VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Strateški interes zemalja Zapadnog Balkana članstvo u EU

    Stevandić: Strateški interes zemalja Zapadnog Balkana članstvo u EU

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je danas u Budimpešti da je strateški interes zemalja zapadnog Balkana članstvo u EU, ali da zbog nedostatka jasnog i ujednačenog pristupa, proces pridruživanja zemalja značajno kasni.

    Stevandić je dodao da se čini da je zapadni Balkan često bio žrtva unutrašnjih problema sa kojima se suočavala Unija u ostvarivanju zajedničkih politika, posebno imigracione.

    “Nije nikakva novost da se region zapadnog Balkana, odnosno jugoistoka Evrope, suočava sa mnogim izazovima, a jedan od najozbiljnijih problema koji je, nažalost, ponovo došao u centar pažnje i koji prijeti da ugrozi dostignuti stepen stabilnosti jeste povećan rizik od terorizma, naročito nakon posljednje eskalacije sukoba na Bliskom istoku”, rekao je Stevandić u obraćanju na 11. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope.

    On je dodao da se i prije posljednje eskalacije, Balkan suočavao sa izazovima koje sa sobom nose ilegalne migracije iz Azije i Afrike, prvenstveno zbog opasnosti od dolaska ekstremista, ne samo u region već i u samu EU.

    “Takođe, svjedoci smo i da bezbjednosne agencije pojedinih zemalja članica EU ukazuju na prisustvo nekoliko ekstremističkih grupa u BiH. Pored toga, s obje strane Atlantika pominju se izvještaji koji ukazuju na to da određene terorističke grupe i dalje planiraju moguće napade u BiH. Ovakve, prije svega, zabrinjavajuće informacije jasno ukazuju na ozbiljnost situacije i naglašavaju potrebu za većim zajedničkim angažmanom u suočavanju s ovim izazovima”, rekao je Stevandić.

    On je ukazao da je sam proces proširenja Unije često obilježen nedostatkom ujednačenog pristupa, što kroz jačanje evroskepticizma može otežati ostvarivanje dugoročnih ciljeva poput regionalnog mira, stabilnosti i ekonomskog razvoja.

    “Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s različitim standardima u procesu pristupanja EU, u odnosu na neke ranije, ali i neke sadašnje kandidate. Mišljenja smo da bi fokus EU prije svega trebalo da bude usmjeren ka održivom, stabilnom i ubrzanom razvoju regiona, a ne na političkom uslovljavanju”, istakao je Stevandić.

    On je dodao da eliminisanje dvostrukih standarda postaje ključno da bi pristupanje bilo zasnovano na objektivnim činjenicama, čime bi se osigurala dugoročna stabilnost.

    “Prilagođavanje političkog sistema određene države s ciljem ispunjavanja kriterijuma Unije ne bi trebalo da ugrožava njen ustavni poredak i osnovne vrijednosti, niti temeljne pravne norme njenog postojanja i funkcionisanja. Bosna i Hercegovina, kao složena država sa tri konstitutivna naroda i dva državotvorna entiteta, može postati članica Unije samo kao takva, uz određeno prilagođavanje svog političkog sistema evropskom pravnom nasljeđu”, naglasio je Stevandić.

    On je napomenuo da Narodna skupština Republike Srpske već godinama prilagođava i harmonizuje svoje zakone sa pravnim nasljeđem EU.

    “Dosadašnji pristup Brisela politici integracija nije se pokazao realnim, s jedne strane, zbog nemogućnosti da zemlje Balkana u kratkom vremenskom roku realizuju sve zahtijevane reforme, a s druge strane, zbog kriterijuma pridruživanja, koji su po našem mišljenju često izlazili iz okvira pravnog nasljeđa EU”, naveo je Stevandić.

    On je dodao da geopolitički interesi, koji su prolazni i neujednačeni, ne bi smjeli ugrožavati osnovne vrijednosti EU.

