Kategorija: Politika

Mandat ministra odbrane BiH Zukana Heleza od 2022. do 2026. godine mora biti predmet ozbiljne i nezavisne institucionalne analize, poručuju visoki oficiri Oružanih snaga BiH.

U pismu koje su potpisali visoki oficiri OS BiH navodi se da je tokom Helezovog mandata ozbiljno narušeno povjerenje u sistem odbrane, te da su političke i nacionalne podjele sve više ulazile u instituciju koja bi, kako ističu, morala biti iznad dnevne politike.

Kako piše Srpskainfo, autori pisma naglašavaju da problem ne vide u formalnom funkcionisanju Oružanih snaga BiH, koje i dalje izvršavaju svoje zakonske i međunarodne obaveze, već u narušenoj unutrašnjoj koheziji.

„Oružane snage BiH moraju biti iznad Zukana Heleza, iznad svake političke stranke, iznad svakog pojedinačnog ministra i iznad bilo kojeg nacionalnog političkog interesa“, navodi se u pismu.

Autori ukazuju na niz Helezovih javnih istupa i političkih sukoba, od izjava o Republici Srpskoj i njenom ustavnom statusu, preko sukoba sa zamjenikom ministra odbrane Aleksandrom Goganovićem i dijelom profesionalnog vojnog vrha, do konflikata sa hrvatskim političkim predstavnicima.

Posebno izdvajaju maj 2025. godine, kada su četiri generala srpske nacionalnosti javno izrazila zabrinutost zbog odnosa ministra prema profesionalnom vojnom sistemu.

Nekoliko dana kasnije dogodio se i incident u kasarni „Kozara“, kada je Helez pokušao spriječiti ulazak Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića u objekat Oružanih snaga BiH.

Iako su politička tumačenja tog događaja bila različita, autori pisma smatraju posebno zabrinjavajućim to što je politički sukob dospio u prostor vojne institucije.

„Vojni objekti moraju ostati izvan dnevnih političkih obračuna, a lanac komandovanja mora biti jasan, profesionalan i oslobođen političkog pritiska“, navode autori.

Sporna zapošljavanja i stimulacije

U pismu se posebno problematizuje i kadrovska politika Ministarstva odbrane BiH.

Prema podacima koje navode autori, od 2022. do 2025. godine u Ministarstvu je zaposleno 189 novih radnika – 101 Bošnjak, 57 Hrvata, 29 Srba i dva pripadnika kategorije „Ostali“.

Ističu, međutim, da sama statistika nije dokaz diskriminacije, zbog čega traže detaljnu provjeru broja kandidata, kriterijuma, rang-lista, sastava komisija, žalbi i konačnih odluka.

Slična pitanja postavljaju i u vezi sa novčanim stimulacijama zaposlenima.

Prema podacima navedenim u pismu, za stimulacije je tokom prve dvije godine Helezovog mandata izdvojeno oko 3,67 miliona KM, dok su pojedine stimulacije, kako tvrde, dosezale 40 odsto primanja.

Autori zbog toga traže nezavisnu reviziju isplata, uključujući kriterijume, iznose, obrazloženja i potpisnike odluka.

Naglašavaju da ni u jednom slučaju unaprijed ne treba govoriti o diskriminaciji ili zloupotrebi, već da se odgovori moraju dobiti uvidom u dokumentaciju.

Na meti i odnos prema Hrvatima

Autori pisma navode da Helezov odnos prema srpskim političkim predstavnicima nije jedini problem.

Ukazuju i na njegove sukobe sa hrvatskim političarima i javne izjave koje su, kako tvrde, prelazile granicu političke kritike.

Kao jedan od primjera navode izjave iz decembra 2025. godine o hrvatskoj evroparlamentarki Željani Zovko i Maxu Primorcu, kao i kasnije sukobe oko pitanja federalizacije BiH i hrvatske izborne jedinice.

