Kategorija: Politika

  • Dodik: Dok je Helez ministar, niti jedna odluka iz sektora odbrane neće proći Savjet ministara

    Dodik: Dok je Helez ministar, niti jedna odluka iz sektora odbrane neće proći Savjet ministara

    Predsjednik RS Milorad Dodik je rekao da niti jedna odluka iz sektora odbrane neće proći Vijeće Ministara BiH, sve dok je Zukan Helez ministar, a u tome mu podršku pružio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

    Dodik je rekao da se diglo mnogo prašine oko Helezovih izjava.

    • Kako je moguće da neko ko je na tako važnom mjestu, predsjednici spoljnopolitičkog odbora lažu – upitao je Dodik i dodao da je riječ o notornoj laži.

    Dodik je istakao da je nepoznato šta je Helez mislio, kao i da nema namjeru njime se baviti.

    • Ali, javno ću reći pošto poznajem zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara Stašu Košarca, nijedna odluka na Vijeću ministara koja je vezana za odbranu neće proći dok je on ministar – istakao je Dodik, dodavši da je Košarac član njegove stranke SNSD.
  • Cvijanović: Ne mogu prihvatiti čestitke povodom 25. novembra, zagovaram jednak tretman oba entiteta u vezi sa njihovim praznicima

    Cvijanović: Ne mogu prihvatiti čestitke povodom 25. novembra, zagovaram jednak tretman oba entiteta u vezi sa njihovim praznicima

    Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović uputila je dopis zvaničnicima koji su joj čestitali 25. novembar, takozvani “dan državnosti BiH”, u kojem je istakla da njena nepokolebljiva posvećenost zastupanju interesa stanovnika Republike Srpske proizlazi iz priznanja i poštovanja događaja i praznika priznatih okvirom pravnog sistema tog entiteta zbog čega je, nažalost, u nemogućnosti prihvatiti čestitke povodom ovoga konkretnog datuma.

    • Čvrsto sam uvjerena da su vaše čestitke proizašle iz iskrene želje i dobre namjere što duboko cijenim. Međutim, dok čitam čestitke izražene u vašim pismima osjećam potrebu da se detaljnije osvrnem na njihovu suštinu. Kao što ste možda već upoznati, BiH nije usvojila jedinstveni zakon o praznicima. Umjesto toga, praznici se određuju i obilježavaju na osnovu zakona koje su propisali odgovarajući entiteti, Republika Srpska i FBiH, kao i Brčko Distrikt. Ovaj jedinstveni pristup rezultira različitim praznicima koji su primjenjivi na različitim teritorijama unutar naše zemlje, rijetko se poklapajući na nivou cijele zemlje – pojasnila je Cvijanović.

    Srpski član Predsjedništva BiH zamolila je za razumijevanje i podršku kako bi se čestitke ili zvanična priznanja upućivala samo za praznike koji su priznati unutar konkretne teritorije.

    • Zbog svega navedenog, nažalost, ne mogu prihvatiti čestitke povodom ovog specifičnog datuma, 25. novembra. Važno je suzdržati se od čestitanja praznika koji ne postoje ili nisu priznati u određenim dijelovima BiH – naglasila je Cvijanović.

    Istakla je da istovremeno snažno zagovara jednak tretman oba entiteta u vezi sa njihovim odgovarajućim praznicima, i vjeruje da će izraženo poštovanje prema raznolikosti prazničnih obilježja u BiH biti primjer za mnoge.

    • Takođe, uvjerena sam da neće biti odstupanja od ovakvog pristupa, budući da bi takvi postupci nenamjerno mogli izmijeniti istorijske narative ili nametnuti neželjene spoljne vrijednosti i perspektive – navela je Cvijanović dodavši da stoji na raspolaganju za sva dodatna pojašnjenja.
  • Košarac: Očekujem hitnu sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora, Helez mora odgovarati za neistine

    Košarac: Očekujem hitnu sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora, Helez mora odgovarati za neistine

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac izjavio je da očekuje od predsjedavajuće Borjane Krišto da u najkraćem roku sazove hitnu sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora povodom tvrdnji ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza o postojanju vojih kampova i paravojnih formacija u Republici Srpskoj.

