VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Nešić: Ja radim svoj posao, Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten

    Nešić: Ja radim svoj posao, Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić poručio je da on radi svoj posao, a da Kristijan Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten.

    Nešić je rekao da nije Šmitov posao da donosi zakone već je to posao izabranih predstavnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Šmit je za federalne medije rekao da Nešić treba da radi ono što mu je posao, da ima još puno toga da uradi i da vodi računa o pitanju, kao što je “kako se štite diplomate”.

    • Za razliku od Šmita ja i te kako radim svoj posao, brinem o bezbjednosti svih građana u BiH, o bezbjednosti imovine unutar BiH, a isto tako vodim računa o migrantima koji prolaze ili ostaju u BiH – istakao je Nešić za Srnu.

    Nešić je naglasio da Šmitova bezbjednost neće biti ugrožena i da ne treba da se brine, ali će morati da poštuje zakone ove zemlje.

    Nakon što je njemački turista poručio da će u BiH ići tamo gdje je potrebno, te da “ni Nešić ni bilo ko drugi u Republici Srpskoj ne treba da policijacu koji mu pruža podršku učine ništa nažao jer će tada imati diplomatski problem koji će pokrenuti”, Nešić je odgovorio da, koliko mu je poznato, Šmitu niko nije prijetio i kao ministar bezbjednosti garantuje da mu niko neće prijetiti.

    Ali, naglasio je Nešić, Kristijan Šmit mora da reguliše svoj boravak u BiH jer zakoni za sve važe, pa i za njega.

  • Da li je zajednički poduhvat Marfija i Šmita zapao u ozbiljne teškoće?

    Da li je zajednički poduhvat Marfija i Šmita zapao u ozbiljne teškoće?

    Zauzet obavezama u Sarajevu, kako sam tvrdi, Kristijan Šmit se nije pojavio u Njujorku. Istog dana kada se u Savjetu bezbjednosti raspravljalo o BiH, Šmit je tražio prostor u federalnim medijima.

    Analitičari tvrde – Šmit nije sam odlučio da ne ide u Njujork, nego je dobio nalog da ostane ovdje.

    Ocjenjuju da je zajednički poduhvat američkog ambasadora Majkla Marfija i Kristijana Šmita zapao u ozbiljne teškoće i da je logično da oni koji su ih poslali u BiH treba da ih vrate kući.

    Play Video

    I dok se Kristijan Šmit nemušto po sarajevskim medijima pravda da zbog obaveza nije mogao ići u Njujork, politikolog Nenad Kecmanović smatra da Šmit nije sam odlučio da se ne pojavi na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, nego je dobio nalog da ostane ovdje na terenu i radi šta zna.

    S obzirom na aktuelnu situaciju u svijetu samo im je još Šmit trebao, kaže Kecmanović koji ocjenjuje da je logično očekivati da i njega i američkog ambasadora vrate kući.

    • Neće to baš biti odmah da ne bi djelovalo kao poraz. Oni su htjeli da pod okriljem sudskog procesa tiho sklone Dodika, a izazvali su međutim gužvu, narod na entitetskim granicmama, homogenost rukovodstva, podršku opozicije, solidarnost Srbije, Mađarske i Rusije… Mislim da je svima jasno da se ne radi o Dodiku, nego o Republici Srpskoj – rekao je Kecmanović.

    Šmit je klasična posljedica globalne konfuzije u kojoj su se izgubili elementarni kriterijumi u međunarodnim odnosima, a njegov neodlazak u Njujork pokazuje svu tragikomičnost vremena u kome živimo, smatra profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Drago Vuković.

    • Što se tiče Šmita, mislim da se on potpuno izgubio, da ovo što Republika Srpska pokušava da se bavi ozbiljnim, ne samo političkim procesima, kada je riječ o Šmitu, nego i pravosudnim procesima i pokretanje nekih procesa pred međunarodnim sudovima i uključivanje stranih advokata, pravi ozbiljnu nervozu kod Šmita – kazao je Vuković.

    A nervozu, reklo bi se, Šmit nastavlja da iskazuje gostujući u federalnim medijima. Bar ako je zaključiti po neprimjerenom rječniku, koji mu nije nepoznanica.

    • Јednostavno ne ide drugačije, zar misli stvarno da se tako može ponašati u Evropi, kao neki banjalučki bik – prokomentarisao je Šmit u svom stilu gostujući na sarajevskoj FACE televiziji.

