VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Koliko je realan opozicioni front?

    Koliko je realan opozicioni front?

    U opoziciji Republike Srpske ponovo se govori o jedinstvu. Ovog puta, čini se ozbiljnije nego ranije. Signali koji stižu iz više stranaka ukazuju na to da su lideri svjesni da bez zajedničkog nastupa na opštim izborima u oktobru 2026. godine teško mogu računati na ozbiljan rezultat.

    Inicijativa Pokreta “Sigurna Srpska”, koju je predstavio Draško Stanivuković, nije samo još jedan deklarativni poziv na okupljanje. Ona je pokušaj da se formalizuje ideja o jedinstvenom frontu i da se razgovori o kandidatima počnu na vrijeme, bez robovanja kvotama i partijskim sujetama. Poruka je jasna – kandidati treba da budu oni koji imaju najveće šanse, a ne oni koji zadovoljavaju unutarstranačke ambicije.

    Jelena Trivić ide korak dalje i insistira na zajedničkoj platformi, ne samo na zajedničkim kandidatima. Njen stav da razgovori moraju biti vođeni za jednim stolom, a ne kroz parcijalne dogovore, otkriva nepovjerenje koje je opoziciju i ranije koštalo. Prijedlog da se, osim funkcija koje se biraju direktno, unaprijed definišu i pozicije predsjednika Vlade i Narodne skupštine pokazuje ambiciju da se ponudi cjelovit politički okvir, a ne samo izborna matematika.

    Nebojša Vukanović, s druge strane, realno procjenjuje da će kompromis biti neizbježan. Njegova očekivanja da opozicija ponovo ima dva zajednička kandidata, uz odvojene liste za poslanike, predstavljaju model koji je već viđen. To je pokušaj balansiranja između jedinstva na vrhu i identitetske autonomije stranaka na terenu.

    SDS, kao najstarija opoziciona partija, ima posebnu težinu u ovoj priči. Branko Blanuša najavljuje krugove sastanaka i otvorene razgovore, što sugeriše oprezan, ali sistematičan pristup. Njegova poruka da opozicija mora prestati da djeluje kao skup pojedinačnih partija, a početi kao jedinstven blok, zapravo je priznanje da dosadašnji model nije davao željene rezultate.

    Ipak, iskustvo upozorava na oprez. Politikolog Nikolina Lozo podsjeća da su i ranije postojale naznake ujedinjenja, ali su pokušaji padali na fundamentalnim razlikama. Problem nije samo u raspodjeli funkcija, već u različitom razumijevanju šta opozicija zapravo želi – promjenu sistema ili samo promjenu vlasti.

    Jedno je izvjesno: bez jasnog dogovora i međusobnog povjerenja, opozicija teško može mobilisati sopstvene birače, a još teže doprijeti do glasača vladajuće koalicije. Jesen 2026. godine neće biti test samo njihove snage, već i njihove sposobnosti da lične i stranačke interese podrede zajedničkom cilju.

  • Dodik: I ove godine naglasak na investicijama i rastu plata

    Dodik: I ove godine naglasak na investicijama i rastu plata

    Republika Srpska je politički i ekonomski stabilna i ove godine stavljamo naglasak na investicije i rast plata, poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Dodik je naveo da je u ovom trenutku u Srpskoj više od tri milijarde maraka ugovorenih investicija u projekte iz oblasti energetike, saobraćaja i zdravstva.

    – Tokom sedmice boravio sam u Beogradu, gdje sam prisustvovao obilježavanju Sretenja – podsjetio je Dodik u pregledu sedmice na društvenim mrežama.

  • Konakovićeva diplomatija sukoba

    Konakovićeva diplomatija sukoba

    Teško je zamisliti političku scenu u BiH bez međusobnih optužbi, ali je još teže zamisliti da ministar spoljnih poslova svoju poziciju koristi prije svega za unutrašnje obračune. Upravo to se, prema ocjenama iz Republike Srpske, dešava sa Elmedinom Konakovićem, čija se javna komunikacija sve češće svodi na napade na Republiku Srpsku i njene zvaničnike.