    “EU, kao unija naroda i država, trebalo bi da vodi računa o svojoj raznolikosti, ali istovremeno trebalo bi da poštuje i kulturno nasljeđe i vrijednosti zemalja kandidata. Proces pristupanja ne smije ugrožavati identitet zemalja zapadnog Balkana već, naprotiv, treba pokazati spremnost Unije da uvažava specifičnosti svake zemlje, jačajući tako veze kroz poštovanje kulturne baštine i tradicije koja se razvijala vijekovima”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da ne može primjena jednih vrijednosti ugrožavati druge, poput nacionalnih, tradicionalnih i porodičnih vrijednosti, odnosno da ove vrijednosti ne bi smjele biti žrtvovane u ime novih.

    “Postojanost evropskih integracija kroz uporedno regionalno povezivanje i naročito osjetno poboljšanje životnog standarda građana te poštovanje specifičnosti zemalja predstavljaju dobre osnove za novi zamah u evropskim integracijama i smanjenju evroskepticizma u regionu u narednom periodu”, zaključio je Stevandić.

    Konferenciji prisustvuju i premijer Mađarske Viktor Orban, predsjednik Parlamenta Mađarske Laslo Kever, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, predsjednik Narodne skupštine Srbije Vladimir Orlić, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, predsjednik Narodne skupštine Sjeverne Makedonije Talat DŽaferi, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, predsjednik Donjeg doma Parlamenta Italije Lorenco Fontana, evropski komesar za proširenje Oliver Vahrelji, te brojne zvanice i gosti.

  • “Zablude muslimana o BiH “

    “Zablude muslimana o BiH “

    Poruke vodećih predstavnika Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH nedavno poslane američkim i evropskim kolegama izazvale su histeriju u federalnom Sarajevu.

    Probudile su iskonski sarajevski strah da bi Srbi mogli pronaći platformu za dogovor sa zapadnjacima i uz njihovu pomoć postati dominantni u BiH. Toga se u federalnom Sarajevu boje više nego novih hiljadu dana u okruženju. U vidu reakcija smjenjivale su se uvrede, optužbe, podvale… Na kraju sklopila se samo tužna slika o zabludama muslimana o BiH.

    Zabluda o moći
    Skoro da nema muslimana u BiH koji ne misli da bi Republika Srpska bila vojnički poražena da Amerikanci 1995. nisu “pred Banjalukom zaustavili 5. korpus”. Činjenice i ratni dnevnici govore drugačije. Operacija “Tekbir” tzv. Armije RBiH, 15.6-31.7.1995. godine, izvedena uz pomoć NATO-a radi proboja kroz položaje VRS na sarajevskom ratištu doživjela je pravi debakl i koštala ih je skoro hiljadu života. Istovremeno, tzv. Armija RBiH izgubila je Srebrenicu i Žepu. Republika Srpska tada je značajno teritorijalno prešla 70 odsto predratne BiH. Kontakt grupi to je značilo nastavak rata i još udaljeniji mir.

    U Ženevi 8.9.1995. godine Srbima je ponuđeno priznanje Republike Srpske, ali po teritorijalnom principu 51/49 odsto u korist FBiH. Nakon pristanka veliki igrači preuzeli su rukovođenje terenom da bi stanje doveli u dogovoreni srazmjer. Prvo je krenula akcija “Maestral”, od 8. do 17.9.1995, koja je približno dosegla cilj. Mirotvorci su toliko bili zadovoljni rezultatom da su u Njujorku 26.9.1995. sa priče o granicama prešli čak na dogovaranje prvih demokratskih izbora?! Gledajući svoja, a ne samo američka posla, Hrvati i Srbi, svako za sebe, imali su i svoje planove o izgledu teritorije. Uslijedila je kontraofanziva VRS, a potom i operacija “Južni potez”, od 8. do 11.10.1995. godine.

    Srbi su u Dejton otišli sa kompaktnom teritorijom od Krupe na Uni do Drine i nadom da bi zbog procenta 49 odsto mogli zadržati Brčko i dodati Goražde, a Hrvati sa teritorijom koja ima direktnu vezu od Knina do Jajca i srednje Bosne… Ipak, gospodari sporazuma Amerikanci vratili su Republici Srpskoj Mrkonjić Grad sa okolinom, Brčko je otišlo u arbitražu, a o Goraždu nije bilo ni govora. BiH se našla na dvije kopče – Brčko i Mrkonjić Grad, koje su presjekle sve vitalne komunikacije između nacionalno jednoobrazne teritorije, a Milošević je odustao i od polovine odbranjenog Srpskog Sarajeva.