Autori smatraju da ministar odbrane ima pravo na politički stav, ali da njegova funkcija nosi posebnu odgovornost.

„Ministar odbrane nije samo politički predstavnik jedne stranke. On predstavlja civilni autoritet u instituciji u kojoj zajedno služe Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Ostali“, navodi se u pismu.

Zbog toga, prema njihovom mišljenju, politička retorika ministra mora biti posebno odmjerena kako Ministarstvo odbrane ne bi postalo prostor nacionalnog i političkog obračuna.

Traže provjeru postupaka protiv 37 pripadnika OS BiH

Kao posebno osjetljivo pitanje navodi se i postupanje prema 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog navodnog veličanja Ratka Mladića.

Prema navodima iz pisma, deset predmeta već je kvalifikovano kao krivične prijave i upućeno Tužilaštvu BiH.

Autori naglašavaju da pokretanje postupka ni u jednom slučaju ne znači krivicu i da odluku mogu donijeti samo nadležni organi.

Istovremeno, traže da se utvrdi da li su svi pripadnici OS BiH tretirani prema jednakim kriterijumima, bez obzira na nacionalnost, političko opredjeljenje ili odnos prema ratnoj prošlosti.

Sporna i Helezova reakcija nakon smrti Mladića

Kao završni primjer Helezove komunikacije autori izdvajaju njegovu reakciju nakon smrti Ratka Mladića 27. avgusta 2026. godine.

Helez je tada na društvenim mrežama napisao „Krep'o je Ratko Mladić“, uz niz uvredljivih i ironičnih kvalifikacija.

Autori pisma ne dovode u pitanje činjenicu da je Mladić pravosnažno osuđen za ratne zločine, ali smatraju da je način na koji je ministar komentarisao njegovu smrt neprikladan za nosioca civilne funkcije u sistemu odbrane.

Prema njihovoj ocjeni, ministar odbrane mora praviti razliku između odlučne osude ratnih zločina i javnog izražavanja koje može dodatno produbljivati nacionalne podjele.

Traže institucionalnu provjeru Helezovog mandata

Autori pisma insistiraju da njihova upozorenja ne treba tumačiti kao napad na Oružane snage BiH, već kao pokušaj zaštite njihove profesionalnosti i multinacionalnog karaktera.

Od nadležnih institucija traže provjeru zapošljavanja i stimulacija, postupaka prema pripadnicima OS BiH, odnosa ministra prema profesionalnom vojnom vrhu, kao i eventualnog političkog uticaja na sistem odbrane.

Ističu da bi, ukoliko se pokaže da nije bilo diskriminacije ili zloupotrebe, to trebalo potvrditi dokumentacijom i nezavisnom kontrolom.

„Ako nema diskriminacije, neka se to dokaže. Ako nema zloupotrebe stimulacija, neka se objave kriterijumi i revizijski trag. Ako nema političkog pritiska na profesionalni vojni vrh, neka se dokumentuje proces odlučivanja“, poručuju autori pisma.

Prema njihovoj ocjeni, najveća opasnost nije formalni raspad Oružanih snaga BiH, već postepeni gubitak povjerenja pripadnika u njihovu neutralnost i jednak tretman.

Zbog toga smatraju da bi mandat Zukana Heleza trebalo da analiziraju Parlamentarna skupština BiH, nadležne parlamentarne komisije, Generalni inspektorat Ministarstva odbrane, revizorske i pravosudne institucije, ali i međunarodni partneri BiH.

„Oružane snage BiH ne mogu biti instrument bilo koje političke stranke niti produžena ruka bilo koje nacionalne politike. Ministar odbrane ne smije biti ministar samo onih koji podržavaju njegovu politiku“, zaključuju autori.

Njihova poruka je da odgovornost, ukoliko se utvrdi, mora biti individualna, a ne nacionalna.

