Kategorija: Politika

Stranke sarajevske “trojke” uz pomoć međunardonih mentora, ne odustaju od pokušaja da umjesto izmjena Izbornog zakona, na sto stave izmjene Ustava BiH. Na sastanak koji su sazvali za ponedjeljak, prema najavama, neće stranački lideri.

Kada je riječ o strankama iz Republike Srpske, SNSD, DEMOS i Ujedinjena Srpska odredili su predstavnike, dok se SDS i PDP neće odazvati na poziv.

Inicijativa “trojke” da umjesto dogovora u Laktašima o izmjenama Izbornog zakona, ponovo pokrenu pitanje promjene Ustava BiH, nije dobila zeleno svjetlo SDA, Demokratskog fronta Željka Komšića i NES-a.

Odbili su dolazak na razgovore predstavnika parlamentarnih partija u Sarajevu.

Sve je duži spisak onih koji se neće odazvati pozivu trojke na sastanak o izmjenama ustava. Ipak, lider NIP-a je opštimističan da će za istim stolom okupiti predstavnike parlamentarnih stranaka na nivou BiH. Postoji, kaže, teoretska i formalna šansa da se razgovara o izbornom zakonodavstvu onako kako su to, kako kaže, predlagale stranke koje su pozitivno i negativno odgovorile na njegov poziv.

• Јednostavna je priča, mi hoćemo da pokažemo da postoji dobra volja s naše strane da se riješi osovno pitanje kada je riječ o izbornom zakonodavstvu. To je uklanjanje tih famoznih prepreka i diskriminacija, uklanjanje etničkog prefiksa, ultimativnog, i na neki drugi način organizovanje izbora – rekao je Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda.

Lidera SNSD-a Milorada Dodika začudio je poziv na sastanak, prije svega zato što o tome u Laktašima nije bilo ni riječi. Zbog ranije preuzetih obaveza neće se lično odazvati, ali će, iz poštovanja prema partnerstvu, SNSD biti prisutan u određenom formatu. O ustavnoj reformi govori se već pune dvije decenije, pa je Dodik uvjeren da se u ponedjeljak neće iznjedriti ništa važno.

• To je veoma teško složeno pitanje i veoma je naivno razmišljati o tome da postoje u ovom trenutku kapacitet za promjenu ustavu pogotovo koje se želE od strane političkog Sarajeva i u tom pogledu, mislim da će to biti nepotrebno sijelo i gubitak vremena. Pogotovo što je format za takav sastanak podrazumijevao i druge partije koje nisu dio vlasti na nivou BiH i da one masovno otkazuju učešće – naveo je Dodik.

I DEMOS će poslati svog predstavnika. Za predsjednika stranke Nedeljka Čubrilovića nema zabranjenih tema, ali put do razgovora o tim temama, kaže, nije dobar.

• Јa neću ići na sastanak, ići će predstavnik u ime stranke, da prisutvuje sastanku da vidimo koji pravac se pokušava zauzeti. Naravno da, razgovarati o ustavnim promjenama na način, ajte da pričamo je neozbiljno a pogotovo što u funkciji takvih sastanaka mora bude ozbiljnija priprema – istakao je Čubrilović.

Stav političkih lidera u vezi s izmjenama ustava je poznat od ranije – to mogu usaglasiti samo narodi entiteta, nikako strani ambasadori, podsjeća lider Ujedinjene Srpske koji je odredio ko će na sastanku u Sarajevu iznijeti stavove stranke.

• To bi moglo da bude neka vrsta alibija da se izbjegne dogovor koji smo postigli u Laktašima. Što se tiče Republike Srpske mi svi i do sada smo vodili usaglašenu nacionalnu politiku, tako da ćemo se dogovoriti kakav će biti naš zajednički odgovor neće biti pojedinačnih odgovora, niti će uspjeti da nas fragmentiraju – istakao je Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

I na adresu SDS-a stigao je poziv. Nemaju dilemu, neće se odazvati. Razlog – jer njihovi predstavnici o ovim pitanjima nisu bili sagovornici na prethodnim sastancima, uključujući i onaj na kojem je postugnut dogovor u Laktašima.

• Ozbiljne su teme u pitanju ali mislim da iza svega stoji još jedna nova manipulacija navodim promjenama ustava samo da bi se dobilo na vremenu i spriječilo donošenje kvalitetnog novog zakona koji bi omogućio transparentne izbore. SDS u tome ne želi da učestvuje na taj način – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS.

Neće ni PDP-a na sastanak. Nema, kaže Branislav Borenović, potrebe da idu na sastanke koji su sazvani da na njih niko i ne dođe.