    Gdje je onda u svemu tome bitna uloga tzv. Armije RBiH, osim u zločinima mudžahedina u Vozući i onim za koje se sudi Atifu Dudakoviću?! Neki je najavljuju u tzv. drugom poluvremenu? Kada god to čujem sjetim se one “filmske” poruke iz fila “Ničija zemlja”. Vojnik tzv. Armije RBiH ostaje da leži na mini i ako se pomjeri leti u vazduh. Priznaćete, nije baš neka optimistična “oskarovska” poruka zagovornicima “drugog poluvremena”.

    Zabluda o značaju
    Ako se Еvropljani na nešto ježe onda je to priča o Bošnjacima kao “bijelim evropskim muslimanima”. Tome sam više puta bio svjedok na raznim evropskim adresama. Еvropljani su tu priču prećutno i mogli da trpe sve dok kao “planetarni” faktor na konferenciji Islamskog foruma Еvrope u Londonu 2005. nije preuranjeno kukuriknuo bivši reis Mustafa Cerić objavljujući “Deklaraciju evropskih muslimana”. Svako ko je zadužen za bezbjednost ЕU deklaraciju je razumio kao poruku da mir u Еvropi zavisi od muslimana, a da su Cerićeve garancije ništa drugo do poruke da se stvari mogu i drugačije okrenuti.

    Dakle, jasna slika odvojenosti muslimana od evropskih vrijednosti, interesa, identiteta i struktura. Teroristički napadi islamista u evropskim glavnim gradovima učvrstili su takav stav. Nedavnim porukama američkim i evropskim kolegama srpski parlamentarci u BiH nisu otkrili toplu vodu o radikalnom islamskom ponašanju, nego je to i Amerikancima i Еvropljanima poznato odavno. Mnogi smatraju da je to i glavni razlog zbog koga Srbima ne daju podršku za samostalnu Republiku Srpsku, a Hrvatima treći entitet. Njima je dejtonska BiH sistem kontrole i kada god Srbi ili Hrvati pokušaju uteći od neželjene uloge kontrolora, dožive da budu disciplinovani i vraćeni na namijenjeni im posao.

    Gradeći ideju o BiH u avnojevskim granicama, muslimani zapravo grade sopstvenu tamnicu. Upravljanje procesima u BiH putem “Jednog glasa iz Republike Srpske” (2011/13) i zadovoljstvo Еvropljana i Amerikanaca u vezi s tim konceptom, svakome pametnom u federalnom Sarajevu trebalo bi da bude dovoljan razlog da shvate kakva su pravila igre i da evropski plan na duže staze dopušta samo dvije opcije – Bošnjake koji su poput Albanaca deislamizovani ili muslimane inkorporisane u Srbe i Hrvate. Naravno da nije namjerno to što je Borislav bio predsjedavajući Predsjedništva BiH kada je Еvropsko vijeće odobrilo status potencijalnog kandidata BiH (2003), što je Nikola potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (2008), što je Dragan predao zahtjev za članstvo BiH u ЕU (2016) i odgovore na upitnik ЕU (2018), što je Milorad predao dodatne odgovore na ЕU upitnik (2019), što je Еvropska komisija pozitivno mišljenje o odgovorima poslala Miloradu (2019) i što je na kraju BiH dobila službeni status kandidata u vrijeme predsjedavanja Željke (2022).

    Spletom okolnosti moglo se tu naći i neko muslimansko ime, ali eto nije. Ide mart 2024. godine kada će predsjedavanje preuzeti Denis Bećirović, francuskog imena i bliskoistočnog prezimena pa ćemo vidjeti da li će mu biti učinjena takva čast. Osim toga, sve dosadašnje reforme umanjile su bošnjačku samostalnost, a Srbima i Hrvatima dale duple komande u BiH. O autoritetu bošnjačkih kadrova u ovom procesu najbolje govori nedavna činjenica da ЕU, čak ni aktuelnoj strukturi koja joj se potpuno podastrla, nije učinila čast da napravi iskorak na ovom putu. Ukrajina i Moldavija ne znaju gdje su im granice, a dobile su pregovore, a Srbija koja ima problem sa separatistima već je zatvorila nekoliko poglavlja. Ministar Konaković kaže da je to zbog ruskog uticaja u BiH preko Republike Srpske? Pa zar je manji ruski uticaj u Ukrajini, Moldaviji ili Srbiji?!

