Kategorija: Politika

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak istakao je danas u Banjaluci da bi Tužilaštvo BiH i glavni tužilac Milenko Kajganić trebali da provjere da li je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković posljednjom odlukom o službenicima Ambasade Srbije u BiH prekršio zakon kojim se tretira ova oblast.

– Potrebno je sve istražiti, jer je moguće da je Konaković, odstupajući od svojih nadležnosti, počinio krivično djelo. Radi toga pozivam Tužilaštvo BiH da formira predmet – rekao je Selak na konferenciji za novinare.

On kaže da Konaković ne može da predstavlja BiH, a pogotovo Republiku Srpsku.

– Konaković zna na koji način se u BiH imenuje vojni ataše bilo koje zemlje. Imenuje ga Savjet ministara i time je sve jasno – naglasio je Selak.

Konaković je juče saopštio da je donio odluku o proglašenju nepoželjnim vojnog atašea u Ambasadi Srbije Milana Dulanovića i savjetnika predstavnika Bezbednosne informativne agencije Danka Maksimovića, kojima je ostavljen rok od 48 časova da napuste BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, komentarišući reakcije iz Sarajeva povodom sahrane generala Ratka Mladića, ocijenio je da su protesti i osude samo još jedan povod za ispoljavanje mržnje prema svemu što je srpsko.

Stevandić je rekao da bi, kako smatra, oni koji su protestovali reagovali i da nije bilo sahrane generala Mladića, navodeći da im je uvijek potreban određeni „alibi“ za iskazivanje mržnje.

„Njima je uvijek bio potreban neki alibi za mržnju. I ovdje je smrt jednog čovjeka iskorištena kao alibi da se pokaže koliko oni mrze sve što je srpsko: Srbiju, Srpsku vojsku, srpsku državu, Republiku Srpsku i sve naše institucije“, rekao je Stevandić.

On je ocijenio da će, ukoliko ne bude ovog povoda, biti traženi neki drugi, jer, kako je naveo, problem predstavlja to što „ne mogu da se riješe te mržnje“ i što nisu prošli proces katarze.

„Oni su se, što se mene tiče, otcijepili od Bosne i Hercegovine, tako da mi i ne trebamo mnogo sa njima da se bavimo. Treba da ostanemo ponosni i dostojanstveni, a oni neka se tope u svojoj mržnji“, poručio je Stevandić.

Najava ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića da će povući dio osoblja Ambasade BiH u Beogradu, a da bi, kada bi mogao, odmah prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom, teško se može posmatrati kao ozbiljna diplomatska inicijativa. Mnogo više liči na još jednu epizodu političkog nadmetanja u kojem je zaoštravanje odnosa sa Srbijom postalo najlakši način za prikupljanje političkih poena.

Povod za novu Konakovićevu eskalaciju jeste sahrana generala Ratka Mladića i reakcije pojedinih zvaničnika Srbije nakon njegove smrti. Umjesto odmjerene diplomatske reakcije, ministar spoljnih poslova BiH odlučio je da ponovo posegne za najtežom političkom retorikom, poručujući da bi odnose sa Srbijom sveo na najmanju moguću mjeru.

Ako je Konakovićev cilj bio da pokaže odlučnost, u tome je uspio. Ako je cilj bio da pokaže ozbiljnu državnu diplomatiju, rezultat je mnogo skromniji.

Jer diplomatija podrazumijeva upravo ono što Konakovićeva retorika sve manje pokazuje – sposobnost da se i u najtežim okolnostima ostavi prostor za razgovor, da se razdvoje politički stavovi od državnih interesa i da se ne pretvara svaki spor u novu diplomatsku krizu.

Posebno je zanimljivo što se sve ovo događa uoči izbora. U takvom ambijentu teško je zanemariti političku računicu. Srbija je, očigledno, ponovo izabrana za pogodnu metu, a poruka biračkom tijelu prilično je jednostavna: što je oštriji odnos prema Beogradu, to je veći patriotizam.

Problem je, međutim, što se državna politika ne može voditi logikom predizbornog marketinga.

Konaković je otišao i korak dalje, tvrdeći da bi, kada bi imao ovlašćenja, odmah prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. To je izjava koja možda dobro zvuči na predizbornom skupu, ali mnogo manje ozbiljno izgleda kada je izgovara šef diplomatije države koja sa Srbijom ima višestruke političke, ekonomske, privredne, porodične i regionalne veze.

