VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanović: Nadam se da je Šmitova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne njegove zemlje, pogotovo ne EU

    Cvijanović: Nadam se da je Šmitova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne njegove zemlje, pogotovo ne EU

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je nečuveno šta je u stanju da izgovori neizabrani stranac Kristijan Šmit u zemlji čiji Ustav kaže da je demokratska, a ovaj pojedinac bi i dalje da uzurpira ustavna prava parlamenta.
    “Da stvar bude gora, još prijeti da bi smjenjivao ljude kako je to radio Pedi Ešdaun, koji je smjenjivao demokratski izabrane ljude, ostavljajući ih bez prava da pred sudom dokazuju svoju nevinost. I to je uzor Kristijanu Šmitu, zaista nečuveno”, rekla je Cvijanovićeva Srni upitana da prokomentariše Šmitove prijetnji da bi mogao posegnuti za istim mjerama kao svojevremeno Pedi Ešdaun, koji je samo u jedom danu 2004. godine smijenio 59 funkcionera, a od 2002. do 2006. nametnuo više od 400 odluka.

    Cvijanović je rekla da se nada da je ova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne stav njegove zemlje, a pogotovo ne Evropske unije.

    “Kako nadmeno, bahato i bezobrazno zvuče njegove izjave i kako je jadno šta su ovi strani namjesnici i diktatori u stanju da kažu ili urade šireći demagogiju i laž da sve to rade da bi nama u BiH bilo tobože bolje. Istina je da nam je od njih, i njihovih akcija bilo sve gore”, konstatovala je Cvijanović.

    Ona je ukazala da treba biti iskren i reći da su oni ozbiljna prijetnja Dejtonskom sporazumu, da se poigravaju međunarodnim ugovorom, ali i sudbinom BiH, a zašto ne reći i da su navijački nastrojeni.

  • Mehmedović napušta SDA i osniva novu stranku

    Mehmedović napušta SDA i osniva novu stranku

    Dugogodišnji visoki funkcioner SDA i poslanik u brojnim sazivima Parlamenta BiH, Šemsudin Mehmedović, na izlaznim je vratima iz stranke.

    Snjim bi, kako saznajemo, trebalo da pođe još nekoliko istaknutih članove te političke partije.

    Odlično obaviješteni izvori portala Srpskainfo otkrivaju da bi Mehmedović odluku o napuštanju SDA trebalo da objelodani najkasnije do kraja sljedeće sedmice.

    Tinjajuće nezadovoljstvo
    Osim njega, prema tvrdnjama naših sagovornika, stranku Bakira Izetbegovića trebalo bi da napusti još nekoliko funkcionera, ali i poslanika koji se nalaze u Parlamentu BiH, kao i Parlamentu Federacije.


    – Šemsudin Mehmedović već dugo je nezadovoljan stanjem u SDA i privatizacijom partije od strane Bakira Izetbegovića. Kap koja je prelila čašu dogodila se na posljednjem Kongresu SDA, sredinom prošlog mjeseca, kada Mehmedoviću nije dozvoljeno da se kandiduje za predsjednika stranke. Mehmedović je čvrsto riješio da ode iz SDA, a njegovim stopama će još nekoliko poslanika i partijskih funkcionera – tvrde izvori Srpskainfo.

    Oni, između ostalog, otkrivaju da bi nova stranka, koja će nositi prefiks “bosanski”, trebalo da bude registrovana najkasnije do kraja januara sljedeće godine, te da će se na političkoj sceni pokušati profilisati kao stranka centra.

    – Mehmedović će zauzeti isti kritičan stav prema Izetbegoviću, Dodiku i Čoviću, a političku saradnju pokušaće da ostvari sa strankama iz opozicije u Republici Srpskoj, kao i političkim snagama u hrvatskom nacionalnom korpusu koje ne podržavaju Čovićev HDZ. Mehmedovićeva nova partija biće prijavljena za učešće na lokalnim izborima sljedeće godine – otkrivaju naši izvori.