Zaštita Oružanih snaga BiH, poručuju, podrazumijeva da zakon bude iznad politike, institucija iznad pojedinca, a profesionalna pripadnost iznad nacionalne i stranačke polarizacije.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da su izjave koje posljednjih dana dolaze od bošnjačkih političkih lidera u Sarajevu „suprotne zdravom razumu“, navodeći da je riječ o nastavku politike zasnovane na mržnji prema Srbima i Republici Srpskoj.

„Sve što ovih dana slušamo od saraj-bošnjačkih lidera je suprotno zdravom razumu. Navikani da im stranci ispunjavaju želje da napakoste Srbima i Srpskoj u čemu im je otjerani Šmit posebno pomagao, sad potpuno derealizovani umjesto katarze opet žive mržnju“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.

On je poručio da su, kako je naveo, politički predstavnici u Sarajevu „mnogo se zaigrali“, a objavu je završio porukom „-PŠSP!-“.

Uz objavu je podijelio i grafiku na kojoj je napravio paralelu sa posttraumatskim stresnim poremećajem, navodeći da u Federaciji BiH postoji „PŠSP“, odnosno „post šmitovski stresni poremećaj“.

Prema njegovoj poruci, taj „poremećaj“ karakterišu „agresivno ludilo“, mržnja prema Srbima i nemogućnost prihvatanja realnosti, dok kao njegov uzrok navodi djelovanje Kristijana Šmita.

Све што ових дана слушамо од сарај-бошњачких лидера је супротно здравом разуму.
Навикли да им странци испуњавају жеље да напакосте Србима и Српској у чему им је отјерани Шмит посебно помагао, сад потпуно дереализовани умјесто катарзе опет живе мржњу.
Много су се заиграли!
-ПШСП!- pic.twitter.com/pUMxz5K6Xy

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) September 11, 2026

Stevandić je i ranije u svojim javnim istupima kritikovao intervencije stranaca u unutrašnja pitanja BiH, posebno nametanje odluka visokog predstavnika, uz ocjenu da takva politika dodatno produbljuje političke podjele u BiH.

Izgradnja Dobojske obilaznice, dijela autoputa Koridor 5C, zapela je na dva tunela kod Doboja. Dok tunel Putnikovo brdo 1 zbog teških geoloških uslova čeka novo projektno rješenje, tunel Putnikovo brdo 2 još nema građevinsku dozvolu.

Kako piše RTRS, administrativni problem u vezi sa tunelom Putnikovo brdo 2 traje već četiri godine.

Tako se realizacija jednog od značajnih infrastrukturnih projekata na ovom području suočava sa dvije različite prepreke. Na jednom tunelu problem predstavljaju složeni geološki uslovi, dok drugi čeka rješavanje administrativnog pitanja.

Tunel Putnikovo brdo 1, zbog nepovoljnih geoloških uslova, čeka novo projektno rješenje kojim bi trebalo da bude omogućeno nastavak radova.

Istovremeno, za tunel Putnikovo brdo 2 još nije obezbijeđena građevinska dozvola Autocesta Federacije BiH, iako ovaj problem traje već četiri godine.

Dodatnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da se problemi na ovoj dionici ne svode samo na tehnička i administrativna pitanja.

U cijelu priču, kako navodi RTRS, ponovo su se umiješali i politički odnosi, zbog čega je teško procijeniti kada bi prepreke mogle biti otklonjene.

Dobojska obilaznica predstavlja važnu vezu na Koridoru 5C, pa problemi na tunelima direktno utiču na dinamiku izgradnje ove dionice autoputa.

Dok se za Putnikovo brdo 1 traži tehničko rješenje, za Putnikovo brdo 2 već godinama se čeka administrativni korak. Kada će oba problema biti riješena i radovi nastavljeni punim intenzitetom, za sada nije poznato.

Prestali smo biti iznenađenje, postali smo stranka sa najboljom organizacijom, sjajnom kampanjom, ali i odličnim rezultatima na funkcijama koje obavljaju naši kadrovi. To važi i za čitavu Sarajevsko-romanijsku regiju, izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić na centralnoj tribini stranke u Istočnom Novom Sarajevu.

