VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanović: Pravni okvir EU i UN ne poznaje protektorat kakav je u BiH

    Cvijanović: Pravni okvir EU i UN ne poznaje protektorat kakav je u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da evropski put BiH zavisi od realizacije dogovora postignutog u Laktašima na sastanku predstavnika partija parlamentarne većine na nivou BiH, kao i od toga da li će ga pokvariti OHR ili strani faktor koji to redovno rade.

    Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora, da li će ta parlamentarna većina koja je strukturisana na nivou BiH imati političke snage, volje i želje da sprovede ono što je dogovoreno i da li će EU to prepoznati kao važan napor koji će rezultovati početkom pregovora – rekla je Cvijanović.

    STRANCI GODINAMA RUŠE DOGOVORE DOMAĆIH ZVANIČNIKA

    Cvijanović je ocijenila da u BiH postoji strani faktor koji želi da sruši svaki dogovor domaćih izabranih predstavnika, što rade godinama pretvarajući se da su prijatelji, a ustvari ne čine ništa dobro BiH.

    • Glume da su oni domaće institucije, da oni treba da donose odluke i da se u njihovim rukama nalazi sudbina ove zemlje, a ne u rukama naroda koji ovdje žive i onih koje je narod izabrao u institucije da upravljaju procesima i nose odgovornost – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da se sada u BiH bave pitanjem imovine kao nekim prvorazrednim teškim političkim pitanjem, te podsjetila na dogovor od prije više od deset godina o vojnoj imovini kada su stranci pritiskali bošnjačke političare da od toga odustanu.

    Cvijanović je istakla da bi bilo logično da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše.

    • Ali, ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH. To što glume da su prijatelji – nije tačno, nisu. Prijatelji su oni koji nas podstiču da zajedno dogovorimo ono što je za sve nas dobro, a ne za jednog. Srećom ima i takvih, nisu svi neprijatelji – rekla je Cvijanović.

    NA PUTU KA EU POŠTOVATI USTAVNU STRUKTURU BiH I NjENE NADLEŽNOSTI

    Navodeći da je sastanak članova Predsjedništva BiH sa evropskim zvaničnicima u Sarajevu protekao u dobroj atmosferi, Cvijanović je rekla da je tom prilikom ukazala na činjenicu da je važno poštovati ustavnu strukturu BiH i njene nadležnosti, istakavši važnost poštovanja dogovora postignutog u Laktašima.

    Ona je istakla da je od evropskih zvaničnika tražila da i oni sa svoje strane urade ono što je potrebno, a prvenstveno da stave do znanja onima poput OHR-a i pojedinih stranih faktora koji uporno ruše unutrašnje dogovore da je važno da postoji domaći dogovor.

    Prema njenim riječima, ovo će biti godina u kojoj će EU imati neka svoja unutrašnja pitanja, te da će prioritet biti kampanja i izbori za Evropski parlament, a ne kandidatski statusi ili otpočinjanje pregovora sa nekim od zemalja koje pretenduju na članstvo.

    Ona je ocijenila da su ovim sastankom u Sarajevu predstavnici EU htjeli podstaći BiH da otvori pitanje pristupanja EU, dodavši da je Unija trebalo da postavi sebe kao jedinog kredibilnog partnera kada je riječ o pristupanju BiH evropskoj porodici.

    • Ukazala sam da je proces evropskih integracija vlasništvo svih u BiH i da nema ekskluziviteta. Za Republiku Srpsku nikada nije problem kada se mi dogovorimo da jedan predstavlja usaglašene stavove. Pozvala sam se i na praksu Belgije u kojoj su po sistemu rotacije zvaničnici izvještavali EU o važnim pitanjima – istakla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.

    S tim u vezi, kaže ona, BiH može da funkcioniše na taj način jer su jasno propisane nadležnosti svih nivoa vlasti i jasan je sistem koordinacije.

    • Nije u redu da se pozivamo na neke primjere, a da nam pritom govore da mi, ipak, nismo Belgija ili Njemačka. To nije korektno, to su dvostruki standardi – rekla je Cvijanović, dodavši da pojedini iz EU očekuju odustajanje od koncepta konstitutivnosti.
    • To ne može funkcionisati na taj način, niti mogu očekivati da odustanemo od toga. Ono što imate treba da stavite u funkciju i da to dobro iskordinišete i dobijete konačni rezultat. U suprotnom, sve je gubljenje vremena – istakla je Cvijanović.

    Ona smatra da su geopolitičke okolnosti natjerale EU da mijenja stav kada je riječ o početku pregovora i dodjeli kandidatskog statusa pojedinim zemljama i dodala da postoji nekoliko država članica koje imaju rezervisan stav kada je riječ o proširenju Unije.

    • Dali su “zeleno svjetlo” za pregovore državi koja efektivno ne vrši vlast na cijeloj svojoj teritoriji. Kako misle provesti odluke i zakone? To sam i njima rekla. Ne želim loše da zvučim, ali prosto konstatujem određene stvari – navela je Cvijanović.

    Ona je rekla da je posebno rigidan stav EU kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana jer postoje očekivanja da ih postave u mikrokontekst.

    • Treba da poštujemo opšte smjernice i direktive EU, ali nemojte nas tjerati da mijenjamo način života i razmišljanja. Nekada se predstavnici EU nerealno ponašaju u okviru svega toga – navela je Cvijanović.

    IZBACITI BiH IZ EVROPSKOG PROCESA ILI SVESTI OHR U OKVIR MEĐUNARODNOG PRAVA

    Srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je sagovornicima na sastanku u Sarajevu ukazala i na poziciju visokih predstavnika u BiH koji su donosili i nametali zakone iako im ta mogućnost Ustavom nikada nije data, te navela da je Kristijan Šmit dodatno zakomplikovao situaciju jer on nema čak ni legitimitet Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji je jedini nadležan za imenovanje visokih predstavnika u BiH.