    Zabluda o Srbima i Dejtonu
    Srbi su jedini za koje se sa sigurnošću može reći da ne mrze muslimane. Srbe su kao djecu učili da su muslimani njihovi rođaci čiji su preci radi preživljavanja morali prihvatiti islam kao religiju Osmanlija. Muslimani u BiH nisu predmet srpske mržnje, nego su srpski zid plača pred kojim vijekovima stoje i tuguju zbog toga što im je ropstvo stvorilo narodnu raspolućenost koju svaki sljedeći okupator iskoristi. Sve što Srbi danas rade usmjereno je ka tome da se sa muslimanima nađe zajednički jezik i ostvari trajan mir.

    Dejtonski mirovni sporazum je jedini dokument koji su Srbi i Bošnjaci do sada zajedno potpisali i suludo je odustajati od njega prije nego što se ne dosegne neko bolje rješenje. Izjave o mirovnom sporazumu kao luđačkoj košulji najbolje govore o njihovim autorima. Luđaku svaka košulja smeta, ali jedina koja mu u sumanutom stanju istinski koristi i pomaže jeste ona koja ga sputava da nanese zlo sebi ili drugima. Nije legitimno tražiti da se takva košulja skine, ukoliko su jedini cilj njenog skidanja slobodne ruke kojima se nanosi zlo. Ne može se rušiti Dejtonski sporazum da bi se nastavilo sa zločinačkom i antimirovnom politikom o unitarnoj BiH koja je bila uzrok rata i koja je delegitimisana u Dejtonu. Takvi zahtjevi i jesu stalni uzrok svih problema, a ne reakcija na njih koja dolazi od strane Srba ili Hrvata. Na kraju krajeva, i da smo naivno pomislili da su se odnosi popravili nakon Dejtona razuvjerile bi nas dosadašnje zloupotrebe Ustavnog suda BiH, te aktuelni odnosi prema uzurpatoru Kristijanu Šmitu i politički proces u Sudu BiH protiv predsjednika Srpske. Da o pokušaju otimanja teritorije i imovine i ne pričamo.

    Pogovor
    Ni Srbi ni Hrvate ove zablude ne mogu ukloniti. Ne postoji takvo povjerenje. Ali sudbina je i jednih i drugih da muslimane ili Bošnjake sačekaju sa druge strane mosta mirne budućnosti, kada jednom nađu ili nabasaju na put do njega.

  • Dodik: Sankcije funkcionerima uvedene zbog saradnje sa Ruskom Federacijom

    Dodik: Sankcije funkcionerima uvedene zbog saradnje sa Ruskom Federacijom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su sankcije Amerike koje su uvedene visokim funkcionerima i liderima partija koje čine vlast u Srpskoj pokušaj obezglavljivanja naroda u Republici Srpskoj.

    Korupcija, nepoštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kriminal neka su od obrazloženja za koja nikada nije priložen nijedan dokaz. SAD ne traže dokaze, za presudu je dovoljno označiti metu. I konačno sankcije za lobiranje za sastanke sa predsjednikom Ruske Federacije, i konačno je igra otvorenih karata, rekao je Dodik za Srnu.

    Sve što rade, dodao je on, u stvari rade zbog veza ruskog i srpskog naroda koje su opštepoznate.

    – Ni ogromna stradanja i žrtve, razaranja i ratovi, nisu napravili neprijateljstvo između Srba i Rusa. Neće ni američke sankcije. Ako smo mi pokazna vježba za ostale u svijetu koji bi da sarađuju sa Rusima, neka bude tako. Zar je moguće da su Dodik, Cvijanović, Stevandić, Đokić i ostali sankcionisani krivi, a da ni u čemu nema američke krivice? – istakao je Dodik.

    Ministarstvo finansija SAD uvelo je sankcije ministru industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petru Đokiću zbog, kako je navedeno, potpisivanja sporazuma sa Hrvatskom u vezi sa izgradnjom cjevovoda od ruske rafinerije u Hrvatskoj do Broda, što SAD smatraju “antidejtonskim ponašanjem”.

