VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Ustav BiH ne mijenjati po narudžbi

    Stevandić: Ustav BiH ne mijenjati po narudžbi

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se Ustav BiH ne treba mijenjati po narudžbi, već po unutrašnjem konsenzusu kada se za to steknu uslovi.

    Te uslove ne može da propisuje nijedna ambasada, već unutrašnji dogovor političkih predstavnika u BiH – rekao je Stevandić za Srnu.

    Komentarišući jučerašnji sastanak predstavnika partija u Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu i činjenicu da nisu prisustvovale stranke iz opozicije, Stevandić je istakao, da ono što je unutrašnji dogovor političkih predstavnika iz Laktaša treba biti realizovano jer je nesporno za bilo koga, dok ne treba ulaziti u nešto oko čega se ne mogu saglasiti.

    Stevandić je naglasio da lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, kada kritikuje stranke iz opozicije koje nisu došle na ovaj sastanak da su one time izbjegle dio odgovornosti, treba prvo da pođe od sebe i preuzme dio odgovornosti za sprovođenje dogovora iz Laktaša.

    • Umjesto da dogovaramo ono što smo usaglasili u Laktašima, oni sada pod pritiskom Ambasade SAD počinju da se bave pitanjima koja su mnogo teža i koja se drugačije rješavaju – naveo je Stevandić.

    Član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac rekao je nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika političkih partija u Parlamentarnoj skupštini BiH koji su u Sarajevu organizovale stranke “trojke” da je to bio pokušaj da se na dnevni red stave izmjene Ustava BiH što nije prioritet, već je to implementacija dogovora iz Laktaša.

    Sastanku je, osim Košarca, u ime SNSD-a prisustvovao i potpredsjednik stranke Nebojša Radmanović, a odazvali su se i Milan Petković iz Ujedinjene Srpske, Čedomir Stojanović iz DEMOS-a, u ime Naroda i pravde Elmedin Konaković i Denis Zvizdić, Darjana Filipović iz HDZ-a BiH, Saša Magazinović iz SDP-a BiH.

    Na sastanak nisu došli predstavnici SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, kao i predstavnici opozicionih stranaka iz Federacije BiH, SDA, NES-a i Demokratskog fronta.

  • Analitičari smatraju da je diplomatska ofanziva na BiH rezultat dovođenja zemlje do tačke pucanja

    Analitičari smatraju da je diplomatska ofanziva na BiH rezultat dovođenja zemlje do tačke pucanja

    Diplomatska ofanziva na BiH rezultat je dovođenja zemlje do tačke pucanja.

    Ambasadori, NATO izaslanici, posebno oni američki, žele vratiti BiH na dejtonska podešavanja, smatraju analitičari.

    Mjesec pred odluku zemalja članica Evropske unije o spremnosti BiH da otvori pregovore o pristupanju, malo toga u zemlji funkcioniše. Ukoliko se izuzme verbalni napredak i obećanja domaćih političara, nema mnogo toga što se može ponuditi evropskim zvaničnicima kao argument da se ovo pitanje konačno realizuje.

    Umjesto reformi za koje postoji konsenzus, domaći lideri su na dnevni red stavili izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Prijedlog je plod stranačkih dogovora koalicionih partnera na državnom nivou, ali je njegova realizacija osuđena na propast i prije nego što je stigao u Parlament. Srbi žele cijeli paket.

    Vađenje iz blata

    – Mi smo za to da se svih 14 prioriteta rješava istovremeno, a ne posebno pitanje po pitanje – kaže lider SNSD Milorad Dodik, koji je i današnji sastanak u organizacije “Trojke” u Sarajevu već proglasio propalim.

    Sastanak je sazvan kako bi se implementirao sporazum iz Laktaša od prije nekoliko dana, gdje su navodno dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH. Sada se na sto stavljaju i ustavne promjene, za koje nema političke volje, ali ni dovoljno ruku u Parlamentu, s obzirom da je za bilo kakvu promjenu Ustava potrebna i podrška opozicije. Na dvotrećinsku većinu u ovakvim političkim odnosima još će se čekati, jer opozicija neće da učestvuje u parcijalnim razgovorima.

    – Sada kada su se zapetljali u kučinu u Bakincima, kada su dobili reakciju ljudi iz BiH i ljudi iz međunarodne zajednice, zovu sve. Da im pomognu da se vade iz živog blata u koje su zagazili – kaže lider SDA Bakir Izetbegović, koji podsjeća da tokom pregovora u Neumu prije dvije godine, ova garnitura današnje “Trojke” nije htjela učestvovati u pregovorima.