    Da uvrede svjedoče o tome kakve su njemačke diplomate, prokometarisao je na društvenim mrežama savjetnik predsjednika Srpske Ognjen Tadić.

    I ne samo da nastupa u maniru čovjeka bez manira, Šmit iznosi i navode o tome kako se u Srpskoj za politiku traži saglasnost ruskog ministra Sergeja Lavrova, te poručuje ministru bezbjednosti da radi svoj posao. Nije dugo čekao na odgovor iz Srpske.

    • Dodik, a i generalno mi iz Republike Srpske smo i prepoznatljivi baš po tome da sami, samostalno i autonomno donosimo svoje političke odluke, a ako je nekom potrebno zeleno svjetlo od Lavrova, onda je to upravo Šmit koji bez, između ostalog i glasa Rusije, ne može postati visoki predstavnik – istakao je Radovan Kovačević, delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH.

    Nenad Nešić, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara rekao je da on svoj posao radi vrlo odgovorno i revnosno i, kako navodi, ne razumije na šta je mislio Šmit.

    • Vjerovatno je stvar u tome što on ne radi svoj posao, nego one poslove koji mu ne pripadaju i za koja nema zakonska ovlašćenja – jasan je Nešić.

    Ide Šmit i korak dalje od vrijeđanja i držanja lekcija.

    • Ono što je indikativno u ovom nastupu jeste da je Šmit izrekao potpuno netačnu informaciju, to jest laž, a to je da je uslov za pristupanje Evropskoj uniji rješavanje pitanja državne imovine. To apsolutno nije tako – smatra Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    I dok za to optužuje Dodika, zapravo Šmit manipuliše Evropljanima i vrlo jasno se mora odvojiti evropska od agende koju provode Šmit i nekoliko ambasadora koji su ga izabrali, a koji žele da razvlaste Republiku Srpsku i geopolitički je slome, zaključuje Mazalica.

  • Stevandić: Usvajanje Zakona o vrhovnom sudu BiH bilo bi neustavno

    Stevandić: Usvajanje Zakona o vrhovnom sudu BiH bilo bi neustavno

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da, prema Ustavu BiH, ne postoji ustavni osnov za usvajanje Zakona o vrhovnom sudu BiH.

    Samim tim usvajanje takvog zakona bi bilo neustavno – napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić saopštio je da je uputio u hitnu proceduru leks specijalis zakon o vrhovnom sudu BiH.

  • Stevandić: Autoritet Šmita i onih koji ga priznaju – svakim danom sve manji

    Stevandić: Autoritet Šmita i onih koji ga priznaju – svakim danom sve manji

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je autoritet Kristijana Šmita i onih koji ga priznaju svakim danom sve manji, te poručio da u Srpskoj gosti ne mogu domaćinima da određuju pravila.

    Stevandić je napomenuo da su svi predstavnici Republike Srpske odbacili legitimitet Šmita, zbog čega on sada panično traži da se sastane sa nekim od zvaničnika Srpske.

    “Šmit dobro zna da se srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ni ja niti predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković neće se sastati sa njim”, istakao je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Stevandić je ocijenio da je zahtjev Šmita za sastanak pokušaj ubacivanja razdora između funkcionera Republike Srpske da bi se potkopalo njihovo jedinstvo.

    “Ovo je naša zemlja u kojoj smo mi domaći, a svi ostali gosti”, naglasio je Stevandić i dodao da gosti ne mogu domaćinima da određuju kako će se ponašati.

    Komentarišući to što Kristijan Šmit nije prisustvovao jučerašnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, već da je izvještaj o situaciji u BiH čitao predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, Stevandić je uakzao da je ovdje mnogo bitnije što je izvještaj podnio Komšić koji se nije baš pohvalno izrazio o Šmitu.

    Predsjednik parlamenta Republike Srpske istakao je da Srpska imala regulisan kakav-takav pravni prostor, kao i da “u pravnom prometu” Srpske i BiH ne postoji visoki predstavnik koji u pravnom svijetu donosi odluke.

    “Ovdje je svjesno napravljeno da onaj ko ne sluša Šmita ide u zatvor i da se to pokuša inaugurisati silom”, kaže Stevandić.

    Stevandić je rekao i da nikada neki visoki predstavnik nije pokušavao da nametne zakon u federalnom dijelu BiH koji se objavi u Službenom glasniku, kojim bi se onaj ko njega ne sluša poslao u zatvor.

    “Ovo je kraj logike i kraj BiH”, konstatovao je Stevandić.