    Sankcionisano je 10 pojedinaca iz zemalja zapadnog Balkana zbog, kako je uopšteno navedeno, “korupcije i malignog uticaja”.

    Sankcije su uvedene i šefu Predstavništva Republike Srpske u Moskvi Dušku Peroviću zbog “lobiranja za sastanke predsjednika Republike Srpske i Rusije”, i odborniku SNSD u Skupštini opštini Lopare Savi Cvijetinoviću.

  • Crnadak odgovorio Dodiku: Čak i djeca u vrtiću znaju ko je kakav

    Crnadak odgovorio Dodiku: Čak i djeca u vrtiću znaju ko je kakav

    Kod nas se dobro zna ko je lažovčina. Vidjeli smo da čak i djeca u vrtiću znaju ko je kakav.

    Ovo je poručio potpredsjednik PDP, Igor Crnadak, reagujući na izjavu predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD Milorada Dodika da je on (Crnadak) lažovčina, te da nikad nije došlo do tajnog sastanka i dogovora sa Kristijanom Šmitom.

    – Dodik i Kovačević reagovali su na sporazum Šmit-Dodik. Bilo je uvreda, spominjao se Paja Patak i Donald Tramp, ali niko nije demantovao da postoji dogovor – objavio je Crnadak na Fejsbuku.

    Takođe, dodao je, nisu objasnili ni otkud Kristijan Šmit na RTRS.

    – Nema potrebe za nervozu, brzo ćemo sve znati. Na primjer, uskoro će sjednica Narodne skupštine, pa ćemo vidjeti hoće li Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske biti na dnevnom redu – poručio je Crnadak.

    Podsjećamo, potpredsjednik PDP juče je objavio “pet elemenata” navodnog dogovora koji je postignut na tajnom sastanku, koji se, prema njegovim riječima, dogodio između Milorada Dodika i Kristijana Šmita.

  • Karan: Niko nikad neće uhapsiti predsjednika Srpske

    Karan: Niko nikad neće uhapsiti predsjednika Srpske

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da niko nikada neće uhapsiti predsjednika Srpske zato što je obavljao svoj ustavni posao.

    Predsjednik Republike Srpske je samo radio svoju ustavnu zadaću, a MUP Srpske štiti ustavni poredak i ustavne institucije Republike Srpske, rekao je Karan. On je istakao da je postupak koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske klasičan primjer rušenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.

    – Sudi se predsjedniku Republike Srpske za nešto što nije krivično djelo, a koje je kao takvo ustanovio neko ko ne može donijeti zakon, a pogotovo izmjene Krivičnog zakona BiH. Ovo je ustavnopravno nasilje – rekao je Karan za RTRS.

    Da je BiH normalna zemlja i da ima normalne pravosudne institucije, kaže Karan, onda bi bio uhapšen Kristijan Šmit ne zato što radi na crno, već zato što svojim djelovanjem ruši ustavni poredak i postaje glavni faktor nestabilnosti i narušavanja bezbjednosti u BiH. Govoreći o situaciji u BiH 28 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Karan je rekao da u BiH i dalje postoji kontinuitet razgradnje tog sporazuma.

    – Nasilnim putem, uz pomoć međunarodne zajednice i Kancelarije OHR, svih visokih predstavnika i onih koji to nisu, ruši se dejtonska BiH, a to je vrlo opasan proces. Zbog dalje tendencije tog rušenja, budućnost BiH u ovom ustavnopravnom i političkom smislu nije izvjesna – rekao je Karan.

    On je naveo da dejtonski Ustav nije promijenjen, osim Amandmana 1 o Brčko distriktu, ali da je njegova stvarnost drastično promijenjena na silu neustavnim i nepravnim putem.

    Karan je ukazao da je konceptualna ključna razlika u poimanju cjeline Dejtonskog sporazuma i današnje BiH u Republici Srpskoj i Federaciji BiH najvidljivija na proslavi 25. novembra Dana ZAVNOBIH kojeg u FBiH oblježavaju kao takozvani dan državnosti, dok se u Srpskoj slavi 21. novembar – Dan Dejtonskog sporazuma.

