Kategorija: Politika

Prije dvije godine, dana 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U danu ispunjenom optimizmom, znamenitosti širom zemlje bile su osvijetljene bojama zastave Evropske unije, uz nadu o novom početku.

Pristupni pregovori, kao strukturisani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu. Pregovori su najefikasniji način za jačanje funkcionisanja demokratskih institucija države, osiguravanje vladavine prava i radikalno unapređenje životnog standarda, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu ka članstvu.

Dvije godine kasnije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika.

Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, ne možemo željeti članstvo ove zemlju više nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu.

Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije evropske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima. I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta. Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 miliona eura prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.

U trenutnom, izrazito nestabilnom i neizvjesnom geopolitičkom okruženju, postoji snažan zamah ka proširenoj Evropi u kojoj cvjetaju mir, stabilnost i prosperitet. Neke zemlje kandidati, u regionu i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst za značajne iskorake na svom evropskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, isti nivo političke volje i ambicije izostaje u Bosni i Hercegovini.

Koristi napretka na evropskom putu su opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje su trenutno predvodnice na putu ka članstvu nisu posmatrale izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije kao „zahtjeve iz Brisela“, već kao temelje države koja funkcioniše u interesu vlastitih građana. Bez toga, ekonomski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi ljudi nastavljaju odlaziti. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Evropskom unijom, na primjer kroz pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera. Sveobuhvatne reforme unaprijedit će poslovno okruženje i privući investicije. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije.

Smatramo da je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje vlasti. Izborna godina ne bi smjela biti izgovor za nedjelovanje. Istinska posvećenost osiguravanju koristi članstva u EU za građane zahtijeva da reforme povezane s EU budu visoko među političkim prioritetima.

U protekle dvije godine jeste ostvaren određeni napredak. Nakon značajnog kašnjenja, Reformska agenda je konačno usvojena. Međutim, usvajanje na papiru ne znači i provedbu u praksi. Ključni koraci i dalje nisu završeni, uključujući ratifikaciju Sporazuma o Instrumentu i Sporazuma o zajmu, koji, iz imenovanje koordinatora za Reformsku agendu, čine pravni osnov za bilo kakve isplate. Upravo iz tog razloga, čak ni predfinansiranje u okviru Plana rasta u iznosu od 68 miliona eura, na koje Bosna i Hercegovina ostvaruje pravo, još uvijek nije dostupno.

EU ističe svoju punu podršku i pomoć na evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali ne može biti zamjena za domaće liderstvo. Politički akteri u zemlji su to i ranije pokazali, uključujući period uoči odluke Evropskog vijeća prije dvije godine, da kada postoji politička volja, mogu postići konsenzus i iznaći rješenja u korist svih. Vrijeme je da se ta politička volja ponovo pronađe.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, reagovao je na tekst Milana Blagojevića u kojem se navodi da je treća vlada Save Minića neustavna.

Stevandić je na društvenoj mreži X naveo da „ugledni profesor“ iznosi neistine, ne zbog pravničkog znanja, već zbog, kako tvrdi, nepoznavanja činjenica. Dodao je da je prije objave u Službenom glasniku već postojala odluka Vijeća naroda da se ne pokreće pitanje vitalnog nacionalnog interesa, te da je profesorova reakcija, prema njegovim riječima, zasnovana na pogrešnim pretpostavkama.

"Угледни професор" износи неистине. Не због свога правничког већ незнања чињеница.
Наиме пре објаве у служб.гласнику била је одлука Вијећа да не покреће витални национални интерес.
Али професорова острашћеност је бржа.
Он и медији који пласирају спин или лаж морали би то знати! pic.twitter.com/RqXOK1FSBB

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) March 21, 2026

On je takođe poručio da su, kako tvrdi, i profesor i pojedini mediji koji prenose takve informacije dužni provjeriti činjenice prije objavljivanja, naglašavajući da se radi o širenju „spina ili laži“.

Podsjećamo, Blagojević je u svom tekstu naveo da je izbor vlade Save Minića neustavan jer, prema njegovom tumačenju, odluka o izboru Vlade predstavlja propis koji se tiče vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, te da je za njeno stupanje na snagu bilo neophodno da bude usvojena i u Vijeću naroda Republike Srpske. Prema njegovim navodima, upravo izostanak takve procedure čini, kako tvrdi, spornim ustavni osnov za izbor ove vlade.

