Kategorija: Politika

Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je Republika Srpska državotvorni entitet, koja ima svoj suverenitet i koja je potpisnik svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma, te da su to istorijske i opštepoznate činjenice, koje ovdašnje tumače i ljubitelje bh državnosti neizmjerno bole.

U kolumni povodom zaključaka Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ u BiH u kojima su se obrušili na Republiku Srpsku i njeno političko rukovodstvo, Karan je naglasio da PIK nije ništa drugo nego antidejtonska i nedemokratska ad hok grupa zemalja bez pravnog ovlašćenja i neskriveni predvodnici unitarizacije BiH.

Kolumnu profesora Karana za SRNU prenosimo u cijelosti:

Složene državne zajednice, čija se složenost odlikuje multikonfesionalnošću, multikulturalnošću i multietičnošću, zahtjevaju i složen demokratski identitet i legitimitet koji odgovara takvoj, složenoj višeznačnoj strukturi državne organizacije.

Formiranje federacije nastaje iz potrebe konkretnog društva i države da se organizuje na način primjeren uslovima koji su zahtjevali federalizam kao opciju oblika državnog uređenja.

Prvenstveno, federalni odnosi trebaju odražavati načelo organizacije u kojoj je ostvaren kompromis između zahtjeva za unijom sa jedne strane i zahtjeva za teritorijalnom raznovrsnošću i samostalnošću u okviru federacije.

Taj balans se uspostavlja ustanovljavanjem jedinstvenog političkog sistema u okviru koga su centralnoj i regionalnim vlastima data potrebna opšta ovlašćenja, tako da nijedan sistem vlasti nije pravno ili politički podređen drugome.

Takođe, moramo ukazati i na istorijsku podlogu federalnog uređenja BiH. Prema obliku državnog uređenja, kao i prema načinu svog nastanka, BiH je specifična državna zajednica koja se sastoji od dva entiteta: Republike Srpske (prost entitet) i Federacije BiH (složen entitet).

Ovakvo rješenje ima kompromisni karakter, s obzirom na to da su krajem 1992. godine, na teritoriji BiH stvorene i paralelno egzistirale tri državotvorne cjeline: Republika BiH (muslimanski, odnosno bošnjački dio), Republika Srpska (srpski dio) i Herceg Bosna (hrvatski dio). Sve tri cjeline imale su obilježje nacionalne države, svaka sa svojom teritorijom, organizacijom vlasti, vojskom, policijom, monetom i drugim državnim institucijama i obilježjima.

BiH NASTALA METODOM AGREGACIЈE

Dakle, BiH je nastala metodom agregacije. Uprkos tome što je međunarodna zajednica priznala BiH kao nezavisnu državu, ta država već od kraja 1991. godine nije funkcionisala, jer su se njene institucije podijelile po nacionalnom osnovu i nisu vršile efektivnu vlast na cijeloj teritoriji BiH. Suverena vlast, kao bitno obilježje svake države, nije postojala, pa se ne može govoriti ni o državno-pravnom kontinuitetu BiH.

Dakle, Dejtonskim mirovnim sporazumom kao aktom međunarodnog prava, BiH, kao demokratska i složena država, sastavljena je od dva ravnopravna, jedinstvena i državotvorna entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koje su izgubile državnopravna svojstva i utemeljene su kao entiteti u rangu visoko samostalnih federalnih jedinica, sa veoma brojnim nadležnostima.

U BiH, s obzirom na njen višenacionalni sastav, u određivanju titulara suvereniteta kombinovan je etnički (nacionalni) princip, entitetski i građanski princip. Ustav BiH iz 1995. godine (Dejtonski mirovni ugovor, Aneks 4), na prvom mjestu ističe nacionalni, entitetski, a zatim i građanski princip nosioca suvereniteta, posebno navodeći u preambuli Ustava BiH da Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim, i građani utvrđuju i donose Ustav BiH.

Ustavno određenje nosioca suverenosti u svakoj zemlji ima prvorazredni značaj u pogledu demokratske zasnovanosti ukupnog uređenja, dok određenje nosioca suverenosti predstavlja osnovu za uspostavljanje najvažnijih odnosa i formiranje institucija u državi, a u BiH su i odraz federalnog oblika državnog uređenja. Ovo je odredilo i sastav svih institucija na nivou BiH po principu pariteta i način donošenja odluka po principu konsenzusa.

Sama činjenica da postoji podjela nadležnosti između BiH i entiteta, kao i način njihovog utvrđivanja, ukazuju na federalni karakter BiH.

Podjela nadležnosti i pretpostavka nadležnosti u korist entiteta dokaz su i da BiH nije decentralizovana unitarna država, pošto u njima ne postoji podjela nadležnosti.

