Kategorija: Politika

Izbori za američkog predsjednika prate se i u zemljama zapadnog Balkana, a prema izjavama političara, analitičara, novinara i drugih javnih ličnosti, jasno se vidi i preferencija naroda u BiH i u cijelom regionu koga bi željeli vidjeti u Bijeloj kući.

Za najveći dio Srba najbolji predsjednik Amerike bi bio bivši predsjednik Donald Tramp, a Džoa Bajdena, sadašnjeg američkog predsjednika, doživljavaju kao pobornika američke politike iz devedesetih godina, kada je NATO bombardovao Srbiju i omogućio Kosovu da pokrene proces osamostaljenja od Srbije.

Za Bošnjake, kao i Albance, najbolji predsjednik bi bio Bajden upravo jer ga doživljavaju u kontekstu američke politike devedesetih, mada je entuzijazam donekle spao početkom rata u Gazi, kojeg muslimani u svijetu generalno vide kao rat podrške Izraelu na štetu Palestinaca. Zanimljivo je, međutim, da je pod vodstvom Edija Rame, predsjednika Albanije, došlo do određenog simpatisanja Trampa, a članovi njegove porodice, kao i u Beogradu, pokreću lukrativne poslove uz blagoslov tamošnjih vlasti.

Hrvati su, kako se čini, najmanje entuzijastični prema bilo kome od dva kandidata i uglavnom smatraju da na njihove živote neće značajnije uticati bilo koji od dva kandidata kao budući ili sadašnji predsjednik Amerike.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da Tramp među Srbima uživa veliku podršku jer je u svom mandatu, kako ističe, pokazao razumijevanje za poziciju Srba, posebno nakon imenovanja Ričarda Grenela kao svog specijalnog izaslanika za region.

“On je stao na stranu srpskih politika sad kad nije bio obavezan, nakon što je Bajden došao na mjesto predsjednika. U tom smislu, među Srbima je stvoren utisak da će Tramp više pogodovati srpskim politikama”, rekao je Šolaja za “Nezavisne novine”. On, međutim, i naglašava da se do sada pokazalo da se američka politika u regionu teško mijenja, što se pokazalo i na primjeru sankcija.

“Nakon svakih izbora svi očekuju da će sankcije biti dignute, a u praksi one traju čak i decenijama i da to neće ići tako lako. Kroz te filtere ćemo moći da sagledamo odnos Amerike prema ovom dijelu Evrope u narednom periodu”, smatra Šolaja.

Sead Numanović, sarajevski novinar i urednik portala Politicki.ba, kaže da svi narodi Balkana na neki način smatraju da se američki predsjednik budi i ide na spavanje s njihovom zemljom u mislima.

“Kada je Bajden izabran za predsjednika, u Sarajevu su organizirane kolone automobila koje su to proslavile. Nije im se isplatilo. Kada je Tramp izabran za predsjednika SAD, u Beogradu su feštali. Nije im se isplatilo. Ko god da bude izabran, to neće značiti ništa posebno za cijeli naš region. Jednostavno, ni Tramp, a u posljednje vrijeme ni Bajden, ni ne znaju gdje je Balkan, a kamoli BiH”, ističe Numanović za “Nezavisne novine”.

Žarko Puhovski, ugledni hrvatski profesor, ističe da u Hrvatskoj nema mnogo svijesti o izborima u Americi, i o tome da se tamo, praktično, bira predsjednik svijeta.

Kada je riječ o političarima, on ocjenjuje da hrvatska desnica više preferira Trampa zbog njegovih svjetonazora, a da hrvatski centar i ljevicu Bajden odbija, prvenstveno zbog svojih loših javnih nastupa.

Puhovski za “Nezavisne novine” ocjenjuje da Amerika bira između “tupavca” i “senilka”, i da je to posebna tragedija za svijet.

“Bajden u svom programu ima neke elemente socijalne dobrobiti slično onom što ima EU, tako da, kakav god bio, vjerojatno je bolja varijanta za SAD, ali Tramp je bolji za svijet jer će vjerojatno manje ubijati u inozemstvu”, smatra Puhovski.

Zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojili su prekjučer budžet da 23 glasa za i 16 protiv. Kako bi sredstva bila raspoređena, potrebno je da se budžet potvrdi i u Domu naroda PSBiH na sjednici zakazanoj za sutra. Zastupnik Ujedinjene Srpske u Parlamentu BiH Milan Petković za N1 je nadovezujući se na budžet prokomentarisao i otkazivanje prve tranše finansiranja od 70 miliona eura u Planu rasta EU za Zapadni Balkan navodeći da EU pred bh. vlast uvijek postavi uslove za koje kao da znaju da ih ne mogu ispuniti.

Poznato je da je vlast zakasnila s usvajanjem budžeta budući da su probijeni brojni rokovi, međutim, interesovalo nas je da li je kašnjenje bilo razlog zbog kojeg su iz Evropske unije poručili da je izgledno da neće biti ništa od prve tranše iz Plana razvoja?

“Mi smo veoma kasno usvojili budćžet BiH za ovu godinu, ali nije postignut konsenzus, a o razlozima zbog kojih nije možemo govoriti nadugo i naširoko. Očekivali smo da će Delegacija EU prihvatiti Plan rasta koji je ranije dostavljen i od 110 mjera koje smo već usvojili oni su odabrali samo tri koje nisu usvojene i usaglašene. Sada ustvari nisam siguran da li oni to nisu htjeli da nam daju ili su nas samo uslovljavali. Na kraju je to manje bitno. Očito je da su nam poslali tu poruku, ali nama ostaje za utjehu jeste 930 miliona eura koji su odobreni za BiH i u narednom periodu bit će mogućnost raspodjele tih sredstava. Svakako da je na nama kao vlasti da idemo u dalje usaglašavanje i postizanje konsenzusa u vezi s određenim pitanjima pa da na taj način dobijemo sredstva EU”, rekao je Petković.

Petković je uvjeren da će ostatak sredstava ipak biti operativan budući da su na kraju ipak usvojili budžet.

“Uspjeli smo sjesti i dogovoriti se i pretpostavljam da ćemo i oko nekih drugih pitanja to uspjeti. Međutim, ono što mene u jednu ruku i frustrira i izaziva nezadovoljstvo jeste uslovljavanje EU koja ne želi da shvati specifičnosti uređenja BiH i koja nekada postavlja uslove kao da znaju da ih mi ne možemo ispuniti i onda nas tim uslove. To je kao da djetetu kažete da vreću od 100 kg prenese s jedne strane na drugu i da će ako to uradi dobiti sladoled. Jednostavno morate shvatiti da nekada neko ne može izvršiti određeni zadatak i onda nam to obećanje nekad izgleda kao ‘obećanje ludom radovanje’. Tako da imam osjećaj da je i obećanje za ova sredstva bilo samo uzaludno radovanje”, dodao je.

Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj protive se uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda. Pitali smo sagovornika jesu li ovi stavovi dio političke trgovine, s obzirom na ono što je nedavno govorio premijer Višković da je bio blizu odricanja veta, ili stvarni stavovi od kojih vladajući u RS neće odustati?

“Ono što znam od vlasti u RS jeste da su to stvarni stavovi i da se RS te nadležnosti neće barem ne lako odreći. Spremni smo da postignemo nekada kompromise ako to donosi nešto dobro, ali ne ako nas neko želi ‘kupiti’ ili žele da prodamo nešto svoje. Možda je svakom građaninu bitno da to bude jedinstven broj u BiH, ali mora se znati onda nadležnost telecom operatera i nije to baš tako jednostavno kao što izgleda sa strane. Ono što je posebno pitanje jeste Ustavni sud BiH koji je potpuno sui generis sud nepoznat u svjetskom i evropskom pravu i ono što mi tražimo jeste da uspostavimo jedan sud koji je funkcionalan i koji će imati legitimitet. I nije sporno da on bude najviša sudska instanca, ali moramo reći da je vrijeme da se zahvalimo stranim sudijama i da domaće sudije donose odluke koje su korisne za građane BiH”, tvrdi Petković.