    – Njima su na prvom mjestu samo stranke i oni gledaju to samo kroz prizmu potencijalnih izbora. Neka barem kažu svoje prijedloge osim što gube vrijeme nervozni – rekao je prvi čovjek Naroda i Pravde Elmedin Konaković, reagujući na bojkot sastanka koji je prema njegovim riječima trebalo da stvori uslove za deblokadu sprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i potvrdi brisanje etničkog prefiksa u izboru člana Predsjedništva.

    Taoci suludih politika,

    Međutim, to se neće tako lako desiti bar ako je vjerovati Amerikancima, koji posljednjih dana predvode najveću diplomatsku aktivnost još od Dejtona. Prvo je američka ambasada u BiH odbacila Čovićev prijedlog o izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na brisanje etničkog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. U kontekstu geopolitičkih odnosa, mnogi vide aktivnost SAD kao ključnu stvar u zadržavanju njihovog uticaja na ovom terenu, zbog čega se nekadašnji stav sada pretvorio i u otvorene pritiske prema domaćim vlastima, da se ne ide u ovom pravcu.

    – Recept Evropske unije za ubrzanjem evropskog puta i poklona u vidu kandidatskog statusa pokazao se neuspješnim i nedovoljno motivirajućim za domaće političare koji decenijama sopstvene građane drže taocima isključivih, na momente suludih politika – kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić, uz ocjenu da se iz odugovlačenja svih procesa i nerazumnih uslova, jasno vidi da domaćim političarima nije stalo da pronađu rješenje.

    – SAD posmatraju BiH kao svoje čedo, privrženi su Dejtonu. Ova pojačana ofanziva kojoj svjedočimo može se čitati kao stavljanje tačke na nešto sto predugo traje – kaže Topić.

    Da dugo traje pokazali su svojom posjetom BiH predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijeri Hrvatske i Holandije Andrej Plenković i Mark Rute. Da da podršku na evropskom putu, ali bez pritisaka, u BiH je prošle sedmice svratio i šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, koji je obećao punu podršku BiH nakon što Mađarska u junu preuzme predsjedavanje EU, ali „bez pritisaka sa strane”.

    Uključuje se i NATO

    Međutim, zbog izbora Evropski parlament ove godine, mart je posljednja šansa BiH za otvaranje pregovora. U takvim uslovima u posjetu BiH ove sedmice dolazi 31 ambasador NATO saveza, odakle poručuju da se radi o demonstraciji „snažne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”.

    – Svi politički lideri moraju da rade na očuvanju jedinstva. Ovo je ključno za stabilnost zemlje i regiona – poručio je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg.

    U iznenadnu posjetu BiH dolazi i pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O'Brajen, „otac” Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je sredinom ovog mjeseca uputio poruku BiH vlastima, posebno Miloradu Dodiku.

    Mislim da umjesto napretka vidimo neke političare kojima nedostaje hljeba ili ideja, oni nude cirkus – posebno se u tom kontekstu osvrćući na Dodika.

    – Ja sam bio odgovorna osoba za rad sa BiH strankama na izradi njihovog ustava. Tako da znam šta je bio originalni Dejton. To je Izašlo iz mog pera. Njihova ideja o secesiji je tada eksplicitno odbačena i pristali su na to i odbacili je u prvobitnom Dejtonu. To je besmislica i to je protivustavno – rekao je O'Brajan, pozivajući domaće političare da preuzmu odgovornost i za rezultate i za neuspjeh.

    Američko vraćanje na početne postavke
    Stručnjak za međunarodne odnose iz Sarajeva Zlatko Hadžidedić, kaže da ne treba zaboraviti činjenicu da je O'Brajan glavni čovjek u Stejt Departmentu za ovaj dio svijeta. Kaže da je Bajdenova administracija za 180 stepeni odstupila od nekadašnje američke politike koja je polazila od pretpostavki nepromjenjivosti granica.

    – Do te mjere se odstupilo od te politike da se u zadnje dvije godine uveliko razgovara o mogućem raspadu BiH – kaže Hadžidedić ne očekujući tektonske promjene nakon posjete američkog diplomate.

