Kategorija: Politika

Iako Bosna i Hercegovina nije spremna za pristupanje Evropskoj uniji, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg RS ne priznaje, rekao je za Euractiv da lideri EU moraju biti svjesni da bi zemlja mogla biti u velikom riziku ako se proces pridruživanja dalje odgađa.

“Moramo shvatiti da su ovim zemljama na zapadnom Balkanu potrebne evropske integracije, inače će biti izložene velikom riziku u bliskoj budućnosti iz mnogo razloga, rekao je Šmit za Euractiv, prenosi Fena.

Šmit, koji je na toj funkciji od 2021. godine, priznao je, međutim, da pristupanje BiH EU “nije opravdano, zasnovano na zaslugama i činjenicama”.

Ukazao je na prijetnje političkoj stabilnosti BiH, opasnost od rastućeg razočaranja u Evropsku uniju i “dramatičan odliv mozgova” koji će postati nezaustavljiv.

On je opisao BiH rascjepkanu zemlju u kojoj se lojalnost građana pretežno oslanja na njihove etničke grupe, koje ostaju duboko pristrasne u svom tumačenju nasilne istorije Bosne i Hercegovine.

“To nije kompatibilno sa evropskim integracijama, gdje je nediskriminacija u središtu”, dodao je on.

“Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih, ako ne i jedina država na svijetu koju poznajem, gdje je građanska država prljava riječ za mnoge ljude [jer] opisuje razgraničenje od nečijeg etničkog identiteta”, rekao je Šmit.

On smatra da je brži proces pristupanja jedini put naprijed.

“Ako ne dođe do primjetnog razvoja, onda evropska ideja neće biti privlačna mnogim ljudima”, kazao je.

Čak bi i “postepeno približavanje i otvaranje prema EU” “održalo nadu u Evropu živom”, dodao je.

Šmit je rekao da su njegove intervencije neophodne da bi zemlja ostala funkcionalna, ali je priznao: “Priznajemo da uvijek postajemo pametniji” I dodao:

“To ne znači da pojedinačne odluke nisu bile ispravne. Ali kada ih ima previše, neki ljudi počnu da sjede i govore: on će to učiniti umjesto nas ako mi to ne možemo. To nije u skladu sa demokratskim principom”.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH izabrao je Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH.

Ova odluka se donijela u ranim jutarnjim satima nakon cjelodnevne sjednice koja je trajala više od 14 sati.

Rasprava o ovoj tački dnevnog reda je trajala četiri sata.

Za njegov izbor je glasao 51 zastupnik, dok ih je 39 bilo protiv.

Protiv njegovog izbora glasao je i zastupnik SDP-a Damir Mašić.

Time je okončana trakavica koja je trajala skoro dvije godine. Opozicija je osporavala to što je na sjednicu Predstavničkog doma dostavljeno samo ime Marina Vukoje, a ne komepletne liste kandidata, kritikovali su i to što Marin Vukoja nema iskustvo rada kao sudija, što i nije uslov za izbor sudije Ustavnog suda BiH, piše Avaz.

Takođe, opozicija je optuživala Marina Vukoju da je blizak HDZ-u BiH.

Vladajuća većina je kazala da Marin Vukoja nije nikada obnašao niti jednu stranačku funkciju te da je došao sa pozicije na kojoj moraju biti nestranačke osobe.

Marin Vukoja na poziciju sudije Ustavnog suda BiH dolazi sa pozicije sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a ranije je radio kao sekretar Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, sekretar Vlade Zapadnohercegovačkog kantona, vođa Odjela za pravne poslove Stručne služe Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona te stručni saradnik u Stručnoj službi Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona.

Kako se približava 30. i 31. maj, za kada je zakazana plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, tako se čini da se kriza u ovoj pravosudnoj instituciji i oko nje produbljuje.

Dok s jedne strane danima stižu informacije da će doći do promjene pravila rada Ustavnog suda BiH, koja bi dovela do toga da se odluke ubuduće mogu donositi većinom prisutnih sudija, a ne kao dosad kvorumom, iz Republike Srpske poručuju da neće imenovati sudije u Ustavni sud BiH da bi tamo “palili i gasili klima-uređaje”.