I verbalni na napad na poslanike SNSD-a u PD PS BiH i sastanak bošnjačkih političara kod reisa su orkestrirani, rekla je u Јutarnjem programu RTRS šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.
– Ništa nije slučajno. Srbima se se šalje poruka da nismo poželjni u BiH. I dalje se iskazuje srbofobija u Sarajevu – navela je Vulićeva.

Naglasila je da Sarajevo i dalje ćuti na napade novinara iz FBiH na poslanike SNSD-a.

– Mi smo za njih višak. Svi ćute kada neko nas napada i vrijeđa. Oni su jedinstveni u tome. Ne dozvoljavaju nam da koristimo svoja prava. Zato smo i pisali svim ambasadama u Sarajevu – rekla je Vulićeva.

Komentarisala je i pitanje akciza.

– Oni su željeli da prenesu nadležnosti preko akciza. Da od Savjeta ministara naprave “vladu”. Ne znamo kako su bošnjački političari uvjerili opoziciju iz Srpske da glasaju za to. Cilj im je prenos nadležnosti, da se umanje ovlašćenja Vlade Srpske. Ali mi ne odustajemo i imamo argumente – istakla je ona.

Napomenula je da je jedini put da se premijeri Srpske i FBiH dogovore.

– Vlada Srpske već radi na ublažavanju krize i donijela jemjere – jasna je Vulićeva.

Poručila je da je niko ne može zastrašiti.

– Stalno prijavljujem uvrede i prijetnje. Neću odustati i biću istrajna – dodala je Vulićeva.

Podsjećamo, zbog verbalnih uvreda tokom protekle sjednice Predstavničkog doma, Vulićeva je najavila je da će, zajedno sa poslanikom u PD PS BiH Miloradom Kojićem, podnijeti krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH.

Za vrijeme sjednice, u prostoriji rezervisanoj za novinarsko praćenje, čule su se uvrede sarajevskog novinara na račun predstavnika SNSD-a, uz nedolične i primitivne psovke i nazivanje poslanika “četnicima”.

Lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je Republici Srpskoj potreban zakon o predsjedniku Republike, budući da većina država ima takav zakonski akt, ali i da ne zna da li je vrijeme da se baš sada ide u taj proces.

– Nije vrijeme za taj zakon jer bi ispalo da je to zbog mene. Sve organizovane države imaju taj zakon, a treba uzeti u obzir da 20 do 25 ljudi u jednom vijeku budu predsjednici jedne države. To nosi odgovornost ne samo kada vršite funkciju, već i kada to više niste – istakao je Dodik.

Dodaje da je politički život u Srpskoj dinamičan.

– Srpska prolazi sve kriteriume jedne demokratske države. Stranci su intervencionizom i pritiskom proteklih nekoliko decenija ostavili brojna neregulisana pitanja. Odgovorna društva i države imaju takav zakon i mi trebamo donijeti takav zakon. Da li je vrijeme sada za to, ne znam. Mogu da zaključim da, ako to donosite, nemojte mene pitati – istakao je Dodik.

Iza nelegalnog djelovanja IDDEEA krije se namjera da kreiraju digitalne “državne” identitete, istakla je Snježana Novaković Bursać, bivši delegat u Domu naroda BiH, i član Predsjedništva SNSD-a, gostujući u emisiji RTRS Pečat.

– To znači kreiranje digitalnog MUP-a na nivou BiH, izuzimanje nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova kada je u pitanju obrada ličnih podataka. U ovom trenutku se širom BiH neovlašteno obrađuju i to je prosto situacija za rubriku vjerovali ili ne – naglasila je Novaković Bursać.

Istakla je da je sazrela situacija za aktiviranje pravnih osnova, odnosno tužbi.

– Nadam se da će slijediti krivično pravne sankcije. Treba insistirati da se izvrši inspekcijski nadzor. Mi kao Republika Srpske i naše institucije treba da preuzmemo odgovorajuće aktivnosti u pravcu preuzimanja inplementacije suvereniteta u digitalnom svijetu koji već dominira 21. vijekom. Ne postoji pravni akt na nivou BiH koji reguliše sajber bezbjednost. To polje je isključivo entitetska nadležnost. Ovdje mora biti primarni zadatak uspostavljanje digitlanog suvereniteta Republike Srpske – dodala je Novaković Bursać.