Još je paradoksalnije što su njegove najave otvorile i pitanje koliko je ono što najavljuje uopšte izvodljivo.

Bivši ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak ocijenio je da je riječ o klasičnom predizbornom potezu, uz upozorenje da takvi potezi mogu samo dodatno podizati tenzije. Nekadašnji ambasador BiH Slobodan Šoja podsjetio je, s druge strane, na ograničenja koja postoje u diplomatskoj praksi i domaćem sistemu odlučivanja.

Drugim riječima, Konaković može podizati temperaturu koliko želi, ali između političke izjave i stvarne diplomatske odluke postoji čitav sistem nadležnosti, procedura i posljedica.

A upravo se tu vidi najveći problem njegove politike prema Srbiji. Umjesto da diplomatiju koristi kao prostor za smirivanje sukoba i zaštitu interesa BiH, Konaković je sve češće koristi kao produženu ruku unutrašnje političke borbe.

Srbija tako postaje zgodan politički protivnik, Beograd zgodna adresa za oštre poruke, a svaka nova kriza prilika za dokazivanje vlastitog patriotizma.

Takva politika možda može proizvesti aplauz u dijelu javnosti, ali teško da može proizvesti bilo kakvu dugoročnu korist za građane BiH.

Posebno je problematično kada ministar spoljnih poslova govori o smanjivanju komunikacije sa susjednom državom kao da je riječ o nekom udaljenom i nevažnom međunarodnom akteru. Srbija nije samo jedna od država u regionu. Ona je neposredni susjed BiH, jedan od ključnih ekonomskih partnera i država sa kojom BiH dijeli niz otvorenih pitanja koja se ne mogu riješiti prekidom komunikacije.

Čak i kada postoji duboko neslaganje oko ratne prošlosti, odnosa prema presuđenim ratnim zločincima ili političkih poruka koje dolaze iz Beograda, ozbiljna diplomatija podrazumijeva razgovor upravo onda kada je najteže razgovarati.

Konaković, međutim, bira suprotan put.

Umjesto da spusti tenzije, on ih dodatno podiže. Umjesto da traži prostor za dijalog, govori o njegovom smanjivanju. Umjesto da objasni kako će takav potez koristiti BiH, nudi politički atraktivnu poruku o „najmanjoj mogućoj komunikaciji“.

To više liči na kampanju nego na diplomatiju.

I zato se njegova najnovija inicijativa može posmatrati prvenstveno kao politička poruka domaćoj publici. U izbornoj godini uvijek je lakše biti „čvrst“ prema drugima nego rješavati komplikovane probleme kod kuće. Lakše je pokazivati prstom prema Beogradu nego ponuditi rezultate vlastitog diplomatskog rada.

Konaković je, čini se, ponovo izabrao lakši put.

Ali diplomatija nije takmičenje u tome ko će izgovoriti oštriju rečenicu. Njena vrijednost mjeri se time koliko problema može riješiti, koliko kriza može spriječiti i koliko interesa vlastite države može zaštititi.

U tom smislu, prijetnja svođenjem odnosa sa Srbijom na minimum nije znak diplomatske snage. Može biti upravo suprotno – znak da se diplomatija pretvara u politički alat za unutrašnju upotrebu.

A kada predizborna politika uđe u diplomatske odnose, račun na kraju ne plaća ministar koji daje izjavu.

Plaćaju ga građani.

Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holcapl izjavio je da uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja važan korak ka većem integritetu i pouzdanosti izbornog procesa, ali da tehnologija sama po sebi ne može riješiti sve probleme koji godinama opterećuju izbore u BiH.

U pisanom intervjuu za „Nezavisne novine“, Holcapl je istakao da bi biometrijska identifikacija birača, skeneri glasačkih listića i elektronski prenos rezultata trebalo da smanje mogućnost pojedinih vrsta izbornih prevara, uključujući zloupotrebu biračkog prava, glasanje u ime drugih osoba i greške prilikom brojanja glasova.

Istovremeno, upozorio je da nove tehnologije ne mogu spriječiti zloupotrebu javnih resursa, zastrašivanje birača, političke pritiske, nezakonito finansiranje kampanja niti osigurati ravnopravno medijsko praćenje političkih aktera.

„Tehnologiju bih posmatrao kao važan dodatni mehanizam zaštite, a ne kao rješenje za svaki izazov koji utiče na izbore“, rekao je Holcapl.