    • Mi ovdje imamo činjenicu da su pojedinci djelovali mimo mandata kojeg su dobili. Sada je situacija još komplikovanija s pojednicem koji se zove Kristijan Šmit. Bavi se stvarima za koje nema mandat po međunarodnom pravu, a s druge strane imate situaciju da on nije ni prošao proceduru imanovanja – naglasila je Cvijanović, dodavši da je o tome govorila s ciljem da se problem riješi a ne da se stvari zakomplikuju.

    Ona je konstatovala da jedna zemlja ne može biti član UN ako je protektorat, ako nije suverena i ne upravlja procesima.

    • Ili nas izbacite iz UN ili ovog čovjeka sklonite ili zadržite u okviru međunarodnog prava. To nije bezveze napisano u Dejtonu, jer je u suprotnosti s radom UN da imate protektora koji nameće zakone, suspenduje Ustav i smjenjuje ljude – pojasnila je Cvijanović.

    Ona je dodala da proces evropskih integracija na trpi nekoga ko nije demokratski izabran i uzurpira nadležnosti domaćih institucija, te da u vezi s tim neko treba jasno da se izjasni.

    • Stvorite ambijent da taj neko može da funkcioniše u okviru svog mandata, da nije smetnja i smetalo. Važnija stvar, u okviru toga, je što visoki predstavnici u prošlosti, pa i ovaj sad koji se tako predstavlja, nisu predstavnici EU. On je tamo predstavnik strana. Nije čak mi međunarodne zajednice, zato što piše u Dejtonu ko je on i šta može da radi – ukazala je Cvijanović.

    Prema njenim riječima, legitimno imenovani visoki predstavnik je onaj koji je izabran voljom domaćih strana, a uz potvrdu Savjeta bezbjednosti UN biran na tu funkciju. “Ovaj koji se sada tako predstavlja u BiH to nije”, istakla je Cvijanović.

    ŠMIT GLUPIM IZЈAVAMA ŽELI DA PRIKRIЈE NEDOSTATAK LEGITIMITETA

    Upitana da prokomentariše izjavu Kristijana Šmita da predsjednik Srpske Milorad Dodik treba da potpiše izjavu o, kako je rekao, lojalnosti državi BiH, srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je riječ o višestruko glupoj izjavi.

    • Prvo, ne postoje izjave o lojalnosti koje bi potpisivao neki funkcioner u državi u kojoj je izabran. Drugo, ne postoji nikakav evropski put koji zahtijeva da bilo ko u Evropi ko želi da postane članica EU potpisuje izjave o lojalnosti svojoj državi. Treće, ko je Kristijan Šmit da on govori u ime institucija EU koje nikada nisu rekle da bi takva glupost bila nekad zahtjev za kretanje ka EU – navela je Cvijanović.

    Ona je konstatovala da Šmit traži sebi posla zato što mu nedostaje legitimiteta i legaliteta, ali da Republika Srpska i njeni predstavnici nisu krivi što on to nema, već zato što mu ukazuju na to.

    • Rekla bih da su to izjave koje su date iz očaja, iz nastojanja da taj očaj prevaziđete time što ćete izreći nešto i poslati neki zahtjev koji ne znam ni ja šta pokazuje. To sve zajedno govori da oni ne znaju šta će ovdje i šta treba ovdje da rade. Ne mogu da izađu na kraj sa jednim problemom koji su sami stvorili, jer nisu probleme napravili ljudi koji žive u BiH – konstatovala je Cvijanović.

    USTAVNI SUD BiH PREUZEO ULOGU VISOKIH PREDSTAVNIKA

    Govoreći o Ustavnom sudu BiH, ona je rekla da je Republika Srpska u više navrata predlagala rješenja, ne s namjerom da ruši BiH ili Dejtonski sporazum, nego da bi bila napravljena kredibilna i odgovorna institucija.

    Ona je dodala da su očigledno nekadašnje igre sa terena OHR-a prebačene na teren Ustavnog suda BiH, jer je svijet uvidio da je strašno da pojedinac donosi zakone ili smjenjuje ljude.

    • Napravili su trik i prebacili na Ustavni sud BiH koji je počeo da produkuje odluke kojima u suštini nisu štitili Ustav i ustavno uređenje nego su ga rušili, odnosno mijenjali ga nekim svojim odlukama – istakla je Cvijanović.

    Ona je ponovila da je Srpska predlagala da se napravi institucija koja neće zloupotrebljavati svoju poziciju, da bude bez stranih sudija, jer u BiH ima dovoljno pametnih i edukovanih ljudi koji znaju šta je ustavno pravo.

    • Pokušavali smo da BiH damo dozu suverenosti koju sve ove godine nema. Oni koji mrze Republiku Srpsku su to okrenuli pa rekli – “e, ovi ruše BiH”. Ne. Mi pokušavamo da damo kredibilitet državi koja nema kredibilitet. Kažu da rušimo dejtonske institucije. Ne. Pokušavamo da damo suverenitet institucijama i državi, jer ta država nema suverenitet sve dok njome tamburaju stranci – rekla je Cvijanović.

    Ona je dodala da i sam evropski put podrazumijeva da domaće, demokratski izabrane institucije u punom kapacitetu treba da preuzimaju obaveze i izvršavaju ih.

    • Sve smo uradili sa aspekta kredibiliteta i integriteta države, vraćanja suvereniteta i konačno pozicioniranja nas na evropskom putu onako kako je EU to propisala – rekla je Cvijanović.