    – Meni ova posjeta O'Brajena ukazuje na to da dolazi da vidi šta se to zapravo događa jer očigleno da su se stvari ovdje izmakle kontroli, u odnosu na ono kako je O'Brajen tu američku politiku participirao. I sada nastoji da to vrati na te prvobitne postavke, posebno na program o nepromjenjivosti granica – kaže Hadžidedić, podsjećajući da SAD od Dejtona nisu imale značajniji uticaj na unutrašnje stanje u BiH.

    – O'Brajen ne donosi ništa osim podrške unutrašnjem dogovoru, ali je pitanje da li će pustiti da se BiH raspadne, odnosno da dopusti Republici Srpskoj da izvrši disoluciju. Dakle, ništa se spektakularno neće dogoditi osim povratka na početne pozicije, da se napusti ideja promjene granica. Za nas na rubu disolucije, i to je spektakularna vijest.

    BiH (ni)je u vrhu prioriteta
    – To je najviše što se u ovom trenutku može učiniti smatraju analitičari, zbog problema sa kojima se suočavaju SAD – od Bliskog istoka, rata u Ukrajini, ali i problema u američkoj saveznoj državi Teksas, koja je zbog situacije sa „invazijom migranta“ progasila ratno stanje i poručila federalnim vlastima da se povuku, jer će od sada oni voditi politiku zaštite granica. Zbog svega ovog geopolitički odnosi drže BiH daleko od prioriteta – kaže Tanja Topić, ali je tvrdi, kap negdje prelila čašu, piše Dojče Vele.

    – Očito je da je negdje čaša prelivena kada u ovakvim geopolitičkim uslovima imamo pojačan američki angažman, čak i EU i to u uslovima kada se održavaju izbori. Mislim da tu priliku domaći akteri razumiju na svoj način – dio za jačanje antizapadnog narativa, drugi dio za traženje pojačane intervencije međunarodnih aktera, a treći za dalje podsticanje unutrašnjih napetosti – zaključuje Topić, sumnjajući da je bilo kakav povoljan rasplet za sve, moguć bez podrške međunarodnih aktera.

  • Šta je kamen spoticanja u opoziciji u Republici Srpskoj?

    Šta je kamen spoticanja u opoziciji u Republici Srpskoj?

    Predstavnici SDS-a i PDP-a održaće u srijedu, 31. januara, zajednički sastanak, na kome će ključna tema biti lokalni izbori i moguća koaliciona saradnja, a već od iduće sedmice isti sastanci biće održani i sa Pokretom za pravdu i red i Narodnim frontom.

    Uoči samih sastanaka, o očekivanjima i stavovima razgovarali smo sa predstavnicima ove četiri stranke, a ono što se može zaključiti jeste da će SDS pokušati da spusti loptu netrpeljivosti među opozicionarima, ali i da je potpuno jasno da ni to neće pomoći da opozicija ima zajedničke kandidate u svakoj lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj.

    Sastanak SDSa i PDP-a zakazan je za 12 časova u prostorijama SDS-a u Banjaluci, a najveća opoziciona stranka biće domaćin i preostalih sastanaka, na koje će se, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, odazvati i delegacije ostalih opozicionih partija.

    “Onda će poslije toga biti održan zajednički sastanak sa svim strankama”, poručio je Milan Miličević, predsjednik SDS-a, te dodao:

    “Da mi vidimo šta jedni drugima imamo reći i da se iznese kakav ko ima stav o izborima i nastupu na izborima. Sve ono što čitamo u medijima, što jedni o drugima preko medija šalju kao poruku nije isto kao što je uživo reći. Nakon toga, vidjećemo gdje se u stvari nalazimo, gdje se može napraviti kompromis, a gdje ne može, to je suština“.

    A iz stavova drugih jasno je da je opozicija na velikoj raskrsnici, iz koje jedan put vodi u dalje netrpeljivosti, a drugi u nadu da se dogovor o određenim pitanjima može postići.

    Jedinstvo je ključ, kažu iz PDP-a, poručujući da opozicija u što više lokalnih zajednica treba izađe sa zajedničkim kandidatom.

    “Naravno da to nije moguće očekivati u svim lokalnim zajednicama, ali je sigurno da rukovodstva stranaka treba da teže cilju da imamo što više zajedničkih kandidata”, ističe Nenad Vuković, zamjenik predsjednika PDP-a.