• Јa pozivam da nam stranke vladajuće koalicije SNSD-a, HDZ-a i trojke nam dostave dostave konretne zakonske materijale šta su to dogovorili, o čemu su razgovarali, šta je konkretno sadržaj tih njihovih dogovora sa sijela koja su održavali u prethodnim danima da bismo znali o čemu se tu konkretno radi – naveo je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Promjena Ustava jedan je od pristupa koji je i ranije zagovarala trojka. Na to je ukazao i lider HDZ-a Dragan Čović, ali ponavlja, prijedlog izbornog zakona može biti utvrđen i bez izmjena ustava.

• Nemamo ništa protiv toga, SDP je zagovornik takve ideje da testira razmišljanjbojim se da nije realno da se tu nešto promijeni.”

A za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska podrška poslanika u PS BiH, što znači da nisu dovoljni samo glasovi aktuene koalicije na nivou BiH, već im je potrebna podrška i opozicije.

Budžet Savjeta ministara BiH povećan je za 241 milion maraka, od čega je 90 miliona maraka od tog povećanja pripalo Oružanim snagama BiH.

Rekao je ovo ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez ističući da su prvi put od osnivanja Oružanih snaga nabavljene kvalitetne uniforme. Pohvalio se i radovima u kasarnama tvrdeći da rade infrastrukturu, te sajber zaštitu.

Govoreći o strankama koje čine vlast na nivou BiH, Helez se požalio na ministre iz Srpske targetujući ih kao glavni problem za funkcionisanje “vladajuće koalicije na nivou BiH”.

– Oni inpute dobijaju od Milorada Dodika. To jako teško funkcioniše. Umjesto da idemo na Savjet ministara sa nekim elanom da usvojimo puno kvalitetnih zakona, ja kao da idem u rov. To je puno stresa. Pripremimo dobre zakone, oni samo kažu “skidamo” – tvrdi Helez.

Dodaje da su, ipak, “u ovom političkom kuršlusu”, donijeli preko 1.000 akata i zakona za ovu godinu dana.

Helez ističe da je Savjet ministara BiH donio i nekoliko zakona iz ključnih 14 prioriteta.

Na pitanje zašto ga više nema na sastancima stranaka koje čine vlast na nivou BiH, Helez je istakao da nije mnogo zainteresovan za njih jer “ima puno posla”.

– Da li ima sad nekih tu političkih stvari i poteza da Dodik ne želi da ja tamo budem – to ne znam – istakao je Helez.

Dodao je kako se divi liderima SDP, NiP i Naše stranke, Nerminu Nikšiću, Elmedinu Konakoviću i Edinu Forti jer imaju, kako ističe, “snage i strpljenja u razgovorima s Dodikom”.

– Stalno ponavljati priču oko BiH, nije nimalo lako – rekao je on.

Helez se osvrnuo i na nedavni sastanak predstavnika SNSD, HDZ BiH i “Trojke” u Laktašima, navodeći kako je o tome čitao u medijima.

Ističe da neke stvari koje su dogovorene na tom sastanku ne može podržati, a tiču se izmjena Izbornog zakona BiH.

– Neke stvari ne mogu podržati, da se zatvore liste, to je unazad 100 godina. Ja ću biti životom protiv toga. Neću nikad dozvoliti da se asimetrično biraju članovi Predsjedništva. Jesam za indirektni izbor, da parlament to bira, to je trošak da ide direktno na biranje, ali ne može se iz toga izvući Republika Srpska – navodi Helez.

On ističe da je uočio dva propusta u tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje su dogovorene na tom sastanku.

Ostavljeno je, tvrdi Helez, “da se i dalje mogu vršiti malverzacije”.

Bojim se da je to bio Dodikov manevar da pozove da pričaju o ozbiljnim stvarima, da izbjegne nametanje visokog predstavnika. Ako je to bilo, onda je prevario predstavnike “Trojke” – naveo je Helez.

Govoreći o krivičnoj prijavi koju je podnio protiv Dodika, svog zamjenika Aleksandra Goganovića i pukovnika Oružanih snaga BiH Milana Damjanića zbog proslave Dana Republike, Helez je rekao kako će “pratiti taj slučaj”.

Helez je najavio da neće stati i da će podnijeti još jednu krivičnu prijavu, ali ovaj put protiv ministara iz Srpske u Savjetu ministara BiH, ukoliko budu blokirali neku tačku dnevnog reda koja se odnosi na Oružane snage BiH.