Sala Kulturnog centra i u ovoj opštini bila je mala da primi sve one koji su željeli da prisustvuju, čime se nastavlja trend iz ostalih regija u Republici Srpskoj da aktivnosti Ujedinjene Srpske privlače mnogo više građana u odnosu na dosadašnje izbore. Tako su i večeras u Istočnom Novom Sarajevu brojni građani ostali ispred Kulurnog centra jer unutar sale više nije bilo mjesta.

„Ponosni smo na prvih sedam dana jer smo vidjeli da imamo mnogo veći broj ljudi koji nam se obraćaju i koji nas razumiju nego što smo u prvi mah planirali, što znači da je naša politika izašla izvan kruga naših članova i simpatizera i ušla među građane koji nam to vraćaju podrškom. To znači da će ove godine rezultati biti bolji nego bilo kada do sada“, najavio je Stevandić.

Aleksandar Kostović, predsjednik Opštinskog odbora US Istočno Novo Sarajevo i kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, naglasio je da je Ujedinjena Srpska organizaciono ojačala i da očekuje mnogo bolji rezultat u odnosu na sve dosadašnje izbore.

„Večeras organizujemo centralnu tribinu za OO Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža, kojoj prisustvuju kandidati Izborne jedinice 8 za Narodnu skupštinu Republike Srpske i kandidati Izborne jedinice 3 za Parlamentarnu skupštinu BiH“, podsjetio je Kostović.

Slavka Brezo, predsjednik Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske Sarajevsko-romanijske regije, istakla je da joj je čast to što je nosilac poslaničke liste u Izbornoj jedinici 8.

„Ujedno, to je i odgovornost. Iza mene je tim vrijednih ljudi koji su se dokazali svojim radom. Vjerujem u naš tim, u naše ljude i pozivam sve naše građane da izađu na izbore, da podrže Ujedinjenu Srpsku, a mi ćemo im to uzvratiti radom kao i do sada“, rekla je Brezo.

Nikada do sada nije zabilježeno da jedan srpski političar iz Republike Srpske javno predloži rješenje kojim bi se, prilikom odlučivanja na nivou BiH, praktično zaobišao Dom naroda – institucija koja ima ključnu ulogu u zaštiti vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.

Upravo takav prijedlog iznio je Nenad Grković, aktuelni poslanik Vukanovićeve Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i kandidat za novi mandat.

Tokom TV debate na BHT1, odgovarajući na pitanje kako riješiti problem blokada u institucijama BiH, Grković je kao jedno od mogućih rješenja predložio zakon kojim bi Dom naroda bio praktično izbačen iz procesa odlučivanja.

„Da se usvoji zakon po kome, ako se neki zakon usvoji u Predstavničkom domu, ako se on ne usvoji, ili se o njemu ne raspravlja u roku od dva mjeseca (u Domu naroda), da se smatra usvojenim“ – predložio je Grković.

Takav prijedlog znači da bi zakon, ukoliko ga Dom naroda ne potvrdi ili o njemu ne raspravlja u određenom roku, mogao biti smatran usvojenim, čime bi se faktički otvorio prostor za zaobilaženje drugog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Na Grkovićevu izjavu reagovao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić, koji je poručio da se ovakvim stavom direktno dovodi u pitanje mogućnost zaštite interesa Republike Srpske kroz Dom naroda.

„Izdaja je uvijek izdaja! Iz neznanja, pakosti ili koristoljublja. Evo Vukanovog, nazovi srpskog poslanika u Parlamentu BiH, ali i kandidata, koji javno zagovara da nas mogu preglasavati i da se odlučuje bez Doma naroda, dakle bez srpskih delegata. Grđe od Grkovića ne može“ – objavio je Stevandić na mrežama, uz isječak pomenute TV debate.