Prema njegovim riječima, uvođenje novih tehnologija predstavlja značajnu promjenu u načinu provođenja izbora na biračkim mjestima, zbog čega će pripreme, testiranje, obuka i edukacija birača biti od ključnog značaja.

Centralna izborna komisija BiH predvodi proces uvođenja tehnologija, dok Misija OEBS-a pruža podršku u pripremama. Holcapl navodi da je oprema počela pristizati, da je obuka opštinskih izbornih komisija i biračkih odbora u toku, kao i da će informisanje birača trajati do izbornog dana.

On je priznao da je vremenski okvir za uvođenje novih tehnologija zahtjevan, ali istakao da je sada najvažnije da pripreme budu temeljne, da se potencijalni problemi na vrijeme identifikuju i riješe te da birači razumiju promjene koje ih očekuju na dan izbora.

Posebno je pozvao političke stranke, kandidate, civilno društvo i medije da pomognu građanima da se upoznaju sa novim sistemom glasanja. Kako je objasnio, birač će identitet potvrđivati biometrijskom identifikacijom, nakon čega će dobiti glasački listić koji će popuniti na dosadašnji način. Listić će potom ubaciti u glasačku kutiju sa optičkim skenerom, koji će evidentirati glas, ali neće utvrđivati identitet birača.

Holcapl je naglasio i da će nakon skeniranja glasački listići biti ručno prebrojani, kako bi se potvrdili zvanični rezultati, čime se, kako je naveo, želi otkloniti dio nedoumica i dezinformacija o mogućoj manipulaciji tehnologijom.

Govoreći o kritikama da je proces uvođenja novih tehnologija sproveden prebrzo i uz preveliko učešće međunarodne zajednice, Holcapl je rekao da su izbori u BiH domaći proces i da je CIK BiH institucija odgovorna za njihovo sprovođenje.

Istovremeno je izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, nedovoljne podrške domaćih institucija CIK-u BiH. Posebno je izdvojio pitanja obezbjeđivanja finansijskih sredstava, postupaka provjere javnih nabavki i, kako je rekao, neutemeljenih spekulacija koje mogu narušiti povjerenje građana u izborni proces.

Prema njegovim riječima, međunarodni partneri mogu pružiti stručnu i tehničku pomoć, ali ne mogu preuzeti odgovornost koja pripada domaćim institucijama, političkim akterima i biračima.

„U konačnici, kredibilitet ovih izbora zavisiće od institucija Bosne i Hercegovine, političkih aktera i birača“, poručio je Holcapl.

Posebnu ulogu u predstojećem izbornom procesu dodijelio je medijima. Istakao je da će građanima biti potrebno objasniti ne samo političke programe i kandidate, već i način na koji će funkcionisati nove tehnologije.

Mediji, prema njegovim riječima, mogu pomoći u razlikovanju opravdanih nedoumica od spekulacija i dezinformacija, ali i imati ulogu svojevrsnog kontrolnog mehanizma kroz praćenje kampanja, političkog finansiranja, zloupotrebe javnih resursa, zapaljive retorike i postupanja institucija.

Misija OEBS-a, kako je naveo Holcapl, zajedno sa CIK-om BiH učestvuje u izradi edukativnih materijala i video-sadržaja namijenjenih informisanju građana o izbornom procesu i izbornim prevarama.

U tom okviru pokrenuta je i serija prezentacija i simulacija izbornog dana širom BiH. Planirano je ukupno 78 prezentacija novih izbornih tehnologija i simulacija glasanja u više od 65 gradova.

Cilj je, kako je zaključio Holcapl, da građani prije izbornog dana vide kako funkcioniše novi sistem i uvjere se da je njegovo korištenje jednostavno.

„Važno je pokazati kako tehnologija funkcioniše i koliko je jednostavna te uvjeriti birače da ovi izbori mogu biti izbori s najvišim nivoom integriteta i pouzdanosti do sada u Bosni i Hercegovini“, poručio je šef Misije OEBS-a u BiH.

Ko jednom prođe kroz Stanare, znaće da je Ujedinjena Srpska tu najozbiljnija i najuspješnija organizacija – izjavio je predsjednik US dr Nenad Stevandić na tribini ove stranke u opštini Stanari.

Tribina je održana u prepunoj sali Centra za kulturu, a Stevandić je naglasio da ovi izbori nisu nepoznanica za US jer zna šta očekuje.