– Sve što se radi u Oružanim snagama BiH zaustavljaju tri ministra iz Republike Srpske. Ima član zakona koji to reguliše. Naredna tačka dnevnog reda koju obore, ide krivična prijava. I neka odgovaraju za ono što rade protiv ove države – poručio je Helez.

On se osvrnuo i na imenovanje generala u Oružanim snagama BiH ističući da je to završena priča bez obzira što nisu imenovani u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Šest godina su bili isti generali na pozicijama, a mogu četiri. Prekršeni su zakonski okviri. Komšić je iskoristio to što jedan od članova kojeg smo mi predložili ne ispunjava, i stavio drugog koji ispunjava uslove – to je završena priča. Oni su imenovani, parlament to ne mora potvrditi. Kada prođe 45 dana to je gotovo. Mi smo već to promijenili u Butmiru, Živinicama, i Banjaluci – rekao je Helez gostujući na “Dnevniku D” na Federalnoj televiziji..

Dan nakon što su lideri političkih partija na nivou BiH u Laktašima postigli “dogovor” o izmjenama Izbornog zakona, počele su se nizati reakcije, posebno Ambasade SAD, a nakon kojih se taj dogovor počeo urušavati, i to prije svega pričom o neophodnosti ustavnih promjena za koje je potrebna dvotrećinska većina, a koja je u ovom trenutku nedostižna.

Naime, lideri političkih partija postigli su dogovor o izmjenama Izbornog zakona, između ostalog i o izboru članova Predsjedništva BiH na način da Hrvati izaberu hrvatskog, a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Odmah je stiglo reagovanje iz Ambasade SAD, odakle su rekli da su jedini legalan način rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ustavne promjene.

Ubrzo su ploču promijenili i Bošnjaci, koji su već za ponedjeljak najavili veliki sastanak parlamentarnih stranaka na temu izmjena Ustava BiH.

“Mi iz ‘trojke’ za ponedjeljak smo sazvali veliki sastanak parlamentarnih stranaka na nivou države i pozvali da ragovaramo o izmjenama Ustava kako bi se po nama riješio prvi primarni prioritet i pretpostavka za izmjene izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora članova Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda je takođe imperativno, ali ja ga gledam mogućim samo u paketu sa ovim drugim izmjenama”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.

U suštini, umjesto dogovora o izmjenama Izbornog zakona, “trojka” koju čine Konakovićev NiP, SDP i Naša stranka sada će insistirati na izmjeni Ustava BiH kada je riječ o izborima za članove Predsjedništva BiH. Za tu izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina, koje trenutno nema, a nije je bilo ni u svim prethodnim sazivima Parlamentarne skupštine BiH.

“Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani ne žele promjene Ustava u tom dijelu. Ni mi ne bismo mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi sa izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Po dogovoru iz Laktaša, nekoliko dana poslije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, uputio je prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji, kako je tada rekao, odražava dogovor iz Laktaša.

“Riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije 10 dana s kolegama iz ‘trojke’ pod uslovom da se ne može promijeniti Ustav – ne mijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti odnos da nije dobro da jedan narod bira predstavnika drugom narodu”, rekao je tada Čović obrazlažući da izmjene Izbornog zakona koje je predložio podrazumijevaju da se u Republici Srpskoj ništa ne mjenja, a ni u FBiH pri izboru bošnjačkog člana, dok bi kod hrvatskog člana bio izabran onaj ko bude prvoplasirani, s tim da mora biti prvi u barem tri od pet kantona u kojima je većina hrvatska.

“Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora. Logično bi bilo da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše. Ali ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

I Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da je učesnicima sastanka na kojem je predložen novi Izborni zakon bilo jasno da je to potrebno uraditi bez izmjena Ustava BiH.

Vojislav Savić, analitičar iz Banjaluke, smatra da jedini koji uvlače priču o izmjeni Ustava su stranci, odnosno američka Ambasada.

“Besmisleno je i napominjati koliko je apsurdno da kad u ovakvoj zemlji, ovakvom društvu konačno dođe do nekog dogovora i kakvih-takvih pomaka naprijed, odmah imate reakciju američke Ambasade, koja hoće da minira dogovor i instalira neke svoje zahtjeve.

Dakle, dogovor će opstati samo ako se bh. lideri ogluše o zahtjeve stranih diplomata i ako se budu držali interesa građana ove zemlje. Ja sam lično skeptičan da će dogovor opstati samo zbog velikog pritiska na “trojku” od strane sarajevskih medija i pojedinih diplomata. Svaki dogovor koji nije u skladu sa apsolutističkim interesima Sarajeva smatra se da je nekakav ustupak Dodiku, što je suludo. Svi oni predstavljaju narode i građane koji ovdje žive, sviđali se nekome ili ne” kazao je Savić.