Ona je podsjetila da je još prije više od dvije godine u svojstvu delegata postavila dva delegatska pitanja, tražeći eskplicitno da IDDEEA odgovori, koji im je zakonski osnov da rade na aktivnosti prikupljanja obrade ličnih podataka u svrhu izdavanja kreiranja elektronskih identiteta i izdavanja udaljenih elektronskih potpisa.

– Naravno, nisam dobila adekvatan odgovor, jer nemaju zakonski osnov, materijale koje sam prikupila i odgovore na delegatska pitanja prijavila sam zvanično Agenciji za zaštitu ličnih podataka. Agencija je u julu 2024. godine donijela riješenje u kojem je eksplicitno zabranila IDDEEA da bez zakonskog osnova vrši aktivnosti vezane za elektronski identitet – poručila je Novaković Bursać.

Novaković Bursać je poručila da je Agencija za zaštitu ličnih podataka objasnila gdje IDDEEA krši zakon, odnosno gdje je sve izašla iz svoje nadležnosti.

– IDDEEA je tehnička podrška za organe koji su vlasnici naših ličnih podataka. Ona je “sama sebi” politikama sertifikacije dala ovlašćenja da prikuplja i obrađuje lične podatke građana i da izdaje udaljeni elektronski potpis. IDDEEA je podnijela tužbu Sudu BiH, koji je dva puta potvrdio riješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka – kaže Novaković Bursać.

Naglašava da je suština problema agencije IDDEEA, koja je osnovana sa isključivim nadležnostima za tehničku podršku i arhiviranje, da se upustila u obradu ličnih podataka i to svih građana.

– Upustila se u izdavanje nečega što ne postoji u zakonodavstvu i u potpunosti je izašla iz svojih okvira. Ona u ovom trenutku prolongirano vrši krivično djelo neizvršavanja odluka Suda BiH – zaključila je Snježana Novaković Bursać.

Centralna izborna komisija BiH izabrala je firmu „Smartmatik“ d.o.o. Sarajevo kao najpovoljnijeg ponuđača za nabavku opreme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, odlučeno je na sjednici ove institucije.

Za odluku je glasalo šest članova CIK-a, dok je protiv bio Vlado Rogić. Planirano je da ugovor bude dodijeljen na period od četiri godine, u vrijednosti od 74.527.455,84 KM bez PDV-a.

Na tender su pristigle četiri ponude, među kojima su, osim „Smartmatika“, učestvovali i „Provis“ iz Bijeljine, „Artko grupa“ iz Sarajeva i „Planet soft“ iz Banjaluke. Iako ponuda grupacije predvođene „Smartmatikom“ nije bila finansijski najpovoljnija, većina članova CIK-a ocijenila je da ispunjava sve tehničke i formalne uslove iz tenderske dokumentacije.

Rogić je na sjednici izrazio neslaganje sa odlukom, navodeći da je eliminisanje banjalučkog „Planet softa“ nepravedno i nezakonito. Istakao je da je ta firma ponudila najnižu cijenu, nižu za oko 17 miliona KM, te da je ispunila sve potrebne uslove, uključujući tehničku dokumentaciju.

Iz „Planet softa“ su saopštili da odluku CIK-a smatraju skandaloznom, neosnovanom i nezakonitom, naglašavajući da su u potpunosti ispunili sve zahtjeve javne nabavke. Navode da ne postoji opravdan razlog za odbacivanje njihove ponude, kao ni za izbor drugorangiranog ponuđača.

Ova kompanija najavila je da će iskoristiti sva pravna sredstva, uključujući žalbu, te da će javnost informisati o, kako tvrde, nezakonitom postupanju CIK-a. Rok za podnošenje žalbi iznosi deset dana.

U javnosti su se pojavile i ranije kritike u vezi sa izborom „Smartmatika“, uz podsjećanje na optužnice protiv pojedinih zvaničnika te multinacionalne kompanije u inostranstvu. Takođe, izražena su upozorenja da bi uvođenje biometrijske identifikacije i skenera moglo predstavljati veliki finansijski rizik za izborni proces u BiH.