„Znamo snagu naše organizacije. Znamo da će fantastična ideološka postavka nacionalne i ekonomske politike, koja je uvijek na usluzi građanima, donijeti rezultate. Vidjeli smo na početku kampanje da to građani već jako dobro razumiju, a u Stanarima su to znali i prije“, dodao je Stevandić.

On je podsjetio da su najbolji dani za Stanare počeli dolaskom Ujedinjene Srpske.

„Dobili su najmoderniji Dom zdravlja na Balkanu, poslije toga su riješeni sistemi vodosnabdijevanja, obnovljene sve seoske ambulante, škole… Spremamo se za još jedan veliki poduhvat u vezi sa obdaništem, čiji je autor Aleksandar Ristić – neko ko se proslavio time da je najuspješnije vodio školu u Republici Srpskoj prije nego što je postao načelnik. Ujedinjena Srpska ovdje ima dubok korijen, jaku organizaciju i nema tu šta kome da priča i objašnjava“, zaključio je Stevandić.

Rade Tešić, nosilac poslaničke liste US za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 5, istakao je da je veza Doboja i Stanara neraskidiva.

„Prvi put smo dovoljno jaki da damo poslanika odavde, dakle direktan mandat. Znamo da će to biti kvalitetan čovjek koji će predstavljati interese stanovništva. Svi ljudi koji su na listi US su kvalitetni ljudi i domaćini“, kaže Tešić.

Aleksandar Ristić, kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini, rekao je da US u ove izbore ulazi odgovorno i da je ubijeđen da će rezultat biti veoma dobar.

„Potrudićemo se da program US predstavimo svima. Sigurni smo da će na osnovu prethodnih rezultata Ujedinjene Srpske građani pokazati stavove u našu korist. Naš rezultat će sigurno biti dobar“, dodao je Ristić.

Radojica Ćelić, kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini, zaključio je da je Ujedinjena Srpska u Stanarima stabilna i jaka.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da je očuvanje Republike Srpske najvažniji zadatak srpskog naroda, ističući da njena budućnost zavisi prije svega od znanja, obrazovanja i svijesti mladih o vlastitom porijeklu i otadžbini.

Stevandić je, govoreći o istorijskim stradanjima i progonima srpskog naroda, podsjetio na Veliku seobu Srba 1690. godine, navodeći da su Srbi kroz istoriju u više navrata bili protjerivani sa svojih prostora.

On je ukazao na razmjere demografskog razvoja evropskih gradova od kraja 17. vijeka do danas, podsjećajući da su tada Berlin, Pariz i London imali višestruko manje stanovnika nego danas.

„Kad vas jednom posijeku, proteraju, kad vas jednom zapale i unište, teško ćete se vratiti“, rekao je Stevandić, navodeći kao primjere stradanja i progona Srba Kosovo, Republiku Srpsku Krajinu, pojedine dijelove Bosne i Hercegovine, Makedoniju, kao i periode Osmanskog carstva, fašizma i nacizma.

Govoreći o istorijskom prostoru i položaju srpskog naroda, Stevandić je podsjetio i na vrijeme cara Dušana i nekadašnji prostor srednjovjekovne Srbije, ocjenjujući da je današnja Republika Srpska posebno značajna kao jedno od najvećih dostignuća srpskog naroda u novijoj istoriji.

„Najvažnije je da sačuvamo Republiku Srpsku – najveće srpsko dostignuće u proteklih 300 godina“, poručio je Stevandić.

Prema njegovim riječima, bez obzira na prijetnje, strah od rata, upozorenja o iseljavanju i poruke kojima se pokušava umanjiti značaj srpskog naroda, odgovor treba da bude u ostanku, znanju i izgradnji snažnog društva.

Stevandić je posebno naglasio značaj obrazovanja djece i mladih, ističući da moraju biti svjesni svog identiteta, porijekla i vrijednosti koje treba da čuvaju.

Историјиски час у 2 минута. Ко погледа, биће паметнији. Ко не погледа, неће знати шта му недостаје🍎 pic.twitter.com/kMru4A3hB0

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) September 7, 2026

„Jedini način je da naša djeca nauče, da budu svjesna, samosvjesna, da znaju da vole svoju otadžbinu, vole Republiku Srpsku, vole Srbiju svoju maticu i da se ne daju“, rekao je Stevandić.