Odmah nakon sastanka u Laktašima, i lideri “trojke” davali su poprilično konfuzne izjave iz kojih nije bilo moguće zaključiti šta je tačno dogovoreno, odnosno da li je preduslov za izmjenu Izbornog zakona BiH izmjena Ustava BiH ili je to moguće uraditi bez otvaranja ustavne reforme, od koje teško može da bude nešto u ovim okolnostima.

Ipak, i pored dogovora iz Laktaša, koji podrazumijeva da svaki narod bira sebi člana Predsjedništva BiH, da se podigne cenzus na pet posto, zatvore liste itd., lideri ‘trojke’ smatraju da prije svega toga treba usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona koje su u proceduri, a među kojima je, između ostalog, i uvođenje novih tehnologija.

“Tehničke izmjene su imperativ jer ako to ne uradimo mi, uradiće Šmit (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika)”, rekao je Konaković.

Lider DF-a i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić demantovao je izjavu lidera NiP-a i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koju je iznio na tribini svoje stranke večeras u sarajevskoj općini Novi Grad. Konaković je izjavio: “Provjerio sam i dobio potvrdu sa više strane da je sam Željko Komšić na sastanku sa nizozemskim premijerom Rutteom u Predsjedništvu BiH tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH.”

Komšić se oglasio na društvenim mrežama.

“To je laž, i izgleda jedino sredstvo koje mu je preostalo! Ipak previše je svjedoka sa tog sastanka za tako providnu laž. Ali to je tako dječija laž, ili još gore, bolesna laž”, rekao je Komšić.

Podsjetimo, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Marko Rutte bili su u dvodnevnoj posjeti BiH i pohvalili napredak BiH, ali je rečeno i to da BiH još ima obavezan i 14 prioriteta EK, a kako bi naša zemlja dobila datum otvaranja pregovora sa EU. Iduća šansa za BiH bi trebala biti u martu. Zvaničnici i političari su podijeljeni u vezi toga da li će vlasti napraviti ključne korake kako bi BiH konačno dobila zeleno svjetlo.

Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković obratio se na tribini ove stranke održanoj u Novom Gradu.

Konaković je tom prilikom govorio i o sastanku koji je održan u Predsjedništvu BiH, a na kojem je, kako on tvrdi, Željko Komšić tražio da ne budu otvoreni pregovori sa BiH.

• Želim vas podsjetiti da smo mi, kada se otvorila prilika da BiH napravi jedan iskorak, bili spremni otići u Neum iako smo znali da je to politički rizik. Tada smo pokazali istinski da nam je država BiH važnija od stranke ili bilo kojeg ličnog benefita. Provjerio sam i dobio potvrdu sa više strana da je sam Željko Komšić na sastanku sa nizozemskim premijerom Ruteom u Predsjedništvu BiH tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH. To je ta razlika između nas i njih, zamislite jednog lidera koji kaže nemojte s nama otvoriti pregovore – rekao je Konaković.

Dodao je da bi i “SDA i DF sigurno bili spremni na različite ustupke i političku trgovinu da bi osigurali benefite za sebe ili pak osigurali da kadrovi ovih stranaka koji su danas u pritvoru izađu na slobodu”. Potom se osvrnuo stanja u KS.

• Porodiljna naknada danas je u Sarajevu 1.200 KM, imenovani zvaničnici danas prijavljuju svoju imovinu, svaku promjenu koja nastane. Normalno je da djeca imaju subvenciju za vrtiće, postalo je normalno da svi učenici u osnovnim školama imaju besplatne udžbenike, postalo je normalno da su riješene liste čekanja za dodjelu stanova šehidskim porodicama i porodicama poginulih boraca. I sve to se dešava u vrijeme finansijskog udara koji je uticao na smanjenje prihoda od oko 100 miliona KM. I sve ovo je normalno u Sarajevu i samo u Sarajevu jer ovdje NiP lideriše procese – istakao je Konaković.

Govoreći o federalnom nivou, rekao je da je stanje deset puta gore nego što se i može zamisliti.

Istakao je da je posebno velika šteta napravljena u Јavnom preduzeću Autoceste FBiH i Elektroprivredi BiH, a da stanje nije najbolje ni u BH Telekomu.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je danas da saradnja sa međunarodnim partnerima mora biti na visokom nivou, ali i da je saglasan sa onima koji kažu da odluke u BiH, ipak, moraju donijeti domaći lideri.