    U ovom trenutku čini se da je upravo PDP u najnezavidnijoj situaciji, jer su najveći problemi oko kandidature za gradonačelnika Banjaluke, koju trenutno vrši njihov Draško Stanivuković.

    Podsjetimo, iako je Stanivuković najavio novu kandidaturu, neće imati podršku Narodnog fronta i Pokreta za pravdu i red, koji predlažu druga dva kandidata. Ipak, iz PDP-a, ne želeći da dublje analiziraju ovo pitanje, poručuju da još ima vremena da se postigne zajednički dogovor.

    “Znajući da se kandidature podnose u julu, rekao bih da ima dovoljno vremena i da ćemo uspjeti postići dogovor i na nivou Banjaluke”, navodi Vuković.

    Za predstavnike Narodnog fronta ne postoji dilema kada je u pitanju opozicioni dogovor, a on će se, istakla je Jelena Trivić, predsjednica ove stranke, bazirati na iskrenosti.

    “Naša ključna maksima sa kojom idemo, ne u razgovor sa opozicijom, nego pred narod je da će Narodni front sarađivati sa svim onim iskrenim opozicionim snagama i pojedincima koji se bore protiv režima Milorada Dodika, ali ne sa onima koji su formalno u opoziciji, a suštinski dio režima.

    Ima tu više osoba, istaknutih funkcionera tih stranaka, i ne smije se sve svesti samo na jednu osobu”, naglasila je Trivićeva.

    Dalje ističe da postoje opštine o kojima treba voditi razgovore, ali i da ima onih u kojima je sve apsolutno jasno i gdje će kandidati biti zajednički. Ali, ne i sa PDPom u Banjaluci.

    “Nema odnosa sa PDPom, zato što mi ne možemo reći samo je Draško Stanivuković u PDPu. Draško ima podršku rukovodstva PDPa. Niko se javno od njega nije ogradio. Ali, to ne znači da će obično članstvo PDPa i simpatizeri glasati za Draška, zato što im to kaže rukovodstvo stranke ili bilo ko iz PDPa. Jer, ako se kandidujem, ja očekujem podršku i simpatizera PDPa”, dodala je ona.

    Najkonkretniji su iz Pokreta za pravdu i red.

    “Mi ćemo se truditi da napravimo dogovore pred lokalne izbore, kako bismo imali zajedničke kandidate. Mi sa SDSom nemamo nikakvih spornih pitanja, izuzev Sokoca i Ugljevika, gdje su Milovan Cicko Bjelica i Vasilije Perić napravili neku vrstu fuzije sa SNSDom. Tu ne postoji mogućnost saradnje. Kada je u pitanju PDP, nema saradnje sa Draškom Stanivukovićem. Mi smo predložili jedno kompromisno rješenje, a to je da Igor Crnadak bude kandidat opozicije u Banjaluci i već smo to iznijeli predstavnicima PDPa”, poručio je Nebojša Vukanović, predsjednik Pokreta.

    Na pitanje da li to znači da Pokret ne bi podržao kandidaturu Jelene Trivić, Vukanović kaže da nikako ne isključuje mogućnost da i Jelena Trivić bude kandidat opozicije u Banjaluci.

    Oni koji prate ova dešavanja ističu da su jedina šansa za opoziciju zajednički kandidati.

    “Mada, više se ne zna ni ko je opozicija, a ko može biti trojanski konj. Mislim da su glasači generalno i zbunjeni i razočarani. Oni ljudi koji su istinska opozicija ovom sistemu, a dio sistema su gotovo i vlast i opozicija, nemaju šansu da pobijede na izborima jer nemaju ničiju podršku”, smatra novinar Vladimir Kovačević.

  • Prioritet implementacija dogovora iz Laktaša, a ne izmjene Ustava

    Prioritet implementacija dogovora iz Laktaša, a ne izmjene Ustava

    Sastanak predstavnika političkih partija u Parlamentarnoj skupštini BiH koji su danas u Sarajevu organizovale stranke “trojke” bio je pokušaj da se na dnevni red stave izmjene Ustava BiH što nije prioritet, već je to implementacija dogovora iz Laktaša, izjavio je član Glavnog odbora i Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

    • Čini mi se da se pokušava dogovor iz Laktaša derogirati pod uticajem nekih koji žele da modeliraju rješenja – rekao je Košarac poslije sastanka

    Košarac smatra da bi bilo korektno od partnera u vlasti iz Federacije BiH da su izmjene Ustava i primjene presuda međunarodnih sudova predložili za dnevni red nedavnog sastanka u Laktašima.

