Kategorija: Politika

Na glasačkom listiću za predsjednika, odnosno potpredsjednike Republike Srpske na opštim izborima 4. oktobra nalaze se imena 12 kandidata.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić kandidat je SNSD-a za predsjednika Republike u narednom četvorogodišnjem mandatu.

SDS je za funkciju predsjednika kandidovao lidera stranke Branka Blanušu, a Stranka “Život” Bogdana Јovanovića.

Ivan Begić kandidat je SDP-a BiH, Franjo Јukić kandidovan u ime koalicije predvođene HDZ-om BiH, kandidat HDZ-a 1990 je Igor Balukčić, a HSS-a Ivo Kamenjašević, dok je Marko Јorgić nezavisni kandidat.

Kandidat SDA je poslanik u odlazećem sazivu Narodne skupštine Ramiz Salkić, NiP je kandidovao Јusufa Arifagića, SBiH Begiju Smajić, a na glasačkom listiću je i ime Ćamila Durakovića kao nezavisnog kandidata.

Novi predsjednik Republike Srpske biće kandidat sa najviše glasova, dok će potpredsjednici biti sljedeći kandidati sa najviše osvojenih glasova, pri čemu svi moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda.

Na opštim izborima biraju se Predsjedništvo BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, Narodna skupština Srpske, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, te poslanici u skupštinama 10 federalnih kantona.

Otvaranje kampanje Ujedinjene Srpske zakazano je danas u 18 časova na platou Kulturnog centra u Gradišci.

Nakon otvaranja kampanje, u 19 časova biće održana tribina Ujedinjene Srpske u Kulturnom centru u Gradišci, gdje će biti predstavljeni i kandidati ove stranke u Izbornoj jedinici 2.

Očekuje se da će na skupu biti predstavljeni program, ciljevi i aktivnosti Ujedinjene Srpske u predstojećoj izbornoj kampanji, kao i kandidati koji će predstavljati ovu političku organizaciju u Izbornoj jedinici 2.

Kako je najavljeno, ovim događajima prisustvovaće i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

Izborna kampanja za opšte izbore u oktobru počinje sutra i trajaće do 3. Oktobra do 07:00 sati, kada na snagu stupa izborna šutnja.

“”Govor mržnje” je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili podstiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, pola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje”, saopšteno je iz CIK-a.

Oni podsjećaju da svi politički subjekti imaju pravo voditi kampanju u mirnom okruženju i organizirati skupove. Također, obavezni su osigurati ravnomjernu promociju kandidata oba pola u svim javnim i medijskim nastupima.

“Nadležni opštinski organi dužni su osigurati ravnopravan tretman političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje, uključujući održavanje skupova, izlaganje oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala”, navode u CIK-u.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine upozorava da ima ovlaštenja sankcionirati kršenja Izbornog zakona BiH, novčano ali i uklanjanjem kandidata s liste i poništenjem ovjere političkog subjekta.

Na kraju, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poziva sve učesnike u izbornom procesu da vode fer kampanju, uz poštovanje zakona i pravila te apeluje na medije da korektno i profesionalno izvještavaju o izbornim aktivnostima, u skladu s novinarskim kodeksom.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je od profesora Branka Blanuše, predsjednika SDS-a, očekivao puno ideja, ali da je on ponio samo praznu kutiju.

– Vukanović ga, ipak, bolje poznaje – napisao je Dodik na Iksu i objavio video-snimak na kojem lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović govori o Blanuši kao nepouzdanom čovjeku.

Од професора Блануше очекивао сам пуно идеја, а он понио празну кутију.
Вукановић га, ипак, боље познаје. pic.twitter.com/bqqvJJPkKM

— Милорад Додик (@MiloradDodik) September 3, 2026

Među osobama čija su imena, objave ili izjave prijavljene putem veb stranice registar145a.com nalaze se političari, novinari, javne ličnosti, autori, ali i osobe koje na društvenim mrežama nastupaju pod pseudonimima. Prijave se, prema navodima sa ove stranice, odnose na različite javne istupe i objave u kojima je pomenut Ratko Mladić, a koje podnosioci prijava smatraju mogućim kršenjem odredbi Krivičnog zakona BiH.

Nekoliko prijava, kao i više hiljada elektronskih poruka, stiglo je i na adresu Tužilaštva BiH. Za sada, međutim, Tužilaštvo nije saopštilo da je na osnovu tih prijava zaprimilo izvještaj nadležnih policijskih agencija o počinjenom krivičnom djelu.

– Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno. Tužilaštvo BiH u proteklom periodu nije zaprimilo nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a od nadležnih policijskih agencija na svim nivoima u BiH – saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Na dodatna pitanja o mogućem broju predmeta i načinu njihovog procesuiranja Tužilaštvo nije odgovorilo.

Pravnici: Svaka prijava mora se posmatrati pojedinačno

Povodom velikog broja prijava, pravnici upozoravaju da sama činjenica da je neko prijavljen ne znači automatski da je počinio krivično djelo.

Pravnik Milan Petković smatra da nije realno očekivati da desetine hiljada prijava automatski prerastu u isto toliko krivičnih postupaka, jer je za svaki pojedinačni slučaj potrebno utvrditi da li postoje elementi krivičnog djela.

– Međutim, poučeni iskustvom Tužilaštva BiH, ali i Suda BiH iz ranijih predmeta u kojima su optuživani i osuđivani ljudi poput gospodina Pavlovića, gospodina Miodraga Malića i drugih, možemo očekivati da će određeni postupci biti vođeni, ali sigurno ne u ovom broju – rekao je Petković.

On smatra da je važno razlikovati različite vrste javnih istupa i pojedinačno utvrditi da li određena izjava, objava ili postupak zaista predstavlja kršenje zakona.

Jedna od objava koja se našla u javnosti odnosila se na poziv građanima da prisustvuju pomenu Ratku Mladiću u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.

„U hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, nakon bdenja povodom Uspenja Presvete Bogorodice, u 19 i 45 sati, biće održan pomen preminulom slugi Božjem Ratku Mladiću. Pozivamo sve patriote da se dostojanstveno i kolektivno pomole za pokoj duše našeg generala“, navedeno je, između ostalog, u objavi.

Reakcije i van BiH

Reakcije na javne istupe povodom smrti Ratka Mladića zabilježene su i u drugim zemljama regiona.

U Crnoj Gori se, između ostalog, traži smjena predsjednika Skupštine Andrije Mandića nakon što je uputio saučešće porodici Ratka Mladića. Krivične prijave podnesene su i protiv poslanika Milana Kneževića, kao i mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija.

Reditelj Dragoslav Bokan ocijenio je da dio reakcija na javna okupljanja i iskazivanje pijeteta prema Ratku Mladiću ima širi politički kontekst.

– Ja predviđam da će na sahrani, ako uopšte bude bilo sahrane Ratka Mladića, doći milion ljudi i da će to biti kao veliki prasak, kao neki „big beng“ – rekao je Bokan.

Dodao je da, prema njegovom mišljenju, protivljenje okupljanjima Srba proizlazi iz odnosa prema srpskom nacionalnom jedinstvu.

– Tamo gdje srpski narod može da se objedini, istog trenutka oni će uraditi sve što mogu da to kazne, izbjegnu, ospore ili sruše, zato što je jedinstvo njihov problem – rekao je Bokan.

Stevandić: Kampanja se vodi kroz veliki broj prijava

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da veliki broj prijava i javne reakcije predstavljaju dio šire kampanje usmjerene prema Republici Srpskoj i njenim predstavnicima.

– Nije bitno da li je umro Ratko Mladić ili je neki političar iz Republike Srpske rekao da je ovakva BiH neodrživa. Samo pravljenje aplikacija za stotine hiljada krivičnih prijava govori o, prema mom mišljenju, srbofobiji i mržnji koja ne odustaje od namjere da se Republika Srpska ukine – poručio je Stevandić.

Pojedini mediji u Sarajevu objavili su i informacije i uputstva o načinima na koje građani mogu prijaviti slučajeve za koje smatraju da predstavljaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca ili druga kršenja Krivičnog zakona BiH.

Izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je propisano kažnjavanje negiranja genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, nametnuo je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko u julu 2021. godine.

Od tada je Tužilaštvo BiH podiglo osam optužnica na osnovu ovih zakonskih odredbi.

Veliki broj prijava koje su posljednjih dana stigle institucijama ponovo je otvorio pitanje načina na koji će se član 145a Krivičnog zakona BiH primjenjivati u praksi, kao i gdje se nalazi granica između slobode izražavanja, iskazivanja privatnog ili vjerskog stava i ponašanja koje može predstavljati krivično djelo.

Odgovor na ta pitanja, u svakom konkretnom slučaju, zavisiće od procjene nadležnih tužilaca i policijskih agencija, te eventualno sudskih odluka u postupcima koji budu pokrenuti.

Jedno od ključnih pitanja pred predstojeće opšte izbore biće koliko će građana Republike Srpske zaista izaći pred biračke kutije. Od ukupne izlaznosti, prema ocjenama političkih analitičara, u velikoj mjeri može zavisiti i konačan odnos snaga između vlasti i opozicije.