Konaković je, komentarišući stav Ambasade SAD u BiH koja je reagovala na prijedloge izmjena Izbornog zakona sa sastanka političkih lidera u Laktašima, rekao da će sa ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem razgovarati o ovoj temi.

– Važna su nam njihova mišljenja, a ja po nekim stavovima nemam ista mišljenja sa američkom administracijom i dok sam ovdje donosiću odluke u interesu svih građana BiH, a poštovati stavove partnera u onoj mjeri u kojoj ne ugrožavaju interese BiH – naveo je Konaković.

Odgovarajući na pitanje kako je sada fokus na izmjenama Ustava, kada je u Laktašima razgovarano o izmjenama Izbornog zakona, Konaković je rekao da je za stranke “trojke” u okviru izmjena Izbornog zakona najvažnija implementacija međunarodnih sudova, koje, kako je rekao, nema bez izmjene Ustava.

– Ne tražimo nikakve prečice za članstvo u EU, ali tražimo razumijevanje i pokazivanje liderstva od EU, koja bi odlukom da otvori pregovore sa BiH poslala snažnu podršku građanima BiH – izjavio je Konaković novinarima u Sarajevu Konaković, koji se danas sastao sa ministrom za evropska pitanja Češke Martinom Dvoržakom.

On je rekao da je u razgovorima naglašeno i da je BiH svjesna svog dijela obaveza da usvoji još nekoliko zakona, koji su uslov za otvaranje pregovora sa EU, a koji, prema njegovim riječima, nisu nešto teško za donošenje.

Dvoržak je naglasio da je Češka veliki podržavalac proširenja EU i integracije BiH, navodeći da je jedno od najvećih dostignuća predsjedavanja Češke EU – davanje kandidatskog statusa BiH.

Dvoržak je pozdravio i usvajanje Zakona o organizaciji tržišta vina, koji je izrađen uz podršku eksperata iz Češke, ističući da će to biti model za nove saradnje.

– Češka dugi niz godina u BiH sprovodi razvojnu saradnju i uložila je znatna finansijska sredstva. Nastavićemo pružati tu vrstu pomoći, a fokusiraćemo se na transformacije koje su potrebne na evropskom putu – zaključio je Dvoržak.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović apelovao je da se napadi na vjerske objekte i vjerske službenike ne smiju zanemariti i podcijeniti.

Kavazović je naglasio da je ipak ogromna razlika po tom pitanju danas i kako je bilo neposredno nakon rata 90-ih godina.

-Imali smo napade na vjerske službenike, bacanje bombi na njihove stanove… Bilo je to teško vrijeme i izašli smo iz toga, hvala Bogu. Vratio se naš narod, naši imami. Naravno, oni još uvijek doživljavaju te scene u RS. Uvijek i svugdje ima neodgovornih ljudi. Možemo kazati, to se dešava i sa vjerskim službenicima pravoslavne i katoličke crkve. Bude tih napada. Ipak, većina ljudi to osuđuje – izjavio je Kavazović u intervjuu za Anadoliju.

Kako kaže, sada je pitanje kako se naspram toga ponaša država.

-Vrlo često se država ne ponaša adekvatno. Vrlo često se to završi samo na nekim istragama, davanju izjavu, pa se puste na slobodu bez ikakvih posljedica za taj čin. Vjerski službenici predstavljaju simbol. Zbog toga smatram da državni organi trebaju tome posebno posvetiti pažnju – pojasnio je reisul-ulema.

Reis Kavazović je nedavno izjavio da je snaga bošnjačkog naroda u okupljanju, radu, vjeri i strpljenju. Za Anadoliju je govorio o vjeri muslimana u BiH u vrijeme kada iz Republike Srpske dolaze prijetnje o otcijepljenju.

-Prijetnje ratom se upotrebljavaju za različite političke ciljeve. Mislim da u BiH svaki dan proizvodimo jako puno tog narativa koji je ustvari na neki način zastrašivanje ljudi. Naravno, ništa ne treba podcijeniti. Ja nisam čovjek koji smatra da treba podcijeniti bilo šta od toga, pogotovo od onih koji ovdje podržavali ono što se događalo, podržavaju ratne zločince, nagrađuju ih… Ne trebamo to uopšte podcijeniti – kaže Kavazović.

Poglavar Ismamske zajednice BiH dalje poručuje da „ovo nisu devedesete“.