  • Nešić nazvao Šmita migrantom, poručio mu da može tražiti azil u BiH

    Nešić nazvao Šmita migrantom, poručio mu da može tražiti azil u BiH

    Posao ministra bezbjednosti je da stvori zakonske pretpostavke koje obezbjeđuju sigurnost njenih građana, kao i stranaca koji ovdje borave u skladu s zakonskim propisima, da vodi računa i upravlja migrantskom krizom kako ona ne bi dovela do ugrožavanja bezbjednosti zemlje, a posebno da zaustavi ulazak ilegalnih migranata. Za zakon su isti ilegalni migranti iz Sirije, Afganistana, Iraka i Njemačke, rekao je ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, komentarišući izjavu Kristijana Šmita koji je rekao da bi Nešić trebalo da vodi računa i o njegovoj bezbjednosti, da prestane sa igrama i radi svoj posao.

    S obzirom na to da Šmitu nikako ne polazi za rukom da pokaže rezoluciju SB UN i dokaže da je ovdje u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, dodaje Nešić, za njega važe zakoni ove zemlje kao za sve ostale strance.

    • Posao ministra bezbjednosti je da zahtijeva poštovanje Zakona o strancima i Zakona o prebivalištu i boravištu. Ukoliko se Kristijan Šmit ne osjeća sigurno u Njemačkoj, uvijek nam se može obratiti i zatražiti azil. Njegov zahtjev biće razmotren i vjerujem da će mu azil biti odobren ukoliko prihvati da poštuje zakone ove zemlje. Naravno, i nadležne agencije moraju donijeti procjenu da li je opasan po bezbjednost BiH – poručio je Nešić.

    On je poručio Šmitu i da je posao ministra bezbjednosti da radi u skladu sa zakonima zemlje, a ne voljom bilo kojeg migranta.

    • Zamislite šta bi se desilo kada bi svaki ilegalni migrant poželio da ovdje bude samooktroisani vladar. Pred zakonom su svi migranti isti, bez obzira da li su sa istoka ili Zapada – rekao je Nešić.
  • Iz NSRS upućeno pismo američkoj senatorki: Pritisci i sila uvode BiH u krizu

    Iz NSRS upućeno pismo američkoj senatorki: Pritisci i sila uvode BiH u krizu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da je iz Parlamenta Srpske upućeno pismo senatorki SAD-a DŽin Šahin zbog pritisaka američkih faktora na Srpsku i njeno rukovodstvo.

    U posljednje vrijeme smo primijetili da imamo stalni pritisak američkih faktora. I juče je u Savjetu bezbjednosti predstavnik SAD-a rekao da Savjet nije nadležan za imenovanje viskog predstavnika, nego PIK. Nad nama se sprovodi sila – istakao je Stevandić u Banjaluci.

    On je rekao da je zbog toga odlučio da uputi pismo određenim senatorima SAD-a.

    • Danas sam uputio pismo senatorki DŽin Šahin, a dobio sam podršku i rukovostva Narodne skupštine. Ovo pismo potpisali su potpredsjednici Petko Rankić i Anja Ljubojević, kao i predstavnici poslaničkih klubova Igor Žunić, Spomenka Stevanović, Kostadin Vasić, Srđan Todorović, Dragan Galić, Maksim Skoko i Predrag Nešić – naveo je Stevandić.

    U pismu je izraženo žaljenje i razočarenje zbog izjave senatorke Šahin u kojoj je optužila predsjednika Republike Srpske za podrivanje Dejtonskog sporazuma i pozvala EU da ga sankcioniše.

    Pismo prenosimo u cijelosti:

    “Poštovana senatorko Šahin,

    Ovim putem izražavamo razočaranje i žaljenje u vezi sa Vašom izjavom koju su danas prenijele brojne medijske kuće širom Zapadnog Balkana. Nažalost, Vaše izjave odražavaju vrlo iskrivljen pogled na trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu; kao takve, samo će doliti ulje na vatru trenutnih političkih i pravnih razmirica unutar BiH i spriječiti ozbiljniji napredak na njihovom rješavanju i postizanju suštinski važnog kompromisa o neophodnim reformama. Ne samo da ste se upleli u unutrašnja pitanja, političke nesuglasice i demokratske procese unutar BiH, nego ste se pri tom očigledno svrstali na jednu stranu.