    Umjesto diplomatske suzdržanosti, javnost sluša poruke o „stavljanju na mjesto“ Milorada Dodika i SNSD-a. Takva retorika, u izbornoj godini, više liči na mobilizaciju biračkog tijela nego na vođenje spoljne politike. Posebno ako dolazi od ministra koji bi, po funkciji, trebalo da traži zajedničke imenitelje, a ne nove linije podjela.

    Reakcije iz Republike Srpske bile su očekivane i oštre. Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i portparol SNSD-a Radovan Kovačević poručuje da poruke o „stavljanju na mjesto“ zapravo znače negiranje ustavne pozicije Srpske i srpskog naroda. U toj interpretaciji, Konakovićeve izjave nisu napad na jednu stranku, već na političke predstavnike koje je izabrao srpski narod.

    Kovačević ide i korak dalje, tvrdeći da takav pristup implicira BiH bez Srba i bez Republike Srpske. To je teška politička optužba, ali ona pokazuje do koje mjere je retorika zaoštrena. U atmosferi u kojoj svaka riječ postaje dokaz namjere, prostor za dijalog se sužava.

    Istovremeno, Konaković se suočava i sa teretom optužbi koje se odnose na navodne kontakte iz prepiski Skaj aplikacije. Iako su te prepiske predmet istrage i nemaju sudski epilog, politička šteta već postoji. U takvom ambijentu, napadi na Dodika i SNSD za njegove kritičare djeluju kao pokušaj skretanja pažnje.

    Dodatni politički paradoks jeste da se uspjesi ili neuspjesi spoljne politike mjere kroz unutrašnje bodove. Boravak delegacije Republike Srpske u SAD i susreti sa predstavnicima administracije predsjednika Donalda Trampa u Srpskoj se tumače kao diplomatski uspjeh, dok se Konakovićeve najave „međunarodne kontraofanzive“ doživljavaju kao prazna retorika.

    Problem je, međutim, dublji od personalnog sukoba. Ustavna struktura BiH podrazumijeva ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda. Kada ministar spoljnih poslova donosi ili najavljuje poteze bez saglasnosti Republike Srpske, to neminovno proizvodi političku reakciju. Kada, s druge strane, predstavnici Srpske odgovaraju tezama o „putu bez takvih“, i sami dodatno podižu političku temperaturu.

    U takvom začaranom krugu, svaka nova izjava postaje gorivo za narednu. Konaković tvrdi da problem nije samo Dodik, već cijeli SNSD i drugi srpski zvaničnici. Iz Republike Srpske stiže poruka da će Srpska i srpski narod tražiti put na kojem će biti „samostalni i slobodni“. To više nije samo polemika, već sudar koncepata budućnosti BiH.

    Na kraju, ostaje pitanje kome ovakva retorika koristi. Biračima se nude jasne i oštre poruke, ali državi se ne nudi stabilnost. Ako diplomatija postane produžetak predizborne kampanje, onda se prostor za racionalan razgovor dodatno sužava. A u zemlji složene strukture poput BiH, svaka riječ izgovorena sa pozicije vlasti ima težinu veću od dnevne politike.

  • Može li Dodik okupiti opoziciju za isti sto

    Može li Dodik okupiti opoziciju za isti sto

    Poziv na dijalog koji dolazi uz etikete i uvrede teško može da zvuči kao iskrena ponuda. Upravo to se ovih dana dešava na političkoj sceni Republike Srpske.

    Dok lider SNSD Milorad Dodik poziva opoziciju na razgovor o ključnim nacionalnim pitanjima, odgovor iz opozicionih redova uglavnom je negativan. Najbliže pristanku bio je šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, ali uz jasno postavljene uslove.

    Crnadak je poručio da bi se odazvao ako bi prva tema bila pitanje javnog novca, uz zahtjev za zajedničku krivičnu prijavu u slučaju „Vijadukt“, ostavku rukovodstva RTRS, uvođenje novih izbornih tehnologija i procesuiranje odgovornih u aferi „Pupac“. Time je dijalog uslovio konkretnim političkim i pravosudnim potezima.