-Ne treba niko da bude u iluziji da smo mi u nekim 90-im godinama kada je postojala neka velika JNA, bila je sve samo nije bila narodna, a koja je počinila strašne zločine, naoružala zločince i dala im sve mogućnosti. Nismo više u toj situaciji, Bošnjaci nisu više u toj situaciji, to svako treba da zna. Kazao sam to mnogo puta, nekada me zbog toga i prozivaju, ali samo želim kazati da niko nije lud da dopusti da nam se ponovo dogode zločini koji su se događali 90-tih godina. Svi trebamo biti spremni da se ova država brani – poručio je Kavazović.

Istakao je da u „ovoj državi svako ima svoje mjesto i da se u njoj niko ne treba da osjeća ugroženim“.

-Ovo je naša zemlja. U njoj treba da budemo upućeni jedni na druge, da je gradimo, budemo sretni u ovoj zemlji. Nema razloga da jedni druge plašimo, strašimo, prijetimo jedni drugima. Na koncu, te prijetnje su nešto što ne mislim da nas treba posebno uplašiti, ali trebamo biti odgovorni naspram toga i to svakako uzeti u obzir i o tome voditi računa – rekao je, između ostalog, Kavazović.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je glavni cilj sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika njegov progon s jasnom namjerom da se on zaustavi u političkom djelovanju i to na način što bi neko donio presudu koja bi to omogućila.

Apsolutno je jasno da je ovaj susdski proces u potpunosti politička, a ne pravna stvar, dok utrkivanja pojedinih predstavnika političkog Sarajeva ko će uhapsiti Dodika su ludosti. To sve pokazuje koliko su oni samo ostrašćeni, pa i nespremni za suživot i poštovanje zakona – rekla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.

Cvijanović je ocijenila da je krajnje nedemokratski voditi proces protiv nekoga ko je legalno i demokratski izabran voljom naroda jer nije ispoštovao nametnutu odluku nekog tamo pojedinca /Kristijana Šmita/, nelegalnog i samozvanog visokog predstavnika, koji na to nije ni imao pravo.

• Prvo, onaj koji je propisao tu odluku, to jeste taj neki tamo pojedinac /Šmit/ nema pravo da donosi zakone niti nameće odluke. Drugo, on prema međunarodnom pravo uopšte nije dobio nadležnost da se time bavi – rekla je Cvijanović, podsjećajući da je od stranaca napravljen veliki pritisak da se pokrene pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske.

Ona je konstatovala da je Šmit isfrustriran činjenicom da nema priznanje u okviru BiH i to ne zato što ga neko mrzi ili ima nešto protiv njega lično.

• Nemamo ništa protiv njega lično, ali imamo protiv izvrtanja međunarodnog prava. Nema rezolucije organa UN kojom je taj čovjek imenovan za visokog predstavnika za razliku od prethodnih – pojasnila je Cvijanović i naglasila da Savjet za implementaciju mira /PIK/ nije dejtonska kategorija i nema nadležnosti da imenuje visoke predstavnike, te da je to izrugivanje međunarodnom pravu.

Ona je navela da se Republika Srpska, uprkos odlukama OHR-a i Ustavnog suda BiH, konstantno bori za očuvanje svoje ustavne pozicije, nadležnosti i identiteta, te da ono što institucije Srpske na tom planu rade ne bi moglo da rezultuje bilo kakvim sukobom. “Mi želimo samo jedno – poštovanje Dejtona i Ustava”, poručila je Cvijanović.

SUPROTSTAVLjANjE UNITARIZACIЈI BiH ЈE SUPROTSTAVLjANjE UZIMANjU ЈEDNOG PO ЈEDNOG PRAVA REPUBLICI SRPSKOЈ

Na pitanje da li se Milorad Dodik našao pred Sudom BiH jer je političkom Sarajevu i pojedinim ambasadama najveća smetnja na putu ka unitarizaciji BiH, Cvijanović je upitala zašto se Dodik ne bi suprotstavljao unitarizaciji, navodeći da je njegovo suprotstavljanje normalno i očekivani i da ga na to obavezuje Ustav i Srpske i BiH.

• Ako poštujete Ustav onda naravno da znate kako je država ustrojena, a ako hoćete da ste legalista vi to morate da poštujete. Što biste vi odustali od nekih svojih prava samo zato što neko drugi hoće i želi da vam oduzme prava? Ovdje je stvar o nekoj legalnosti, odnosa prema pravilima, propisima, zakonima i konačno prema Ustavu. Јa uopšte ne znam zašto bi to tako bilo čudno i za vođenje pred sud – rekla je Cvijanović.

Naglasila je da Dodik ima podršku institucija Srpske, predstavnika Srpske i svih koji se nalaze u zajedničkim organima BiH da radi u skladu sa Ustavom i zakonima, što je on i činio.