Ponovo se pričom vratio na državni budžet navodeći da je imao zamjerke na njega budući da se čekalo devet mjeseci da bude usvojen.

“Onda je usvojen po hitnoj proceduri, a nama poslanicima je dostavljen tri dana prije usvajanja bez mogućnosti nekog amandmanskog djelovanja. Nisam htio da ga čitam jer ne mogu na njega djelovati ni bilo šta mijenjati i na kraju taj ministar se ne pojavi na sjednici, nema ni predsjedavajuće Vijeća ministara. Propustili smo taj budžet da ide onako kako ide da li je razvojan ili nije to znaju oni koji su ga kreirali”, naglasio je Petković.

BiH ‘prokockala priliku’, oglasili se iz Delegacije EU: Zbog blokade iz RS izgubila 70 miliona eura, upitan i ostatak novca iz Plana rasta

S obzirom na to da Branislav Borenović tvrdi da je ovim budžetom predviđen iznos novca od 100 miliona KM koji je potreban za kupovinu Zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje u Banjaluci. Iako nije detaljno pregledao Nacrt budžeta nismo mogli da ne pitamo sagovornika da nije slučajno uočio tu stavku?

“Borenović je ekonomista i on se sigurno više bavio budžetom nego ja. Oni godinama već pričaju o kupovini te zgrade od Mile Radišića (kum Milorada Dodika op.a.) i to je svima već poznato. Ta priča postoji i da li će doći do kupovine te ili bilo koje zgrade vidjet ćemo. Znam da postoji potreba da UIO kupi ili unajmi zgradu jer prostorije u kojima trenutno rade su potpuno neuslovne. Jedna takva značajna institucija treba imati svoj objekat, a gdje će biti i gdje će ga naći ne nam jer Ujedinjena Srpska ne učestvuje u tim procesima”, naveo je.

Interesovalo nas je i da li budžet može “pasti” na Domu naroda s obzirom na rasplet oko četvrtog delegata, sa kojim se u SNSD-u ne slažu.

“Mislim da ne može pasti i da neće biti problema budući da je Nenad Vuković iz PDP-a, koji je izvučen i doslovno samopostavljen, još nije stupio na dužnost pa smatram da će budžet sutra glatko proći i u Domu naroda kao u Predstavničkom domu”, konstatovao je zastupnik US u Parlamentu BiH.

Inicijativa za smjenu ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića i rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, nije dobila podršku poslanika Predstanvičkog doma Parlamenta BiH ni u 2. krugu glasanja. Ni ovaj put nije bilo entitetske većine. Nebojša Vukanović predsjednik Liste za pravdu i red tvrdi kako je tome presudio pritisak iz Srbije.

“Apsolutno niko na mene nije vršio bilo kakav pritisak. Samo sam imao konsultacije sa predsjednikom Ujedinjene Srpske Nenadom Stevandićem i kao i inače prijateljski razgovor. Bez obzira što se često ne slažemo sa Nešićem i njegovim stavovima, odlučili smo ga podržati jer smatram da jednostavno nisu bili ispunjeni uslovi za njegovu smjenu, jer ako bismo se vodili tim principima, onda bi daleko prije trebalo smijeniti Zukana Heleza (ministar odbrane BiH op.a.) i Elmedina Konakovića (ministar vanjskih poslova BiH op.a.) zbog njihovih javnih istupa i onoga što su govorili, a Nešić svojim postupcima nije učinio ništa na štetu naroda ili bilo kojeg od entiteta osim što je iznosio lične stavove. Sve do samog kraja glasanja se nije znalo da li će Nešić ostati jer je inače komplikovan sistem glasanja tako da ovo nije bila baš zabava i pokazali su odgovornost određeni opozicioni predstavnici iz RS”, poručio je, između ostalog, Petković.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je za da Denis Bećirović hoda po svijetu, zloupotrebljava funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i nastavalja da širi laži o Republici Srpskoj, a oni koji slušaju te njegove gluposti postali su gori od njega, ne pitajući ga ni za legitimitet, ni da li on uopšte može da iznosi bilo kakve stavove u ime državne zajednice BiH, sastavljene od dva ravnopravna entiteta.