Sve je, podsjetimo, počelo informacijom da će tačka dnevnog reda “Dopuna pravila Ustavnog suda BiH” donijeti novitet u radu ovog suda i omogućiti da se u Velikom vijeću, koga po pravilu čini devet sudija (po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata, te tri stranca), odluke ubuduće donose prostom većinom prisutnih sudija, a ne kvorumom/glasovima pet sudija, od kojih jedan mora biti iz Republike Srpske, a minimum tri koja je imenovao Predstavnički dom PS Federacije BiH.

A zašto se spominje promjena i dopuna ovog pravila?

Za neupućene, a kako su “Nezavisne novine” ranije detaljno izvještavale, u Ustavnom sudu BiH trenutno, umjesto devet, sjedi šest sudija, od kojih su tri domaća i tri stranca, ali od kojih nijedan nije iz reda srpskog naroda, zbog čega je rad Velikog vijeća blokiran jer je nemoguće postići pomenuti kvorum.

Da bi se to riješilo, rodila se ideja da domaće sudije (čitaj: Srbi) uopšte nisu potrebne, te da se blokada rada može riješiti tako što će na sjednicu doći makar pet postojećih izabranih sudija, a da se odluka može donijeti prostom većinom od tri.

To praktično znači da odluke mogu donositi troje stranih sudija bez domaćih, što je, kako kažu pravnici, potpuno besmisleno i nesvrsishodno.

“Ne vjerujem da će ikada biti da odlučuje samo troje sudija, ali je u državi apsurda sve moguće, pa i to, da jednostavno kažu kvorum je većina izabranih, a to je pet sudija, a onda da se glasa na osnovu većine prisutnih, a to je tri”, kaže za “Nezavisne” Milan Petković, pravnik i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

Ako dođe do izmjena ovog pravilnika Petković je uvjeren da to ima za cilj da se poništavaju odluke i zakoni koje bude usvajala Narodna skupština RS.

U tom smislu svakako se može uzeti i to što bi na plenarnoj sjednici krajem ove sedmice trebalo da se razmatra i zahtjev Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.

Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je od Ustavnog suda BiH zatražio donošenje odluke o privremenoj mjeri kojom se zakon stavlja van pravne snage do konačne odluke Ustavnog suda o tome da li je zakon u skladu s Ustavom ili ne.

“To je sve dosad radio visoki predstavnik. Sada Ustavni sud to želi uraditi ‘legalnije’, odnosno da se uvede u jednu kvazipravnu normu odlučivanja i da se kaže da neki zakoni i odluke NS RS nisu ustavne, bez obzira na to što će onda tamo o tome odlučivati samo troje stranaca i dvoje sudija Bošnjaka”, istakao je Petković te dodao:

“Pravila su za jedan ustavni sud kao ustav za jednu državu, dakle najviši pravni akt po kome se odlučuje. Ako žele da ih mijenjaju u jednom krnjem sastavu, bez srpskog predstavnika, pa to bi bilo isto kao da mi mijenjamo Ustav BiH bez ostalih naroda, što ne bi smjelo da se desi, jer se radi o pravima jednog od naroda”.

Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 2023. godine već mijenjao svoja pravila, kada je sudija iz Republike Srpske Zlatko Knežević podnio ostavku. Tada je iz postojećih pravila rada izbrisana odredba o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

Sve češće informacije da će doći do promjene ovih pravila uslijedile se nakon što je Venecijanska komisija iste preporučila, kao odgovor na blokadu u Ustavnom sudu. Ove preporuke, prema riječima Petkovića, nisu obavezujuće niti su akt po kojem se mora postupati, a Komisija je, kaže, trebalo da se bavi odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a ne produžavanjem mandata sudijama na doživotno.

Ipak, rješenje koje bi moglo da okonča ovu krizu bilo bi donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, ali je u ovom trenutku i to pitanje na dugom štapu jer, kako dodaje Petković, stranke “trojke” nemaju svoj stav, već slušaju strance.

Čekajući epilog plenarne sjednice, iz Republike Srpske stiže i poruka da Narodna skupština RS neće imenovati sudije u Ustavni sud BiH da bi tamo bili samo ukras.

“Ako su oni već rekli da mogu sve da rade bez sudija iz Republike Srpske, pa zašto da ih mi imenujemo da tamo pale i gase klima-uređaje”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.