• Predsjednik Dodik ima apsolutnu podršku i mene i svakog našeg predstavnika u Savjetu ministara, oba doma Parlamentarne skupštine, kao što ima i podršku Narodne skupštine Srpske – rekla je Cvijanović.

Ona je navela da se suprotstavljanjem unitarizaciji BiH Dodik suprotstavlja mnogim drugim stvarima koje idu na štetu Republike Srpske.

• Prvo, hoćemo da stvari držimo u ustavnim okvirima, što je ispravno. Druga stvar, taj put ka unitarizaciji nosi jedno po jedno, oduzima jedno po jedno pravo i nadležnost od Republike Srpske i onda neko mora da kaže – “dosta više, ovo nema veze sa onim sa onim što smo mi potpisali u Dejtonskom sporazumu, to je kršenje Dejtona” – rekla je Cvijanović.

Ona je upozorila da bi oduzimanje imovine Srpskoj značilo gašenje određenih funkcija i institucija Srpske.

• Kada oduzimate nekom imovinu onda vi gasite određene funkcije, kada gasite funkcije prestaje potreba za institucijama, kada nemate instutucije nemate ni servis za svoje građane, kada nemate servis za svoje građane nema smisla ni da postojite. To je slijed koraka koji su onu naumili da naprave i to je nama potpuno jasno – ukazala je Cvijanović.

Ona je istakla da postoji veoma snažna stuktura u Republici Srpskoj, na čelu sa predsjednikom Dodikom, koja se tome opire i to uz apsolutnu podršku naroda Republike Srpske.

BiH ĆE BITI NORMALNA ZEMLjA KADA SE DOMAĆI POLITIČARI DOGOVORE, A STRANCI NE BUDU MOGLI DA KVARE

• Zašto bi mi zajedno sa našim narodom dozvolili ili prihvatili da se oduzima sve ono što jesu naša prirodna bogatstva, stanište, imovina i sve ono čime raspolažemo. Zašto? Da bi neko rekao da BiH izgleda normalnije. Ona će izgledati normalno kada mi budemo sjedili kao odgovorni ljudi, dogovarali se, i kada nešto dogovorimo, a da nam to ne pokvari neki stranac. Tada će BiH biti normalna. Znači, samo kada se mi dogovorimo, a stranci kažu – “e, dobro je, ok, rade ljudi posao” – naglasila je srpski član Predsjedništva.

Ona je rekla da se predstavnici Srpske odupiru “imaginacijama o građanskoj državi” instutucionalnim radom, odlukama institucija i pozivanjem na Ustav.

• Sve što radimo je u okviru Ustava i ustavnosti i na taj način se odupiremo raznim pritisicima. Što bi mi odustali od ustavnosti? Zato što ima neko imaginaciju o građanskoj državi? Ili se nekom to sviđa, nekom je to kul!? Okej, super, ali tako ne piše u Ustavu. Dakle, imaju oni neke vizije i fantazije u okviru BiH, znamo mi to, ali sve to i može da ostane samo na nivou fantazija – rekla je Cvijanović.

STVARI U BiH VRATITI U NORMALNE TOKOVE, INAČE OVO IDE U SOPSTVENI SUNOVRAT

• Srpska se bavi institucionalnim radom u okviru kojeg brani svoju ustavnu poziciju. Niko na svijetu nije blesav da se odrekne neke svoje autonomije ako je ima, pa makar to željele neke velike sile. Svako se bori da to sačuva, što je legitimno i normalno. Dakle, stvari se u BiH hitno moraju vratiti u neke normalne tokove, inače ovo ide u svoj neki sopstveni sunovrat. Domaće snage koje čine vlast u BiH mogu i moraju da naprave korisne stvari i da u dogovoru idemo nekim normalnim putem i ostvarujemo neke svoje ciljeve – rekla je Cvijanović.

Ona je konstatovala da stalne zapadne pritiske na Republiku Srpsku doživljava kao neprijateljski politički čin i ponašanje u okviru kojeg se nešto želi oduzeti od njenih nadležnosti, ali i resursa.

U BiH postoje mnogi bezbjednosni izazovi, rekla je ona, iako su zapadne zemlje na ovim prostorima mnogo toga deradikalizovale i prećutale, braneći svoje laži koje su posijane ranije.

Cvijanović je podsjetila da su na ovim terenima i po BiH “vršljale” brojne organizacije, koje su i od Zapada proglašavane terorističkim, i bile direktne učesnice određenih terorističkih napada po svijetu, ali oni to nastoje da prikriju raznim lažima.