Već duže vrijeme poznavaoci političkih prilika upozoravaju da bi veći odziv birača mogao promijeniti izbornu računicu, prije svega zato što bi povećana izlaznost otvorila više prostora opozicionim strankama da ugroze aktuelnu vlast.

Međutim, dosadašnji izborni ciklusi pokazuju da u Republici Srpskoj nije jednostavno pokrenuti veliki broj građana koji redovno ostaju kod kuće na dan izbora.

Na opštim izborima održanim 2022. godine glasalo je svega 53,76 odsto registrovanih birača u Republici Srpskoj. Četiri godine ranije izlaznost je bila nešto veća i iznosila je 57,68 odsto. Na izborima 2014. godine na biračka mjesta izašlo je 56,85 odsto birača, dok je 2010. godine glasalo 56,15 odsto registrovanog biračkog tijela.

Brojke pokazuju da više od četiri decenije? (pogrešno) značajan dio biračkog tijela ostaje van političkog procesa, a upravo se među tim građanima, prema mišljenju analitičara, nalazi potencijal koji bi mogao promijeniti izbornu sliku.

Nešković: Bez veće izlaznosti opozicija teško može očekivati pobjedu

Politički analitičar Radomir Nešković smatra da opozicija u Republici Srpskoj nema mnogo prostora za optimizam ukoliko ne uspije privući značajan broj birača koji su do sada uglavnom apstinirali.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema je činjenica da veliki dio glasačkog tijela godinama ne učestvuje na izborima, a među njima se posebno izdvajaju mlađi birači.

– Kod nas već duže vrijeme veliki dio biračkog tijela ne izlazi na izbore. To se naročito odnosi na mlade. Ukoliko bi oni bili motivisani da izađu i glasaju, ukupna izlaznost bi se značajno povećala. Međutim, upravo mladi najčešće sumnjaju da se njihovim glasom bilo šta može promijeniti – kaže Nešković.

Da bi se taj stav promijenio, smatra on, političke stranke morale bi ponuditi sadržaj koji bi mlađim generacijama bio bliži i uvjerljiviji.

Za to bi, kako navodi, bile potrebne nove političke ideje, drugačiji pristup i ljudi koji do sada nisu bili prepoznatljivi na političkoj sceni.

– Problem je što i vlast i opozicija trenutno uglavnom šalju slične poruke. Takva priča ne može motivisati mlade da izađu na izbore – smatra Nešković.

Zbog toga njegova procjena nije optimistična kada je riječ o odzivu birača 4. oktobra. Nešković očekuje da bi izlaznost mogla biti čak i niža nego tokom pojedinih prethodnih izbornih ciklusa.

Mladi i obrazovani među najtežima za animiranje

Sociolog Ivan Šijaković ocjenjuje da političke stranke imaju veoma zahtjevan zadatak ukoliko žele povećati broj građana koji će učestvovati na izborima.

On podsjeća da među biračima koji tradicionalno apstiniraju nisu samo mladi.

– Među onima koji ne glasaju nalazi se veliki broj obrazovanih ljudi. Mnogi od njih su odavno zaključili da je politika prljav posao i zbog toga svjesno odlučuju da ne učestvuju u izbornom procesu. Takav stav je veoma teško promijeniti – kaže Šijaković.

Prema njegovom mišljenju, dosadašnji tok predizborne kampanje i obećanja koja političke partije upućuju biračima vjerovatno neće pomoći da se poveća izlaznost.

Naprotiv, smatra da bi stalno ponavljanje opštih političkih poruka moglo dodatno udaljiti građane od biračkih mjesta.

– Ljudi žele jasne i konkretne odgovore. Zanima ih šta će se tačno promijeniti ako glasaju za jednu, a ne za drugu političku opciju. Osim opštih ocjena i načelnih obećanja, takvih odgovora gotovo da nema. Političke fraze same po sebi ne znače ništa – ističe Šijaković.

On zato očekuje da bi odziv birača na predstojećim opštim izborima mogao nastaviti trend pada.

Prema njegovoj procjeni, nije isključeno ni da izlaznost u oktobru bude manja od 50 odsto, što bi predstavljalo najniži odziv birača u Republici Srpskoj u posljednjim izbornim ciklusima.

– Ne bi me iznenadilo da izlaznost padne ispod 50 odsto i obori negativne rekorde. To bi pokazalo koliko je ovakva politička situacija obesmislila demokratski proces i koliko ljudi više ne vjeruju da svojim glasom mogu nešto promijeniti – zaključuje Šijaković.