    Iako ispravno konstatujete da je, nakon proteklih izbora u BiH, Savjet ministara formiran u rekordnom roku, što je omogućilo donošenje važnih odluka i usvajanje propisa neophodnih za buduće članstvo u EU, ne navodite činjenicu da je to bilo moguće upravo zahvaljujući aktivnom učešću i rukovodstvu predsjednika Milorada Dodika i vladajuće koalicije stranaka iz Republike Srpske. Naime, svaki pozitivan razvoj situacije u smislu usvajanja novih propisa moguć je isključivo uz aktivnu podršku legalnih, legitimnih i izabranih predstavnika Republike Srpske.

    Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine, na sceni je uporan i agresivan pokušaj urušavanja garancija i prava Republike Srpske predviđenih ovim sporazumom, koji je dio međunarodnog prava. Nezakonite izmjene Dejtonskog sporazuma prijetnjama i upotrebom sile od strane OHR-a, SAD-a i članica EU, stvorile su nestabilnost i gurnule BiH u niz političkih i ustavnih kriza.

    Upotreba “bonskih ovlašćenja” i neokolonijalni stav i djelovanje Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira i prethodnih visokih predstavnika, kao i potpuno nezakonito i autokratsko djelovanje Kristijana Šmita, najveća su prijetnja političkoj i ustavnoj stabilnosti u BiH. Apsolutno nepoštovanje međunarodnog prava, vladavine prava, Ustava BiH i Ustava Republike Srpske, kao i nadmenost pokazana uvođenjem sankcija i prijetnji izabranim zvaničnicima i institucijama Republike Srpske, reflektuju ispraznost “zapadnih vrijednosti” i predstavljaju egzistencijalnu prijetnju Republici Srpskoj.

    Predsjednik Republike Srpske odražava narodnu volju građana Republike Srpske i više puta je biran uprkos ozbiljnom miješanju vanjskih malignih aktera u izbore, među kojima su i Kristijan Šmit i američki ambasador Majkl Marfi. Građani Republike Srpske preko svojih izabranih predstavnika odbijaju da sjede skrštenih ruku dok njihova prava gaze strane sudije, korumpirani stranac koji tvrdi da je maltene carski namjesnik te grupa bezbojnih i bahatih ambasadora koji ignorišu Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima.

    Narodna skupština Republike Srpske donijela je niz odluka kojima su svi zvaničnici obavezani da odbace nezakonite odluke kojima se krše Dejtonski sporazum, Ustav i zakoni Republike Srpske, kao i temelj međunarodnog prava. Predsjednik Dodik, postupajući u skladu sa svojim zakonskim i ustavnim nadležnostima i obavezama, postao je centralna meta okrutnih i brutalnih napada poput Vašeg, koje ste iznijeli u intervjuu Glasu Amerike. To je kulminiralo apsurdnim krivičnim prijavama protiv njega, koje same po sebi krše ustave Republike Srpske i BiH, zakone naše zemlje i međunarodno pravo (uključujući i Dejtonski sporazum).

    Šmit, neizabrani stranac, nezakonito je i nedemokratski izmijenio krivični zakon BiH kako bi zaštitio nelegalne odluke koje je donio suprotno međunarodnom i domaćem pravu, da bi iznudio poslušnost i poštovanje tih odluka, uspješno ispolitizovao Sud i Tužilaštvo BiH, te pokušao da ućutka i ukloni sa pozicije najvišeg izabranog zvaničnika koji u potpunosti postupa u skladu sa svojim ustavnim i zakonom definisanim nadležnostima. To su razmjere apsurda, nezakonitosti i iracionalnog animoziteta pred kojima su se našli predsjednik Dodik i svi drugi izabrani zvaničnici Republike Srpske.

    Senatorko Šahin, uvjereni smo da shvatate da se demokratija ne može nametnuti represijom, sankcijama ili primjenom sile. Zapravo, spoljna politika SAD-a tokom protekle tri decenije nažalost potvrđuje istinitost navedenog, i to nizom neuspjeha, od Iraka do Zapadnog Balkana. Isto tako, ni lojalnost ni ljubav prema državi ne mogu se nametnuti prijetnjama, nasiljem, sankcijama ili represijom; lojalnost i ljubav se zavređuju. Ako BiH želi da opstane, to će biti moguće na osnovu pregovora i dogovora legalnih i legitimnih čelnika tri konstitutivna naroda i građana ove zajedničke države. Ako ne bude bilo volje da se postignu kompromis i dogovor, onda je normalno da mirna alternativa bude razdvajanje, kao u slučaju Srbije i Crne Gore, koje je vaša država omogućila i podržala.

