Kategorija: Politika

  • Odbor za ustavna pitanja RS: Bošnjaci zloupotrebljavaju zaštitu vitalnog interesa

    Odbor za ustavna pitanja RS: Bošnjaci zloupotrebljavaju zaštitu vitalnog interesa

    Pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa predstavlja isključivo zloupotrebu ovog ustavnog instituta.

    Ovo se, između ostalog, navodi u odgovorima Odbora za ustavna pitanja Republike Srpske Ustavnom sudu Republike Srpske kada je riječ o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi i Izbornog zakona Republike Srpske.

    “Očito je da se zahtjev Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda odnosi na eventualnu ocjenu ustavnosti osporenih akata, te da je u istom u velikoj mjeri nezadovoljstvo zakonskim rješenjem, što ne može biti predmet odlučivanja u postupku pred Vijećem za zaštitu vitalnog interesa. Stoga, ovakvim se zahtjevom samo zloupotrebljava ustavni institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda i to postaje praksa koja se kontinuirano ponavlja, često postavljajući zahtjev za pitanja koja nemaju takav značaj”, navodi se, između ostalog, u odgovoru koji će Odbor za ustavna pitanja Republike Srpske razmatrati danas.

    Podsjećanja radi, Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi i Izborni zakon Republike Srpske usvojeni su na 13. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 19. aprila 2024. godine.

    Već tada je bilo jasno da će Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što su na kraju i uradili i o svemu će konačnu riječ dati Ustavni sud Republike Srpske.

    “Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda se postavlja u poziciju svojevrsnog zaštitnika interesa Bosne i Hercegovine. Nedopustivo je, dakle, da se iko, u ovom slučaju klub delegata u Vijeću naroda Republike Srpske, legitimiše kao taj koji permanentno strepi nad suverenošću, integracijama, teritorijalnim integritetom i uopšte državnim atributima Bosne i Hercegovine, štiteći je, navodno, od namjera njenih konstitutivnih naroda i ostalih građana”, piše u odgovorima.

    Što se tiče Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, Klub Bošnjaka u obrazloženju Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa navodi da taj zakon čini direktnu povredu identiteta bošnjačkog konstitutivnog naroda “jer Bošnjaci kao konstitutivan narod svoj identitet vezuju za državu Bosnu i Hercegovinu”.

    Slično je i kada je u pitanju Izborni zakon Republike Srpske. Bošnjaci su naveli da se tim zakonom negira Bosna i Hercegovina, a čime se negira i identitet bošnjačkog naroda.

    U obrazloženju zahtjeva za zaštitu vitalnog interesa navedeno je i da bošnjački narod “neće moći ostvariti pravo da bude zastupljen u sastavu organa za sprovođenje izbora”.

    “Jedina namjera zakonodavca jeste stvaranje pozitivne podloge za propisivanje predmetne materije kroz potrebu unapređenja izbornog procesa, te jačanja povjerenja građana u izborni proces u Republici Srpskoj. Posebno ističemo da se zakon u cjelini, kao i pojedine osporavane odredbe, odnosi i primjenjuje jednako na sve adresate u istim situacijama, anacionalan je i ne može biti riječi o tome da ikoga dovodi u diskriminirajući položaj”, navodi se u odgovoru koji bi trebalo da bude utvrđen na današnjoj sjednici Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Dodik poručio da OHR treba ukinuti

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da vlasti Srpske godinama ukazuju na to da je OHR remetilački faktor koji pravi brojne probleme i intervencije koje negativno utiču na opstanak BiH, te da ga treba ukinuti.

    Dodik je rekao da je Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, nelegalno izabran kada je riječ o relevantnim organima UN, dok je OHR narastao na više stotina službenika, što je značajan aparat koji je sebe morao da hrani, izmišlja poslove, nameće rješenja, kao i probleme da bi mogao da opstane.

    Dodik je istakao da Srpska ne priznaje Šmita, niti sprovodi njegove odluke.