    Ubrzo je uslijedio odgovor sa druge strane. Dodik je izjavio da je, kada je govorio o unutrašnjem dijalogu, mislio na „ozbiljne ljude“, a ne na, kako je rekao, „luzere poput Crnatka“. Takva formulacija ponovo je otvorila pitanje stvarne namjere poziva na razgovor.

    Ovakav rječnik nije novost u odnosu vlasti prema opoziciji. Godinama su politički protivnici označavani kao „izdajnici“, „strani plaćenici“ i remetilački faktor. Zato se nameće dilema da li se dijalog može graditi u atmosferi u kojoj jedna strana unaprijed delegitimiše drugu.

    Sociolog i politički analitičar Drago Vuković podsjeća da je dijalog temelj svake „normalne politike“. Prema njegovim riječima, politički lideri bi trebalo da komuniciraju bez obzira na razlike, te da su i u znatno težim vremenima postojali primjeri kada su ljuti protivnici sjedali za isti sto.

    Vuković smatra da su politički rovovi u Republici Srpskoj duboki i da su rezultat dugogodišnje konfrontacije. Navodi i primjer kada su dvije najjače partije, SDS i SNSD, bile blizu koalicije, ali do nje nije došlo. Danas, ocjenjuje, takve inicijative gotovo da ne postoje.

    On ukazuje na međusobni strah političkih aktera: opozicija vjeruje da promjena vlasti mora doći kako bi se sistem „ozdravio“, dok vlast smatra da stranka sa tolikom podrškom ne može biti smijenjena bez izbora. Uprkos tome, Vuković poručuje da razgovor ne bi smio biti sporan, pod uslovom da svaka stranka zadrži svoje principe i da se, u situacijama ozbiljnih političkih izazova, postigne minimum jedinstva.

    Vuković ide i korak dalje, ocjenjujući da je Dodik iskren u pozivu na nacionalno jedinstvo, jer i sam, kako kaže, trpi pritiske iz Sarajeva. Istovremeno, smatra da jedan otvoren i transparentan sastanak ne bi nužno značio političku štetu za opoziciju.

    S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić postavlja ključno pitanje: iz koje pozicije se poziva na razgovor. Ako se sagovornici unaprijed etiketiraju i rangiraju po podobnosti, tvrdi ona, teško je govoriti o ravnopravnom dijalogu.

    Topićeva upozorava da se iza poziva može kriti potreba za podjelom odgovornosti za odluke koje slijede, kao i pokušaj da se teret lošeg životnog standarda raspodijeli i na one koji nisu imali izvršnu vlast. Podsjeća i da opozicija godinama nije imala mogućnost da svoje teme nametne kao prioritetne, te da je odnos vlasti prema njoj često bio obilježen potcjenjivanjem.

    U takvom ambijentu, pitanje nije samo da li opozicija treba da sjedne za sto, već kakav bi taj sto bio i ko bi određivao pravila. Dijalog podrazumijeva minimum međusobnog uvažavanja. Bez toga, svaka ponuda razgovora ostaje više politička taktika nego istinski pokušaj dogovora.

    Na kraju, dilema ostaje otvorena: da li je odbijanje razgovora znak političke dosljednosti ili propuštena prilika da se barem pokuša smanjiti tenzija. Jedno je sigurno – bez stvarne volje za ravnopravan razgovor, poziv na jedinstvo ostaje tek dio političke retorike.

  • Stevandić: Nismo taoci koalicionih odnosa, biramo integritet umjesto marketinga

    Stevandić: Nismo taoci koalicionih odnosa, biramo integritet umjesto marketinga

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da Narodna skupština Republike Srpske danas ima, kako je naveo, „ogromnu međunarodnu aktivnost“, ističući da Skupština ispunjava svoje nadležnosti i paralelno jača politički uticaj stranke.