    Nadamo se da ćete preispitati svoje zalaganje kada je riječ o našim unutrašnjim pitanjima i da ćete se obavezati da ne činite ništa što bi pogoršalo ionako lošu situaciju u BiH. Pozdravljamo konstruktivnu podršku pregovorima u svrhu rješavanja svih otvorenih pitanja, ali odlučno odbacujemo bilo kakvo vanjsko uplitanje, prijetnje ili postupke koji krše Dejtonski sporazum, međunarodno pravo, naše ustave i zakone. Otvoreni smo za dijalog o svakom pitanju, ali molimo da ne sumnjate i ne potcjenjujete našu odlučnost u ovoj egzistencijalnoj borbi za naša prava i za Republiku Srpsku”.

  • Kovačević: Šmit više nema opcija osim da napusti BiH

    Kovačević: Šmit više nema opcija osim da napusti BiH

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je da Kristijan Šmita nema više opcija, te da mu je na raspolaganju samo napuštanje BiH.

    • Šmit treba da shvati da nije visoki predstavnik i tu su stvari jednostavne. Kaže da predsjednik Republike Srpske i srpski član Predsjedništva žive u nekom izolovanom svijetu. U kakvom svijetu to on živi – pita Kovačević.

    Istakao je da su Milorada Dodika i Željku Cvijanović izabrali građani i da oni imaju demokratski mandat i legitimitet, što Šmit nema.

    • Šmit je neko ko je u BiH zalutao. Iz svega onoga što je rekao i jutros, a i što je napisao u izvještaju, koji je poslao SB UN, jer nije visoki predstavnik, da bi ga tamo prezentovao, vidi se da ima jedno potpuno nerazumijevanje sitacije. Kaže kako vladajuća koalicija u Srpskoj vodi nekakvu luđačku politiku i zalaže se za hipotetički izvorni Dejton. Gospodine Šmit, u izvornom Dejtonu piše da Šmit nije visoki predstavnik – istakao je Šmit.

    Jedina opcija, ponovio je Kovačević, jeste da Šmit napusti BiH i da pruži minimalnu šansu da ova zemlja rješava sama svoje probleme.

    • Vidimo da je govorio da je potrebno da unutrašnji faktori u BiH sami rješavaju svoje probleme. To jeste ono što se treba raditi. Prvi put se slažemo sa njim, a jedino što on treba, jeste da ode odavdje – naveo je Kovačević.
  • Šmit ne isključuje smjenu Dodika

    Šmit ne isključuje smjenu Dodika

    Kristijan Šmit, kojeg vlasti Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, poručio je da će nastaviti dolaziti u Republiku Srpsku bez obzira na prijetnje zvaničnika da nije dobro došao.

    On je gostujući jutros u jutarnjem programu BHRT rekao da zna da je bio „onemogućen njegov dolazak u Srpsku, ali da nastavlja da ide i ići će“.

    – Mislim da moramo razgovarati i sa predstavnicima Republike Srpske o temama koje uključuju, između ostalog, povratnike. Nedavno sam posjetio bračni par u Višegradu koji su bili napadnuti i moramo raditi na tome da Aneks 7 bude funkcionalan – naveo je Šmit.

    Govoreći o izvještaju koji je poslao Savjetu bezbjednosti UN, a u kojem je naveo da predsjednik Srpske, Milorad Dodik vodi secesionističku politiku, Šmit je rekao da nije mogao da ne pomene to u izvještaju jer bi u tom slučaju „izvještaj bio manipulativan“.

    – Iznenađen sam jer je Željka Cvijanović uputila pismo gdje je pitala da li je moje imenovanje legitimno i dobila je konkretan odgovor. Moje pitanje je da li ona manipuliše nekim tezama? Oni kao da žive u nekom izoliranom svijetu gdje nisu svjesni šta su problemi. Pozivam Cvijanovićevu da javno sa mnom razgovara i da mi kaže koje su to pritužbe Republike Srpske. Spreman sam da razgovaram s njom – rekao je Šmit.

    Na pitanje kako komentariše Dodikovu ideju o ujedinjenu Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, Šmit je podsjetio na referendum u Crnoj Gori 2005. godine kada su se građani jasno izjasnili da žele samostalnost i nezavisnost. Također, naglasio je kako niti jednom do sada nije primjetio da zvanični Beograd dovodi u pitanje njegovu poziciju, funkciju i legitimitet.