    – Njegove intervencije u Izborni zakon bacile su BiH decenije unazad, iako u demokratskom svijetu o tome dogovor i konsenzus treba da postignu subjekti u izbornom procesu, a ne neko sa strane koji kao Šmit nešto propisuje – rekao je Dodik.

    On je naveo da se došlo u situaciju da su izbori raspisani po Šmitovom nametnutom izbornom zakonu jer to hoće muslimani u Sarajevu.

    Dodik je ukazao da stranci kontrolišu CIK BiH kako bi konfiguracija vlasti na lokalnom nivou, a kasnije i na republičkom, zavisila od njihove volje, a ne od biračkog statusa političkih subjekata.

    To je direktno miješanje u izborni proces i to nećemo dopustiti jer radimo u skladu sa voljom naroda, a s ciljem da sačuvamo Srpsku i povećamo njenu autonomiju i da u određenom trenutku, koji će se ukazati, proglasimo njenu nezavisnost. To je naš program, kao što je njihov da po svaku cijenu drže demontiranu Srpsku, što je za nas neprijateljski čin – rekao je Dodik.

    On je istakao da su vladajuće partije u Srpskoj, uprkos svemu, prihvatile da učestvuju i na takvim izborima jer su se strani i drugi faktori dogovorili sa dijelom opozicije da ne prihvate težnje vlasti Republike Srpske u smislu da se izbori održe u skladu sa Izbornim zakonom Srpske.

    – CIK vrši izbore za članove Predsjedništva i poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, te utvrđuje politike za izbore na ostalim nivoima vlasti i ništa više. Republička izborna komisija treba da sprovede lokalne izbore, ali oni su to uzurpirali protivzakonito, ali to ne smeta strancima da izmišljaju i nameću rješenja koji udaljavaju BiH od sebe same. BiH danas je fluidna, neželjena i postoji tek kao neka manifestacija – rekao je Dodik.

    On je dodao da u BiH mnogo štošta na tom planu ne funkcioniše, te da su na tom planu kolovođe Šmit, bošnjačke političke elite i faktori u Ustavnom sudu BiH koji teže centralizaciji BiH na štetu Srba kojima se BiH kao takva ne može nametnuti.

    – BiH koja je predviđena Dejtonom je davno srušena i oskrnavljena, a ne multietnička kako se tvrdi sa raznih strana – rekao je Dodik.

    On je ukazao da su Srbi na ovim prostorima povezani sa Srbijom, te da pamte negativna djela prema njima koja su u proteklim ratovima činili pripadnici muslimana.

     

  • Šmit poručio da postoje “alati” za one koji ne žele dobro BiH

    Šmit poručio da postoje “alati” za one koji ne žele dobro BiH

    Oni koji govore o raspadu trebaju biti svjesni da za takvu priču u Dejtonu ne postoje nikakvi temelji, dakle, ne postoji nikakav osnov. A međunarodna zajednica i Evropska unija uključujući i sve ostale imaju obavezu da rade u ovom pravcu.

    Ovo je izjavio Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne prizanju za visokog predstavnika. U intervjuu za “Preporod” Šmit je, između ostalog, izjavio kako je “ponekad potrebno vrlo jasno reći kako stvari stoje”, te da je “ovo vrijeme kada treba biti vrlo jasan”.

    – Oni koji žele da se situacija u ovoj zemlji dalje nastavi mirno razvijati u jedinstvenoj BiH, u ujedinjenoj Evropi, mogu računati na mene – poručio je Šmit.

    Na pitanje “šta je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu, kao što je Milorad Dodik”, Šmit je odgovorio da i za to “postoje alati”.

    – Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i BiH kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje – rekao je Šmit.

    Kada je riječ o pitanju “srpskog sveta”, Šmit je pozvao sve odgovorne ljude u regionu da na umu stalno imaju odgovornost, koja je, kako navodi, odgovornost ne samo prema njihovoj zemlji i prema njihovom entitetu, nego i odgovornost prema cijelom regionu.