BiH ЈE ASIMETRIČNA FEDERACIЈA, POKUŠAЈ DOMINACIЈE ČINI NjENU BUDUĆNOST KRAЈNjE NEIZVЈESNOM

Budući da je jedan entitet uređen unitarno, a drugi federalno, BiH je zapravo asimetrična federacija.

Takođe, sastav, način izbora i način odlučivanja političkih institucija BiH bitno potvrđuju federalnu prirodu njenog državnog uređenja kroz paritetan sastav pojedinih institucija (Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništvo, Savjet ministara BiH), kao i široku primjenu konsenzusa ili prava veta.

Pokušaj dominacije saveznih institucija BiH slabljenjem federalnih jedinica do stepena prelaska federalnog uređenja u unitarno, narušava zadati ustavnopravni okvir, otvara legitimne zahtjeve za promjenom takvih odnosa i daje nove alternative. Refleksije te “borbe” su najvidljivije u strukturi, sastavu, nadležnostima i procedurama djelovanja institucija vlasti na nivou BiH.

Treba istaći da je osuđen na propast svaki pokušaj uspostavljanja odnosa koji vodi ka dominaciji jednog naroda nad druga dva, i kao takav razara biće i samu prirodu saveza različitosti na kojima nastaju takve države.

Osnovni, ustavni, dakle, dejtonski federalni oblik BiH je jedini oblik federalnih odnosa koji daje nadu za opstanaka jedne ovakve zajednice kao što je BiH. Međutim, tendencije narušavanja balansa, pokušaj dominacije koji je na sceni neminovno čini budućnost krajnje neizvjesnom.

Brčko Distrik dobija novog supervizora budući da Džonatan Menuti odlazi, a na njegovo mjesto dolazi Luis Krišok.

Nakon jučerašnje sjednice PIK, iz OHR su poslali zahvalnicu dosadašnjem supervizoru za Brčko Distrikt i prvom zamjeniku visokog predstavnika u BiH, Džonatanu Menutiju, te poslali dobrodošlicu njegovoj zamjeni Luisu Krišoku.

Podsjećamo, Menuti je kao supervizor za Brčko postavljen 2022. godine te je u BiH proveo nešto više od dvije godine.

Njegov zamjenik koji će uskoro doći u BiH, Krišok, kako se navodi u njegovoj biografiji, karijerni je član američke službe za spoljne poslove.

Diplomirao je religiju i sociologiju na Katoličkom univerzitetu Amerike, Vašington, DC. Godine 2017. bio je istaknuti diplomac Škole za nacionalnu bezbjednost i strategiju resursa Univerziteta nacionalne odbrane u Vašingtonu (M.S., strategija nacionalnih resursa).

Krišok je predavao sociologiju na Uralskom državnom univerzitetu u Jekaterinburgu, Rusija (1995-1996) u okviru Projekta građanskog obrazovanja. Od 1996-1998 bio je zamenik direktora Projekta građanskog obrazovanja za Rusiju sa sjedištem u Moskvi, gdje je radio sa ruskim i međunarodnim kolegama na promovisanju obrazovne razmjene.

Nedavno je služio kao američki viši zvaničnik za Arktik (2021-2023) i kao generalni konzul u Vladivostoku, Rusija (2019-2021).

Krišok govori srpsko-hrvatski, ruski i nešto ukrajinski. Njegovi hobiji uključuju čitanje i džez muziku.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, nakon što je postavio biste narodnih poslanika koji su ubijeni 1992. godine i kao muzejsku postavku grb Nemanjića postavio u hol Narodne skupštine Republike Srpske, sa objašnjenjem da su pod tim grbom položili zakletvu, sad je predložio zakon koji na mudar i pametan način zaobilazi mogućnost blokada u Ustavnim sudovima i uvodi u upotrebu grb Nemanjića i himnu „Bože pravde“.
Učinio je to tako što nije ukidao postojeći amblem i postojeću himnu „Moja republika“, nego je na osnovu Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama, uveo u pravo kao mogućnost korišćenja i drugih grbova i himni vezanih za kulturno-istorijski identitet i istorijske tradicije naroda, sa zemljama s kojima imaju potpisani ugovori o specijalnim paralelnim vezama, a nesumnjivo je da se radi o Republici Srbiji i Republici Srpskoj. Nije precizirano da se radi o grbu Nemanjići i himni „Bože pravde“, ali je potpuno jasno da je Stevandić upravo ciljao na to. To pravo neće onemogućiti i drugim narodima da, takođe, to koriste. Gotovo je 100% sigurno da ovaj zakon, Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, neće moći osporiti ni veto Bošnjaka, ni Ustavni sud, jer je na drugačiji način koncipiran i ne uvodi nikakvu diskriminaciju, već mogućnost korišćenja.