Oni koji slušaju Bećirovićeve baljezgarije, ruše BiH više i od njega samog, a upravo je Olaf Šolc jedan od onih koji je najveći rušitelj dejtonske BiH – istakao je predsjednik Srpske za Srnu upitan da prokomentariše susret Bećirovića sa njemačkim kancelarom Šolcom u Londonu koji je, kao i obično, iskoristio da iznese niz neistinitih tvrdnji o Republici Srpskoj i Republici Srbiji.

Predsjednik Srpske je naglasio da je više i pticama na grani poznato da bošnjački političari, iz bilo koje partije da dolaze, nastavljaju politiku Alije Izetbegovića i pokušavaju da privatizuju BiH, a time ustvari samo doprinose rušenju dejtonske BiH i Dejtonskog sporazuma.

– Denis Bećirović nema nikakvu ulogu u BiH, a pogotovo ne da priča u njeno ime. On kao član i, trenutno, predsjedavajući Predsjedništva može da iznosi samo stavove koji su usaglašeni na nivou Predsjedništva, a inače ima samo tehničku dužnost da organizuje sastanke i obavlja protokolarne aktivnosti. Sve ostalo što se tiče državne zajednice BiH, može da govori samo na osnovu usaglašenog stava tri člana Predsjedništva – rekao je predsjednik Dodik i poručio da bi i on i oni koji slušaju njegova lupetanja kao prvo trebali da pročitaju Dejtonski sporazum.

Dodik je rekao da je svaki komentar na Bećirovića, inače, ostrašćenog srbomrsca, suvišan jer je on jedan od onih tipova koji je umislio da je BiH njegova prćija.

Na pitanje da prokomentariše najnovije saopštenje Ambasade SAD u Sarajevu i odlazećeg ambasadora Majkla Marfija, Dodik je rekao da je taj najnoviji propagandni bilten kauboja Marfija notorna laž, te da odavno nije čuo veću i brutalniju neistinu.

– To je aposlutna laž i nevjerovatno koliko taj Marfi, zaslijepljen mržnjom prema Republici Srpskoj i svemu srpskom može da laže i izmišlja, dok sa drruge strani ovi za 20 godina nisu imali promet od milijardu i stotinu miliona KM. Iako odlično poznajem Marfijeve kapacitete, ipak sam negdje možda i vjerovao da može da osmisli malo inteligentniji pamflet protiv Republike Srpske u koji bi bar neko povjerovao, ali ovaj put je prevazišao i sam sebe. Izgleda da mu ama baš nikako ne ide ni na jednom polju – naglasio je predsjednik Srpske.

On je naveo da osim Marfijevih brutalnih laži, stiče se utisak da bi on nakon propale diplomatske i svake druge karijere želio da se okušao i na izborima u BiH.

– Evo, ja ga pozivam da osnuje stranku i izađe na izbore. Baš bi mi bilo milo da vidi koliko bi podršku dobio u Republici Srpskoj – nikakvu – rekao je Dodik i poručio Marfiju da se mane političke kampanje protiv Srpske.

Zar nakon ovoliko vremena, upitao je Dodik, Marfi nije uvidi da ta njegova antisrpska histerija i kampanja protiv rukovodstva Republike Srpske i njegog predsjednika ne pije vode, niti ima bilo kakvu podršku u narodu.

On je poručio Marfiju da se mane ćorava posla i da se pakuje za Ameriku, sa kartom u jednom pravcu.