• Oni /zapadne zemlje/ nastoje da se o tome ne priča jer je jedan od političkih zadataka bio da ovaj prostor nije radikalizovan iako činjenice govore drugačije, iako svi znamo šta je i kako bilo – rekla je Cvijanović.

Ona je istakla da i u tom smislu nedostaje objektivnost zapadnih zemalja, te da ovdašnje institucije treba da rade na tome da BiH nema bezbjednosne izazove što je u interesu svakog građanina i entiteta, ali i regiona.

ZAŠTO BiH MORA BITI GRAĐANSKA, KAD U OKVIRU SAME EU POSTOЈE DECENTRALIZOVANE ZEMLjE

Cvijanović je rekla u intervjuu Srni da postoji put koji bi relaksirao trenutnu političku situaciju u BiH, ali da je za to prvo potrebna EU koja je racionalnija, razumnija i koja želi stvari da posmatra na način koji bi relaksirao određene stvari, a ne da traže da izmišljamo “toplu vodu”.

Ona je navela da u okviru EU postoji nekoliko decentralizovanih zemalja koje su različito ustrojile tu svoju decentralizaciju.

• U Belgiji je normalno da se ljudi dogovore između regija i onda jednom ode predstavnik iz jedne regije, drugi put iz druge, treći put sa nivoa Belgije i predstavljaju te stavove. I to je normalno. U Njemačkoj, takođe, imate jasno propisane stvari. Član 23 njemačkog Ustava regulisao je pitanje lendera, šta oni preuzimaju. Imate implementacioni zakon koji onda kaže šta lenderi, odnosno pokrajine koje su članice Njemačke, mogu da rade. I niko nikome se ne odupire, sve je na bazi dogovora – rekla je Cvijanović.

Ona je navela da je u Njemačkoj jasno opisan mehanizam rješavanja sporova između različitih nivoa vlasti, a kada se u BiH to stavi u mehanizam koardinacije oni kažu da to ne valja, a u Njemačkoj valja.

• Mi smo to prekopirali od njih, kao i masu stvari. Zna se tačno ko šta rješava ako se jedan nivo ne može dogovoriti sa drugim nivoom. Imaju posebni organi, odnosno komisije – zajednička tijela, i na kraju dogovorom dođu do nečeg zajedničkog – pojasnila je Cvijanović.

Ona je naglasila da se samo u BiH ne može ništa uzeti što normalan svijet koristi, jer oni odmah kažu “niste vi Njemačka, niste vi Belgija”.

• Pa nismo, nećemo ni da budemo. Јa neću da budem Belgija, neću da budem Njemačka, ali hoću da budem neko ko koristi neke dobre prakse nekoga drugoga. Pa i Španija je decentralizovana. Bilo je i Ujedinjeno Kraljevstvo članica EU i oni su isto tako decentalizovana država – navela je Cvijanović i upitala šta je problem da BiH bude decentralizovana.
• Oni kažu ne možemo mi biti decentralizovana zemlja, već moramo da postanemo građanska BiH. Ne moramo, gdje to piše, zašto bi mi morali biti to ako ne želimo – rekla je Cvijanović.

Ona je podsjetila na izjave pojedinih poslanika njemačkog Bundestaga, od kojih su neki porijeklom iz BiH, koji su pričali bajke o građanskoj državi i upitala gdje su oni sad, šta se čulo o njima, šta se dešava u Njemačkoj danas?

• Šta se dešava s tom politikom koja nama drži predavanje kako treba da budemo centralizovani, kako treba da budemo građani, kako nije bitno ko je ko!? Pa, ljudi, ako je ovdje važno da se identitet poštuje, onda poštujte identitete. Možda jednom postane nevažno, ali sad je važno. Ako imate zaštitu kolektivnih prava, pa što da ih gušimo? Daj da ostvarujemo kolektivna prava. Možda nam nekada dosadi da ih ostvarujemo. Ali sad niti vjerujemo jednim drugima, niti vjerujemo tim drugima koji nam sa strane govore šta trebamo da radimo, ne vjerujemo nikome i prosto smatramo da je to važno – rekla je Cvijanović, dodavši da treba da BiH i njene ljude puste da urade ono što njihovi politički predstavnici dogovore, a ne da ruše kako stranci, tako i oni koji su u opoziciji.

Ona je navela da EU dugo ima slogan “Ujedinjeni u različitosti”, te da bi bilo dobro da tako funkcioniše i u budućnosti.

• Nisam sigurna da će biti tako mudri da zaista tako funkcioniše i ubuduće, ali to bi bilo jako dobro i za nas koji smo sada u Zapadnom Balkanu, ali i za cijelu Evropu – zaključila je Cvijanović.