    Komentar o ovome pokušali smo dobiti od Šemsudina Mehmedovića, ali se on nije javljao na naše telefonske pozive.

    Mrak im pao na oči
    Politički analitičar iz Sarajeva, Nedžad Latić, za Srpskainfo kaže da se Mehmedović već dugo nalazi na izlaznim vratima SDA i da neće biti pretjerano iznenađen ako uskoro zvanično objavi da napušta tu partiju.

    – Nesuglasice Mehmedovića sa stranačkim vrhom, prije svega sa Bakirom Izetbegovićem, traju već godinama. Nakon što je Bakir na posljednjem stranačkom kongresu dobio treći uzastopni mandat na čelu SDA, bez obzira na katastrofalan izborni poraz, mnogima u toj stranci pao je mrak na oči, ne samo Mehmedoviću – tvrdi Latić.

    Mehmedovićevim najavljenim odlaskom iz SDA, inače, nastavilo bi se rapidno osipanje kadrova u najvećoj bošnjačkoj stranci.

    Oni su otišli
    Prije nekoliko godina SDA je, uz veliku buru, napustio tadašnji stranački potpredsjednik i bivši predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, a malo prije toga iz SDA je izbačen tadašnji federalni ministar unutrašnjih poslova, Aljoša Čampara. Prije šest godina ista sudbina je zadesila i tadašnjeg poslanika u PS BiH Senada Šepića.

    Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković, SDA je napustio u februaru 2018, kao tadašnji premijer Kantona Sarajevo.

    Bivši potpredsjednik FBiH, Mirsad Kebo, SDA je napustio još 2013.

    U aprilu 2021. načelnik opštine Novi Grad Sarajevo, Semir Efendić, podnio je neopozivu ostavku na mjesto člana Glavnog odbora SDA, a kasnije je postao predsjednik SBiH.

    U septembru 2022. stranku je napustio i poznati reditelj Ahmed Imamović.

    Od manje zvučnih imena u posljednje dvije godine iz SDA su isključeni, ili su sami otišli, poslanik u Skupštini BPK i delegat u Domu naroda FBiH Nijaz Musić, vijećnik u Opštinskom vijeću Centar, Velija Katica, te poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo, Mirza Čelik.

  • Vrhovni sud BiH nema podršku poslanika iz Republike Srpske

    Vrhovni sud BiH nema podršku poslanika iz Republike Srpske

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na predstojećoj sjednici razmatraće Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine koji je predložio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma, a sigurno je da taj zakon neće proći, jer neće dobiti podršku Republike Srpske.

    “Zvizdić kao da ne učestvuje u razgovorima partnera na nivou BiH, gdje je dogovoreno da se u okviru Suda BiH osniva apelaciono odjeljenje kako bi se obezbijedila dvostepenost. Sve je usaglašeno, osim sjedišta tog suda i sada on, iz ne znam kojeg razloga, predlaže zakon koji bi bio antiustavan i koji bi uspostavio neki vrhovni sud kao vrhovni autoritet u BiH”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    U samom zakonu koji je predložio Zvizdić navedeno je da razlog za uspostavljanje vrhovnog suda BiH treba razlikovati apelacionu nadležnost drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH i kasacionu nadležnost vrhovnog suda.

    “Na taj način bi se jasno odvojila specifična uloga drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH od specifične uloge vrhovnog suda BiH, koja se odnosi na područje kontrole zakonitosti, primjenu prava i zauzimanje opštih pravnih stavova. Osnivanjem Vrhovnog suda BiH završila bi se piramida pravosuđa u BiH, jer je poznato da sve države regiona, a i najveći dio država EU, imaju poseban vrhovni sud kao trećestepeni organ koji se bavi ujednačavanjem sudske prakse i zaštitom pravne sigurnosti svih građana”, navodi se u obrazloženju zakona o vrhovnom sudu BiH koji je predložio Zvizdić.