    Ona je napomenula i da izmjena pravilnika kojim je omogućeno donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez sudija iz Republike Srpske pokazuje dokle ide njihova samovolja i da je riječ o političkoj mašineriji koja radi sve, samo ne poštuje i ne brani Ustav od neustavnih ataka.

    • Ustav je rekao kako se popunjava Ustavni sud. Činjenica da taj sud funkcioniše na način kako nije propisano i nema broj sudija koliko treba da ima jasno pokazuje koliko ne poštuju Ustav – ukazala je Cvijanović.

    NAKON IZBORA U AMERICI I ZA EVROPSKI PARLAMENT OČEKUЈEM RAZUMIЈEVANjE ZA BiH I ZAPADNI BALKAN

    Govoreći o predstojećim izborima za Evropski parlament i u SAD, Cvijanović je rekla da ne vjeruje da će doći do nekih velikih političkih zaokreta, ali može do bitnih.

    • Očekujem da u Evropskom parlamentu sjede ljudi koji razumiju kompleksnost evropskog kontinenta, poziciju Zapadnog Balkana i globalna kretanja, koji će donositi mudre odluke, a ne odluke kojima će ranjavati građane država članica EU – rekla je Cvijanović.

    Ona je dodala da se može prepoznati da se nekim strukturama, koje su na vlasti u pojedinim važnim državama članicama, ljulja taj politički teren, da nisu izvršili svoj zadatak ni prema građanima ni prema Evropi.

    • Što se tiče SAD, voljela bih da tamo, nakon izbora, bude struktura koja neće počinjati nove ratove, neće tretirati Zapadni Balkan na način kako smo sada tretirani, koja će se osvijestiti i reći da je važno da promovišemo mir i zajedništvo i da ne treba gušiti identitetske razlike već ih njegovati da bi činile ambijent u kojem možete dobro ekonomski da prosperirate – rekla je Cvijanović.

    POKRET NESVRSTANIH – POSTOЈI RAZUMIЈEVANjE I ЈAKA POTREBA DA SE ODRŽE

    Govoreći o boravku na 19. Samitu šefova država i vlada zemalja Pokreta nesvrstanih u Kampali, Cvijanović je rekla da je na tom veoma značajnom skupu bila prepoznatljiva potreba za okupljanjem zemalja Pokreta nesvrstanih, kao i za solidarno djelovanje.

    • Oni imaju svoje radne grupe, zna se na koji način se rješavaju određena pitanja. Veliki broj članica Pokreta nesvrstanih zasigurno mogu u Generalnoj skupštini UN izglasati rezoluciju kakvu žele jer imaju većinu. Sada zavisi kakva su njihova partnerstva sa onima sa kojima su blokovski, zvanično ili nezvanično, da tako kažem, podijeljeni ili povezani. Ali, u suštini, vidim tu neku potrebu da se održe. Prvo, postoji razumijevanje. Vi sad kad pogledate regionalno poslagane zemlje koje su tamo, vidite da one definitivno imaju svoje zajedničke probleme i traže partnera ko može da im pomogne da riješi te probleme. Onda pogledate i na drugi način, ne morate to da posmatrate samo regionalno, već i po određenoj tematici možete da prepoznate – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da u Pokretu nesvrstanih ne vidi udarnu pesnicu, ali vidi konzistentno trajanje nečega što nije izgubilo smisao pogotovo danas kada je uzavrela planeta i otvoreni brojni procesi, i niko ne zna gdje se sve to kreće.

    • Nasuprot tome, u Pokretu nesvrstanih vidite i neku smirenost i potrebu da se stvari rješavaju kroz dijalog, nemiješanjem, nepodsticanjem rata, niti učestvovovanjem u bilo kakvim ratovima. Imate tu neku dimenziju. Činjenica je da je tamo isto brojna grupa onih koji se još “liječe” decenijama nakon oslobađanja od kolonijalnih vlasti. Oni pokušavaju da uspostave svoje sisteme, nastoje da ojačaju svoju ekonomiju – rekla je Cvijanović.

    Ona je naglasila da joj je prisustvo Samitu Pokreta nesvrstanih bilo odlično iskustvo, dodajući da je prošle godine bila na sastanku Pokreta u Azerbejdžanu.

    • Veoma sam zadovoljna što sam stekla to značajano iskustvo, razgovarala sa mnogo ljudi i razmijenila mišljenja o značajnim temama. Takođe, Afrika je veoma zanimljiva i njihova pjesma i ples pokazuje da su oni ljudi veselog i otvornog duha, spremni da prevazilaze određene nedaće s kojima se susreću. Ali, definitivno to je jedan drugačiji ambijent. Meni je ovo prvi boravak u Africi i moram reći da sam na neki način impresionirana, a na neki način mi je to otvorilo neka pitanja i dileme za budućnost – rekla je Cvijanović.
  • Pred BiH i dalje trnovit put do EU

    Pred BiH i dalje trnovit put do EU

    Nema prečice za put ka Evropskoj uniji, glasila je jedna od poruka delegacije iz Brisela, koja je u utorak u Sarajevu razgovarala sa institucionalnim zvaničnicima BiH, a takva poruka, kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, pokazuje da je EU zainteresovana da završi ovaj posao sa Bosnom i Hercegovinom, ali isto tako da će trnje na tom putu morati da raskrče bh. političari, i to što je prije moguće.

    A podsjetimo, oni će imati pune ruke posla, jer je rok za donošenje nekoliko suštinskih reformskih zakona, poput onog o suzbijanju pranja novca, sukobu interesa i zakonu o sudovima, mart ove godine, kada bi Evropska komisija, sa Ursulom fon der Lajen na čelu, trebalo da podnese izvještaj Savjetu Evrope.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da se iz posjete evropskih zvaničnika može gledati optimizam u smislu da će ipak Evropska komisija predložiti BiH, odnosno da će EU u cjelini prihvatiti da započne kandidatske pregovore sa BiH, što bi za domaće političare bio poen da su nešto uradili.