Pozivam međunarodnu zajednicu da povuče svoj potpis sa stvaranja ove genocidne paradržavne tvorevine, a mi znamo šta nam je činiti nakon toga, izjavio je ministar odbrane BiH Zukan Helez, govoreći o Republici Srpskoj, odakle su poručili da te svoje šokantne riječi mora da objasni tužiocu.

Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, navodi da Helez zaboravlja da su Dejtonski mirovni sporazum potpisale Savezna Republika Jugoslavija, Hrvatska i tadašnja RBiH, te da RBiH više ne postoji, a jedini ko može da povuče potpis jesu Srbija i Hrvatska. Međunarodna zajednica, odnosno pojedine zemlje su, dodaje Petković, bile samo svjedoci potpisivanja ovog sporazuma, pišu Nezavisne.

Prijedlog za Heleza

Dejtonski sporazum, dodaje Petković, teoretski se može raskinuti isključivo ako to uradi jedna od zemalja potpisnica.

“Možda to bude Srbija, čije diplomate protjeruje Elmedin Konaković, iako je Srbija nama ovdje garantovala i donijela mir. Ali ja Helezu predlažem nešto drugo, pošto on predlaže da se stavi van snage Dejtonski mirovni sporazum: hajde da mi sjednemo, Republika Srpska i Federacija BiH, pa da se mi mirno raziđemo, a mi znamo kojim ćemo putem”, rekao je Petković za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, Tužilaštvo BiH se sigurno neće baviti Helezovom izjavom, jer se nije bavilo ni nekim mnogo težim riječima.

“Zukan Helez je ipak jednim dijelom oprezan, pa nije koristio teže riječi, nego je ostavio na slobodu tumačenju. On bi htio da bude hrabar, ali nije dovoljno hrabar. Kada nešto takvo kaže, neka kaže šta on to konkretno misli. Da li misli da se ponovo izvrši najbrutalnije etničko čišćenje Srba iz Sarajeva ili nešto poput toga? A za ove tvrdnje kakva je Republika Srpska kao ‘tvorevina’, mogao bi možda tu da odgovara i krivično, ali, evo, ima Tužilaštvo, pa neka pokrenu i upitaju ga”, kaže Petković.

“Ozbiljna prijetnja”

I stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić smatra da bi Helez svoje riječi trebalo da objasni pred tužiocima.

“Kako nekad napisa naš veliki nobelovac Ivo Andrić: ‘Bosna je zemlja straha i mržnje’. Nažalost, mogli bi reći vizionarski. Naš narod nema tu mržnju kao pojedinci iz reda bošnjačkog naroda, a to veću težinu ima kada neko obavlja tako značajnu funkciju kao gospodin Helez. Straha nemamo, dokazano kroz više vijekova”, rekao je Jovičić.

Kako je dodao, “Tužilaštvo BiH i te kako ima osnova da pozove dotičnog da pita šta to on zna, šta će da čini nakon eventualnog povlačenja potpisa sa Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

“To je jedna ozbiljna prijetnja koja predstavlja očigledno krivično djelo jer dolazi od nekoga ko obavlja funkciju ministra odbrane BiH u čijem sastavu imamo i druge narode, koji se i te kako pitaju nešto, a ne samo tamo neki Zukan”, naveo je Jovičić, inače bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Šta treba narodima u BiH

On je poručio da narodima u BiH trebaju mir i stabilnost.

“Neko će reći: ‘Pusti Zukana, lupa zbog izbora i kampanje’, ali on već duže vremena ‘lupa’ i pokušava prijetiti nekome ko se dokazano ne boji ni Zukana ni mnogo sposobnijih i pametnijih od Zukana. Narodima u BiH ne trebaju ovakve stvari, nama svima treba mir, stabilnost, sigurnost i ekonomski prosperitet. Tužilaštvo može, treba i mora da ima ključnu ulogu u stvaranju tog ambijenta, postupajući u skladu sa zakonom, a ne selektivno na način da neko ne smije ni da pomisli, a neki mogu neograničeno da ‘lupaju'”, poručio je Jovičić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nedeljko Glamočak, predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske, takođe smatra da bi se tužioci trebali baviti Helezovim izjavama.

