Kategorija: Politika

U slučaju da bude sazvana sjednica Skupštine grada Banjaluka bez SNSD-a i predsjednika Skupštine grada Banjaluka, podići će se borci, svi članovi i simpatizeri SNSD-a i pozvati građane da izvrše blokadu Banjaluke.

Time će, kako se navodi, svima staviti do znanja da “granica postoji” i u Banjaluci, da se tu brani Srpska, jer ako se tu ne brani, ne treba ni kod Јajca.

Zaključak je ovo današnjeg sastanka svih struktura Gradskog odbora SNSD-a, održanog na inicijativu Savjeta za boračka pitanja i predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Vlade Đajića.

Đajić je nakon sastanka rekao da su u ovoj stranci dobili najavu da će krnja Skupština, bez SNSD-a, zakazati vanrednu sjednicu na kojoj žele da usvoje rebalans, iako su svjesni da je to krivično djelo i da poslije 1. januara nema usvajanja rebalansa.

Đajić je istakao da je to bezakonje i da se neće tolerisati, te istakao da su borci pozvali odbornike, gradonačelnika, tužilaštvo i policiju da rade svoj posao i da će oni morati da primijene sve mjere da onemoguće dalju kriminalizaciju Banjaluke.

Sastanak je održan na inicijativu Savjeta za boračka pitanja i Đajića, a prisustvovali su mu i predsjednici mjesnih odbora, funkcioneri SNSD-a iz Banjaluke, odbornici, poslanici, predstavnici Aktiva žena, Udruženja penzionera i Aktiva mladih.

Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović zatražio je od ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića da hitno i bez odlaganja u što kraćem roku dostavi informacije o okolnostima koje su prethodile postupku ambasadora Stalne misije BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije, koji je u Savjetu bezbjednosti potpisao predloženi dokument kojim se Rusija poziva da prekine, kako se navodi, agresorski rat i povuče svoje trupe iz Ukrajine.

U zahtjevu se od Konakovića traži i informacija da li je Lagumdžija, uprkos izostanku saglasnosti Predsjedništva BiH, za svoj postupak imao njegovu ili instrukciju Ministarstva spoljnih poslova.

U zahtjevu se navodi da je Lagumdžija potpisao zajedničku izjavu bez ovlaštenja i saglasnosti članova Predsjedništva BiH kao nadležnog organa za vođenje spoljne politike.

Podsjeća se da je u Ustavu BiH propisano da je Predsjedništvo BiH vrhovni organ u domenu spoljne politike koji konsenzusom i saglasnošću članova donosi odluke o svim pitanjima spoljne politike.

Dalje se navodi da je Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH decidno određeno da je Predsjedništvo nadležan organ za vođenje spoljne politike i da u obavljanju aktivnosti iz dijapazona svojih nadležnosti zajednički usaglašenim stavovima tri člana donosi odluke iz domena spoljne politike.

• Iz navedenog jasno proizlazi da Predsjedništvo BiH kao nadležni organ za spoljnu politiku, preko drugih organa, u prvom redu Ministarstva spoljnih poslova BiH, predstavnika diplomatsko-konzularne mreže, ambasada i njihovih predstavnika, ambasadora, prezentuje svoje zvanične stavove o međunarodnim pitanjima, te da oni uvijek i iskljčivo moraju izražavati konsenzus i usaglašenost članova Predsjedništva o važnim pitanjima, a ne samovoljna mišljenja – navodi se u zahtjevu.

Podsjećamo, Lagumdžija je spornu zajedničku izjavu 47 zemalja potpisao juče u Njujorku bez odobrenja Predsjedništva BiH koje je jedino nadležno za kreiranje spoljne politike.

Početak pregovora BiH sa Evropskom unijom mora biti povezan sa izjavom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o “lojalnosti državi BiH”, rekao je Kristijan Šmit.

• Ako u martu budu otvoreni pregovori sa EU o integraciji, onda oni moraju biti povezani sa izjavom Milorada Dodika o “lojalnosti državi BiH” – rekao je Šmit za Tagescajtung.

Šmit je rekao da “Dodik i dalje priprema autonomiju kada je riječ o pravnom ustrojstvu i Izbornom zakonu” i da sve to, kako kaže, kulminira napadom na institucije BiH, Ustavni sud, pa i Kancelariju visokog predstavnika.

Na pitanje šta će se dogoditi ukoliko Dodik ne prihvati izjavu o “lojalnosti državi BiH” Šmit je rekao:

• Svi žele pregovore i Dodik je to nedavno naglasio. A to znači, ako EU postavi uslove, da oni onda moraju i biti ispunjeni – prije svega kada je riječ o temama kao što su funkcionalnost Ustavnog suda.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, je nakon sastanka s delegacijom EU koju predvode Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, i premijeri Hrvatske i Nizozemske Andrej Plenković i Mark Rute rekla da očekuje podršku iz Brisela oko započinjanja pregovora EU i BiH o članstvu u EU.