    Međutim, on smatra da je u vezi s pitanjem reformi i procesa, BiH i dalje daleko od onoga što je traženo od nje.

    “Tu ne mislim samo na opšte principe koje je EU postavila za socijalističke zemlje, već i na onih 14 prioriteta koje su nam dali, gdje smo veoma sporo to radili. Sve se to nekako više svodi na prihvatanje forme da smo u evropskom procesu, što na neki način treba i EU, jer i ona u suštini bilježi neuspjeh u procesu proširenja, a sa druge strane, treba i našim političarima da pokažu da su nešto radili, pogotovo u godini u kojoj idu lokalni izbori, koji ipak imaju mnogo šire značenje sada nego obično”, mišljenja je Šolaja.

    Na pitanje – vjeruje li da će do marta politički predstavnici uspjeti da usvoje neki od formalnih prioriteta, koji se traže od BiH, odgovara da je to veoma teško reći. u vezi sa Ustavnim sudom BiH, ne vjerujem da će moći da se govori o ispunjavaju uslova i ostaćemo na repu”, kaže Šolaja, koji nije optimističan ni u mišljenju da bi BiH dobila precizan datum početka pregovora za članstvo u EU, sve i da ispuni prioritete do marta.

    “I to kad bude urađeno, onda će to biti više uslovni i formalni čin otvaranje pregovora, bez nekih preciznih datuma, koraka i svega, što znači da i dalje ostaje taj naporni proces unutrašnjih promjena, prilagođavanja i reformi, a kada će to suštinski ići u tom pravcu članstva u EU, u ovom trenutku je nemoguće reći. Bilo je mnogo datuma koji su propali, tako da i sada ne možemo licitirati datumom kada bi BiH mogla postati članica”, naglasio je Šolaja.

    Novinar Dejan Šajinović smatra da posjeta delegacije iz Brisela pokazuje da izjave evropskih zvaničnika proteklih mjeseci o namjeri da BiH bude dio evropskih integracija nisu bile samo deklarativne.

    “Zbog rata u Ukrajini i geostrateških posljedica koje taj rat ima, EU je shvatila da je zapadni Balkan njen ‘meki trbuh’ i evropskim integracijama regiona želi da se politički, ekonomski i bezbjednosno osnaži na tom području”, ističe Šajinović.

    Dodaje da je iz posjete i poslatih poruka jasno da su problemi isključivo na bh. strani.

    “Očigledno je da je došlo do zastoja reformi, a suštinski razlog zašto je to tako jeste da većina političkih lidera jednostavno ne želi da BiH ikada bude dio EU, ali se ne usuđuju to javno da kažu na taj način, pa onda se deklarativno predstavljaju da su za evropske integracije, a suštinski čine sve da do njih nikada ne dođe”, zaključio je Šajinović.

  • Stanivuković i Đajić međusobno se optužili o bombi u Gradskoj upravi Banjaluka

    Stanivuković i Đajić međusobno se optužili o bombi u Gradskoj upravi Banjaluka

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i Vlado Đajić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, međusobno su se optužili ko je pustio dojavu o bombi u Gradskoj upravi Banjaluka.

    Tako je Stanivuković rekao da su Đajić i predsjednik Skupštine Grada Banjaluka Ljubo Ninković pustili dojavu o lažnoj bombi, dok Đajić kaže da su to uradili gradonačelnikovi saradnici.

    Stanivuković tvrdi da se na ovakav način pokušava opstruisati rad Gradske uprave.

    “Ovo je dokaz na šta su sve spremni kako bi zaustavili napredak Banjaluke! Onog trenutka kada su vidjeli da možemo održati sjednicu Skupštine i bez njih odlučili su se na ovaj monstruozan čin”, rekao je Stanivuković.

    Đajić sumnja da nakon što nisu uspjeli da sakupe kvorum za nelegalnu sjednicu Skupštine i kad su vidjeli da se sakuplja veliki broj ljudi ispred Gradske uprave, da je neko od saradnika Stanivukovića dojavio da je u Gradskoj upravi postavljena bomba.

    Đajić smatra da ovo još jednom pokazuje o kakvoj strukturi vlasti u Gradskoj upravi u Banjaluci se radi.

    “Spremni su za svaki vid nezakonitosti i služe se svim vrstama podvala”, izjavio je Đajić.

  • Višković: Ukoliko se nametne zakon o imovini, Republika Srpska mora ići u samostalnost

    Višković: Ukoliko se nametne zakon o imovini, Republika Srpska mora ići u samostalnost

    Ukoliko se desi da samozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne zakon o imovini, Republika Srpska mora ići u samostalnost, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković u emisiji Telering.

    Višković je naveo da Srpska u tom momentu postaje država u punom kapacitetu i preuzima ingerencije države.

    • Ako nam oduzmete imovinu Republike Srpske mi nemamo više ovdje šta tražiti. Imovina Srpske je crvena linija ispod koje se ne pregovara – poručio je Višković.

    Predsjednik Vlade naveo je da Srpska ima poljoprivredno zemljište, šume, vode, rudna bogatstva i u tome se, kako kaže, nalazi skrivena namjera onih koji se “brinu” o državnoj imovini.

    On je istakao da Velika Britanija skoro sav svoj životni vijek bitisanja i razvoja temeljila na tuđim resursima.

    • Sva rudna bogatstva tamo negdje oni su eksploatisali i od toga razvijali svoju zemlju – kaže Višković.