    Kojić ističe da ne postoji nikakva mogućnost uspostavljanja vrhovnog suda BiH te da stranka iz koje on dolazi sigurno neće dati podršku.

    “Naša reakcija je jasna, ako on smatra da je potreban vrhovni sud, onda mi smatramo i predložili smo da prestanu važiti Sud i Tužilaštvo BiH”, istakao je Kojić.

    U obrazloženju predloženog zakona, Zvizdić je naveo i da je vrhovni sud jedini način da se kroz ujednačavanje sudske prakse stvori jedinstven pravni prostor.

    “U državi u kojoj paralelno postoje četiri pravna sistema i četiri krivična zakona uspostavljanje jednog vrhovnog suda na nivou države je jedini način da se kroz ujednačavanje sudske prakse stvori jedinstven pravni prostor. Neprihvatljiv je stav da se jednakost građana obezbjeđuje na nivou entiteta. Ustav BiH svim građanima garantuje jednakost pred zakonom, i to je garancija koju mora ispoštovati država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti, kantoni ili Brčko distrikt”, navodi se u obrazloženju i dodaje da je pravna sigurnost i jednakost od suštinske važnosti za prosperitet države.

    Prijedlogom zakona o kojem će raspravljati poslanici navedeno je i da sjedište vrhovnog suda treba da bude u Sarajevu te da predsjednik Vrhovnog suda treba najmanje dva puta godišnje da održava zajedničke kolegijume sa predsjednicima Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Vrhovnog suda FBiH, Vrhovnog suda Republike Srpske i Apelacionog odjeljenja Brčko distrikta.

    “Sigurno mi kao poslanici iz Republike Srpske nećemo takav zakon prihvatiti niti ćemo glasati za njega. Gospodin Zvizdić je dio većine u zajedničkim institucijama BiH i kao takav, ja ne vjerujem da je on ovaj prijedlog usaglasio sa svojim kolegama iz SNSD-a, nego da je to njegov vlastiti prijedlog i vlastita inicijativa. Vjerujem da niko od nas poslanika iz Republike Srpske neće ovo podržati”, rekla je Mira Pekić, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Ona kaže da je čudi to što se u isto vrijeme razgovara o zakonu o Sudu BiH u toj istoj vladajućoj koaliciji, gdje se predviđaju određene izmjene tog zakona, gdje se predviđa, bar ono što smo vidjeli, prenos, određenog dijela nadležnosti, odnosno osnivanje novih sudova.

    “To je ono što me brine, a ova Zvizdićeva inicijativa me uopšte ne brine, to neće proći kod poslanika iz Republike Srpske”, rekla je Pekićeva.

  • Marfi odlazi s mjesta ambasadora SAD?

    Marfi odlazi s mjesta ambasadora SAD?

    Kako nezvanično saznajemo, jutros je među diplomatama u Sarajevu odjeknula vijest o skorom odlasku kući ambasadora SAD Majkla Marfija.

    Proteklih dana u ambasadi je boravio visoko rangirani američki diplomata i bivši ambasador SAD u BiH Erik Nelson, kako bi Marfiju prenio vijest o skorom odlasku kući.

    Da razgovor nije bio nimalo prijatan govori činjenica kako Nelson nije objavio niti jednu fotografiju sa Marfijem.

    Nelson je obavio sastanke sa Marfijevim najbližim saradnicima s ciljem iznalaženja najbolje taktike za saniranje štete nastale neodgovornim ponašanjem i izjavama još kratko aktuelnog ambasadora.

    Fotografija iznad je nastala nakon tog sastanka, a izraz na licima govori kako je i Marfijevim saradnicima očigledno dosta njegove diplomatije slona u prodavnici stakla.