Zvanični Brisel uslovio je davanje 70 miliona evra BiH, koliko iznosi prva tranša iz Plana rasta za Zapadni Balkan sve dok se u potpunosti ne usaglasi Reformska agenda koju je pred domaće vlasti postavila Evropska komisija – potvrđeno je za RTRS u Delegaciji Evropske unije u BiH. BiH je ispunila 110 od 113 reformi, međutim to nije dovoljno. Traži se pristanak vlasti Republike Srpske na ukidanje entitetskog veta u institucijama BiH, uvođenje Kol centra na nivou BiH i popunjavanje Ustavnog suda. Iz Srpske kažu da su zahtjevi Brisela neprihvatljivi, jer to predviđa njeno ukidanje.

Od obećanih desetina miliona evra bespovratne pomoći BiH iz Plana rasta za Zapadni Balkan, za sada nema ništa. Evropska komisija ih uslovljava ukidanjem entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć i Konkurencijskom savjetu BiH, Republika Srpska odnosno njeni predstavnici u zajedničkim institucijama ne pristaju da ponište mehanizam koji štiti Srpsku. Brisel je 16 . jula obaviješten da nije usaglašena Reformska agenda, kao preduslov za dobijenje 70 miliona evra.

– Prva tranša biće isplaćena tek kada Evropska komisija i BiH usaglase Reformsku agendu. Za razliku od drugih partnera u regionu BiH neće dobiti prvu, bezuslovnu ratu predfinansiranja u vrijednosti od sedam odsto predviđenu za isplatu nakon ljetnjeg perioda, čime se propušta značajna mogućnost finansiranja – stoji u odgovoru iz Delegacije EU.

Usaglašavanja Reformske agende za dobijanje ukupno milijardu evra iz Plana rasta za Zapadni Balkan nije bilo lako, u početku bilo je čak 40 problematičnih mjera, svelo se na tri. Ključna je zahtjev za ukidanje entitetskog veta, u dvije bh institucije kao najava mnogo goreg scenarija.

– Njihovo traženje da se odustane od entitetskog glasanja na nekim tijelima na nivou BiH je neprihvatljivo jer je to prejudiciranje strukture koja bi otišla dalje do odlučivanja u parlamentu BiH. Oni su vjerovatno htjeli da vide da li mogu na mala vrata da uvuku takvu vrstu glasanja, mi smo to odbili – istakao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Zvanični Brisel nikada nije zadovoljan, obećavali su početak pregovora čim BiH usvoji potrebne zakone, kada je to urađeno dobijen je samo kandidatski status bez datuma. “Mamili” su nas parama iz Plana rasta za Zapadni Balkan samo da usvojimo budžet, kada je usvojen, uslovljavanja su nastavljena.

– Kada su mnogi evropski zvaničnici dolazili ovdje ili slali poruke iz Brisela i rekli su: “Vi usvojite buet i nemojte da brinete, biće proslijeđena tranša”. To govori o jednom političkom pritisku i potrebi EK da određena politička pitanja definiše ovdje kroz uslovljavanja – poručio je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara.

Osim ukidanja entitetskog glasanja u bh institucijama, Republika Srpska ne pristaje na uvođenje Kol centar na nivou BiH i popunjavanje Ustavnog suda uz ostanak stranih sudija. Iz Srpske podsjećaju da je rješavanje statusa stranih sudija evropska obaveza BiH iz 14 prioriteta, stoga je čudno što Brisel traži da ostanu.

– Mi hoćemo da realizujemo 14 preporuka EK, a u njima piše da se mora riješiti pitanje Ustavnog suda – dodao je Dodik.

Planom rasta EU zemljama Zapadnog Balkana namIjenjeno je ukupno 6 milijardi, od čega je za BiH 2 milijarde evra. Trećina su bespovratna sredstva, a dvije trećine krediti.

Posljednjim saopštenjem za javnost američka Ambasada u Sarajevu i ambasador Majkl Marfi samo su konačno i direktno potvrdili da vode aktivnu kampanju finansijske blokade Republike Srpske, njenih institucija i svih njenih građana, i to samo zbog toga što Srpska ne odustaje i insistira na tome da se poštuje izvorni tekst Dejtonskog sporazuma i što ne pristaje da bude bilo čija marioneta, izjavio je delegat u Klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH Radovan Kovačević.