    „Smatram da u rukovođenju Skupštinom prvi put Skupština ima ogromnu međunarodnu aktivnost. Ogromnu. U svim parametrima, nebitno da li je Pariz ili je Salzburg“, rekao je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić. Dodao je da je u proteklih godinu dana četiri puta boravio u austrijskom parlamentu, te da su planirane posjete Rusiji, Italiji i Mađarskoj.

    Govoreći o radu parlamenta, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da Skupština redovno usvaja zakone i da nijedan nije zaustavljen. „Smatram da sam pokazao: Skupština radi svoj posao. Usvaja zakone, nijedna nije stopirana“, naveo je, dodajući da je cilj poštenije upravljanje i veća korist za privredu i građane.

    On je ocijenio da je stranka postala „sabirni centar za ljude koji su napravili neki uspjeh“, te da takav potencijal treba kapitalizovati. „To vrijedi mnogo više nego što mi trenutno imamo poslanika i mnogo više nego što imamo moći i vlasti“, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić naglasio je da, prema njegovim riječima, stranka nikome nije dužna i da „sve funkcioniše“. „Nema toga ko može trenutno da nam nanese neku štetu. Hoću da se zna da smo zaista stranka koja i radi, ima ideologiju, ima ljude i ima čestite namjere prema svojoj Republici“, rekao je.

    Posebno je ukazao na izradu strategije razvoja malih i pograničnih opština. „Mi znamo da za 20 godina neće biti Drinića, neće vjerovatno biti Han Pijeska, ni Vlasenice. Ko se brine za tim? Da li je iko u Republici Srpskoj napravio strategiju razvoja malih opština? Nije. Mi jesmo“, naveo je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Govoreći o političkom djelovanju, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da stranka nije talac koalicionih odnosa i da javno ukazuje na probleme. „Imate marketing i imate integritet. Mi smo ljudi integriteta“, zaključio je, naglašavajući da ostaje pri takvom pristupu uprkos, kako je rekao, ličnim i političkim pritiscima.

    On je ocijenio da je stranka postala „sabirni centar za ljude koji su napravili neki uspjeh“, te da takav potencijal treba kapitalizovati. „To vrijedi mnogo više nego što mi trenutno imamo poslanika i mnogo više nego što imamo moći i vlasti“, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić naglasio je da, prema njegovim riječima, stranka nikome nije dužna i da „sve funkcioniše“. „Nema toga ko može trenutno da nam nanese neku štetu. Hoću da se zna da smo zaista stranka koja i radi, ima ideologiju, ima ljude i ima čestite namjere prema svojoj Republici“, rekao je.

    Posebno je ukazao na izradu strategije razvoja malih i pograničnih opština. „Mi znamo da za 20 godina neće biti Drinića, neće vjerovatno biti Han Pijeska, ni Vlasenice. Ko se brine za tim? Da li je iko u Republici Srpskoj napravio strategiju razvoja malih opština? Nije. Mi jesmo“, naveo je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Govoreći o političkom djelovanju, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da stranka nije talac koalicionih odnosa i da javno ukazuje na probleme. „Imate marketing i imate integritet. Mi smo ljudi integriteta“, zaključio je, naglašavajući da ostaje pri takvom pristupu uprkos, kako je rekao, ličnim i političkim pritiscima.

  • Dodik: Moja poruka opoziciji je da se konačno okupe

    Dodik: Moja poruka opoziciji je da se konačno okupe

    Moja poruka opoziciji je da se konačno okupe, poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

    –  Imate sada novog predsjednika Republike, inicirajte da sazove sastanak svih relevantnih političkih faktora – napisao je Dodik na društvenoj mreći Iks.

    Naveo je da će doći na svaki takav sastanak da razgovaraju o tome šta je strategija našeg naroda i naše političke nacije.