Poručio je da je struktura Ustavnog suda BiH narušena od strane predstavnika Federacije BiH, visokog predstavnika i nekoliko moćnih ambasada, koji su, kako je napomenuo, mijenjali Dejtonski sporazum i zloupotrijebili dejstvo aneksa 4 i 10.

Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović na današnjoj sjednici glasala je za razrješenje ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije, dok su Denis Bećirović i Željko Komšić bili protiv.

Cvijanovićeva je inicijativu za smjenu Lagumdžije podnijela na osnovu zaključaka Narodne skupštine , a, takođe, protiv njega podnijela je i krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog položaja, napada na ustavni poredak i svega što je Lagumdžija prekršio.

Sa dnevnog reda skinuta je i tačka razrješenje stalnog predstavnika BiH pri UN i ostalim međunarodnim organizacijama u Ženevi Bojana Vujića, iako je ranije zatražena njegova ostavka.

Kristijan Šmit je uvrijedio sve žrtve u Donjoj Gradini i na Kozari, jer se zalagao za rehabilitaciju ljudi koji su te zločine činili, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, komentarišući dolazak Kristijana Šmita na Kozaru i Donju Gradinu

Stevandić je rekao da je strašno licemjerje dolaziti na takva mjesta nakon što je nosio vijenac na grob nacističkog pilota Vernera Mou Gradildersa.

Istakao je da je Šmitov pijetet lažan i u svrhu marketinga.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da rezolucija o Srebrenici neće donijeti ništa dobro BiH, kao ni potez Kristijana Šmita koji je obilazio spomenike i stratišta srpskog naroda, a dolazi iz zemlje koja je odgovorna za milione stradalih Srba, Јevreja i drugih naroda u prošlom vijeku.

On je niko i ništa. Pravim poveznicu i sa državom iz koje dolazi, odnosno da na ovaj način turista Šmit želi da preko žrtava opere svoj i obraz svoje države, kao inicijatora donošenja jedne ovakve nesrećne rezolucije – izjavio je Karan.

Karan je istakao da se pokazalo da BiH nema spoljnu politiku, te da je urušen ustavni sistem jer nisu ispoštovane procedure prilikom podnošenja jedne ovakve inicijative.

Istakao da je glasanje u Generalnoj skupštini UN ipak nešto pokazalo, a to je da u svijetu više ne vlada jednoumlje.

Zajednička komisija Vijeća naroda Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske danas nije postigla usaglašavanje o Izbornom zakonu RS, a na koji su delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda početkom maja pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, pa će konačnu odluku o stupanju na snagu ovog zakona donijeti Ustavni sud Republike Srpske.

Može se reći da je ovakav epilog potpuno očekivan, jer nijedan zakon koji je dosad došao do ove Komisije nije dobio potrebnu saglasnost.

Nakon ovakve situacije, Narodna skupština RS dužna je da dostavi stenogram sjednice prema Vijeću naroda Republike Srpske, a koje onda u roku od sedam dana treba da prikupi neophodnu dokumentaciju i dalje je uputi prema Ustavnom sudu Republike Srpske – Vijeću za zaštitu vitalnog interesa.

“Nakon što dokumente dostavimo Ustavnom sudu RS, oni su dužni da u roku od 30 dana riješe to pitanje”, kazala je za “Nezavisne novine” Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS.

U daljem, Ustavni sud RS treba da odluči da li je Izborni zakon RS povrijedio vitalni nacionalni interes na koji su se pozvali Bošnjaci.

Ukoliko odluči da je došlo do povrede, zakon se vraća u Narodnu skupštinu RS, a ukoliko nije bilo povrede veta, zakon se prosljeđuje predsjedniku Republike Srpske koji onda treba da potpiše ukaz o stupanju na snagu tog zakona.

Podsjećamo, Narodna skupština RS usvojila je Izborni zakon Republike Srpske 19. aprila ove godine.

Početkom maja, Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo je pitanje veta na ovaj zakon, smatrajući da on nije donesen u skladu sa Ustavom BiH.

Međutim, Vijeće naroda RS na sjednici održanoj sredinom maja, nije postiglo saglasnost o Izbornom zakonu RS, jer su za njega glasala samo četiri delegata iz Kluba Bošnjaka, te je on proslijeđen na Zajedničku komisiju Vijeća naroda i parlamenta Srpske.