evropskom i geopolitički ovisi o tom prostoru.

U nezvaničnim razgovorima brojne diplomate očekuju da će poslije izbora doći do promjene jer postoje naznake da su privrednici, koji imaju veliki neformalni uticaj na politiku, spremni da utiču da dođe do promjene političke atmosfere.

U kojoj mjeri će se to ostvariti ostaje da se vidi, ali je jasno da bi BiH teško mogla preživjeti ako se ponove četiri godine blokada koje su obilježile ovaj mandat.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr. Nenad Stevandić sastao se u Ljubljani sa predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije Zoranom Stevanovićem, a susret je privukao pažnju i dijela slovenačkih medija.

Kako pišu Ljubljanske novice, informacija o sastanku predsjednika dva parlamenta u početku nije bila javno najavljena na internet stranici Državnog zbora, već je u slovenačkoj javnosti počela da se širi nakon što je o susretu objavio bosanskohercegovački portal „Istraga.ba“.

Kabinet predsjednika Državnog zbora kasnije je pojasnio da se radilo o „neslužbenom sastanku“.

Stevandić: Razgovarali smo o miru, bezbjednosti i budućnosti regiona

Stevandić je nakon sastanka rekao da je sa Stevanovićem razgovarao o bezbjednosti, miru i budućnosti odnosa u regionu.

„To je bio prvi sastanak predsjednika parlamenata u istoriji odnosa Republike Srpske i Slovenije, a predsjednika Stevanovića sam pozvao u posjetu našoj Narodnoj skupštini“, rekao je Stevandić.

U Ljubljanskim novostima navode da su za Stevandićevu posjetu znali još ranije, ali da sastanak u početku nisu smatrali događajem o kojem je potrebno praviti veliku priču. Posebno zbog toga što se radilo o neslužbenom sastanku dvojice parlamentarnih lidera.

Stevandić je, međutim, tokom razgovora za ovaj portal istakao da je cilj njegove posjete bio da dodatno približi srpski i slovenački narod, ali i da se ojača veza sa srpskom zajednicom koja živi u Sloveniji.

Riječ je, kako se navodi, o političaru iz rukovodstva jednog od dva entiteta u BiH, čija je politička uloga značajna i u Sloveniji, imajući u vidu veliki broj građana iz Republike Srpske koji žive i rade u toj zemlji.

Stevandić je tokom posjete Ljubljani želio da predsjedniku slovenačkog parlamenta predstavi i svoj pogled na očuvanje mira i stabilnosti u regionu.

Kako je rekao, nije bilo nikakve nejasne ili nedorečene diplomatije, već je želio da slovenačkom kolegi predstavi stav Republike Srpske o značaju jednakosti i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta u BiH.

„Nadležni u Sloveniji poznaju to stanovište Republike Srpske“, rekao je Stevandić.

„Neki mediji sastanak predstavili kroz promjenu vlasti u Sloveniji“

Stevandić je rekao i da je zanimljivo što su pojedini slovenački mediji informacije o sastanku preuzimali od portala „Istraga.ba“, a zatim susret pokušavali predstaviti kroz navodnu promjenu vlasti u Sloveniji i promjenu njenog spoljnopolitičkog pristupa prema regionu.

Prema njegovim riječima, takvo tumačenje nema nikakve veze sa njegovim stavovima, a još manje sa ciljem zbog kojeg je došao u Ljubljanu.

„Naša namjera je bila da razgovaramo o odnosima, miru i stabilnosti, kao i o saradnji slovenskog i srpskog naroda“, rekao je Stevandić.

O njegovoj političkoj ulozi i prošlosti, kako navode Ljubljanske novice, u Sloveniji se već ranije pisalo, između ostalog i zbog njegovih bliskih političkih odnosa sa Miloradom Dodikom i stavova prema međunarodnim predstavnicima u BiH.

Stevandić je bio obuhvaćen sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, koje su zvanično prestale da važe krajem oktobra 2025. godine, kada su SAD povukle mjere protiv Milorada Dodika i njegovih najbližih političkih saveznika, među kojima je bio i Stevandić.

Takođe je, zajedno sa Dodikom, bio predmet istrage Tužilaštva BiH zbog sumnje na napad na ustavni poredak BiH. Istraga je krajem prošle godine obustavljena zbog nedostatka dokaza.

Stevandić, međutim, ističe da protiv njega danas ne postoji ni optužnica ni postupak koji bi ga teretio, te da je u postupcima koji su vođeni protiv njega, kako smatra, izašao kao pobjednik.

Stevandić: „Sarajevski mediji problematizuju položaj Srba“

U izjavi koju je dao za Ljubljanske novice, Stevandić je oštro kritikovao dio medija iz Sarajeva, navodeći da oni, kako tvrdi, kontinuirano problematizuju položaj Srba i djelovanje političkih predstavnika Republike Srpske.

„Ono što je velika žalost u Bosni i Hercegovini jeste da džihadistički mediji u Sarajevu uvijek problematizuju položaj Srba u BiH i njihovo djelovanje“, rekao je Stevandić.

On je istakao da se, prema njegovim riječima, zanemaruje činjenica da protiv njega ne postoji ni sumnja ni optužba.

„To je samo dijalog antisrpske histerije koji pokušava prikazati da svi koji zastupamo interese Republike Srpske nismo pravi, i to zato što naš način djelovanja ne odgovara Sarajevu, a odgovara i još uvijek ima podršku srpske zajednice, što ih izuzetno smeta“, rekao je Stevandić.

Dodao je da predstavnici Republike Srpske, kako tvrdi, na svakom mjestu iznose iste stavove.

„Mi uvijek govorimo iste istinite stvari i na svakom mjestu govorimo istu priču. Ne možemo reći da smo lojalni, za razliku od onih koji su svoju lojalnost pretvorili u politiku, pretvorili u kasabu, koja trajno uništava odnose u Bosni i Hercegovini“, rekao je Stevandić.

Na kraju je poručio:

„Zato treba znati da će Republika Srpska biti jača i da će biti mnogo jača.“

„Znali smo za posjetu prije sarajevskih medija“

Ljubljanske novice navode da su za Stevandićev dolazak u Sloveniju znali još dan ranije, ali da sastanak u početku nisu smatrali dovoljno značajnim da bi ga posebno najavljivali.

Međutim, nakon što su sarajevski mediji počeli da izvještavaju o susretu, a slovenački mediji njihove informacije preuzeli kao relevantne, događaj je dobio mnogo veću pažnju.

Upravo je to, kako se navodi, razlog zbog kojeg je posjeta predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dobila ovakav prostor u Ljubljanskim novostima.

Susret Stevandića i Stevanovića, bez obzira na to što je iz kabineta predsjednika Državnog zbora označen kao „neslužbeni“, predstavlja susret dvojice parlamentarnih lidera, a Stevandić ga je ocijenio veoma uspješnim.

Osim sastanka sa predsjednikom Državnog zbora, Stevandić je tokom boravka u Ljubljani posjetio i srpsku zajednicu, Srpski duhovni centar i Srpsku pravoslavnu crkvu, koja ove godine obilježava 90 godina postojanja.

(Objavu pripremio: J. Temlin)