  • Kovačević: Konaković ima problem sa Srbima i Republikom Srpskom

    Kovačević: Konaković ima problem sa Srbima i Republikom Srpskom

    Izjave /ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina/ Dine Konakovića kako /lider SNSD-a/ Milorad Dodik nije jedini problem, nego je problem cijeli SNSD, problem je /srpski član Predsjedništva BiH/ Željka Cvijanović, /predsjednik Republike Srpske Siniša/ Karan i svi mi – jasno pokazuje da on ima problem sa onima koji su predstavnici srpskog naroda i koje srpski narod bira, rekao je srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević za RTRS.

    – Kada malo analiziramo, znači da Konaković ima problem sa Srbima. I da on, kada kaže da će staviti i Milorada Dodika i cijeli SNSD i sve predstavnike SNSD-a, a to su sve predstavnici srpskog naroda na, kako on kaže, svoje mjesto, to znači da on želi BiH bez Srba i bez Republike Srpske – rekao je Kovačević.

    On ističe da Konaković ne pokazuje ni minimum poštovanja prema Republici Srpskoj, jednom od dva ravnopravna entiteta i prema srpskom narodu, ravnopravnom konstitutivnom narodu u BiH, te da će mu Srpska veoma jednostavno odgovoriti.

    – Republika Srpska imaće odgovor, srpski narod imaće odgovor i definitivno je da nećemo svoju budućnost gledati sa onima koji nas ne poštuju, nego kažu da će nas “stavljati na svoje mjesto” – poručio je Kovačević.

    On je rekao da Republika Srpska i srpski narod imaju svoje mjesto, garanovano Ustavom, Dejtonskim sporazumom i ono govori da su ravnopravan konstitutivni narod i da nijedan ministar spoljnih poslova ne smije da donosi odluke bez saglasnosti Srpske i Srba.

    – S obzirom da je Konaković to uporno radio i da se trudio da na najbitnijim međunarodnim adresama donosi odluke koje su suprotne našim interesima, koje je on isto tako trebalo da predstavlja, jasno nam kaže da je naš put života bez takvih jedino pravo rješenje za Republiku Srpsku, odnosno da Republika Srpska i srpski narod moraju da traže put na kojem će biti samostalni, slobodni i neće im niko prijetiti da će ih “stavljati na svoja mjesta” – istakao je Kovačević.

     

  • U Banjaluci održana izborna konferencija GrO SP

    U Banjaluci održana izborna konferencija GrO SP

    U Banjaluci je održana izborna konferencija Gradskog odbora Socijalističke partije kojoj je prisustvovao i predsjednik partije Petar Đokić.

    Đokić je tom prilikom istakao da vladajuća koalicija daje doprinos razvoju Banjaluke i da će nastaviti to da čini.

    – Sa koalicionim partnerima prethodnih godina smo se borili za napredak Banjaluke – rekao je Đokić.

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Goran Maričić zahvalio je SP-u za učešće u pobjedi kandidata SNSD-a Siniše Karana na prošlim izborima.

    – Imamo dobru saradnju i na lokalnom nivou. Izvršili smo analize poslije izbora u novembru, shvatili gdje smo pogriješili, imamo novu strategiju komunikacije, novi pristup politici grada Banjaluka – rekao je Maričić.

  • Dodik: Imam dužnost da bdim nad sudbinom naroda

    Dodik: Imam dužnost da bdim nad sudbinom naroda

    Imam dužnost da bdim nad sudbinom naroda, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    – Iznenada sam otišao u politiku. Moj život je odjednom postala jedna stvar koja se zove Republika Srpska. Kao neko koga je narod većinski izabrao imam dužnost da to vraćam narodu – istakao je Dodik u video poruci na svom Iks nalogu, u intervjuu za banjaluka.net.

  • Dodik: Kada sam pozvao na unutrašnji dijalog nisam mislio na luzere poput Crnatka

    Dodik: Kada sam pozvao na unutrašnji dijalog nisam mislio na luzere poput Crnatka

    Kada sam pozvao na unutrašnji dijalog i dogovor o ključnim nacionalnim pitanjima, mislio sam na ozbiljne ljude, one koji imaju političku i svaku drugu težinu, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Nisam mislio na luzere poput Crnatka – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.