Apstinenti kao najvažnija izborna nepoznanica

Dok političke partije pokušavaju zadržati postojeće biračko tijelo i pridobiti neodlučne građane, najveća nepoznanica pred oktobarske izbore ostaju upravo oni koji godinama ne izlaze na glasanje.

Ako ostanu kod kuće, odnos snaga mogao bi ostati sličan onome iz prethodnih izbornih ciklusa. Ukoliko, međutim, značajan broj apstinenata odluči da izađe na biračka mjesta, posebno mlađih birača i onih koji su do sada izbjegavali politiku, izborna računica mogla bi biti znatno drugačija.

Zato će jedno od najvažnijih pitanja pred predstojeće izbore biti ne samo kome će građani dati svoj glas, već koliko će ih uopšte odlučiti da ga daju.

Još 2008. godine Savjet za provođenje mira objavio je čuvenih 5+2 uslova za zatvaranje OHR-a, a posljedice te odluke osjećaju se još i danas.

Iako se često navodi da je državna imovina jedino preostalo neriješeno pitanje iz ove agende, ipak to nije slučaj. Naprimjer, četvrti cilj odnosi se na potrebu fiskalne održivosti zemlje, a Kristijan Šmit je u maju prošle godine, u funkciji visokog predstavnika, tokom predstavljanja izvještaja Savjetu bezbjednosti UN-a naveo da ni taj cilj i dalje nije ispunjen.

“U pogledu fiskalne održivosti, usvojen je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027. godine, ali još uvijek nije u potpunosti osigurana izvjesnost i adekvatnost finansiranja institucija BiH”, naveo je on, što sugeriše da OHR i dalje ne smatra da je taj uslov ispunjen.

Vladavina zakona

Ni peti cilj, koji se odnosi na vladavinu zakona, takođe se ne smatra ispunjenim, što svake godine u svojim izvještajima navodi i EU, koja, inače, smatra da je OHR nekompatibilan sa suverenošću BiH kao zemlje i često navodi da je potrebno da BiH iz dejtonske pređe u briselsku fazu, što je često tihi signal da bi kancelariju trebalo zatvoriti što je prije moguće.

I kada je u pitanju vojna imovina, često se navodi da je to pitanje riješeno 2018. godine, kada je NATO, referišući se na uslove iz Talina o vojnoj imovini kao uslovu za Akcioni plan za članstvo, naglasio da je ostvaren značajan napredak, nakon čega je BiH dozvoljeno da godinu kasnije podnese prvi plan u okviru MAP-a. Međutim, nisu sve od 57 traženih lokacija registrovane na BiH, zbog toga što između RS i FBiH i dalje ne postoji saglasnost o tome kome ta imovina zapravo pripada.

Iz ovoga se može zaključiti da je samo pitanje distrikta Brčko riješeno u potpunosti, jer je Republika Srpska pristala na amandman na Ustav BiH, kojim je riješen status ovog distrikta, i izbrisala entitetsku granicu kroz Brčko.

Podsjećanja radi, pet ciljeva odnosi se na državnu imovinu, vojnu imovinu, fiskalnu održivost, Brčko distrikt i vladavinu zakona.

Dva uslova

Osim ovih ciljeva, deklarisana su i dva uslova, koja se odnose na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivnu ocjenu Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira o punom poštovanju Dejtonskog sporazuma.

Nijedan od ovih uslova nije u potpunosti ispunjen, čak ni onaj koji se odnosi na SSP. Naime, iako je sporazum potpisan još 2008. godine, brojne obaveze iz tog sporazuma i dalje nisu ispunjene, iako su rokovi prošli prije nekoliko godina. Naprimjer, BiH i dalje nema program za usvajanje evropske pravne stečevine, još nije u potpunosti riješeno ni pitanje državne pomoći, kao ni brojna druga pitanja.

Ipak, sudeći prema očekivanjima da će nakon izbora narednog mjeseca sve ove teme doći na sto i da se fokus stavlja na pitanje državne imovine, dijelom i zbog namjere stranih investitora da ulažu u BiH, ne bi bilo iznenađenje da PIC, na insistiranje Amerikanaca, zaključi da su uslovi ispunjeni i da se donese zakon kojim će biti riješeno pitanje državne imovine, kako bi se krenulo u tranziciju i zatvaranje OHR-a.

Kada je PIC 2008. godine donio agendu 5+2, to je bila politička odluka koja je odražavala međunarodni konsenzus tog vremena. Danas, kada se politički konsenzus promijenio, isto tijelo može donijeti novi zaključak i ocijeniti da su uslovi ispunjeni, što bi onda značilo i konačno zatvaranje OHR-a.