Spremite se za nabavljanje grbova i ponovite i uvježbajte tekst himne Bože pravde, jer će uskoro biti u svakoj kancelariji, instituciji, Vladi, ministarstvu, Narodnoj skupštini, skupštinama opština, u čitavoj Republici Srpskoj.
Razlika u pristupu politici i nacionalnom pitanju

Pitali smo predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, da prokomentariše mogućnost vraćanja himne Bože pravde i grba Nemanjića.

„Dok razni rijaliti političari, čangrizavci, kritičari i ljudi koji ne znaju šta da rade, nego se miješaju u tuđe živote, uglavnom se bave besmislenim temama i svađama, posao vraćanja grba Nemanjića i himne Bože pravde je ozbiljan politički i nacionalni posao i ja sam posvećen tome, zato im i ne pridajem nikakav značaj“, izjavio je Stevandić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će biti finalizovan prijedlog u kojem će biti predloženo političko razgraničenje sa Federacijom BiH, te da će jednog dana raspad BiH postati činjenica.

Amerikanci bez obzira koliko bi bili zli, napravili su granicu između entiteta i postavili tu liniju da ne moramo da se svađamo oko nje – rekao je Dodik za Avaz televizuju.

On je podsjetio da je Evropa, koja je na početku pokušavala da spase Јugoslaviju, na kraju prva podržala njen raspad.

– Јednog dana će raspad BiH postati činjenica uz ogromne napore stranaca koji tu nešto čine. Bošnjaci su pogriješili zato što nisu kao najveći i najodgovorniji narod u BiH sa Srbima i Hrvatima vidjeli kako dalje i šta treba. Mislim da griješe ako misle da BiH može biti uspješna bez neke vrste zadovoljenja Srba i Hrvata – naveo je Dodik.

Predsjednik Srpske je naglasio da nije ni za kakvo drugo razdruživanje, osim za mirno.

– Politički i teritorijalno se razdružimo. Ostaće tri do pet godina monetarni i fiskalni sistem. Odvojićemo dvije službe da se stalno ne bi pričalo šta kome pripada od ovih indirektnih poreza. Ostaje konvertibilna marka i mehanizam dogovaranja između strana Republike Srpske i Federacije BiH – pojasnio je Dodik.

On je ukazao da trenutno stanje ne vodi nigdje, jedino u eskalaciju nekih problema, poručujući da Srbi neće ratovati, ali da će se braniti, u što niko ne treba da sumnja, jer se u istoriji nisu povlačili.

Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu podržali inicijativu Kluba SDA za smjenu ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića koja je upućena na usaglašavanje Kolegijumu ovog doma, jer nije dobila entitetsku većinu.

Poslanik SNSD-a Milorad Kojić rekao je tokom rasprave da je inicijativa za smjenu Nešića politikanstvo i pokušaj bošnjačkih političara da temu staru više od 20 godina neistinama pokušavaju učiniti aktuelnom, ali da da to ne može proći.

Kojić je naglasio da Bošnjaci uporno pokušavaju da nametnu narativ koji Srbi ne mogu i neće prihvatiti, navodeći da to neće doprinijeti stabilizaciji odnosa već samo produbiti krizu među narodima.

Prema njegovim riječima, kada se govori o Nešićevoj odgovornosti, postoje jasni stavovi Evropske komisije koja je rekla da je ministarstvo na čijem je čelu preduzelo najviše koraka na evropskom putu BiH.

On je dodao da bošnjačkim poslanicima odgovornost ne snosi ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković koji je privatizovao ovo ministarstvo.

Kojić je istakao da su u inicijativi za smjenu Nešića iznesene neistine, navodeći da Bošnjaci nisu spremni da uvažavaju 3.264 srpske žrtve u srebreničkoj regiji.

Poslanik NIP-a Mia Karamehić-Abazović rekla je da će glasati za usvajanje inicijative, jer smatra da su neke stvari pogrešne. Nakon glasanja o inicijativi za Nešićevu smjenu uslijedila je rasprava o Prijedlogu amandmana dva na Ustav BiH, čiji su predlagači poslanici iz Kluba DF-a Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.

Obrazlažući inicijativu, Dunović je rekao da se izmjena odnosi na proces i metodologiju izbora sudija Ustavnog suda BiH, odnosno omogućavanje Visokom sudskom i tužilačkom savjetu da vrši selekciju, kao što je slučaj kod entitetskih ustavnih sudija.

On je izrazio nezadovoljstvo što je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma dala negativno mišljenje za ovaj zakonski prijedlog.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Evropa odustala od vrijednosti za koje se načelno zalaže i da je najvidiljivije to na primjeru BiH gdje se krše svi postulati vladavine prava.