Dodatne dileme odnose se na način čuvanja opreme i upravljanje serverima, dok pojedini analitičari ukazuju na iskustva drugih zemalja gdje su slični sistemi izazvali probleme i sporove.

Ugovor sa izabranim ponuđačem biće zaključen ukoliko odluka postane pravosnažna, čime bi započela realizacija projekta uvođenja novih tehnologija za Opšte izbore 2026. godine.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je zajednička izjava bošnjačkih političkih, akademskih i vjerskih predstavnika o osudi govora mržnje protivustavna i zabrinjavajuća, posebno sa stanovišta srpskog, a kako je naveo, vjerovatno i hrvatskog naroda.

Dodik je naglasio da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je dokument organizovan u okviru Islamske zajednice, uz učešće izabranih bošnjačkih funkcionera, što, prema njegovim riječima, ukazuje na naglašenu vjersku komponentu.

Govoreći o sadržaju izjave, Dodik je naveo da su njeni potpisnici napustili narativ o građanskom uređenju, te da dokument ne predstavlja iznenađenje. Kao jednog od inicijatora naveo je bivšeg reisa Mustafu Cerića, ocjenjujući da se kroz izjavu pokušava nametnuti, kako je rekao, „lažna priča o miru“.

On je kritikovao i pozivanje na Dejtonski sporazum, tvrdeći da ga bošnjačka strana nikada nije u potpunosti prihvatila. Dodik je odbacio i navode o agresiji na BiH, kao i tvrdnje o islamofobiji, koje je nazvao neutemeljenim.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavu bošnjačkih lidera ocijenio je kao „antiistorijsku, antidejtonsku i unitarističku“, upozoravajući da predstavlja prijetnju za budućnost srpskog naroda. Poručio je da srpski narod nikada nije bio agresorski, već da je branio svoje interese.

Karan je istakao da dokument vidi kao direktan napad na Republiku Srpsku i najavio okupljanje političkih predstavnika srpskog naroda, i vlasti i opozicije, s ciljem definisanja jedinstvenog odgovora.

Portparol SNSD-a Radovan Kovačević izjavio je da potpisivanje izjave u Sarajevu, kako tvrdi, „pali sve alarme“, navodeći da se njome šalju poruke koje izazivaju zabrinutost kod Srba i Hrvata u BiH. Dodao je da očekuje adekvatnu reakciju institucija Republike Srpske.

Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović ocijenila je da „nikad nije dobro kada se stavovi formiraju na ovakav način u multinacionalnim zajednicama“, reagujući na izjavu koju su potpisali bošnjački predstavnici.

Ona je istakla da se u Sarajevu i Federaciji BiH često govori o multietničnosti i poštovanju Dejtonskog sporazuma, ali da, kako tvrdi, praksa pokazuje drugačije. „Sve što vidimo na sceni predstavlja apsolutnu grupaciju svih mogućih ovlaštenja i institucija sistema, čemu svjedočimo već decenijama“, rekla je Cvijanović.

Navela je da ovakav način definisanja stavova vidi kao povezivanje politike i političkih predstavnika sa vjerskim institucijama, što smatra problematičnim. Dodala je da u Republici Srpskoj postoji jasno razgraničenje nadležnosti, navodeći kao primjer odnos Srpske pravoslavne crkve i institucija Republike Srpske.

Cvijanović je ocijenila i da BiH nema konzistentnu spoljnu politiku, jer, kako je rekla, ne postoji saglasnost ni o ključnim unutrašnjim pitanjima. Ukazala je i na, kako tvrdi, zloupotrebe u institucijama, posebno na nivou gdje dominiraju predstavnici bošnjačkog naroda.

U Sarajevu je juče potpisana zajednička izjava bošnjačkih predstavnika o „osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH“, što je izazvalo oštre reakcije zvaničnika iz Republike Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH, koju su potpisali bošnjački politički i drugi predstavnici, ne bi bila sporna u većem dijelu da nije poznato ko su njeni potpisnici i inicijatori.

On je naveo da, prema njegovom mišljenju, nije moguće vjerovati u ozbiljnost pomirljivih poruka kada iza njih stoje pojedinci koje je opisao kao kontroverzne aktere.