  • Kovačević: Nema pregovora bez zatvaranja OHR-a i odlaska stranih sudija

    Kovačević: Nema pregovora bez zatvaranja OHR-a i odlaska stranih sudija

    BiH ne može napraviti sljedeći korak i otvoriti pregovore o pristupanju sa EU dok ne ispuni svih 14 prioriteta, što podrazumijeva i zatvaranje OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, rekao je delegat u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    Ako nas pitate, to je prioritet broj jedan i treba da uđemo u Parlamentarnu skupštinu BiH i taj posao završimo”, istakao je Kovačević, komentarišući nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH.

    On je rekao da su predstavnici Republike Srpske spremni da u Parlamentarnoj skupštini BiH završe sve, ali da sva pitanja budu stavljena na dnevni red, što podrazumijeva zatvaranje OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    • To je nešto što piše u 14 prioriteta Mišljenja Evropske komisije – naglasio je Kovačević.

    On je istakao da iz Republike Srpske ne postoji nikakav problem da se sve stavi na sto i u Parlamentarnoj skupštini BiH završi sav posao i svih 14 prioriteta.

    • Dobili smo i sada u izvještaju Evropske komisije da će pregovori biti otvoreni onog trenutka kada ispunimo sve što piše u 14 prioriteta. Međutim, čuli smo stav predstavnika sarajevskih ili bošnjačkih političkih stranaka da pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH treba da se riješi dan pred ulazak u EU. Evropska komisija je rekla da tako ne može – naglasio je Kovačević.

    On je ukazao da se u BiH problematizuje sve kada se govori o onome što je ustavna struktura, nadležnosti entiteta i nadležnosti BiH, onoliko koliko ih ima i kako je navedeno u Ustavu BiH.

    Kovačević je rekao da se nedavno objavljeni izvještaj Evropske komisije odnosio na Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i BiH, te da unutar tog konteksta i treba gledati na to pitanje. Prema njegovim riječima, kada se izvještaj Evropske komisije za BiH uporedi sa zemljama kao što su Ukrajina i Moldavija, onda mnogo pozitivnije djeluje za te zemlje.

    • Ali, moramo biti realni, to su zemlje koje ne kontrolišu svoju teritoriju i ne zna se uopšte o kojoj teritoriji je riječ. To su zemlje u kojima do prije pet ili 10 godina nisu ni znali da li uopšte žele u EU ili prema nekoj drugoj strani. Očigledno je da to kod njih zavisi od izbora od izbora. Sada vjerovatno žele u ovim okolnostima da to brzo završe – rekao je Kovačević za BHRT.

    On je naglasio da je BiH uradila mnogo više od Ukrajine, Moldavije i Gruzije zajedno i istakao da za razliku od ove tri zemlje u BiH postoji konsenzus o evropskom putu koji ne zavisi od toga kakvi će biti rezultati izbora.

    • Mislim da je BiH unazad decenijama uradila stvarno mnogo i mnogo više nego brojne zemlje koje su već članice EU poput Rumunije i Bugarske. Uradili smo ogromne stvari i zaboravlja se koliko se BiH promijenila, sistem unutar BiH. Ako pitate nas iz Republike Srpske, mi mislimo da je to u većini slučajeva bilo negativno, ali to su bili zahtjevi EU”, naveo je Kovačević.

    On je naglasio da je BiH decenijama na evropskom putu i ispunjava uslove koji se pred nju postavljaju, ali da su, nažalost, zahtjevi EU najčešće bili takvi da se BiH mijenja, što je, kako smatra, loše.

    • Da li je bilo ili nije bilo dovoljno to su sada već neke druge stvari. Teško je o tome govoriti na pojednostavljen način da li smo zadovoljni ili ne. Bliže sam tome da nisam zadovoljan i da nemamo pretjerano razloga da budemo zadovoljni načinom na koji su nas pozicionirali i tretirali – rekao je Kovačević.

    On je naglasio da u BiH, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, postoji konsenzus svih političkih stranaka u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, u vlasti i opoziciji, da se ide u EU.