    Na pitanje da li ima namjeru smijeniti Dodika ako nastavi sa svojom secesionističkom politikom, Šmit je odgovario da su sve karte i opcije na stolu, a da je to odluka o kojoj mora dobro razmisliti i uzeti u obzir sve stvari – između ostalog stav i mišljenje građana.

    – Ipak su, kako on kaže, oni ti koji biraju svoje predstavnike- rekao je Šmit. On je komentarisao i ministra bezbjednosti BiH, Nenada Nešića, navodeći da je, kao ministar, odgovoran za bezbjednost svih onih koji su u BiH, pa i za njega lično.

    – Šta je posao ministra bezbjednosti nego da osigura bezbjednost za sve u zemlji pa i za mene. Za sve ostalo neka se obrati Ministarstvu spoljnih poslova jer su oni nadležni za moju funkciju i poziciju. Nešićev zadatak je da garantuje i moju bezbjednost, a ako toga nije svjestan, onda on zapravo nije shvatio svoj zadatak. Treba prestati sa igrama i raditi svoj posao – rekao je Šmit.

  • Nelegalna i destabilizujuća vladavina Kristijana Šmita

    Nelegalna i destabilizujuća vladavina Kristijana Šmita

    Penzionisani njemački političar Kristijan Šmit od dolaska u BiH više puta je nezakonitim i despotskim ovlašćenjima opustošio vladavinu prava i ugrozio političku stabilnost BiH, navodi se u 30. izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    Godine 2021, penzionisani njemački političar po imenu Kristijan Šmit stigao je u BiH, lažno tvrdeći da nosi titulu visokog predstavnika i besmisleno tvrdeći da ima pravo da dekretima vlada BiH, iako je jasno da je takva diktatorska vlast zabranjena demokratskim ustavnim uređenjem BiH, Dejtonskim sporazumom i fundamentalnim principima međunarodnog prava – napominje se u Izvještaju.

    U Izvještaju se ističe da nijedan neutralan, obaviješten posmatrač ne bi mogao zaključiti da je BiH postala stabilnija za vrijeme Šmitovog mandata i da je, možda, jedino mišljenje oko kojeg su Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH saglasni to da je Šmit nanio štetu i doveo do destabilizacije BiH.

    • Bošnjaci su održali velike ulične demonstracije protiv Šmitove vladavine, a član Predsjedništva BiH Željko Komšić u septembru ga je nazvao “dezorijentisanim klovnom” – podsjeća se u Izvještaju koji je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa Dejtonskog sporazuma, generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti uputio premijer Radovan Višković.

    U trećem dijelu Izvještaja se dodaje da je Šmit u kratkom roku u svoj dosije uspio da upiše jednu destruktivnu grešku za drugom i da, umjesto da pomogne da se krize riješe, više puta ih je sam izazivao, a zatim raspirivao.

    • Šmit nije rješenje političke nestabilnosti u BiH, već njen primarni uzrok. Nema nikakve kvalifikacije, iskustvo niti vještine potrebne za zadatak autora budućnosti BiH koji je preuzeo na sebe. Kao što često podsjeća novinare, Šmit nije diplomata, a njegov nedostatak diplomatskih vještina je, nesrećom, žalosno očigledan. On je temperamentno, kulturno i profesionalno nekvalifikovan za ulogu koju mu je dodijelila šačica zemalja koje su ga nezakonito odabrale – piše u Izvještaju.

    U ovom dokumentu se navodi da su Šmitova politička karijera i njegovo druženje sa grupama i pojedincima koji slave vojne heroje njemačke prošlosti obilježeni onim što se najblaže može opisati kao ekstremna neosjetljivost prema ratnim žrtvama nacističke Njemačke.

    • Brojni komentatori koji su Šmita nazvali nacistom ili nacističkim simpatizerom možda su nepravedni; međutim, iz Šmitovih veza jasno je da njega ne vrijeđaju nacisti kao što bi bio uvrijeđen svako ko ispravno razmišlja, a kamoli onaj koji je uzurpirao moć da vlada zemljom koja je razorena u Drugom svjetskom ratu. Neprihvatljivo je da bilo ko bude diktator u BiH. Diktatorsko ponašanje osobe Šmitovog porijekla i sklonosti mučno je – ističe se u Izvještaju.

    U tekstu se navodi da su posmatrači iz reda Šmitovih sunarodnika izuzetno kritični prema njegovom mandatu i ulozi, poput kolumniste Maksimilijana Popa koji je u najvećem evropskom nedjeljniku “Špigl” napisao da “mnogi građani BiH doživljavaju /Šmita/ kao opasno uplitanje u unutrašnja pitanja” ili Mihaela Martensa iz vodećeg njemačkog dnevnika “Frankfurter algemajne cajtung”, koji je dao sažet opis: “Kristijan Šmit je pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme”, dodajući da “kolonijalistička struktura kao što je Kancelarija visokog predstavnika nema mjesta u modernoj Evropi”.