    Košarac smatra da je današnji sastanak pokušaj skretanja pažnje sa dogovora iz Laktaša, te je istakao da će i dalje raditi na implementaciji tog dogovora, jer smatra da je dobar za evropski put BiH.

    Čedomir Stojanović iz DEMOS-a je rekao da je svaki sastanak i razgovor dobar, a na današnji sastanak je iznio primjedbe da je nedovoljno pripremljen.

    On je naveo da je na sastanku u Laktašima mnogo tema usaglašeno, ističući da današnji razgovori nisu nastavak nedavnih iz Laktaša.

    Potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković izjavio je da na sastanku nisu bili ponuđeni nikakvi prijedlozi.

    Petković je rekao da ustavne promjene nisu sveta knjiga da se o njima ne može razgovarati, ali da zbog činjenice da se sastanku nisu odazvale stranke opozicije, a da je za izmjene Ustava potrebna dvotrećinska većina, to nije moguće uraditi bez opozicije.

    Play Video

    Iz Srpske poruka da je u ovom trenutku zbog nastavka evropskog puta i dobijanja datuma početka pregovora sa EU važnije implementirati dogovor političkih partija iz Laktaša.

    Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković izjavio je da cilj današnjeg sastanka stranaka bio definisanje postojanja eventualne političke volje za rješavanje problema Ustava BiH.

    Konaković je novinarima nakon sastanka u Sarajevu rekao da nije bilo mnogo govora o konkretnim prijedlozima.

    On je kritikovao one koji su politizovali pitanje Ustava i nisu se odazvali pozivu.

    Sastanku u ime SNSD-a prisustvovali su potpredsjednik stranke Nebojša Radmanović i član Glavnog odbora Staša Košarac, zatim Milan Petković iz Ujedinjene Srpske, Čedomir Stojanović iz DEMOS-a, u ime Naroda i pravde Elmedin Konaković i Denis Zvizdić, Darjana Filipović i Slavko Matić iz HDZ-a BiH, Saša Magazinović iz SDP-a BiH.

    Na današnji sastanak nisu se odazvali predstavnici SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, kao i predstavnici opozicionih stranaka iz Federacije BiH, SDA, NES-a i Demokratskog fronta.

  • Šmit traži tehničke izmjene Izbornog zakona, za političke ima vremena

    Šmit traži tehničke izmjene Izbornog zakona, za političke ima vremena

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika pozdravio je napore domaćih političkih aktera da nakon njegovog poziva usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona, kako bi se osigurao integritet izbora u oktobru ove godine.

    “Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantuju pravično natjecanje na izborima”, navedeno je iz OHR-a.

    U suštini, Šmit smatra da tehničke izmjene Izbornog zakona ne treba vezati za ustavne promjene, odnosno implementaciju presude Sejdić-Finci. Takođe, ukoliko se nema vremena za dogovor oko izmjena Izbornog zakona, da treba uvesti nove tehnologije u izborni proces, pa onda raditi na ostalom.

    Iz OHR-a navode da je primarni cilj vratiti povjerenje birača u izborni proces, te da usvojene reforme ne bi trebale biti usmjerene ka širenju uticaja političkih partija već bi trebale osnažiti birače i dati im mogućnost da biraju kandidate unutar izbornog procesa u koji imaju povjerenje.

    “Povećanje izbornog praga ne bi trebalo da utječe na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih Naroda”, naveli su iz OHR-a.

  • Nikšić: Pozvani su svi, ali neki nemaju hrabrosti i vizije

    Nikšić: Pozvani su svi, ali neki nemaju hrabrosti i vizije

    Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a uoči sastanka o ustavnim promjenama koji se danas održava u Sarajevu rekao je da je namjera “trojke” da se o principima otvorenog dijaloga vodi razgovor o najtežim političkim pitanjima koja opterećuju političke prilike u BiH.