Ona je rekla da treba sve učiniti da se izbjegne intervencije međunarodne zajednice koje bi, kako je istakla, mogle narušiti odnose unutar koalicije ali i funkcionisanja institucija BiH.

Zahvalila je Fon der Lajenovoj na podršci i posvećenosti, Plenkoviću na svemu što je Hrvatska uradila da se BiH pokrene na evropskom putu, kao i Nizozemskoj na podršci jačanja institucija BiH.

Rekla je da je nova vlast u proteklih godinu dana usvojila šest evropskih zakona i da radi na preostalim zakonima koji su važni za evropski put BiH.

Ona je rekla da je optimista da će u martu kada se sastaju evropski lideri, BiH dobiti datum za početak pregovora, te da će to biti ostvareno na temelju postignutih reformi i posvećenosti sadašnje vladajuće koalicije evropskom putu.

Fon der Lajenova je rekla da je imala dobar sastanak s svim vlastima u BiH i zahvalila što se BiH u sto postotnom obimu uskladila s spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, te da to pokazuje posvećenost evropskom putu.

Rekla je da je vidjela dio napretka, ali i posvećenost evropskim reformama i da je pokazala da BiH može postići rezultat, a što više bude bilo napretka, kako je rekla, biće lakše napisati izvještaj koji će pomoći da se ovaj napredak pretoči u napredak na evropskom putu BiH.

Istakla je da je jedinstvena, ujedinjena i suverena BiH zajednički cilj svih, i da je važno da se BiH posveti evropskom putu, i ne dozvoli da je išta poremeti na tom putu.

Rekla je da je potrebno usvojiti zakone o temeljima koji se tiču demokratije i ljudskih prava, a to se odnosi na sprečavanje pranja novca, sukoba interesa, ali i zakon o sudovima.

“Plan za rast je ponuda EU da se BiH integriše što prije u jedinstveno tržište, i time otvori vrata biznisu u BiH da dođe na evropsko jedinstveno tržište, a to mora biti propraćeno reformama koje doprinose ravnopravnoj utakmici na evropskom tržištu”, rekla je ona.

Za to je, kako je rekla, EU spremna da novčano pomogne, a da bi veliki korak prema naprijed bilo uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta.

Plenković je rekao da je u proteklih dvije godinhe došlo do tektonskih promjena u Evropi i da je to pokazala činjenica da je Ukrajina dobila status kandidata, a za to je, kako je rekao, kriva ruska agresija na Ukrajinu i politika Vladimira Putina.

To je dovelo do promjene evropske politike, i dalo šansu BiH da uhvati korak na evropskim integracijama.

Rekao je da je Hrvatska najveći prijatelj BiH na njenom evropskom putu i dodao da je na inicijativu Hrvatske u decembru došlo do odluke o davanju kandidature BiH.

On je dodao da je ovaj sastav Savjeta ministara BiH postigao veliki napredak, i da će dalji napredak u reformama pomoći da se u Briselu donese odluka o započinjanju pregovora.

On je istakao da je uvjeren da će se indentifikovanjem svih aktera u BiH doći do potrebnih reformi koje će dovesti do nastavka evropskog puta, i podsjetio da je važno da se to uradi u martu, jer će nakon tog perioda uslijediti evropski izbori što će, kako je naglasio, značiti da će BiH izgubiti godinu dana ako sada ne dođe do napretka.

Von der Lajenova je rekla da EU nije upotpunjena bez zapadnog Balkana, ali da je važno da se postigne napredak u vladavini prava.

Napravljen je iskorak u dogovorima o izmjeni Izbornog zakona BiH, rekao je Milan Petković, pravnik i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

• Optimisitičan sam u jednom smislu, što se krenulo u realizaciju tih dogovora. To je pozitivan signal za sve građane u BiH – istakao je Petković.

Petković naglašava da će neke odredbe biti teško sprovesti, pogotovo onu o obaveznom izlasku svih građana na glasanje.

• Ne bi trebala biti prepreka za članstvo u EU, jer Belgija i Grčka imaju iste zakone, ali opet ponavljam, biće jako teško provodivo u BiH – istakao je Petković.

Izborni zakon može ući u proceduru već u februaru, ali prema riječima Petkovića mora dobiti konsenzus.

• Hrvati stalno traže model kako da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Oni ga imaju i sada, ali nije izabran glasovima Hrvata, koji ga u 95 odsto ne prihvataju – kaže Petković.

Bez obzira na želju, pitanje je da li BiH i treba ići u Evropsku uniju, u globalnim dešavanjima, i šta će se sve dešavati do tada.

• Bez obzira na sve, ja sam veliki zagovornik da postanemo dio evropske porodice, gdje i pripadamo – naglasio je Petković.