    Višković kaže da se sada na hiljadama kilometara daleko od BiH pominje ta ista BiH kao nedovoljno istraženo područje, a pogovo se potencira, kako kaže, Republika Srpska.

    • Neko se sada sjetio da se državna imovina u BiH poslije 30 godina prenese na nivo zajedničkih institucija kako bi neko uz dramatično kršenje svih zakonskih propisa i ustava dalo na korištenje britanskoj kompaniji. Evo primjera u Vareši – rekao je Višković.
  • Petrič poručuje da su se vremena promijenila i da Šmit ne može smjenjivati političare u BiH

    Petrič poručuje da su se vremena promijenila i da Šmit ne može smjenjivati političare u BiH

    Vremena su se promijenila. Ne mogu se ovlaštenja primijenjivati isto danas kao i nakon rata jer je tada glavna briga bila da ne dođe do novih sukoba.

    Rekao je ovo bivši visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič odbacujući tako mogućnost da Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, smijeni predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, protiv kojeg je potvrđena optužnica za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.

    Petrič je rekao da domaći političari trebaju početi rješavati probleme u BiH, u prvom redu, kako je naveo on, treba se pobrinuti da se ispoštuje rok u martu.

    – Kad se ispuni 14 tačaka, mislim da će to ohrabriti političare da preuzmu odgovornost kako bi te reforme donijele napredak. Volio bih vidjeti više uključenosti građana i intelektualaca. Evropa je u teško situaciji kada se govori o radikalizmu i populizmu – rekao je Petrič.

    On je podsjetio da su desetine hiljada Nijemaca izašle na ulice da protestuje protiv desničara.

    Rekao je ovo bivši visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič odbacujući tako mogućnost da Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, smijeni predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, protiv kojeg je potvrđena optužnica za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.

    Petrič je rekao da domaći političari trebaju početi rješavati probleme u BiH, u prvom redu, kako je naveo on, treba se pobrinuti da se ispoštuje rok u martu.

    – Kad se ispuni 14 tačaka, mislim da će to ohrabriti političare da preuzmu odgovornost kako bi te reforme donijele napredak. Volio bih vidjeti više uključenosti građana i intelektualaca. Evropa je u teško situaciji kada se govori o radikalizmu i populizmu – rekao je Petrič.

    On je podsjetio da su desetine hiljada Nijemaca izašle na ulice da protestuje protiv desničara.

    – Ja bih voli to vidjeti i u BiH. Najveći problem za region je demografska katastrofa. Uskoro će Dodik imati prazan entitet. Prije je bilo 1,5 miliona ljudi u Republici Srpskoj, a sad je 700.000. Devedesetih ste imali 4,1 milion ljudi u Bosni i Hercegovini, a sada je spalo na 2,6. Koliko želite čekati da svi mladi ljudi odu u Evropsku uniju – rekao je Petrič u Presingu.

    Na konstataciju novinara da je Petrič smjenjivao političare i zbog potvrđene optužnice, te da Šmit ne planira isto učiniti za Dodika, bivši visoki predstavnik je istakao da su se vremena promijenila.

    Ne mogu se ovlaštenja primijenjivati isto danas kao i nakon rata jer je tada glavna briga bila da ne dođe do novih sukoba. Jelavića i neke druge političare sam mogao smijeniti zbog činjenice da je postojalo jasno razumijevanje u Vašingtonu i Briselu da moramo učiniti sve da ne dođe do rata. Sada EU i NATO prate dešavanja i spremni smo kada se govori o bezbjednosti na Balkanu. Korištenje istih instrumenata kao i prije 20 godina sada ne bi postiglo rezultate –istakao je Petrič.

    Govoreći o Dodiku on tvrdi da prethodni rezultati izbora nisu bili ispravni.

    – On se uputio kao izlazu i takvi ljudi su vrlo opasni. Ali treba paziti i da se takvi političari ne precijene. Dodik je za Vučića problem. Ukoliko bi se Dodik približio secesiji to bi dovelo do negativnih posljedica i za Srbiju – to Vučić ne bi dopustio. Stvari koje su se desile devedestih se više nikada neće ponoviti – rekao je Petrič.

  • Zašto u dogovoru iz Laktaša nema zakona o Ustavnom sudu BiH

    Zašto u dogovoru iz Laktaša nema zakona o Ustavnom sudu BiH

    U dogovoru političkih lidera u Laktašima ne spominje se zakon o Ustavnom sudu BiH. Ali se zato do kraja aprila obećava donošenje zakona o izboru sudija u Ustavni sud BiH, a to je ogromna razlika.

    Kao što je poznato, politički stav iz Srpske, kao i zaključak Narodne skupštine, bio je da nema usvajanja nijenog zakona na nivou BiH prije donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH.

    U skladu s tim, SDS je u Domu naroda u avgustu 2023. predložio zakon o Ustavnom sudu BiH, ali do sada nije razmatran.

    Osim što je pomenuti zaključak NSRS u Sarajevu prekršen nebrojeno puta, sada priča zvanično kreće u drugom smjeru.

    -Do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dogovoreno je da se do kraja aprila donese zakon o izboru sudija u Ustavni sud BiH – piše u zaključima koje su usaglasili Milorad Dodik, Dragan Čović, Eledin Konaković, Nermin Nikšić i Edin Forto.

    Kao što je poznato, politički stav iz Srpske, kao i zaključak Narodne skupštine, bio je da nema usvajanja nijenog zakona na nivou BiH prije donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH.

    U skladu s tim, SDS je u Domu naroda u avgustu 2023. predložio zakon o Ustavnom sudu BiH, ali do sada nije razmatran.

    Osim što je pomenuti zaključak NSRS u Sarajevu prekršen nebrojeno puta, sada priča zvanično kreće u drugom smjeru.