    – Konceptualna razlika se odnosi u tome da se tamo negdje smatra da postoji kontinuitet Socijalističke Republike BiH, dok mi u Republici Srpskoj smatramo da je raspadom bivše Jugoslavije nastala BiH kao nova država koja je prvi put dobila svoju državnost 21. novembra 1995. Godine – istakao je Karan.

    On je rekao da je punu državnost BiH dala Republika Srpska dajući joj dio svog unutrašnjeg suvereniteta u korist spoljnog suvereniteta, ističući da današnja BiH ima isključivo međunarodni spoljni suverenitet kao složena federalna zajednica, dok su Srpska i FBiH, kao federalne jedinice, dobile međunarodno priznanje koje nosi puni unutrašnji subjektivitet i suverenitet.

    – ZAVNOBIH ne može biti kontinuitet BiH, Socijalistička Republika BiH se raspala. Na bazi toga i prava na samoopredjeljenje je nastala Republika Srpska – rekao je Karan.

    Dodao je da su u procesu silnog, nezakonitog i nedejtonskog prenošenja i otimanja nadležnosti Republike Srpske htjeli oteti i njenu policiju koja je ključni stub Srpske, a sada spremaju posljednji udar na otimanje imovine.

    – Snaga institucija Republike Srpske nije tada to dozvolila, a neće ni danas ni sutra – poručio je Karan.

  • Ko je kriv što u Mostaru neće biti ćirilice

    Ko je kriv što u Mostaru neće biti ćirilice

    Odluka Gradskog vijeća Mostara da odbaci inicijativu da se na tablama ulica u tom gradu, pored latinice nađe i ćirilica, predstavlja nastavak stravične diskriminacije Srba i žestoki šamar koji je Čovićev HDZ “odvalio” svojim partnerima iz SNSD.

    Ovo za Srpskainfo tvrde predstavnici Koordinacije mostarskih Srba, komentarišući posljednju odluku vlasti u Mostaru kojom je odbijen amandman Kluba Srba u Gradskom vijeću da se na uličnim tablama nađe i ćirilica.

    Inače, navedeni amandman predložio je odbornik SNSD i zamjenik predsjednika Gradskog vijeća, Velibor Milivojević, a zanimljivo je da su njegovu inicijativu, osim tri srpska odbornika, masovno podržali i bošnjački odbornici, njih 12. Međutim, svi predstavnici hrvatskih stranaka, među kojima je najviše onih iz HDZ BiH Dragana Čovića, prilikom glasanja bili su uzdržani, tako da amandman nije prošao.

    Primjer Banjaluke
    – Nažalost, Mostar je juče odbio da izgled tabli na kojima pišu nazivi ulica izgleda slično kao što je to u Banjaluci, jedinom gradu u BiH koji ima nazive ulica ispisane na dva pisma. Amandmanom, u skladu sa Ustavom BiH o pravu na korištenje zvaničnih jezika i pisama i Zakonom o saobraćajnim znacima, na pripremljenu odluku Gradske uprave tražio sam da bar ulice u užoj gradskoj zoni budu ispisane na dva pisma – izjavio je šef mostarskog SNSD Velibor Milivojević nakon glasanja u Gradskom vijeću.Predsjednik Koordinacije mostarskih Srba, Dušan Golo, za Srpskainfo naziva “tragičnim” to što je SNSD u Mostaru od svojih koalicionih partnera iz HDZ, kako kaže, dobio “korpu”.

    – Ono što je najtragičnije jeste to da je upravo zahvaljujući Milivojevićevom glasu u Gradskom vijeću Mario Kordić iz Čovićevog HDZ izabran za gradonačelnika Mostara. Valjda je ovo način kako se HDZ zahvaljuje SNSD na toj podršci – kaže Golo.Odbijanje predstavnika HDZ da glasaju za to da se na tablama mostarskih ulica nađe i ćirilično pismo, Golo ocjenjuje kao nastavak diskriminacije rijetkih preostalih Srba u tom gradu. Prema njegovim riječima, taj proces već dugi niz godina može se otvoreno nazvati etničkim čišćenjem.