    Košarac je podsjetio da je Obaveštajno-bezbjednosna agencija BiH danas potvrdila da u Srpskoj ne postoje vojni kampovi i paravojne formacije, te da je informaciju o tome proslijedila predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto.

    • Nakon što sam prošle sedmice od predsjedavajuće Krišto zatražio da zakaže hitnu sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora, ponovo je javno pozivam da to učini u najkraćem mogućem roku. Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez ne govori istinu i mora snositi odgovornost za plasiranje netačnih i neprovjerenih bezbjednosnih informacija – poručio je Košarac, koji je i član Izvršnog obavještajnog odbora.

    On je naglasio da će Helez morati svoje tvrdnje da dokazuje i pred pravosuđem, budući da je Tužilaštvo BiH formiralo predmet o ovom slučaju.

    • Očekujem ozbiljan pristup i reakciju pravosudnih institucija, jer je apsolutno neprihvatljivo da bilo ko, a kamoli ministar odbrane jedne zemlje u javnost iznosi takve nebuloze i neistine, ugrožavajući stabilnost i unoseći nemir među građane – istakao je Košarac na svom Instagramu.
  • Dodik: Konaković, Nikšić i Forto došli u Banjaluku da provociraju

    Dodik: Konaković, Nikšić i Forto došli u Banjaluku da provociraju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izizjavio je da za njega ništa ne znači 25. novembar i da su Elmedin Konaković, Nermin Nikšić i Edin Forto došli u Banjaluku da provociraju.

    Dodik je naveo da im se ništa nije desilo u Banjaluci, da niko nikoga nije napao i da su nepozvani gosti doživjeli zviždanje.

    Dodik je konstatovao da u Banjaluci nije organizovan nikakav skup već da su tamo spontano okupili borci, invalidi koji su stvarali Republiku Srpsku, a ne ZAVNOBiH.

    • Oni su tamo došli da provociraju i ja sam učinio ozbiljan napor da im se tamo ništa ne desi i ponosan sam na to što im se ništa nije desilo. Zar je problem to što nisu dočekani sa crvenim tepisima – istakao je Dodik.

    Dodik je upitao da li je ijedna institucija na nivou BiH odlučila da je 25. novembar praznik BiH.

    • Nema zakona i nema odluke. Nisam ni ja došao u Sarajevo i pravio gluposti 9. januara – rekao je Dodik novinarima.

    Dodik je konstatovao da iz Republike Srpske nisu rekli da taj njihov navodni praznik ne slave u Sarajevu, Vogošći ili po Federaciji, ali da ga u Republici Srpskoj neće slaviti.

    • Pošto znaju taj naš stav, počeli su da provociraju i da dolaze – ponovio je Dodik.

    Dodik je ponovio da nema ZAVNOBiH-a bez AVNOЈA, niti ima BiH bez dejtonskog Ustava.

    • Za nas je prihvatljiva dejtonska BiH, a ne ova. Ne možete nametnuti praznik koji ne postoji i u BiH nema nijednog praznika osim Nove godine, a to Federacija BiH utvrđuje svojim aktom, a mi svojim. Nećemo dopustiti da nas neko provocira – poručio je Dodik.

    Dodik je dodao da će narednih godina još snažnije osporavati nepostojeće praznike.

    • U Sarajevu je postojala ulica Vojislava Kecmanovića predsjednika ZAVNOBiH-a, a sada je nema. Ako ste ukinuli ulicu, koliko onda držite do zasjedanja koje je on vodio – istakao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je konstatovao da BiH nije ono što hoće FBiH.

    Dodik je napomenuo da su i poruke američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija koje je juče uputio iz Mrkonjić Grada, uz tvrdnje da je tu održano zasjedanje ZAVNOBiH-a, upućene ispred pogrešne kuće.

    • Ono što stoji iza njega nije ta zgrada. Zar mi njemu osporavamo 4. juli. Ne osporavamo, a oni nama osporavaju 9. januar, a hoće da nam nametnu 25. novembar koji mi ne prihvatamo – poručio je Dodik.
  • Mazalica odgovorio Marfiju: Zašto obmanjujete i iznosite neistine o zemlji u kojoj ste gost?