Ispitati i procesuirati

“Prvo bi trebalo iz politike izbaciti sve Zukane. Drugo, Zukanom bi se trebali baviti nadležni organi poput tužilaštva, suda i bezbjednosnih agencija poput MUP-ova, na način da svaki takav slučaj ispitaju, procesuiraju. I neka sud odredi ima li ili nema krivične odgovornosti. Sve do tada nema suživota narodima na ovim prostorima i nema ništa ni od države BiH”, rekao je Glamočak u izjavi za “Nezavisne novine”.

Hoće li se baviti najnovijom Helezovom izjavom pokušali smo saznati i u Tužilaštvu BiH, ali na naš upit nisu odgovorili.

Helez je, inače, spornu izjavu dao komentarišući sahranu Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, koji je preminuo u Hagu.

“Društvo koje leš ovog genocidaša pretvara u heroja pokazuje koliko je još daleko od stvarnog suočavanja sa vlastitim mitovima. Poruke koje ovih dana gledamo iz Srbije i manjeg bh. entiteta su poniženje za žrtve, za preživjele i prijetnja novim genocidom. Europa je zakazala 1995. godine u Srebrenici. Ovaj put ne smije. Otvoreni fašizam se mora izolovati, poraziti. Srbija zaslužuje najoštrije sankcije. A što se tiče manjeg bh. entiteta, valjda je međunarodnoj zajednici jasno sada kakvo su zlo stvorili. Pozivam međunarodnu zajednicu da povuče svoj potpis sa stvaranja ove genocidne paradržavne tvorevine, a mi znamo šta nam je činiti nakon toga”, naveo je Helez.

Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je na centralnoj predizbornoj tribini Ujedinjene Srpske u Pelagićevu da se ova stranka prepoznaje po dosljednoj nacionalnoj i dobroj ekonomskoj politici, ali i po tome što, kako je rekao, ne širi unutrašnju mržnju, već poziva na ujedinjenje.

Stevandić je istakao da je Ujedinjena Srpska u svom političkom djelovanju sarađivala sa svojim narodom i Srbijom, naglašavajući da je ta stranka spremna da ukaže i na greške kada do njih dođe.

„Mi smo stabilizator unutrašnjih srpskih prilika, ne širimo unutrašnju mržnju nego pozivamo na ujedinjenje, a bogami nećemo da ćutimo ako neko nešto pogriješi“, rekao je Stevandić.

Kao jednu od ključnih ekonomskih tema izdvojio je opstanak i razvoj malih opština, ocijenivši da se mnoge od njih nalaze u velikoj krizi i da je neophodno sistemski brinuti o njihovom razvoju.

„Mi smo jedina partija koja je napravila program razvoja i opstanka malih opština. Male opštine ne smiju da propadnu, neko mora da se brine o tome“, rekao je Stevandić.

On je poručio građanima Pelagićeva da se ne predaju i da istraju u borbi za razvoj svoje lokalne zajednice, navodeći da će Ujedinjena Srpska nastojati da bude veza između malih opština i republičkih institucija.

Stevandić je istovremeno ukazao na potrebu da male sredine dobijaju više mladih i obrazovanih ljudi koji će preuzimati odgovornost i učestvovati u njihovom razvoju.

„Republika Srpska je odlična zemlja, dobro koncipirana, sjeća se svojih stvaratelja i mora da bude posvećena boljoj vlastitoj organizaciji“, rekao je Stevandić.

Govoreći o demografiji i odlasku mladih, Stevandić je rekao da Republiku Srpsku ne treba predstavljati kao mjesto iz kojeg treba bježati, već kao prostor u kojem postoji mnogo toga što vrijedi i što treba dodatno unapređivati.