On je dodao da se Republika Srpska ne brani samo političkom snagom, već prije svega znanjem, obrazovanjem, karakterom i sposobnošću novih generacija.

„Naša djeca svojim znanjem, obrazovanjem, snagom i karakterom treba odmah da šalju poruku svakom neprijatelju da je Republika Srpska neprikosnovena, nesalomljiva i neosvojiva“, poručio je Stevandić.

Zaključio je da je upravo prenošenje znanja i svijesti na nove generacije jedan od najvažnijih zadataka Republike Srpske.

„Kad naša djeca znaju i kad su ona svjesna, onda mi možemo na miru da odemo sa ovoga svijeta. To je zadaća Republike Srpske“, rekao je Stevandić.

Oko 20 malih opština u Republici Srpskoj će nestati ukoliko nemamo dalji poslovni plan, a to Ujedinjena Srpska ima, poručio je predsjednik US dr Nenad Stevandić pred početak tribine u Srebrenici.

Kao i uvijek, Ujedinjena Srpska je napravila sjajnu atmosferu, a ovaj put su kandidati, članovi i simpatizeri stranke razvili srpsku trobojku dugu čak 75 metara. Ulicama Srebrenice, uz obaveznu bakljadu, zastavu su donijeli do Doma kulture, gdje je održana tribina.

Stevandić je naglasio da jedino Ujedinjena Srpska ima revolucionaran pristup opstanku malih opština kao što je Srebrenica, opstanku mladih, zapošljavanju i pokretanju proizvodnje.

„Pored toga, izabrali smo početak kampanje na potezu Sava – Vrbas – Drina. Počeli smo prekjuče na Savi, juče na Vrbasu, a danas na Drini. To su najveće rijeke koje Srbi imaju u Bosni i Hercegovini i jedine rijeke koje su, da kažemo, kičma Republike Srpske koja se naslanja na kičmu Srbije“, kaže Stevandić.

On je istakao da US ima superiornu nacionalnu politiku, odličnu ekonomsku politiku i da zaslužuje najveća moguća mjesta.

„Obje liste će biti favorit Ujedinjene Srpske – i za Parlament Republike Srpske i za Parlamentarnu skupštinu BiH, a pobjeda zajedničkih kandidata, naravno, neće doći u pitanje. Pored svega toga, baštinimo srpsko jedinstvo. Na mjestima kao što je Srebrenica, Srbi moraju da budu složni, jedinstveni, ponosni, da njeguju svoja znamenja i da pokažu da je Republika Srpska ista na svakom njenom pedlju. Ista zastava, isti grb, a što se tiče Ujedinjene Srpske – i isti ljudi“, zaključio je Stevandić.

Miladin Radović, nosilac poslaničke liste Ujedinjene Srpske za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 7, rekao je da stranka na izbore ide potpuno spremna.

„Sigurni smo u osvajanje mandata u našoj izbornoj jedinici za Narodnu skupštinu, kao i u to da ćemo se boriti u Izbornoj jedinici 3 za siguran mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ono što možemo poručiti jeste da ćemo i dalje nastaviti da vodimo odgovornu politiku, kao što smo i dokazali“, rekao je Radović.

On je s ponosom istakao činjenicu da kadrovi Ujedinjene Srpske u bilo kojem preduzeću posluju pozitivno, povećavaju prihode, a sa povećanjem obima posla zapošljavaju i veliki broj omladine.

„Često čujemo neke izjave i prozivanja kako zapošljavamo ljude. To je tačno, evo ja to s ponosom mogu reći, jer smo mi neko ko stvara prihode i samim tim možemo zaposliti nove ljude da nam omladina ne odlazi. Pogotovo stavljamo akcenat na male opštine u kojima ljudi jako teško žive. Mi smo tu kao državna institucija, vodimo odgovornu politiku da podržimo te ljude da se vraćaju, a ne da nam odlaze“, zaključio je Radović.

Miroslav Grujičić, predsjednik Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Srebrenica, zahvalan je na tome što je stranka izabrala ovu opštinu za sam početak izborne kampanje.

„Drago mi je što smo se okupili u ovolikom broju da pokažemo jasnu sliku – da je Ujedinjena Srpska tu uz svoje građane i u najmanje razvijenim sredinama i da je naš predsjednik dostupan 24 sata. Sliku šaljemo odavde da složno možemo bolje, da se ujedinimo i idemo do pobjede“, poručio je Grujičić.