    -Do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dogovoreno je da se do kraja aprila donese zakon o izboru sudija u Ustavni sud BiH – piše u zaključima koje su usaglasili Milorad Dodik, Dragan Čović, Eledin Konaković, Nermin Nikšić i Edin Forto.

    Zašto je reforma Ustavnog suda BiH podijeljena na dva kolosjeka?
    Naš izvor iz koalicije na nivou BiH kaže da je ustavna mogućnost takva da Parlamentarna skupština BiH može da donese samo zakon koji će regulisati izbor sudija. Istovremeno, u Ustavu BiH piše da će Sud “većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu”. Upravo to što sada definišu Pravila, trebalo bi da definiše zakon o Ustavnom sudu BiH.

    -Ma koliko stav iz RS bio opštepoznat, ovo je jedini put kojim se može ići – tvrdi naš sagovornik.

    Sličnog mišljenja su i pravni stručnjaci sa kojima smo razgovarali. Jedan od njih podsjeća da u Pravilima ustavnog suda BiH piše da “samo Ustavni sud može donositi propise i opšte akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom BiH”.

    -To je neustavno, jer tako nešto nigdje ne piše u Ustavu BiH, ali su oni ipak rekli u preambuli. I sad, kad bi bio donijet zakon o Ustavnom sudu BiH, na primjer sa nazivom i sadržajem kakav je u Domu naroda BiH predložio SDS, dva člana Predsjedništva BiH, Bećirović i Komšić, bi sigurno odmah podnijeli zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti i pozivali se na taj citat iz preambule Pravila. Taj zahtjev bi onda sigurno usvojila sadašnja nomenklatura sudija, na čelu sa ovo troje stranih sudija, i za takvu odluku bi se pozvali upravo na to što su napisali u prethodnom citatu preambule Pravila – kaže stručnajk za pravo koji je insistirao da mu ne pominjemo ime.

    Kako kaže, upravo zato je put da se prvo donese zakon o prestanku mandata stranih sudija. Naime, takav zakon ne može pasti na Ustavnom sudu, jer Ustav BiH propisuje da Parlament BiH poslije pet godina od isteka mandata prvih stranih sudija može donijeti zakon o drugačijem izboru to troje sudija. Što znači da bi zakon o prestanku mandata stranih sudija uredio samo taj prestanak i izbor troje domaćih sudija umjesto njih, i ništa više te ga zbog toga ne bi sadašnji Ustavni sud mogao proglasiti neustavnim.

    -A zatim, kad se donese taj zakon i po njemu zamijeni troje stranih sudija sa troje domaćih sudija, onda bi se moglo ići u donošenje i zakona o Ustavnom sudu BiH sa ostalim odredbama koje bi sada da progura SDS, odnosno sa odredbama o načinu glasanja u sudu, koje sada ne bi mogle proći iz razloga koje sam prethodno rekao. Ali, kad se zamijeni troje stranih sudija sa troje domaćih sudija, onda bi izostanak stranih sudija doveo do drugačijeg odnosa snaga u personalnom sastavu sudija u Ustavnom sudu, koji sastav bi bio takav da se odredbe iz Pravila Ustavnog suda ne tumače kao zabrana donošenja zakona o Ustavnom sudu sa sadržajem koji sada aktuelizuje SDS. Već bi taj novi sudijski sastav mogao glasati da tim zakonom o Ustavnom sudu nije povrijeđen Ustav BiH – kaže naš sagovornik.

    Šta je predložio SDS
    Podsjećamo, SDS je preko svog delegata Želimira Neškovića, predložio zakon o Ustavnom sudu BiH, po hitnom postupku. Zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH.

    -Predstavnički dom Parlamenta FBiH bira šest sudija, a Narodna skupština RS troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda BiH mogu se izabrati najviše troje sudija – piše u Prijedlogu.

    Predviđa se da Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija BiH.

    Predsjednik SDS Milan Miličević smatra da je dogovor iz Laktaša dobijanje na vremenu i skretanje na sporedne puteve s osnovne tema, a to je zakon o Ustavnom sudu BiH.

    -To je prioritetni zakon koji treba da se usvoji da bi se išlo dalje sa usvajanjem evropskih zakona. On u svom tekstu sadrži i tu stavku u vezi sa zamjenom stranih sudija domaćim tako da je on kao zakon kompletan. Naravno, može da pretrpi izvjesne promjene u cilju poboljšanja. Ali, isto tako je činjenica da ga protivno Poslovniku o radu Doma naroda BiH Nikola Špirić drži negdje u ladici. To ne radi slučajno nego po direktivi – kaže Miličević za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, dogovor lidera stranaka vlasti na nivou BiH jeste “pokušaj da se neukoj javnosti dokaže da oni navodno misle ozbiljno, a ustvari skreću sa teme, kupuju vrijeme.

    –Kao što to rade i sa Izbornim zakonom BiH da bi na kraju ostalo sve nepromijenjeno, da bi izborna korupcija mogla da se nastavi. Meni je taj scenario vrlo vidljiv. I treba se vratiti u institucije, a ne praviti sastanke o sudbini Republike Srpske po privatnim imanjima – zaključuje Miličević.

  • Vukanović uputio oštru poruku Stanivukoviću

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović komentarisao je aktuelna politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, diplomatske skandale i prepirke političara u vezi zabrane ulaska u Srbiju pjevačici Selmi Bajrami.

    Vukanović je spomenuo i svog bivšeg “saborca” Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke.