    • Boravio sam nedavno u posjeti Evropskom parlamentu i imao razgovore sa poslanicima tog parlamenta, predstavnicima Evropske komisije i Savjeta EU, ali i u parlamentu Belgije. Iz perspektive Belgije BiH je prejednostavna zemlja u kojoj se veoma jednostavno donose odluk – rekao je Kovačević.

    On je naglasio da je, kada je riječ o BiH, neprihvatljivo da stalno postoje zahtjevi da se zemlja centralizuje, dok se u Belgiji, središtu i zemlji u kojoj se nalaze sve institucije EU, odluke donose mnogo teže nego u BiH.

    • EU je, na primjer, željela potpisati sporazum o slobodnoj trgovini sa Kanadom. Svih 27 zemalja članica EU su željele da potpišu sporazum o slobodnoj trgovini sa Kanadom, 26 zemalja je potpisalo i ratifikovalo taj sporazum, u Belgiji je zapelo jer Valonija nije dala dozvolu. Valonija kao jedan entitet nije dala dozvolu da se ratifikuje taj sporazum i cijela EU nije ratifikovala Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kanadom – rekao je Kovačević.
  • Izetbegović: Dodik je procijenio da ovaj put ima partnere sa kojima može završiti ovakvu stvar

    Izetbegović: Dodik je procijenio da ovaj put ima partnere sa kojima može završiti ovakvu stvar

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nakon prve konstituirajuće sjednice nakon kongresa obratio se novinarima.

    Izetbegović je kazao da 50 i više građana čekaju evakuaciju iz Gaze i naveo primjer da su svi građani Hrvatske evakuisani.

    “Insistiramo da se Ministartvo vanjskih poslova aktivira po tom pitanju, njihova objašnjenja pokazuju svu njihovu nesposobnost.” kritikovao je Izetbegović.

    O izvještaju Evropske komisije kazao je da aktuelna vlast nije uspjela.

    “Jasno je i nedvosmisleno da aktuelna vlast nije uspjela obezbjediti potreban napredak u ispunjavanju uvjeta na evropskom putu. Kao što je jasno i da je Evropska komisija potpuno spustila kriterije. Pozivam aktualnu vlast da do naredne sjednice Vijeća EU iskrosite vrijeme za stalne zasjedanja u Vijeću ministara i Pralamentu BiH kako bi se ispunio barem dio kriterija potrebnih za ptvaranje pregovora. SDA će svojim kapacitetom podržati sve što je na evropskom putu. Mislim da se radi o dva ili tri zakona.” kazao je Izetbegović.

    Što se tiče izmjena Izbornog zakona insistiramo da se do kraja godine u najmanju ruku usvoje izmjene zakona koji će osigurati integritet i transparentnost izbornog procesa na lokalnim izborima 2024.

    Izetbegović je govorio i o Ustavnom sudu BiH i reformama na kojima insistira Milorad Dodik .

    “Kada je u pitanju Ustavni sud mislim da se krenulo pogrešnim putem. Nijedan zakon ne regulište funkcionisanje Ustavnog suda BiH jedini zakon je sam Ustav BiH i pravila koji oni dalje donose. Trojka je napravila inicijalnu pogrešku. Dodik je 2015. imao isti zahtjev kao i danas da se ukinu strane sudije i da se unese etnički princip odlučivanja Suda što je najopasnije. Tada je Ustavnopravna komisija PSBIH i Doma naroda PSBIH zaustavila ovo kao neustavno. Dodik je procijenio da ovaj put ima partnere sa kojima može završiti ovakvu stvar. Ne smije biti priče o izmjenama funkcioniranja Ustavnog suda BiH putem zakona, sve mora biti u skladu isključivo sa Ustavom BiH.” rekao je Izetbegović.