    – Imam utisak, ovo se odnosi na Beograd, da odgovorni politički akteri imaju svijest o tome da je ovo sve skupa jedan izazov. Ako je namjera da ovaj “srpski svet”, odnosno sabor, bude jedan koncept koji samo radi na intenziviranju saradnje između svih pripadnika srpskog naroda, to je onda nešto što je okej. Ali, moramo na to isto tako vrlo pažljivo gledati kako bismo vidjeli da li, u stvari, iza toga stoji jedan zahtjev da svi pripadnici jedne etničke grupe, odnosno pripadnici jednog naroda žive u jednoj državi jer je to jedno razmišljanje koje više pripada 19. vijeku. Ako pogledate situaciju u zemljama širom EU vidjećete da u svim tim zemljama imate različite manjine ili pripadnike nekih različitih nacija koji žive na jednom području, u jednoj zemlji i upravo je i uspjeh nakon Drugog svjetskog rata bio u tome da su sve te etničke grupe i svi ti narodi bili u mogućnosti da bez diskriminacije ostanu da žive tamo i na onom području gdje to žele – istakao je Šmit.

    Naglasio je kako postoji potreba da se prilagodimo unapređenjima koje nam je donio 21. vijek.

    – Tako mislim da nijedan građanin BiH koji je srpske nacionalnosti nema manja prava nego što imaju recimo pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, u Njemačkoj, tako da ne razumijem zašto postoji ova stalna potreba za demarkacijom – istakao je Šmit.

    Osvrnuo se i na nedavne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o državnoj imovini, a koje su došle neposredno nakon održavanja Svesrpskog sabora.

    – Ja sam spreman o državnoj imovini razgovarati sa svima. Ako zatražite recimo da građani Republike Srbije, Srbi koji žive u Republici Srbiji pogledaju kako je riješen taj izazov raspodjele državne imovine nakon raspada Jugoslavije, vidjeće kako je to urađeno u Srbiji, vidjećete da je to urađeno na sličan način na koji se očekuje da će to pitanje biti riješeno i u BiH. Dakle, problem nije državna imovina. Problem je u pogrešnom razumijevanju gospodina Dodika koji smatra da pravo na korištenje javne imovine jeste jedno pitanje koje bi definisalo da li postoji država ili ne – istakao je Šmit.

    Dodao je i kako je jako iznenađen ovim neprihvatanjem pravnih činjenica i potrebe da se napravi raspodjela državne imovine između države, entiteta, kantona, opština i da se zapravo o tom pitanju razgovara na ovaj način.

    – Ja imam dosta iskustva u ovoj oblasti jer sam zajedno sa nekim kolegama učestvovao kada se recimo rješavalo ovo pitanje u pogledu imovine Istočne Njemačke i kada su rješavane stvari kod nas u Njemačkoj. Tako da ne znam u čemu je ovdje problem. Jasna poruka s moje strane, postoji dobar način i dobra mogućnost da se ovo pitanje riješi samo je za to potrebna spremnost za rješavanje. Pitanja postojanja entiteta se ne vežu s ovom nekom situacijom gdje se postavlja pitanje možete li staviti zastavu na svako drvo pored kojeg prođete – rekao je Šmit.

    Na pitanje da li će, ukoliko se ne postigne dogovor oko raspodjele državne imovine, nametnuti Zakon o državnoj imovini, odgovorio je da to “nije samo posao isključivo visokog predstavnika”.