    Mazalica odgovorio Marfiju: Zašto obmanjujete i iznosite neistine o zemlji u kojoj ste gost?

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica, odgovorio je američkom ambasadoru Majklu Marfiju koji je juče iz Mrkonjić Grada uputio čestitke za dan, koji Srpska ne priznaje.

    Marfi je to učinio iz mjesta gdje su u proteklom ratu počinjeni stravični zločini nad Srbima.

    • “Danas, kada Bosna i Hercegovina obilježava”… Ne obilježava! Da li je praznik definisan zakonom? Nije, i vi to dobro znate. Zašto obmanjujete i iznosite neistine o zemlji u kojoj ste gost? Miješate se u unutrašnje stvari grubo kršeći njene zakone, navodeći nešto što u njima ne postoji? – naveo je Mazalica na Iksu.
  • Kovačević: Nema ZAVNOBiH-a bez AVNOЈ-a, kao što danas i u budućnosti nema BiH bez Dejtona

    Kovačević: Nema ZAVNOBiH-a bez AVNOЈ-a, kao što danas i u budućnosti nema BiH bez Dejtona

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je da ne postoji dan državnosti BiH.

    • Prvog marta ste, gospodo, proglasili nezavisnost od ZAVNOBiH-a. Nema ZAVNOBiH-a bez AVNOЈ-a, kao što danas i u budućnosti nema BiH bez Dejtona – napisao je Kovačević na društvenoj mreži Iks.

    On je podsjetio da BiH nema praznike i neće ih ni imati sve dok ne bude postignut konsenzus svih i usvojen zakon u Parlamentranoj skupštini BiH.

  • Imunitet čuva institucije; U pripremi novo zakonsko rješenje u Republici Srpskoj

    Imunitet čuva institucije; U pripremi novo zakonsko rješenje u Republici Srpskoj

    Visoki predstavnik Pedi Ešdaun stavio je 2002. godine van snage u Republici Srpskoj Zakon o imunitetu, a onda i nametnuo svoju verziju kako bi ostavio prostora da se protiv nekih od najviših zvaničnika, prije svega onih politički neposlušnih, može pokrenuti sudski postupak kao jedna vrsta kazne.
    Kaže ovo za “Glas Srpske” advokat Milan Petković navodeći kako je to najvjerovatnije bio jedan od glavnih motiva Ešdauna kada je 2002. godine odlučio da nametne zakon prema kom imunitet od krivičnog gonjenja imaju samo poslanici, ali ne i drugi zvaničnici koje su građani izabrali na izborima.

    – Vjerujem da je on tada taj zakon, u tom obliku, nametnuo kako bi što više ograničio i kontrolisao rad najviših zvaničnika Republike Srpske. Donošenjem novog zakona to moramo ispraviti – istakao je Petković.

    Kategorično tvrdi da Republika Srpska ima pravo i nadležnost da donese zakon o imunitetu i uredi ovu oblast kako smatra da je najbolje, a da bude u skladu sa pravnim poretkom Republike Srpske, ali i BiH.

    – U pravu je sve dozvoljeno, osim onog što je zabranjeno, a kako nijednim aktom nije zabranjeno da neko lice ima­ imunitet, onda nema nikakvih pravnih prepreka da se donese jedno ovakvo zakonsko rješenje kojim će imunitet biti dat i predsjedniku Republike, ali i nekim drugim visokim zvaničnicima Srpske kako bi se zaštitile funkcije koje obavljaju, ali i same institucije. Pravno je logično da predsjednik Srpske ima imunitet, jer je on biran od strane građana na izborima, baš kao i narodni poslanici. Zbog čega bi poslanici imali imunitet, a predsjednik ne, kao što je sada slučaj – poručio je Petković podržavajući inicijativu koju je pokrenuo predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić koji je izjavio kako je priprema ovog zakonskog dokumenta završena, te da bi se uskoro mogla naći pred poslanicima.

    Obrazlažući zbog čega se odlučio na ovaj korak, predsjednik najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Srpskoj rekao je kako se to radi da bi se, prije svega, zaštitile sve institucije koje u praksi sprovode odluke usvojene u Narodnoj skupštini. Kako je istakao, na ovaj način će se spriječiti svi budući pokušaji vođenja montiranih sudskih procesa protiv zvaničnika Republike Srpske, kao što je trenutno slučaj kada je u pitanju predsjednik Milorad Dodik.