    Etničko čišćenje
    – I ovo malo preostalih Srba nemaju nikakva prava, za njih nema posla, pa nas je svakim danom sve manje. Ovo se zaista može nazvati etničkim čišćenjem Srba u Mostaru. Najtragičnije je da se SNSD nalazi u koaliciji s HDZ, koji je glavni krivac za ovakvo stanje. Ne vidim neke oštre reakcije iz vrha SNSD na ovakvo ponašanje njihovih partnera. Reaguju samo nižepozicionirani stranački funkcioneri, a moje mišljenje je da bi predsjednik SNSD prvi trebalo da o ovim stvarima razgovara s liderom HDZ – smatra Golo.

    Inače, vrijedi podsjetiti da u Mostaru i dalje u praksi nije provedena odluka koju je Gradsko vijeće formalno, nakon snažnog međunarodnog pritiska, donijelo još prije godinu i po dana, a tiče se izmjene naziva ulica koje nose imena ustaških zločinaca iz Drugog svjetskog rata.

    Iako su odluku mostarskog Gradskog vijeća o promjeni naziva ulica Mile Budaka, Rafaela Bobana, Jure Francetića, Đure Spuževića, Vokića i Lorkovića, te Ive Zelenike, u julu 2022. pozdravili Kristijan Šmit, ambasadori SAD i Velike Britanije u BiH, šef Delegacije EU Johan Satler, kao i predstavnici jevrejske zajednice i antifašističkih udruženja, ta odluka još nije primjenjena.

    Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013, u Mostaru je živjelo samo 4.000 Srba, za razliku od predratnih 24.000.

  • Kovačević: Crnatkova “glupost u šest tačaka”

    Kovačević: Crnatkova “glupost u šest tačaka”

    Kultni film Lordana Zafranovića “Okupacija u 26 slika” je manje apstraktan od današnjeg djela Igora Crnatka “glupost u šest tačaka”, istakao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    Raspisao se jadan Crnadak i uspio smisliti čak šest notornih gluposti, sve ne bi li nekako prikrio tri notorne činjenice: 1. Šmit za predsjednika PDP-a kaže da su prijatelji, 2. Šmit tvrdi da su ljudi iz PDP-a od njega tražili da smijeni legalno izabranog predsjednika Republike Srpske i 3. sa Šmitom su se u Republici Srpskoj sretali samo ljudi iz PDP-a. Pametnom dosta – napisao je Kovačević na društvenoj mreži “Iks” povodom najnovije objave Crnatka na svom profilu Fejsbuku u vezu sa navodnim sastankom predsjednika Srpske Milorada Dodika i Kristijana Šmita.

    Crnadak je naveo da je objavio na svom profilu, kako kaže, “glavne elemente dogovora Dodik-Šmit”, onako kako ih je dobio.

  • Milan Radović napustio SDS

    Milan Radović napustio SDS

    Milan Radović, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, iščlanio se danas iz ove stranke.

    Ova informacija je potvrđena iz Gradskog odbora SDS-a Banjaluka.

    Kako je rekao Željko Raljić, predsjednik SDS-a Banjaluka, Radović se u toku dana iščlanio iz stranke, a tome svjedoči i ispisnica iz stranke.

    On je za ATV kratko naveo da napušta stranku i politiku uopšte.

    “Više neću biti politički aktivan što znači da mi nije namjera da prelazim u neku drugu političku organizaciju”, rekao.

    Naglasio je da će se posvetiti privatnim poslovima i porodici.

    “Posvetiću se svom privatnom biznisu i porodičnim obavezama. Takođe, obzirom da sam doktor ekonomskih nauka, vjerovatno ću se angažovati i na fakultetu”, zaključio je Radović.

  • Crnadak: Pogledajte šta su tajno dogovorili Dodik i Šmit

    Crnadak: Pogledajte šta su tajno dogovorili Dodik i Šmit

    Igor Crnadak, potpredsjednik PDP objavio je informacije o, kako tvrdi, susretu i dogovoru predsjednika RS Milorada Dodika i visokog predstavnika Kristijana Šmita.

    “Za razliku od brojnih drugih, ova informacija nije paušalna, sastoji se od konkretnih stvari, provjerljivih u veoma kratkom roku. Zato sam odlučio da javno objavim glavne elemente dogovora Dodik-Šmit, onako kako sam ih dobio”, naveo je Crnadak na svom Fejsbuk profilu.