„Ne možemo vjerovati u ozbiljnost deklarisanih pomirljivih izjava kada iza njih stoje pojedinci poput bivšeg člana Predsjedništva BiH kome se sudi za ratni zločin nad Srbima, još jednog bivšeg člana koji je govorio da je njegov cilj ukidanje Republike Srpske jer je ‘nastala na genocidu’, ili bivšeg reis-l-uleme koji javno sanja o stvaranju bosanske pravoslavne crkve“, naveo je Stevandić.

U nastavku je doveo u pitanje poruke o očuvanju mira koje dolaze od pojedinih političkih predstavnika.

„Kako o očuvanju mira može da govori ministar unutrašnjih poslova koji je prijetio hapšenjem legitimno i legalno izabranog rukovodstva Republike Srpske, lider najjače bošnjačke stranke koji najavljuje proizvodnju haubica ‘za ne daj bože’, ili ministar odbrane, presuđeni lažov na sudu, koji u medijima nastavlja da laže o ruskim kampovima u Republici Srpskoj i o mnogo čemu drugom“, istakao je Stevandić.

Komentarišući sadržaj Izjave, on je ocijenio da su pojedine teze kontradiktorne stvarnosti u BiH, posebno u Sarajevu.

„Demantuje se ‘široko rasprostranjen antisemitizam’, a zaboravlja da je Evropska konferencija rabina otkazala skup u Sarajevu upravo zbog neprijateljskih poruka iz tog grada, kao i zbog javne podrške Palestini i terorističkoj organizaciji Hamas“, rekao je Stevandić.

Dodao je da bi, prema njegovim riječima, BiH mogla biti „most između Istoka i Zapada“ samo ukoliko bi se uvažavali stavovi sva tri naroda.

„Ne bi se smjelo dešavati da se BiH, voljom isključivo bošnjačkih političkih predstavnika, na svjetskim pozornicama svrstava na jednu stranu u sukobima velikih sila“, naveo je.

Stevandić je izrazio i sumnju u sekularnost društva zbog uloge Islamske zajednice BiH u iniciranju Izjave.

„Apsolutno se slažem da islamski identitet ne predstavlja prepreku za demokratsko i sekularno uređenje. Problem nastaje kada se, od Islamske deklaracije Alije Izetbegovića, pa do danas islam pokušava izjednačiti, ili čak nametnuti, kao dominantna filozofija koja oblikuje djelovanje bošnjačkih političkih predstavnika, s neskrivenim ciljem stvaranja islamske države BiH, uz javne simpatije prema Islamskoj republici Iran“, istakao je.

Naglasio je da se kao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske zalaže za mir i međusobno uvažavanje.

„Srbi i Bošnjaci nisu neprijateljski narodi, niti zaslužuju bilo kakve generalne negativne kvalifikacije. Bošnjačka elita, u koju ne spadaju mnogi potpisnici pomenute Izjave, je ta koja mora da odustane od radikalne političko-vjerske politike i prihvati realnost u BiH“, poručio je Stevandić.

On je dodao da to, kako je naveo, podrazumijeva prestanak političko-vjerske instrumentalizacije prava i interesa Bošnjaka na štetu drugih.

„Posebno perfidnog podmetanja građana ili građanske BiH kao maske koja prikriva unitarizaciju i hegemoniju Bošnjaka jer su svi građani svakako Srbi, Bošnjaci, Hrvati ili ostali, pripadnici nacionalnih manjina“, rekao je.

Na kraju je naveo da će se, prema njegovim riječima, situacija dodatno razjasniti kada se značajan broj građana ponovo registruje kao birači.

„To će biti jasnije kada se oko 380.000 Srba i ne znam koliko ostalih ponovo upiše u državljane i glasače Republike Srpske i FBiH“, zaključio je Stevandić.

Odluke o imenovanju predsjednika i članova Vlade Republike Srpske danas stupaju na snagu, nakon što su juče objavljene u Službenom glasniku.

Objavljivanjem odluka, zaokružen je zakonodavni proces izbora Vlade.

U novoj Vladi Save Minića nije bilo promjena kada je riječ o ministrima, odnosno članovi Vlade nisu se mijenjali u odnosu na prethodni saziv.