Kovačević je za Srnu rekao da su još jednom potvrdili da oni vode političku kampanju protiv Republike Srpske, da se ponašaju kao politička partija i da bi u tom smislu bilo jedino logično da se registruju za izbore i da provjere kakvu podršku imaju kod građana Republike Srpske.

– Ono što je potpuno sigurno, jeste da se na ovaj način ne ponaša nijedna ozbiljna ambasada niti diplomatsko predstavništvo bilo gdje u svijetu – istakao je Kovačević, koji je i portparol SNSD-a.

Prema njegovim riječima, oni bi trebalo da budu partner BiH, pa samim tim i Republike Sropske, njenog rukovodstva i građana, a ne da vode direktne kampanje protiv Srpske, i to zbog toga što Republika Srpska ne odustaje od poštovanja Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH, Ustava Republike Srpske i ustavnog poretka u BiH.

– Ključna poruka građanima Republike Srpske jeste da je Srpska finansijski stabilna, da bez obzira na ozbiljne blokade sa kojima je suočena ispunjava sve svoje finansijske obaveze, da su svi naši ekonomski parameri iz godine u godinu sve bolji i da ćemo nastaviti da se borimo za snažan ekonomski razvoj i napredak i za bolji i dostojanstveniji život svakog čovjeka Republike Srpske – zaključio je Kovačević.

– Stefan Bojić je ne samo mlad i pun energije, nego i jako obrazovan čovjek i omiljen u narodu. Prema tome naš je zadatak da takve ljude stavljamo i da takvi ljudi spašavaju Republiku Srpsku, inače će ovo biti vrlo brzo država funkcionera i penzionera, a mi to ne želimo da dozvolimo –  poručio je danas u Bratuncu dr Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i predjsednik Ujedinjene Srpske.

“Pored toga mi imamo i neku krilaticu koju je rekao naš narod koji nas podržava u Bratuncu. “Mi imamo Stefana Brata, a drugi imaju Marfijevog kandidata”. To je suština  od svega onoga što mi kažemo u nekom političkom spektru. Znači mi hoćemo Stefana Brata, a nećemo Marfijevog kandidata.”poručio je Stevandić.

On dodaje da je evidentno da ljudi koji imaju previše godina i previše funkcija, nemaju više energije da bilo što promjene i da su skloni potezima od kojih građani nemaju puno koristi, te da  koketiraju sa faktorima koji ne vole Republiku Srpsku.

“Od Drine do Romanije samo je Bratunac veliko naseljeno mjesto i mi znamo koji je njegov značaj i to mora da vodi mlad čovjek pun energije. Bratunac je važna opština, kako po tome što imamo ozbiljnu politiku razvoja Bratunca, koja je naslonjena na Srbiju i činjenica je da mi imamo te veze koje su perfektne, a da se do sad baš nije pokazalo da su te veze korištene kako treba” poručuje Stevandić.

On dodaje da te veze biti iskorištene na najbolji način i da se neće primijetiti da li je Bratunac Srbija ili Republika Srpska. “Biće razvijen kao gradovi u Srbiji u koje se puno ulaže, a zato trebaju mladi, brzi, energični ljudi, a ne ljudi koji su isluženi kandidati i koji se osim sobom ničim drugim ne bave” zaključio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da su došla vremena u kojima Srbi moraju pokazati čvrstinu pred pravosudnim organima BiH da ne bi samo njih osuđivali, a bošnjačke komandante oslobađali za nesporne ratne zločine nad srpskim narodom.

Stevandić je rekao da se srpskim ratnim komandantima, pa i funkcionerima, procesi pred pravosudnim organima BiH konstantno ubrzavaju, što nije slučaj sa bošnjačkim.