    – Mislim da ove godine moramo vidjeti pomake, odnosno razvoj situacije u ovom pogledu. Ovo nije samo posao isključivo visokog predstavnika, mi imamo tijesnu saradnju i sa zemljama članicama EU, koje trebaju da nam daju primjere, između ostalog, u rješavanju ovog pitanja u njihovim zemljama, a ja računam takođe da će biti jednog razumnog razmišljanja i od strane političke elite u RS. Kada govorimo o EU integracijama zato nam je definitivno potrebna pravna država. To znači da umjesto da imate samo neke retoričke postere koje objavljujete, umjesto toga trebate da vodite računa o svojim građanima, njihovima željama i volji. Tako da sam vrlo optimističan – zaključio je Šmit.

  • Dodik: Bećirović ruši BiH

    Dodik: Bećirović ruši BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekoa je da bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović iznošenjem stavova koji nisu usaglašeni u Predsjedništvu na najbolji način ruši BiH.

    Dodik je rekao da u Predsjedništvu BiH ne postoji usaglašen stav o tome da je Republika Srpska remetilački faktor i zajedno sa Rusijom podriva Dejtonski sporazum, kao što je to Bećirović tvrdio na samitu o Ukrajini u Švajcarskoj.

    – To nije BiH. Muslimani na taj način najbolje ruše BiH – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da Bećirović može da iznosi samo stavove koji su usaglašeni na nivou Predsjedništva BiH.

    Dodik je ukazao da je svaki put kada se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tražio podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH.

    Dodik je naveo da Bećirović sada pokušava da ide kod zapadnjaka od kojih traži da preduzmu mjere protiv Reopublike Srpske čim se pomene Rusija.

     

    – Na ovaj način oni najviše ruše BiH, jer su privatizovali spoljnu politiku BiH – rekao je Dodik.

    On je rekao da Bećirović sve zasniva na lažima i da, ako se posmatraju izjave ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza, poglavara Islamske zajednice Husena Kavazovića, ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, onda se vidi da je ta horizontala isključivo usmjerena protiv Republike Srpske.

    – Oni koriste svaku mogućnost da pričaju o ukidanju Republike Srpske – rekao je Dodik i dodao da je na dnevnom redu samita u Švajcarskoj bila Ukrajina, a ne BiH.

    Dodik je istakao da je Narodna skupština Republike Srpske krajnje mjesto odluke za spoljna pitanja BiH.

    Dodik je rekao da američki ambasador u BiH Majkl Marfi ponovo laže i da je nanio ogromnu štetu u BiH.

    – Marfi kaže da Republika Srpska ne može da se odvoji, jer to nije predviđeno Dejtonskim sporazumom. Nije predviđeno ni da ne može. Gdje piše da ne može? – upitao je Dodik.

    Istakao da to mogu samo da urade Republika Srpska i FBiH.

    – FBiH to neće jer ih ohrabruje Marfi i neki drugi, ali da se istorijski zna da smo im nudili da se razdružimo. Inače će doći u poziciju da jednog dana odemo, pa neće dobiti ni razdruživanje – rekao je Dodik.

  • Đurđević Stamenkovski: Obilježavanje Sretenja u Srpskoj, neće umanjiti značaj 9. januara

    Đurđević Stamenkovski: Obilježavanje Sretenja u Srpskoj, neće umanjiti značaj 9. januara

    Veoma je značajno što će se Sretenje u Srpskoj svetkovati i to ni na koji način ne umanjuje značaj 9. januara koji će se praznovati, vjerujem i više i bolje nego što je to bilo prethodnih godina, rekla je ministarka za brigu o porodici i demografiju Srbije Milica Đurđević Stamenkovski.

    Dragocjeno je, dodaje ona, to što su Republika Srpska, njen predsjednik Milorad Dodik i Vlada donijeli odluku da uvrste u agendu Sretenje kao jedan od praznika koji će u Srpskoj biti obilježavan.

    – Optuživati Dodika da je eliminisao 9. januar čije je svetkovanje bio spreman da plati i političkim opstankom, karijerom i životom je zaista neprimjereno i banalno. Svesrpski sabor nije završen 8. juna, on je tek počeo i sve što budemo radili ići će u pravcu toga da i dalje trasiramo put za ostvarnje naših nacionalnih ciljeva – navela je ona.