    – Nije normalno da svi poslanici imaju imunitet, a predsjednik Srpske, ministri ili, recimo, direktor “Službenog glasnika” nemaju. Mi ćemo sada pripremiti zakon o imunitetu i izglasati ga u Narodnoj skupštini. I imaće imunitet i oni koji sprovode odluke. I tako će biti zaštićeni svi, a i predsjednik Dodik, jer može biti još procesa protiv njega – naveo je Stevandić dodajući da će se ući u ovu proceduru jer nigdje u Ešdaunovoj odluci iz 2002. godine ne stoji da vlasti Srpske to ne mogu učiniti.

    Odluka iz 2002.

    Prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. Ešdaun je u oktobru iste godine nametnuo tri odluke o imunitetu u BiH, odnosno po jednu za entitetske, te zajednički nivo vlasti. Prema ovim odlukama od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni su poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH.

  • Mihajilica poslao zahtjev MUP Srpske

    Mihajilica poslao zahtjev MUP Srpske

    Činjenica da je Informacija o stanju bezbjednosti u Republici Srpskoj posljednji put razmatrana prije više od sedam godina, tačnije 6. aprila 2016. godine, zaista je šokantna i postoji hitna potreba da se ovo pitanje razmatra u našem najvišem zakonodavnom tijelu.

    Rekao je ovo Milanko Mihajilica, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske uputio zahtjev da se Odboru za bezbjednost NSRS i Narodnoj skupštini dostavi informacija o ovoj temi.

    Tokom ovih sedam godina, a i danas, aktuelne su mnoge bezbjednosne teme, a narodni poslanici već dva saziva NSRS nisu dobili informacije i razmatrali stanje bezbjednosti. Obzirom na aktuelna bezbjednosna kretanja, u zemlji, regionu i svijetu, neophodno je da se o tome raspravlja. Imamo potencijalnu novu migrantsku krizu, aktuelizovano je pitanje izbjeglica iz Palestine, a potrebno je govoriti o borbi protiv terorizma, kriminala, korupcije, o tome da najviši zvaničnici Republike Srpske i BiH u javnosti govore o prisluškivanju opozicije i novinara, postojanju paravojnih i parapolicijskih struktura, paradžemata, kampova za obuku. Trebamo raspravljati i o kadrovskoj, stručnoj i materijalnoj popunjenosti i opremljenosti Ministarstva unutrašnjih poslova i eventualnim unapređenjima zakonskih rješenja – kaže Mihajilica.

    Ističe da smo se suočavali sa mnogim bezbjednosnim izazovima tokom prethodnih sedam godina, a NSRS nije imala priliku da ih razmatra.

    – Potrebu da se o stanju bezbjednosti više raspravlja i da informacija dođe pred najviše zakonodavno tijelo najbolje oslikavaju nedavni slučajevi pedofila koji bježi iz suda u Banjaluci i izvjesnog Kineza koji bježi iz zatvora u Trebinju. Kriminalci ovdje više ne bježe sa mjesta zločina, nego iz prostorija punih policije, što je samo po sebi alarmantno – poručio je Mihajilica.

  • Kalabuhov o situaciji u BiH

    Kalabuhov o situaciji u BiH

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da nepriznavanje legitimiteta visokog predstavnika ne može biti osnov za sudski postupak u Sudu BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, te istakao da su prisutni pokušaji Zapada da uruši Dejtonski mirovni sporazum.

    Kalabuhov je za RTRS rekao da je razlog za vođenje takvog procesa protiv predsjednika Srpske i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića iracionalan jer predsjednik Srpske radi u skladu sa Ustavom Srpske.

    Ruski diplomata je ukazao na to da su prisutni pokušaji Zapada da uruši Dejtonski mirovni sporazum i pokušaji nepravilnog tumačenja tog sporazuma, za šta je najfrapantniji primjer nametanje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN.

    Uloga OHR
    Kalabuhov je istakao da je stav njegove zemlje, kao jednog od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je taj sporazum osnov za traženje kompromisa na osnovu kojeg će biti vođen dijalog.