„Nije u Republici Srpskoj sve crno i ne treba da sve zacrnimo i kažemo: ‘Ovdje ne valja, treba bježati iz ove zemlje, nemojte djeco ovdje rasti, idite preko’. Nije tačno. Valja, ali se moramo boriti da to što valja bude još bolje uređeno“, poručio je Stevandić.

Dodao je da Ujedinjena Srpska želi da otvara prostor za mlade ljude, povećava natalitet i čuva male opštine, navodeći da je ta stranka već pokazala da može mladim ljudima otvoriti vrata za preuzimanje odgovornosti i rukovodećih funkcija.

Stevandić je naglasio da političko djelovanje Ujedinjene Srpske ne počiva samo na predizbornim obećanjima, već na radu i odgovornosti i van kampanje.

„Jeste kampanja, ali postoje i naše obaveze. Idemo i na posao, i u bolnicu, i sve svoje obaveze rješavamo. Nama trebaju radni ljudi koji ustaju, koji imaju velike porodične živote, ozbiljne reference i stručnost“, rekao je Stevandić.

On je istakao da Ujedinjena Srpska svoj politički koncept zasniva na ljudima koji, kako je rekao, žele bolju i uređeniju Republiku Srpsku.

„Mi smo ljudi koji smo dobri, pravi i zdravi i nismo džaba taj slogan izabrali“, poručio je Stevandić.

Na kraju obraćanja zahvalio je građanima Pelagićeva, kao i gostima iz Bijeljine, Ugljevika i Brčkog, poželjevši njihovim porodicama dobro, a djeci uspješnu budućnost.

„Ono što smo nudili i uradili može se jako dobro izmjeriti. Nismo ljudi koji imaju neostvarena obećanja i koji vole puno da pričaju i obećavaju, pa kada više ne mogu da se izvinjavaju, onda se od naroda sakrivaju. Ne, uvijek ćemo biti tu“, rekao je Stevandić.

Već četiri izborna ciklusa raskrsnica ulice Vase Pelagića i Bana dr Todora Lazarevića u Banjaluci ima jednu prepoznatljivu političku poruku – žene Ujedinjene Srpske koje zrače sa bilborda.

Nekada je poruka bila „Lista koja blista“, potom „Ujedinjene za Srpsku“, a danas jednostavno – Ujedinjena Srpska.

Iza svakog od tih slogana stajala je ista ideja: dati ženama vidljivo mjesto u politici i pokazati da njihova energija, znanje, sposobnost i odlučnost treba da budu dio donošenja najvažnijih odluka.

Ujedinjena Srpska godinama pokazuje da podrška ženama ne treba da bude samo deklarativna. Žene Ujedinjene Srpske imaju značajno mjesto u političkom životu, kandidatskim listama i radu institucija, a njihova podrška i afirmacija jedan su od prepoznatljivih dijelova političkog djelovanja stranke.

Na predstojećim izborima, za Narodnu skupštinu Republike Srpske iz Izborne jedinice 3, Ujedinjena Srpska kandidovala je:

2. Mirelu Kajkut Željković
4. Jasnu Milešević
7. Minju Šurlan
9. Valentinu Kecman
11. Miru Berić
13. Dijanu Grujić
16. Tijanu Štrkić

Za Parlamentarnu skupštinu BiH, iz Izborne jedinice 1, kandidatkinja je:

5. Snježana Martić.

Od prvih bilborda do danas, poruka je ostala ista – žene nisu ukras politike, već njen važan i ravnopravan dio.

Ujedinjena Srpska zato i kroz svoje liste i kroz javno djelovanje nastavlja da pruža prostor ženama da pokažu svoje kvalitete, preuzmu odgovornost i budu dio odluka koje oblikuju budućnost Republike Srpske.

A bilbord na poznatoj banjalučkoj raskrsnici već četiri izborna ciklusa podsjeća na jedno: kada žene dobiju priliku, politika može da bude i snažnija, i vedrija, i bliža ljudima.