    • Lideri u regionu prepoznali su Šmitovu pogubnu ulogu. Na primjer, hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je BiH pod Šmitom “trapavom, traljavom, nesposobno vođenom kolonijom”. Milanović je rekao: “Da bi zaštitio svoju stražnjicu i svoju reputaciju, promijenio je krivični zakon prema kojem je ono što je Dodik napravio – krivično djelo. To se zove kolonijalna uprava i to uništava zemlju”. Upitao je: “Јe li to način smirivanja situacije u BiH, deeskalacije?” – navodi se u Izvještaju.

    U ovom dokumentu se dodaje da je Šmit u julu, smatrajući da je njegova riječ zakon, nametnuo BiH krivični zakon kojim se utvrđuju petogodišnje zatvorske kazne za “nesprovođenje odluka visokog predstavnika”, te da Šmitov pokušaj da kriminalizuje nesprovođenje njegovih nezakonitih dekreta označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad BiH kojom bi se ova zemlja, u stvari, pretvorila u policijsku državu.

    U tekstu se dodaje da je Tužilaštvo BiH, ignorišući činjenicu da Šmitove nove krivične zabrane nisu propisno donesene u skladu sa Ustavom, nedavno podiglo optužnice protiv dvojice zvaničnika Republike Srpske zbog nepostupanja prema Šmitovom nalogu.

    U Izvještaju se naglašava da su optužnice šokantan napad na demokratiju i vladavinu prava, gdje se jedna nezakonitost slaže preko druge, u tiranskom nastojanju da se onesposobe demokratski izabrani i legalno postavljeni nosioci funkcija u Republici Srpskoj.

    U dokumentu Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN se navodi da “zakon” za čije kršenje su zvaničnici Republike Srpske optuženi uopšte nije zakon, pošto ga Parlamentarna skupština BiH nikada nije usvojila kako to izričito nalaže Ustav BiH, već ga je u formi odluke donio Šmit, te da je ovaj atak na vladavinu prava utoliko eklatantniji što Šmit čak nije ni legalno imenovan na poziciju na kojoj tvrdi da se nalazi.

    • Nedavno podignute optužnice protiv zvaničnika Republike Srpske zasnovane su na formalnim postupcima koje su po Ustavu i zakonu dužni da obave. Svaki od njih je optužen da je prekršio Šmitov “zakon” tako što su omogućili stupanje na snagu dva zakona koja je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koja je Šmit kasnije – nezakonito – proglasio ništavnim. Međutim, optuženi funkcioneri nisu imali izbora osim da sprovedu akte demokratski izabrane Narodne skupštine Republike Srpske – ističe se u Izvještaju.

    Napominje se i da su tužilaštvo koji je podiglo optužnicu i sud koji ju je potvrdio nezakonito formirani odlukama bivših visokih predstavnika u flagrantnom kršenju Ustava BiH – i zakonskih procedura i jasne podjele nadležnosti između nivo uprave BiH i dva entiteta.

    Osim toga, dodaje se u Izvještaju, predsjedavajući sudija u prethodnom postupku nalazi se u očiglednom sukobu interesa, jer je bivši pravnik OHR-a koji sada sudi optuženima za nepoštovanje naloga OHR-a, a uz to, postupajući sudija je bivši oficir ratne bošnjačke armije.

    • Ukratko: funkcionere Republike Srpske goni po fiktivnom zakonu neustavno tužilaštvo, u neustavnom sudu, kom predsjedava sudija u sukobu interesa, sa ciljem da se izvrši tiranska, antidemokratska, nezakonita odluka stranca protiv legalno izabranih i imenovani zvaničnika koji su jednostavno izvršili formalne procedure koje su po zakonu bili dužni da izvrše. Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana sila – piše u Izvještaju.

    U Izvještaju se naglašava da Šmit sebe u potpunosti stavlja iznad pravnog i ustavnog okvira BiH i ismijava vladavinu prava, kao i da njegovo licemjerje nije bezazleno.

    • Za čovjeka koji ne prestaje da bunca o vladavini prava, niko nije nanio više štete vladavini prava u BiH od njega i šačice njegovih pristalica u međunarodnoj zajednici – piše u Izvještaju.