On je dodao da je to koncepcija ugrožavanja svega što su Srbi stekli, te da na tom planu treba prestati sa dugogodišnjim popuštanjima.

Stevandić je naveo da je došlo vrijeme samopoštovanja i da, ako Srbi budu uporni u tome, tako će i drugi odnositi, podsjetivši da je ranije bilo povlačenja.

“Zato su pravosudni organi BiH uglavnom osuđivali naše ljude, a oslobađali bošnjačke i druge koji su nesporno činili zločine nad Srbima”, rekao je Stevandić osvrćući se i na činjenicu da pravosudni organi BiH nastoje da ubrzaju aktuelni proces protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika, a da nisu toliko ažurni kada je riječ o onima koji se tiču ratnih zločina nad Srbima.

Predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske Slobodan Župljanin rekao je da političko Sarajevo i određeni inostrani krugovi i dalje nastoje da i kroz pravosuđe BiH stave prst krivice na srpski narod i njegove funkcionere.

“Nastoje da potvrde da su Srbi `remetilački faktor` u BiH, što je apsolutno netačno i radi se o klasičnoj zamjeni teza”, rekao je Župljanin.

On je dodao da u svemu tome ne učestvuje samo pravosuđe već i drugi organi BiH koje kontroliše političko Sarajevo.

“Međutim, koliko god se trudili, naša odlučnost je veća da odbranimo Srpsku i Srbe u BiH”, poručio je Župljanin

Saopštenje američke Ambasade o stanju duga je u potpunosti u skladu sa pritiscima sa kojima se Republika Srpska suočava i miješanjem u unutrašnju politiku na krajnje neprimjeren i površan način, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

– Ne čudi takva objava, ali je čudno da su se pojedini mediji odmah uključili u prenošenje laži – navodi se u saopštenju.

Ministarstvo finansija Republike Srpske demantuje sve iznesene laži o stanju finansija koje imaju za cilj da dodatno unesu nemir i pojačaju efekat sankcija.

Istakli su da Republika Srpska nema problema sa nivoom zaduženja, kao ni sa otplatom postojećih obaveza.

– Istovremeno sa planiranim zaduživanjima, redovno se otplaćuju sve budžetske obaveze i stari dug. Sve realizovane emisije dugoročne i kratkoročne su javnosti dostupne na sajtu Ministarstva finansija – zaključili su u saopštenju.

Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, sastao se s japanskom šeficom diplomatije Joko Kamikavom u Sarajevu.

Nakon sastanka, Šmit se obratio medijima, te istakao kako je ova posjeta od izuzetnog značaja za BiH, naročito u ovom trenutku političkih tenzija.

Međunarodna zajednica je svjesna kolika je važna stabilnost u regionu u globalnom kontekstu. Današnja posjeta je neizmjerno važan signal da Japan pokazuje brigu za BiH. Japan je dao veliki doprinos u poslijeratnom periodu ove zemlje. Japan je prisutan u BiH kao članica Upravnog odbora za implementaciju mira i ovu odluku shvataju vrlo ozbiljno. Ja ću kao visoki predstavnik u BiH izraziti zahvalnost na radu ministarki, to ću ponoviti uskoro i kada budem posjetio Tokio – rekao je Šmit

Šmit je rekao kako je trenutno potrebno mnogo podrške BiH koja se suočava s izazovnim periodom.

– Zajedničko djelovanje Postoje neke snage koje bi htjele blokirati procese. Ja ovo neću dozvoliti zajedno sa Vijećem za implementaciju mira. Niko nema pravo uskraćivati ljudima izgled za EU. Pozvao bih Vijeće za implementaciju mira da zajedno djelujemo za bolju budućnost BiH i njen razvoj. Pozivam svakog ko ima kontakt sa ljudima u Banjaluci da ih upozori da brinu o ljudima, a ne da igraju igre i donose zakone kao što je zakon o izborima. Mi ovu zemlju gradimo na pomirenju, poštovanju. Radujem se istorijskoj posjeti ministarke Japana u BiH – naveo je Šmit.