    “Nažalost, jedan dio opozicionih subjekata je odbio da učestvuje u raspravi o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine i tako na konstruktivan način doprinese ovom procesu. Naravno da je njihovo pravo da ne učestvuju. Uostalom to smo i mi kao opozicija radili kad smo smatrali da nije problem ustavnih promjena samo u Federaciji pa na te sastanke nisu pozivane stranke iz Republike Srpske. Ovaj put su pozvani svi, ali je očito da neki nemaju hrabrosti, a možda ni vizije, a pogotovo želje da prihvate jedan državotvoran, integrirajući pristup. Njihovo “ne” je “ne” ideji da državotvornost i dugoročno građenje povjerenja budu vodilja političkih procesa u kojim se svi izdižemo iznad sujeta i jednokratnog politikantstva”, rekao je Nikšić.

    On je rekao da je uvjeren sam da problem za njih predstavlja i činjenica što bi ovom prilikom i lično posvjedočili i uvidjeli da su lažne priče o izdaji države i navodnim štetnim ustupcima koje smo kao uradili, u stvari upravo to – samo laž.

    “Mogao bih sada nabrajati šta su oni sve obećavali, pa,čak i potpisivali, ali mislim da se njima i o tome šta su radili ne trebamo baviti. Svako od nas neka nosi svoj teret odgovornosti za ono što je radio, što radimo ili ćemo raditi. Jedini sudac će biti vrijeme i krajnji rezultat. Naša je želja da organizujemo sastanak da razgovaramo i da se dogovaramo. Moramo biti spremni čuti i one s kojima se ne slažemo”, rekao je Nikšić.

  • Mazalica: Srpska se sve više pozicionira u međunarodnoj politici

    Mazalica: Srpska se sve više pozicionira u međunarodnoj politici

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica poručio je da se Srpska sve više pozicionira u međunarodnoj politici zahvaljujući intenzivnim kontaktima rukovodstva Srpske sa predstavnicima ostalih zemalja.
    Mazalica je ocijenio da to, između ostalog, pokazuje i posjeta ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijarta Banjaluci, ali i najavljeni susreti predsjednika Srpske Milorada Dodika sa predsjednicima Rusije Vladimirom Putinom, Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, kao i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

    “Takvi sastanci su važni uz sva ova osporavanja Republike Srpske u smislu državotvornog entiteta u okviru BiH”, rekao je Mazalica Srni.

    On je konstatovao da je Mađarska članica EU i da njen glas može pomoći ekonomskim i političkim interesima Republike Srpske, a posebno protivljenje Mađarske eventualnim sankcijama Srpskoj.

    “Mađarska je uticajna zemlja i njen uticaj se širi. Sve je više takvih suverenističkih ideja i pokreta u različitim zemljama EU. U Slovačkoj je opet pobijedio /premijer/ Robert Fico, koji je veliki prijatelj Srba i nije priznao Kosovo i opire se globalističkoj ideologiji i politikama EU koje slijede tendencije koje derogiraju posebnosti naroda”, istakao je Mazalica.

    On je dodao da je upravo otpor globalizmu nešto što povezuje Republiku Srpsku i ostale zemlje.

  • Kojić: Instruisani Sud BiH vodi politički proces protiv predsjednika Srpske

    Kojić: Instruisani Sud BiH vodi politički proces protiv predsjednika Srpske

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je Srni da odluka Suda BiH da odbije zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sedam sudija ukazuje na kontinuitet ponašanja instruisanog suda sa jednom isključivom namjerom da se vodi politički proces.
    “Koliko god mi gledali da to bude pravni proces, on to ne može biti jer nije zasnovan na pravu i optužnici zasnovanoj na zakonu usvojenom u parlamentarnoj proceduri”, rekao je Kojić.

    On je istakao da je to u potpunosti vidljivo u ovom procesu.

    “Nije očekivano da će instruisani sud postupati po pravnim normama, odnosno po Zakonu o krivičnom postupku, jer i sam zakon ne tretira to krivično djelo /nepoštovanja odluka Kristijana Šmita za koje Tužilaštvo BiH tereti predsjednika Srpske/”, rekao je Kojić.

    On je podsjetio da to krivično djelo nametnuo neko ko nije imao pravo to da čini, kao i da Tužilaštvo i Sud BiH nemaju imaju mogućnost i pravo da vode ovaj proces.

    “Nas ne iznenađuje ni u jednom trenutku takvo ponašanje Suda jer to nije pravni sud, što je i pokazao na mnogim procesima koji je vodio, kao što su krivična djela ratnog zločina. Ali to pokazuje i kroz ovaj politički montirani proces protiv predsjednika Dodika”, rekao je Kojić.

    Sud BiH odbio je zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sedam sudija ovo suda, rekao je Srni branilac predsjednika Goran Bubić.