    “Dodik i SNSD će postepeno ublažiti retoriku i započeti “otopljavanje” atmosfere u Republici Srpskoj prema Šmitu. U tom cilju Šmit će gostovati na RTRS, što je već realizovano. Funkcioneri SNSD će serijom izjava stvarati ambijent da je Šmit realnost koja se mora uvažiti, što je već započelo izjavom Srđana Mazalice da “ne priznajemo Šmita, ali se ne možemo boriti protiv nečega što je faktičko stanje”, ističe Crnadak.

    Kako kaže, na taj način funkcioneri SNSD će kontinuirano, iz dana u dan, privikavati javnost u Republici Srpskoj na “novu realnost”, kako iznenadno priznavanje i prihvatanje Šmita ne bi izazvalo šok i uznemirenost u Srpskoj.

    “Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji je Vlada Republike Srpske povukla sa dnevnog reda pretposlednje sjednice Narodne skupštine, neće biti vraćen u proceduru i neće biti usvojen. Dodik je dobio obećanje da neće biti presuđen u procesu koji se vodi protiv njega, odnosno da mu neće biti izrečena mjera zabrane političkog djelovanja”, naglasio je i dodao:

    “Dogovoreno je da neće biti tehničkih izmjena izbornih pravila do kraja godine, odnosno uvođenja skenera i drugih predloženih mjera za obezbjeđivanje poštenih izbora, čime će se SNSD omogućiti da i dalje manipuliše izbornom voljom građana.”

    Inače, predsjednik Srpske Milorad Dodik danas je izjavio da je laž da se sastao sa Šmitom.

  • Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja

    Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će budžet za narednu godinu biti usvojen u decembru, te da neće biti restrikcija nikakvih davanja kada je riječ o ličnim primanjima, platama i penzijama.

    Dodik je napomenuo da će penzije morati da se usklade sa prosječnom platom koja u Republici Srpskoj nesumnjivo raste.

    “Pokušaćemo da održimo ovaj nivo ekonomije, da našu likvidnost budžeta garantujemo kroz prilive koji će omogućiti da servisiramo sve naše obaveze i da održimo taj rejting koji je Republika Srpska pojačala”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je Republika Srpska svoj kreditni rejting povećala sa B na B plus, što ukazuje na rast.

    Dodik je rekao da je Srpska politički i institucionalno stabilna i da nema izazova koji bi mogli ovo da ugroze, ističući da je postojeći bruto domaći proizvod od 14,5 do 15 milijardi KM.

    “Globalna kretanja utiču na svijet i remete oblasti energetike i ekonomije, a sve se rezultuje na neke procese koji su važni za Srpsku, što znači da je ova godina bila prilično izazovna”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će Srpska ovu godinu završiti u skladu sa planom i neće biti ekonomskih rezova, odnosno smanjenja.

    On je dodao da je Srpska jedna od najmanje zaduženih u regionu od 30 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko ispod propisanog nivoa EU od 60 odsto.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska će nastaviti da raste, bez obzira na usporenje ekonomija Zapada.

    “Razgovaraćemo ovih dana sa privrednicima. Predviđen je dijalog socijalnih partnera koji nije u posljednjih nekoliko godina imao rezultata, ali sada želim da moj prijedlog o najnižoj plati bude polazna osnova za razgovore. Uvažiću sindikalne i stavove poslodavaca. Niko ne isključuje poslodavce, ali ima devijacija i ne može se reći da prigovori sindikata nisu tačni, odnosno da se dobit koristi za crne isplate kako bi se izbjeglo uplaćivanje doprinosa”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u građenju sistema svi moraju biti odgovorni i da se mora imati svijest radnika i poslodavaca kada je riječ o isplati plata u kovertama.

    Kada je riječ o stranim ulaganjima, Dodik je najavio u narednih nekoliko mjeseci otvaranje dvije fabrike u Laktašima, njemačke i slovenačke, gdje će biti ukupno zaposleno oko 1.300 radnika, ali je ukazao da u Srpskoj postoji problem nedostatka industrijskih radnika.