  • Dodik: Ljudi poput Komšića uništili svaki rejting BiH; Srpska ponosna na Cvijanovićevu

    Dodik: Ljudi poput Komšića uništili svaki rejting BiH; Srpska ponosna na Cvijanovićevu

    Ljudi poput hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića uništili su svaki rejting BiH. On i dalje pokušava da na svakom mjestu, koristeći priliku u posljednjem mandatu, ocrni Srpsku, poručio je Milorad Dodik predsjednik Srpske.

    To su posljednji trzaji Komšića, kojeg su svi pustili niz vodu, da se dodvori muslimanima, da naknadno dobije neku poziciju. BiH ne može napredovati nikada dok takvi tipovi, koji na račun prevare oduzimaju mjesto legitimnim predstavnicima, ruše osnovne ustavne principe na kojima ona postoji i održava se u ovakvom obliku. To ne doprinosi povjerenju i ova permanentna kriza to jasno pokazuje – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Republika Srpska je, kaže Dodik, ponosna da se na svakom mjestu čuje njen glas i da ima nekoga poput Željke Cvijanović, koja na svakom mjestu razgovara i popravlja ovo što su “ovakvi i slični politički paraziti poput Komšića napravili”.

    • Vidimo da je politička retorika postala nešto što se ocjenjuje ili osporava na nekim važnim sastancima. Danas su važniji sukobi koje gledamo u Ukrajini, pogotovo oni koje gledamo u Gazi. Neki misle da je retorika ta koja treba da se zaustavi – kaže Dodik.

    Poručuje, da Republika Srpska ostaje privržena Dejtonskom sporazumu i da ne prihvata BiH mimo tog sporazuma.

    • Ako je to pogubna retorika za njih, to je neko drugo pitanje. To je stvar političke borbe – poručio je Dodik.
  • Čović: Izmjene Ustava BiH nisu realne, tražimo rješenja u kojima niko neće biti prevaren

    Čović: Izmjene Ustava BiH nisu realne, tražimo rješenja u kojima niko neće biti prevaren

    Sedma proširena sjednica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH održana je danas u Tuzli, a tom prilikom je razgovarano o aktuelnim temama, djelovanju stranke u Tuzlanskom kantonu te položaju Hrvata u toj regiji.

    Neizostavan je bio evropski put BiH, učinjenom u kontekstu ispunjavanja 14 uvjeta, ali i izmjene Izbornog zakona koje su u fokusu.

    HDZ BiH u Tuzlanskom kantonu svojih skupštinskih zastupnika nema, niti načelnika, odnosno gradonačelnika, dok je jedan vijećnik prisutan u Gradskom vijeću Tuzle. Tokom današnje proširene sjednice stranke posebno je akcentirano da kantonalni odbor u narednom periodu realizira nekoliko koraka.

    “Mi želimo potpuno promijeniti koncept djelovanja i vjerujem da će se to vrlo brzo vidjeti. Cilj je da do kraja godine imamo jasnu strategiju kada je riječ o ovom kantonu. Centrala stranke kroz izvršnu i zakonodavnu vlast kroz entitetski i državni nivo treba vrlo jasno predvidjeti sve projekte koji se mogu realizirati na ovom prostoru, bez obzira što nemamo svoje načelnike, gradonačelnike ili predstavnike u kantonalnoj skupštini”, kazao je Čović nakon sjednice.

    Bosna i Hercegovina ove sedmice je dobila uslovno zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Jedan od uslova za naš ulazak u tu zajednicu je i izmjena Izbornog zakona BiH, a Čović je mišljenja da bi dogovor mogao biti postignut do kraja ove godine.

    “Mi ćemo nastojati da do kraja ove godine to pitanje završimo. Čuli ste odgovor prijatelja iz EU. Dali su nam šansu u pregovaračkom procesu, samo moramo ispuniti uvjete, a jedan od njih 14 je i Izborni zakon. Hrvatska strana će na tragu dosadašnjih razgovora, kojih je bilo više, preći na nivo da političke opcije na najvišem nivou sjednu skupa za stol te da se oko toga dogovorimo”, ističe Čović.