    U dokumentu se podsjeća da je u junu Narodna skupština Republike Srpske djelovala u cilju zaštite demokratije i vladavine prava usvajanjem zakona o prestanku objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske, kao i da je Narodna skupština s pravom odbila da bude parlament kolaboracionista koji prodaju demokratiju i vladavinu prava za interes strane diktatorske vlasti.

    • Republika Srpska se nada da će sve zemlje koje cijene slobodu, demokratiju i suverenitet osuditi Šmitove nezakonite i tiranske odluke i jasno staviti do znanja da BiH moraju da upravljaju njeni građani u skladu sa njenim demokratskim ustavnim poretkom, a ne bezobzirni njemački autokrata. Ništa manje ne zahtijeva ni put evropskih integracija na koji je BiH krenula. Republika Srpska je uvjerena da BiH, bez obzira na trenutne političke tenzije, može uspjeti i postići članstvo u EU ako se Dejtonski sporazum, uključujući Ustav BiH, bude vjerno sprovodio, uključujući poštovanje ustavne strukture BiH i vraćanje demokratske samouprave – navodi se u Izvještaju.
  • Priznavanje Šmita uslov da Srpska dobije novac iz EU?

    Priznavanje Šmita uslov da Srpska dobije novac iz EU?

    Jedan od uslova koje bi EU mogla da ispostavi Republici Srpskoj za dobijanje dijela kolača od šest milijardi evra, namijenjenih Zapadnom Balkanu, jeste priznavanje legitimiteta Kristijana Šmita kao visokog predstavnika.

    Ovo za Srpskainfo tvrdi stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata, Srećko Đukić, komentarišući nedavnu posjetu predsjednice Evropske komisije BiH, kao i poruke koje je fon der Lajenova slala nakon sastanka s političkim liderima u Sarajevu.

    – Predviđeni su iznosi za pojedinačne zemlje, ali nisu fiksno postavljeni. Uslov su reforme. Ako se sprovode, dolaze i sredstva. Znamo da treba vremena, ali ako se ne radi, sredstva će biti prebačena drugim zemljama koje ostvaruju rezultate – nedvosmisleno je zaprijetila predsjednica Evropske komisije domaćim političkim liderima ukoliko ne bude realizovano 14 prioriteta iz ranijeg Mišljenja Evropske komisije o BiH.

    Iako nije otvoreno iznijela stav o statusu svog zemljaka Kristijana Šmita u BiH, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, fon der Lajenova je na novinarsko pitanje o budućnosti OHR rekla da su “pravila veoma jasna”, te da postojanje kancelarije OHR, prema njenim riječima, zavisi od napretka koji ostvare vlasti u BiH.

    Iako se, osim famoznih 14 prioriteta, finansijska pomoć BiH zvanično nigdje ne uslovljava priznavanjem Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, Srećko Đukić za Srpskainfo tvrdi da je to sigurno jedan od uslova kako bi Republika Srpska mogla da koristi sredstva iz EU.

    – Vrlo teško će BiH uspjeti da krene dalje sa sadašnjim stavom Republike Srpske prema visokom predstavniku i Ustavnom sudu BiH. Ako rukovodstvo u Banjaluci nastavi s insistiranjem na takvom stavu, ne treba isključiti ni mogućnost da se sva sredstva iz EU namijenjena BiH usmjere u Federaciju BiH, a da Republika Srpska ne dobije ništa. Mislim da je to trenutno mnogo izglednije nego neke druge kombinacije – smatra Đukić.

    Dodaje da su obećanih šest milijardi evra za tekuće reforme značajna sredstva za sve države Zapadnog Balkana, posebno kada se ima u vidu da će do 2030. godine Evropska unija, prema njegovim riječima, u razvoj Zapadnog Balkana uložiti još mnogo novca.

    – To su iznosi na koje nijedna država ne može ostati imuna. To su pare koje u svakoj zemlji mogu da podstaknu promjene – ocjenjuje Đukić.

    Između ostalog, on ističe da Srpska, zbog svojih stavova o Kristijanu Šmitu već trpi posljedice obustave ranije obećanih investicija, poput onih iz Njemačke.

    – Zaista ne vidim koliko Republika Srpska profitira zbog toga što ne priznaje Šmita? To je nekakav principijelni stav, ali on zaista, prema mom mišljenju, nema praktičnu vrijednost i snagu u politici. Posebno u odnosima Republike Srpske sa svijetom – kaže Đukić.