    Istakla je da je saradnja Srpske i Srbije realnost.

    – Baš kao što je realnost drugačiji sastav Evropskog parlamenta, kao i drugačiji ishod glasanja u Generalnoj skupštini UN-a od onoga koji je bio planiran. Žao mi je što neki tu realnost ne prepoznaju, što neki ne žele da idu u korak sa budućnosti, ali mi se nećemo osvrtati za onim što je prošlo, nego zajedničkim snagama, kao jedna porodica gradićemo vrijeme koje je pred nama i projektovati budućnost zajedničku u tom vremenu, poštujući sve druge narode – rekla je ona.

  • Dodik: Niko nije i neće ukinuti 9. januar

    Dodik: Niko nije i neće ukinuti 9. januar

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da niko nije i neće ukinuti 9. januar kao Dan Republike, a da opozicija u Srpskoj samo pokušava da napravi problem od nečega što je veoma jasno.

    Niko 9. januar kao Dan Republike nije doveo u pitanje. Ali, oni žele da naprave neki spin – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Dodik je podsjetio da su upravo on i njegovi saradnici ti koji su dobili sankcije zbog upornog obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske.

    – Na svim obilježavanjima 9. januara prethodnih godina nikada nisam vidio nikoga iz opozicije, ni iz SDS-a, ni iz PDP-a. Odjednom su sada oni počeli da brane nešto – istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, da bi neko ukinuo 9. januar, to bi trebao da uradi ukidanjem nadležnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    – Niko nije pokrenuo tu inicijativu, a oni pišu peticije. O čemu ih pišete? Pišite šta god hoćete – poručio je Dodik.

  • Cvijanović: Nestabilnost u BiH uzrokuju bošnjački predstavnici koji brutalno krše Ustav i Dejton, uz asistenciju pojedinih stranaca

    Cvijanović: Nestabilnost u BiH uzrokuju bošnjački predstavnici koji brutalno krše Ustav i Dejton, uz asistenciju pojedinih stranaca

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da politička nestabilnost u BiH nema nikakve veze sa Rusijom, već sa svojatanjem BiH od bošnjačkih predstavnika koji brutalno i u kontinuitetu krše Ustav i Dejtonski sporazum, uz asistenciju pojedinih stranaca.

    Na pitanje Srne da prokomentariše istup Bećirovića na skupu u Švajcarskoj, gdje je, između ostalog, rekao da “proruske snage ugrožavaju mir u BiH” i da “podrška Ukrajini znači podršku zaštiti međunarodnog prava”, Cvijanović je odgovorila da Bećirović uporno pokušava da lične stavove predstavi kao stavove BiH, iako ono što govori nije usaglašeno ni u Predsjedništvu, niti u bilo kojoj drugoj instituciji.

    Ona je ponovila da Bećirović može da govori u svoje ili eventualno u ime bošnjačkog naroda, ali ne može u ime Predsjedništva, niti BiH, jer predstavlja tek jednu trećinu.

    – Licemjerno je da Bećirović govori o ugrožavanju mira, a da ne spomene glavnog ratnohuškača i svog stranačkog kolegu /Zukana/ Heleza koji je, osim što prijeti ratom, počeo i da pozira sa puškama naglasila je Cvijanović.

    Srpski član Predsjedništva BiH je rekla da Bećirović proruskim snagama u BiH lažno naziva one koji se suprotstavljaju antidejtonskoj unitarizaciji BiH.

    Ona je ukazala da je Bećirovićeva namjera da na taj način privuče dodatnu pažnju zapadnih zemalja, uzdajući se da će to doprinijeti ostvarivanju bošnjačkih ratnih ciljeva.