    – Dejtonski sporazum nije idealan, ali je potrebno koristiti sve mogućnosti koje nudi ovaj dokument kako bi se u BiH došlo do situacije prihvatljive za sve, bez nametanja i diktata spolja. Glavni zadatak je pretvoriti Dejtonski sporazum iz uvezenog proizvoda u domaći – rekao je Kalabuhov.

    On je ukazao na to da OHR ne treba da se bavi evropskim integracijama BiH, već je to pitanje dogovora unutrašnjih faktora u BiH.

    – Uloga pravog visokog predstavnika bila bi da se sprovede ono što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a da se potom domaći lideri i stranke dogovore o spoljnopolitičkim prioritetima BiH – istakao je Kalabuhov.

    On je rekao da balkansku turneju generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga tumači kao želju da se cijeli Balkan pokrije prisustvom te alijanse, koju Rusija smatra agresivnim blokom.

    – To je instrument SAD za upravljanje Evropom. Zapravo, suština evroatlantskih integracija je to da se svaka država mora odreći suvereniteta u nekim dijelovima, a za Amerikance je to još jedan instrument biznisa – ocijenio je Kalabuhov.

    Patogeni uticaj SAD
    Komentarišući izjavu ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da će Rusija izazvati rat na Balkanu između dvije zemlje, Kalabuhov je ocijenio da je to znak očaja zbog trenutne situacije u kojoj je Ukrajina i premještanje fokusa sa te države na Bliski istok.

    Kalabuhov je rekao i da SAD i Zapad žele produžiti ulogu Ukrajine jer je geopolitički fijasko ove Ukrajine fijasko Zapada.

    Govoreći o takozvanom malignom ruskom uticaju, Kalabuhov je naglasio da je to propagandna kampanja i da se zna koliko novca ide nekim medijima da pišu o takvom uticaju, koji je navodno veliki na Balkanu.

    On je dodao da je u posljednje vrijeme čuo i za pojam patogeni ruski uticaj, ali da se u tom slučaju može pričati o američkom patogenom uticaju s obzirom na njihove biološke laboratorije.

    Prema njegovim riječima, namjera je da se Rusija zaboravi, izbriše ne samo na polju politike, nego i kada je riječ o kulturi, sportu, humanitarnim pitanjima.

    – To je jedan razlog njima da djeluju proaktivno. I tako, to je krug u kojem se oni vrte. Pretvaraju neistinu u svoju istinu u koju mora da povjeruje veliki broj ljudi – naveo je Kalabuhov.

    Ambasador Rusije u BiH rekao je da njegova zemlja sa Republikom Srpskom ima stratešku saradnju i da postoje perspektive da se ti strateški odnosi unaprijede.

    – Imamo veze privrednika, tu su i kulturne veze, uspostavljanje veza između naučnih radnika, posebno u odbacivanju falsifikata Drugog svjetskog rata – naveo je Kalabuhov.

    On je rekao da je Rusija uvijek otvorena za razgovore, te izrazio nadu da će nakon smirivanja trenutnih tenzija imati i neku produktivniju saradnju sa Federacijom BiH, gdje, kako je naveo, ima političara koji realno procjenjuju.

  • Konaković: Više vjerujem Helezu nego pismu Srba

    Konaković: Više vjerujem Helezu nego pismu Srba

    Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da puno više vjeruje procjeni Zukana Heleza, ministra odbrane BIH, da ima “ovih kampova” nego pismu poslanika iz Republike Srpske da ovdje ima nekih mudžahedinskih kampova.

    “Pozivam naše institucije s obzirom da je Bosna i Hercegovina ozbiljna država koja ima institucije koje to treba da provjere i koja ima evropske aspiracije i ambicije. Mora se svaki od navoda provjeriti kako bi se otklonile sumnje”, rekao je Konaković dodajući ako toga ima da se reaguje i zaustave bilo kakve radikalne pokrete u BiH.

    Helez je, podsjetimo, između ostalog, iznio tvrdnju o postojanju “vojnih kampova za obuku paravojnih formacija na teritoriji Republike Srpske”, a rekao je i da u Bosni i Hercegovini postoje “neke snage” za koje ne bi govorio ni čije su, ni kakve su.