    – Privatni interesi su u prvom planu. Bio sam u zabludi misleći da Stanivuković neće biti korumpiran, ali je skrenuo i korumpiraniji je, iznevjerio je očekivanja i čim je skrenuo ja sam se udaljio. Ogromnu štetu je napravio, to je neoprostivo. Vidio sam da je počeo voditi kampanju protiv mene. Nećeš biti gradonačelnik, to ti garantujem, nećeš možda biti ni kandidat – naveo je Vukanović.

    Dodao je da se nisu borili da bi ispunjavao zahtjeve tajkuna.

    – Ne želim nikome zlo. Ali nismo se mi borili da se slika sa Dodikom, i da bi ispunjavao zahtjeve tajkuna i da bi napravio haos u Banjaluci. Napravio je partnerstvo s Dodikom. Trivić i Stanivuković su trebali biti spas, ispali su grobari PDP. Smatram da bi Igor Crnadak iz PDP mogao biti kompromisno rješenje i dobiti podršku. Pokazao je da je iskren opozicionar – rekao je Vukanović, prenosi N1.

    “Ne može se spuštenih gaća pregovarati”
    Vukanović je govorio i o posjeti evropskih zvaničnika.

    – Prosto je nevjerovatno kako je ponižena ova napaćena zemlja i kako smo poniženi mi građani koji ovdje živimo. Ponašaju se kao da su došle neke gazde u koloniju i mi smo ovdje njihovi vazali. Sada, ako oni drže u nekoj vrsti šaha ove političare na vlasti, onda im možda to daje za pravo. Ovako poniženje za jednu zemlju odavno nismo mogli vidjeti. Sve je krenulo od one večere samo za predstavnike HDZ. Mi ostali smo ili nekako manje vrijedni ili nismo dostojni razgovora – rekao je Vukanović i dodao:

    – I to što je uradio Plenković, samo zamislite da je neko iz BiH otišao u Zagreb i rekao neću da budem s Milanovićem i s ministrom inostranih poslova, nisu legitimni, ne sviđaju mi se Ovo ne znači da podržavam način na koji je izabran Komšić, ali tako grubo miješanje u unutrašnje stvari i prije svega ćutanje domaćih političara ne može se, što naš narod kaže, spuštenih gaća ni sa kim pregovarati. Ovdje nema nikakvih pregovora, to je odnos vazala i podanika prema svojim nalogodavcima. Oni uberu neki politički poen. Umjesto da Konaković podnese ostavku on se bavi nekom pjevačicom Selmom Bajrami – naveo je Vukanović.

    Prokomentarisao je i svađu oko Selme Bajrami:

    – Eto vidite čime se bave. Da komentarišemo šta je izjavila neka pjevačica. Ne, treba da pitam zašto Dodik, veliki srbenda i rusofil, nije otišao u Moskvu u oktobru u novembru, ko u pjesmi Željka Samardžića. Nema sastanka jer se prati evropska agenda. Zamislite da Josip Broz vidi ove šta rade. Čovjek je otišao u Bijelu kuću i pušio kubu, rekli mu zabranjeno, on rekao baš lijepo i nastavio – rekao je Nebojša Vukanović.

    Dodao je da ga je sramota ko nas predstavlja i da možemo biti partneri s EU, ali vazali ne.

  • Dodik poručio Marfiju: Saberite se!

    Dodik poručio Marfiju: Saberite se!

    Zaista ne znam s kojim pravom američka Ambasada daje ocjene o integritetu izbornog procesa u BiH. Sve dok ne kažete da li postoji poslanički klub Majkla Marfija s kojim treba da se dogovaramo o našim zakonima, miješanje u političke procese i dogovore unutar BiH je, u najmanju ruku bezobrazno, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    On je istakao da Ambasada SAD današnjim saopštenjem šalje nedvosmislenu poruku: “Mi hoćemo ovdje da se pitamo i odlučujemo. Nemaju šta predstavnici tri naroda da se dogovaraju, biće kako mi kažemo. Izbori nisu prilika da Srbi, Bošnjaci i Hrvati izaberu predstavnike koji će raditi za njihove interese, već koji će nama služiti”.

    • Teško mi je da se otmem utisku da Marfi neskriveno želi da u BiH dođe do nestabilnosti. Posebno je interesantno da nam o integritetu izbornog procesa priča Majkl Marfi koji je delegiran od strane administracije nakon čijeg izbora smo svjedočili najvećoj krizi u SAD, upadu u Kapitol i odsustvu primopredaje vlasti. Nažalost, svjedočili smo i ljudskim žrtvama – naveo je Dodik na društvenim mrežama.

    On je naveo da sada kada je Amerika nadomak nove izborne krize, ekipa Majkla Marfija pokušava da drži pridike o integritetu izbornog procesa.

    • Saberite se – poručio je Dodik.

    Dodik, koji je i lider SNSD-a, rekao je da ova stranka ostaje pri dogovoru postignutom 18. januara.

    • Pozivamo sve ostale stranke koje su učestvovale u dogovoru da se izjasne o tome ostaju li pri njemu nakon nelegitimnog miješanja američke Ambasade – naveo je Dodik.
  • Nastavljena bošnjačka diplomatija samovolja

    Nastavljena bošnjačka diplomatija samovolja

    Ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković javno je podržao postupak ambasadora Zlatka Lagumdžije koji se, bez saglasnosti Predsjedništva, u ime BiH pridružio osudi navodnog agresorskog rata Rusije u Ukrajini. Reagovao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poručujući da privatni stavovi Bošnjaka nisu nikakva obaveza.

    Ambasadori BiH iz Republike Srpske kažu da Konaković nastavlja politiku bivše ministarke Bisere Turković.

    Podsjećamo, Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH tražio je od Konakovića obrazloženje za Lagumdžijine postupke.