    Odbrana je 17. januara na ročištu u predmetu protiv predsjednika Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića, zbog nepoštovanja odluka Nijemca Kristijana Šmita, zatražila izuzeće postupajućeg sudije Mirsada Strike i još sedam sudija Suda BiH.

    Zatraženo je izuzeće sudija koji su učestvovali u odbacivanju zahtjeva za odlučivanje o tome da li je Sud BiH nadležan za ovaj slučaj, a to su sudije Zoran Božić, Šaban Maksumić, Vesna Jasenković, te sudija koji su odbili žalbu odbrane Darka Samardžića, Hilme Vučinića i Redžiba Begića.

    Zatraženo je i izuzeće sudije Minke Kreho zbog, kako je tada rekao Bubić, pristrasnog stava da protivljenje Dodika kao člana Predsjedništva BiH nije bilo od uticaja za kandidaturu sudije Jasmine Ćosić u Hagu.

  • Minić: Institucije Srpske neće dopustiti oduzimanje imovine

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić poručio je da je nedopustivo da se stranci upliću u domaću politiku i pokušavaju da oduzmu imovinu Republici Srpskoj, ističući da institucije Srpske to neće dopustiti.
    “Ministarstvo je nadležno za šume, vode, poljoprivredno zemljište i to smo uknjižili na Republiku Srpsku”, rekao je Minić.

    On je naglasio da je nedopustivo i da nelegalni visoki predstavnik donosi akt kojim se derogira najozbiljnije pravo, a to je pravo vlasništva.

    “Ne znam zašto nas tjeraju stalno do te zadnje linije gdje ćemo morati radikalno da odreagujemo i gdje ćemo morati ući u neke političke procese da zaštitimo Republiku Srpsku”, izjavio je Minić za ATV.

    On je dodao da bez imovine nema ni Republike Srpske i da to republičke institucije neće dozvoliti.

    Minić je ukazao na to da bi ambasadori u jednoj zemlji trebali biti od pomoći i koristi, rado viđeni, ali da se pojedini ambasadori u BiH direktno bave politikom i da se njihov mandat svodi na stvaranje političke krize.

    On je ocijenio nedopustivim i da britanski ambasador u BiH DŽulijan Rajli piše uredniku ATV-a i komentariše trivijalnu stvar, ali da to govori o njemu koliko vrijedi i čime se bavi.

    Govoreći o smjenama u šumskim gazdinstvima, Minić je naveo da je to jedna od mjera da bi preduzeće “Šume Republike Srpske” pozitivno poslovalo.

    Resorni ministar je istakao da je važna cjelovita primjena informacionog sistema, veća kontrola, transparentnost ugovora i konkurentna cijena drvno-šumskih sortimenata.

    “Ne možemo imati drvno-šumski sortiment koji košta 120 ili 130 KM po kubiku sa javnim preduzećem, a na slobodnom tržištu je 260 ili 270 KM, i onda neko kaže, zbog ove najniže cijene rada – ja ću otići u Federaciju BiH. Izvolite, ali ovdje imate nešto duplo jeftinije”, rekao je Minić.

    On je dodao da će nastaviti da traži odgovornost za svaki loš rezultat.

  • Dodik: Marfi pokušava da razvali unutrašnji dogovor u BiH

    Dodik: Marfi pokušava da razvali unutrašnji dogovor u BiH

    Američki ambasador Majkl Marfi pokušava da razvali unutrašnji dogovor u BiH i u javnim nastupima traži da se razgovara o promjeni Ustava BiH kako bi došlo do izmjena u Izbornom zakonu – naveo je predsjednik Srpske Milorad Dodik na Instagramu.

    Dodik je istakao da Srpska može da istrpi određene promjene za izbor člana Predsjedništva BiH.

    • To je da Republika Srpska bira Srbina ili predstavnike konstitutivnih i ostalih naroda, što omogućava da se svi mogu kandidovati, što je ključno pitanje tih reformi, a isto tako treba urediti i u FBiH – naveo je Dodik.

    Dodao je da je tokom sedmice razgovarao i sa @peter_szijjarto u Banjaluci

    • Јoš jednom smo konstatovali da Republika Srpska ostaje na evropskom putu, kao i da je neophodno da se na evropskim pitanjima u BiH treba u potpunosti poštovati mehanizam koordinacije – istakao je Dodik.