  • Goganović: Umjesto što priziva sukobe, Helezu bolje da se napokon počne baviti svojim poslom

    Goganović: Umjesto što priziva sukobe, Helezu bolje da se napokon počne baviti svojim poslom

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović pozvao je ministra odbrane Zukana Heleza da zajedno rade na unapređenju uslova života i rada profesionalnih pripadnika u Oružanim snagama BiH, osnovnih radnih uslova u kasarnama i uniformi, umjesto što konstantno istupa u duhu ratno-huškačke retorike i prijetnji Republici Srpskoj i srpskom narodu.

    Fotografije kolege Heleza sa automatskom puškom u rukama potvrđuju da on ima veoma loša razmišljanja u svojoj glavi koja nisu samo na štetu Republike Srpske, kako to Helez misli, već i cijele BiH. Poručujem mu da militarizam i prijetnje nisu nikome donijele ništa dobro, pa neće sigurno ni BiH – istakao je Goganović u izjavi.

    On je podsjetio da od početka mandata upozorava na štetno djelovanje Heleza po sistem odbrane, ali i stabilnost u BiH.

    – BiH je u ozbiljnoj krizi kada ministar odbrane u Savjetu ministara ide tako daleko da otvoreno priziva sukobe i prijeti Srbima, koji je konstitutivan narod, isto kao i Bošnjaci i Hrvati, “Olujama” i protjerivanjem, pokazujući da priželjkuje BiH bez Srba – naglasio je Goganović.

    On je rekao da je i Ambasada SAD, mada mlako, ali, ipak, osudila Helezove izjave i navela da podržava BiH sastavljenu od dva entiteta i tri ravnopravna naroda.

    – Postdejtonska BiH je mirovni projekat i svaka aktivnost suprotna Dejtonskom sporazumu za Republiku Srpsku nije prihvatljiva, tako da kolega Helez treba da prestane pričati o municiji, haubicama, puškama, dronovima i drugim oružanim sredstvima, i da se napokon počne baviti svojim poslom, da se okrene ljudima koji su u Oružanim snagama, te da razmišlja kako da im omogući bolje uslove za obavljanje svakodnevnih aktivnosti – naveo je Goganović.

  • Bećirović slagao da se obratio na Samitu u Švajcarskoj

    Bećirović slagao da se obratio na Samitu u Švajcarskoj

    Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović obrukao je BiH, državu u koju se kune, pred cijelim svijetom tokom mirovnog samita o Ukrajini, održanom prethodna dva dana u Švajcarskoj.

    Iako su juče u federalnim medijima bombastično odjeknule izjave Bećirovića sa Samita, ispostavilo se da se on uopšte nije obratio na događaju kao što su to uradili predstavnici ostalih zemalja učesnica.

    Iako je bilo predviđeno da se Bećirović obrati, on se uopšte nije nalazio u sali kada je prozvan da uzme riječ, što se jasno vidi i na samom snimku prenosa Samita.

    Međutim, ubrzo su federalni mediji prenijeli bombastične izjave Bećirovića, navodeći da su izrečene tokom mirovnog Samita. Ipak, ispostavilo se da je bošnjački član Predsjedništva tu izjavu podvalio, objavivši video na svom Instagramu, a na kome se jasno vidi da se on nije obratio za stolom kao i svi drugi predstavnici. Umjesto toga, snimio se za nekakvom govornicom, a da li je video nastao prije ili poslije samog Samita nije poznato. Djeluje da je jedino tačno to da je Bećirović ove riječi izgovorio u Švajcarskoj, ali čini se da ga niko od ostalih učesnika nije čuo.

    Tako je, po ko zna koji put, jednostranim djelovanjem Bećirović obrukao zemlju koju predstavlja.

     

  • Treba li maloljetnicima u BiH dozvoliti da glasaju?

    Treba li maloljetnicima u BiH dozvoliti da glasaju?

    Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

    Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

    Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

    Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

    Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

    “Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko'”, naveo je Šehić.

    Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

    “Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

    “Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

    “Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

    Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

    “Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

    Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

    “Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.