    Primarni cilj HDZ-a i HNS-a će, kako je naveo Čović, biti rješavanje pitanja legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH te domovima naroda.

    “Integritet izbornog procesa je jednako važan, ne može se niko krivo predstavljati kroz zborni ciklus i devalvirati proces izbora bez obzira na koji to način radi. Da li ima goreg od predstavljanja u ime nekog naroda, a da vas on nije izabrao. Mi idemo s tom pozicijom, uvjeren sam da ćemo naći rješenje. Naravno, sada ćete čuti različite izjave političkih predstavnika koji zajedno sjede i dogovaraju se. Sada svako traži svoju početnu poziciju”, navodi Čović.

    Uvjerenja je da se politički predstavnici vraćaju na period neumskih pregovora, naglasivši da sada nisu realne izmjene Ustava BiH. Istaknuo je da se vode i razgovori s međunarodnim institucijama koje imaju na neki način u svom planu djelovanja uključenost i pomoć u vezi sa izmjenama navedenog zakona.

    “Ići ćemo s rješenjima koja možemo napraviti, a da ne diramo Ustav BiH, osigurajući da niko ne bude prevaren. Dovoljno je bilo prevara i sada smo svjedoci da u biti ako neko prevari neki konstitutivni narod, prevario je Bosnu i Hercegovinu”, stava je Čović.

    Politički napredak koji je napravljen u proteklih pola godine u kontekstu evropskog puta BiH, lider HDZ-a je ocijenio fenomenalnim. On je podsjetio da su otvoreni skoro svi zakoni koji su sadržati u 14 uvjeta Evropske unije.

    “Dva ili tri su došla u situaciju da se u međusobno uvjetuju, ali smo ih iščistili između sebe, a sa međunarodnim predstavnicima smo uzeli evropske standarde. Došli smo do Izbornog zakona i bez tog paketa mi u konačnici nećemo dobiti do kraja otvorena vrata pregovaračkog procesa i nama je to jasno. Sada je do nas i apsolutno je kazano da lideri moraju odraditi svoj posao”, nastavio je Čović.

    Evropska komisija našoj zemlji je ostavila rok do marta iduće godine, kada će biti donesena odluka o konačnom stavu, a Čović je svim poliitčkim liderima poručio da će biti krajnje naivni ukoliko priliku koja im se pružila ne iskoriste.

    “Imamo dovoljno prostora da vrlo jasno kažemo međunarodnim predstavnicima, posebno uredu visokog predstavnika, da oni nemaju razloga da djeluju, već da mi to trebamo donijeti kroz izmjene Izbornog zakona”, zaključio je Čović.

    Sedmoj proširenoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH u Tuzli prisustvovali su i članovi HDZ-a u Vijeću ministara BiH te Vlade Federacije BiH.

  • Dodik: Srpska želi da na najfunkcionalniji način bude riješeno svako važno pitanje

    Dodik: Srpska želi da na najfunkcionalniji način bude riješeno svako važno pitanje

    Republika Srpska i stavovi Republike Srpske uvijek će biti uvaženi u svemu, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Nijedna odluka ne može se donijeti bez institucija Srpske i to je svima jasno, zato i dolaze ovakve reakcije, rekao je Dodik je za portal Banjaluka.net reagujući na izjavu ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića u kojoj je rekao da “imamo problem u kontroli granica”, te da “entitet može pomagati u kontroli, ali onda kada to država dozvoli”.

    • Republika Srpska želi da zakonski i na najfunkcionalniji način bude riješeno svako pitanje od važnosti za građane. U stvaranju takvog funkcionalnog ambijenta, polazimo od Ustava BiH, Dejtonskog sporazuma i to je jedina stvar koja je bitna. Nikakva naklapanja i populistički izleti kvazistručnjaka ne mogu da izmjene činjenice niti da budu iznad zakona – dodao je Dodik.

    Ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković najavio je da 13. novembra ponovno putuje u Brisel, na poziv visokog predstavnika EU-a za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, a 27. novembra ima i sastanak u Barseloni, te da će imati priliku da čuje šta se sve traži od BiH.

    Konaković je rekao da je priča o Fronteks-u prevažna, te da BiH ima problem u kontroli granica.

    • Znate li da Republika Srpska sa MUP-om Republike Srpske značajno kontroliše granice BiH, jer je Granična policija devastirana, jer nema ljudi, jer je stalno na ispomoći MUP Srpske. Imamo faktičko stanje na terenu koje nam je ostavljeno u naslijeđe i moramo naći rješenje. Dakle, može. Entitet je dio BiH. Može kada država to dozvoli, a ne da to entitet uslovi – naglasio je Konaković.

    Po njegovim riječima, priča o Fronteks-u je kompleksna, nju vodi državna institucija, biće donesena na Savjetu ministara BiH, “a mi procjenjujemo kada ćemo, po potrebi, eventualno angažovati i entitetske bezbjednosne agencije”.

  • Konaković: Moj san je građanska država, jedan predsjednik, bez entiteta

    Konaković: Moj san je građanska država, jedan predsjednik, bez entiteta

    Sa dnevnog reda današnje sjednice Savjeta ministara skinuta je tačka o saradnji sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks), rekao je ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković.

    On je naveo da na današnjoj sjednici nije bilo posebnih zahtjeva, ali da su neke tačke skinute sa dnevnog reda jer nije bilo predlagača.

    Konaković je izjavio novinarima da je priča o Fronteksu kompleksna i da je, kako kaže, dosadno da se kreira narativ da je BiH nešto dala entitetima.

    • Nema priča o entitetskim nadležnostima gdje je BiH nadležna. Država mora koordinisati, mora komunicirati. Znate li kakav problem imamo na kontroli granica? – upitao je Konaković.

    On je dodao da je Granična policija devastirana i da nema ljudi.

    • Imamo faktičko stanje na terenu. Putujem ponovo u Brisel. Tek sada očekujemo konkretne instrukcije, šta je to od kriterijuma što trebamo ispuniti, a nismo ispunili. Čekamo jasne uslove – rekao je Konaković.

    On se osvrnuo i na Izvještaj Evropske komisije i istakao da je vidljiva važnost izmjena izbornog zakonodavstva.

    • U izvještaju Evropske komisije stoji i segment koji se tiče međunarodnih presuda. Od starta insistiramo na tome. Moj san je građanska država, jedan predsjednik, bez entiteta, Čović i Dodik sanjaju druge snove. Nije dobro da ljudima prodajemo snove, nego da se dogovaramo o realnim rješenjima. Sjedimo i razgovaramo i o izbornim zakonima – rekao je Konaković.

    On je naveo da je Savjet ministara danas usvojio prijedlog odluke o utvrđivanju visine osnovice za obračun plata u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH za ovu godinu.

    Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez rekao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH pozitivan i da su vrata EU otvorena za BiH, ali da su ključna tri zakona u vezi sa kojim je potrebno postići dogovor.

    • Kada govorimo o zakonu o sudovima, tu je sporna lokacija gdje će biti viši sud. To je blizu dogovora – rekao je Helez.

    Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edin Forto je, komentarišući izvještaj Evropske komisije, rekao da SNSD i grupa stranaka koje su zastupljene u Savjetu ministara ne kriju da se evroskeptici.

    • Pojedini i premijeri evropskih država, poput Viktora Orbana su takođe evroskeptici. Orban je to nama rekao i u zvaničnoj posjeti. Za Mađarsku nema boljeg sistema. Evroskeptik je i Milorad Dodik. Nema ništa bolje da se nudi od EU. Uprkos, spekticizmu – rekao je Forto.