Biranje i imenovanje visokog predstavnika jasno je definisano Dejtonskim sporazumom. Međutim, velike sile su sve to podredile svojoj moći i pogazile ono što u Dejtonu piše. Samo je američka ambasada, podržana birtanskom i njemačkom ovdje uvela jednog stranca Šmita, i rekla da je on visoki predstavnik. On danas mijenja odlukama zakone, on uvodi dopune zakona, on ugrožava funkcionisanje ukupnog pravnog i ustavnog sistema i sve ono što možemo da vidimo kao dekadenciju od ranije rečene vrijednosti Evropske unije – rekao je Dodik obrativši se učesnicima Simpozijuma “Bratislava – prestonica mira”.

Na sve to, poručuje Dodik, Evropska unija i zapadne zemlje šute.

– Učesnike simpozijuma “Bratislava – prestonica mira” je upoznao sa paradoksom da se zbog odluke Šmita protiv njega vodi sudski postupak. Strani intervencionizam jasno se ogleda i kroz djelovanje Ustavnog suda BiH – poručio je Dodik.

Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira je neformalno tijelo, koje nema verifikaciju, registraciju, kancelariju, niti lice ovlašteno za zastupanje, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Stevandić je istakao da neformalna tijela imaju samo neformalnu silu preko moćnih zemalja i računajući na tu silu, misle da Republici Srpskoj postavljaju uslove.

Komentarišući poziv Upravnog odbora PIK-a Narodnoj skupštini Srpske da brzo izvrši imenovanje dvoje sudija kako bi se uspostavio puni sastav Ustavnog suda BiH, Stevandić je naglasio da PIK može da traži da NASA pošalje Kristijana Šmita na Mjesec.

– Ono što mi radimo radimo u interesu svog naroda, a ne u interesu PIK-a. Radimo ono što je odobreno u našim institucijama – rekao je Stevandić u Banjaluci.

Poručio je da su zahtjevi PIK-a znak potpune dezorganizacije i dezorijentacije politike koja je u BiH nije dovela do napretka, koja je u BiH blokirala dogovore naroda, blokirala dogovorte entiteta i stalno izaziva tenzije.

Svečana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se obratiti predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić biće održana 2. jula, odlučio je danas skupštinski kolegijum.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić rekao je da će svečana sjednica početi u 11.00 časova, a da je odmah po njenom završetku, za 12.00 časova zakazana redovna sjednica parlamenta na kojoj će biti razmatrana Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojena na Svesrpskom saboru u Beogradu.

“Svečanoj sjednici će prethoditi konstitutivna sjednica parlamentarnog foruma Srbije i Republike Srpske, koja će početi u 10.00 časova i prisustvovaće joj po 11 poslanika oba parlamenta”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci po završetku Kolegijuma.

Stevandić je naglasio da je prva tačka predloženog dnevnog reda “Aktuelni čas” – pitanja ministrima u Vladi Republike Srpske, a druga tačka Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojena na Svesrpskom saboru u Beogradu.

Kolegijum je utvrdio predloženi dnevni red redovne sjednice sa 17 tačaka, na kojem je između ostalih Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o otpisu potraživanja po hitnom postupku, kao i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o veterinarstvu po hitnom postupku.

Na predloženom dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, Prijedlog zakona o lovstvu, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima – prijedlog predsjednika Narodne skupštine.

Između ostalog, na predloženom dnevnom redu je i Nacrt zakona o učeničkom standardu, kao i Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne – prijedlog predsjednika Narodne skupštine, te Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.

“Pronašli smo način kako da himnu `Bože pravde` i grb Nemanjića vratimo u upotrebu u institucije Republike Srpske i izražavam zadovoljstvo što je ova tačka dobila mjesto u dnevnom redu redovne sjednice”, naglasio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je Srpska afirmisala politiku odbrane i postala snažna, te da je sa druge strane sve ostalo iživljavanje putem američkih sankcija.

“I to je jedino što je preostalo u borbi da se mi na taj način pokušamo privoliti da pognemo glavu. Te sankcije su postale instrument ostvarivanja političkih interesa”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci komentarišući posljednje sankcije SAD pojedincima i kompanijama u Srpskoj.

Stevandić je istakao da se geopolitička moć u proteklih 15 godina promijenila, te da više nema visokog predstavnika, koji nikada više neće biti imenovan u Savjetu bezbjednosti jer nikada neće dobiti podršku Rusije i Kine.

“Prošlo je to vrijeme kada su mogli sve da nas posmjenjuju kao kada su smjenjivali 59 članova iz SDS-a i da im ukinu žiro-račune, otmu lične karte”, poručio je Stevandić.

Stevandić je dodao da je Srpska dobila međunarodnu verifikaciju i komunicira sa mnogim svjetskim i evropskim parlamentima.

Prema njegovim riječima, mnogi ljudi su dodati na listu sankcija samo da bi se proširio front protiv njih i da bi se stvorio utisak da treba promijeniti vlast i dovesti neke druge ljudi.

On je naveo da je riječ o završnom obračunu sa mogućnošću da Srpska izgubi svoju nadležnost i imovinu.