    Play Video

    Konaković je izjednačio ministarsku sa pozicijom srpskog člana Predsjedništva. Njega je podržalo 23 poslanika u bh. parlamentu, a Željku Cvijanović više od 310.000 birača. I pored toga odbija da odgovori na pismo iz njenog kabineta u kome traže pojašnjenje postupaka Lagumdžije.

    • Pisao je šef Kabineta Željke Cvijanović, na to pismo će odgovoriti moj šef kabineta kada se vrati s puta. Nije primjereno da se šef Kabineta predsjednice obraća meni. Kada se ona obrati meni, ja ću naravno odgovoriti njoj. Tu nema nikavih dilema, Lagumdžija je postupio ispravno u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i uradio ono što BiH mora da uradi, da nije kršio bi zakone ove zemlje, a taj Sporazum tretiramo kao zakon – rekao je Konaković.

    Zbog rezolutnog stava Republike Srpske, BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji niti se odlukama zvaničnih organa pridružila takvoj politici EU. Iz Rusije je više puta ponovljeno da znaju da Srpska nema ništa sa sporadičnim istupima bošnjačkih zvaničnika.

    Predsjednik Republike Srpske poručuje da privatni stavovi bošnjačkih kadrova ne obavezuju Srpsku.

    • Pitanje odmetnute grupe ambasadora biće riješeno. Lagumdžija i njegovo imenovanje sporni su od početka, ali Republika Srpska željela je ostati dosljedna stavu da se ne upliće u imenovanja koja dolaze od strane Bošnjaka. Sada gledamo rezultate njihovih izbora. Došli smo do toga da u Turskoj bude odbijen ambasador kojeg su predložili muslimani i sve zbog pogubne politike koju vode Bošnjaci u BiH – kaže Dodik.

    Lagumdžija je na kritike odgovario rekavši da je podržao sporni dokument jer spoljna politika BiH prati EU. Ispada da Lagumdžija sluša Brisel, a ne Predsjedništvo koje ga je biralo.

    Srpski kadrovi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima nisu iznenađeni što Konaković podržava Lagumdžijin postupak i to pravda instrukcijom o usklađivanju sa spoljnom politikom EU.

    • Sve ono što je radila ministarka Turković, nastaviće da radi ministar Konaković, odnosno da ne sluša Predsjedništvo. Mi ambasadori koji dolazimo iz Republike Srpske znamo odlično da smo imenovani od Predsjedništva BiH. Mi nemamo nikakve instrukcije nemamo od Konakovića i da imamo ne bismo ga poslušali, jer je Predsjedništvo zaduženo za spoljnu politiku – kaže stalni predstavnik Misije BiH pri UN u Ženevi Bojan Vujić.

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac navodi da je Lagumdžija bio ratni potpredsjednik Vlade tzv. RBiH i da je njegovo ponašanje kao ambasadora pri UN samo nastavak politike koja se kreira u sarajevskoj kuhinji.

    • Ne znam ko i kako može usklađivati spoljnu politiku BiH, a da to nije Predsjedništvo BiH, a Predsjedništvo nije donijelo takvu odluku niti je dalo manadt Lagumdžiji da stavi paraf, potpis na spisak zemalja koje imaju takav odnos prema sukobu u Ukrajini – ističe Košarac.

    Ministar spoljnih poslova BiH izazvao je negativne reakcije prozivajući Beograd zbog zabrane ulaska pojedinim licima iz BiH. Otišao je toliko daleko da je Srbiju nazvao “crnom rupom”. Istovremeno, brani ranije odluke OBA da zabrani ulazak Milošu Koviću, Goranu Petronijeviću i drugima u Republiku Srpsku, odnosno BiH.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da se Konaković upustio u analizu koju ne treba da radi, te da je neprihvatljivo nazivanje Srbije “crnom rupom”, dok se u isto vrijeme po BiH organizuju komemoracije teroristima i zabranjuju ulasci univerzitetskim profesorima.

  • Dodik: Priča o promjeni Ustava usmjerena da se sruši svaki dogovor

    Dodik: Priča o promjeni Ustava usmjerena da se sruši svaki dogovor

    Priča o promjeni Ustava BiH očigledno usmjerena da se sruši svaki mogući dogovor i da predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković zna da od toga nema ništa, poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Dodik je naveo da Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani, ne žele da promijene Ustav u tom dijelu.

    • Ni mi ne bi mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi sa izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili – rekao je Dodik i dodao da podržava ono što je predložio Čović u dijelu koji se odnosi na izbor člana Predsjedništva u Federaciji BiH, a to znači Bošnjaka i Hrvata.

    To uvijek, kaže Dodik, bio njihov dogovor, kao i da je bio svjedok kada je upravo tako i dogovoreno.

    • Konaković vjerovatno sada želi da se izvuče kroz priču o Ustavu, zna da od toga nema ništa – ocijenio je Dodik.

    On smatra i da je jučerašnji boravak evropske delegacije doživio debakl kroz činjenicu da hrvatski premijer Andrej Plenković nije otišao u Predsjedništvo čime je zaobišao jednu od najvažnijih dejtonskih institucija i skrenuo pažnju na nešto što Evropa ne želi, a to je BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    Prema njegovim riječima, Evropa to ne želi da sluša već želi da je pretvori u neku građansku zemlju, a ovim potrezom Plenković je rekao da uvažava konstitutivnost.

    Dodik je dodao da se zato pojavljuju Majkl Marfi, Konaković i drugi koji bi trebalo da saniraju taj neuspješan dan koji gotovo ništa nije donio.

    • Ništa bolje ne stojimo niti razumijemo u BiH osim floskula, načela, pozivanja na neku daleku budućnost koju još niko nije ni spoznao, a ne znamo ni šta će biti iduće godine – zaključio je Dodik.