Kategorija: Politika

Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednik Banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a, otkrio je da se za funkciju gradonačelnika Banjaluke nije kandidovao iz samo jednog razloga, odnosno jer želi da završi sve započete projekte na UKC-u Srpske.

“Upravo zbog ovoga. Zbog ovoga što sam razgovarao sa svojim saradnicima na Kliničkom centru, odmjeravao dobro i svi kažu imamo još par godina da završimo ono što smo započeli u Kliničkom. Zdravlje stanovnika i Republika su prioritet svega. Republika Srpska je prioritet prioriteta. Učestvovao sam u njenom stvaranju. Zdravlje stanovnika je najbitnije. Zbog toga se nisam kandidovao, da gore završimo što smo započeli. Ja se samo zbog toga nisam kandidovao, a tek bih pokazao svoje organizacione sposobnosti”, rekao je Đajić gostujući u emisiji “Telering”.

On je istakao da je ponosan na sve radnike UKC-a Srpske, kao i svoje saradnike.

Kako je istakao, on nije političar, već doktor.

“Čitav život sam posvetio toj karijeri”, rekao je Đajić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da rezolucija o Srebrenici neće donijeti ništa nego samo promijeniti odnos Srpske prema BiH i istakao da će Srpska u roku od 30 dana uputiti sporazum o razdruživanju.

“Mi ćemo biti u organima BiH, ali ćemo samo donositi odluke u našem interesu. A, pošto tamo nema odluka u našem interesu, teško da ćemo donositi odluke”, rekao je Dodik.

On je podsjetio da u okviru BiH nije bilo nikakvog dogovora o rezoluciji o Srebrenici i da je takva odluka morala da potekne od Predsjedništva BiH, ali je bošnjačka strana na tome potajno radila.

“Ne samo da su potajno radili, nego su i ilegalno glasali, jer nije bilo stava o tome, a (ambasador BiH pri UN Zlatko) Lagumdžija je ipak glasao”, rekao je Dodik za Televiziju “Hepi”, prenosi Srna

On je rekao da je BiH “vježbalište” za Amerikance i da je u potpunosti podijelila društvo.

“Bošnjaci misle da je to dobro, ali ne možete da živite s nekim ako stalno ponavljate da su oni genocidni. Očigledno je da je ovim glasanjem prekršeno pravilo UN, jer je riječ o pitanju kojim treba da se bavi Savjet bezbjednosti, a ne Generalna skupština”, rekao je Dodik.

Komentarišući rezultat tog glasanja, on je podsjetio da su 84 zemlje bile “za” dok je 109 zemalja bilo protiv, uzdržano ili nije glasalo.

“Javnost treba da zna da se takva pitanja najčešće donose konsenzusom. U UN postoje četiri nivoa odlučivanja, tek na četvrtom tehničkom nivou je odlučivanje prostom većinom, a oni su rezoluciju stavili upravo na takvo glasanje”, istakao je Dodik.

Centralna izborna komisija BiH ponovo je priznala “sporni listić” liste PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.

Naime Ustavni sud Bosne i Hercegovine još ranije djelimično je usvojio apeliciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobode izbore, a sve u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon te odluke Ustavnog suda BiH, Sud BiH sve je vratio CIK-u na ponovno odlučivanje.

“Faktički vraćamo se na početak kada je dostavljen materijal Narodne skupštine odnosno njene komisije i smatram da mi sada utvrđujemo rezultate kako smo uvijek utvrđivali”, rekao je Željko Baklar, član CIK-a.

Ova odluka da se “prizna” sporni listić PDP-a izglasana je sa pet glasova za i dva protiv. Protiv su bili Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK-a i Vlado Rogić, član CIK-a.

U suštini, sada kada je CIK ponovo priznao “sporni listić”, lista PDP-a i jedna od lista SNSD-a ima isti broj glasova, odnosno 12, a kako će se stvari odvijati dalje, još uvijek je nejasno, odnosno da li će SNSD i na ovu odluku ponovo se žaliti ili će o petom delegatu u Domu naroda odlučivati lutrija.

Po najnovijoj odluci CIK-a lista Milana Radovića na osnovu kojeg je u Dom naroda izabran Želimir Nešković dobila je 16 glasova, lista Ane Ljubojević na osnovu koje je u Dom naroda ušao Nikola Špirić dobila je 13 glasova dok je lista Igora Žunića i Mladena Ilića na osnovu kojih su u Dom naroda izabrani Sredoje Nović i Radovan Kovačević dobila po 14 glasova. Lista Ranke Perić Romić i lista Partije demokratskog progresa po novoj odluci CIK-a imaju po 12 glasova. Ranije CIK je u nekoliko navrata odlučivao da je “sporni listić” važeći, ali Sud BiH po žalbama SNSD-a nije prihvatao takvu odluku.

U suštini, prema nezvaničnim informacijama, sada nakon što je CIK priznao “sporni listić” petog delegata u Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH odlučiće žrijebanje, odnosno lutrija. U slučaju da se iz bubnja izvuče lista Ranke Perić Romić delegat Snježana Novaković Bursać ostaće u Domu naroda Parlamentrne skupštine BiH dok će u slučaju da se izvuče lista PDP-a u Dom naroda zasjesti Nenad Vuković iz ove stranke.

“Neću podržati ovu odluku. Glasovaću na isti način kao i ranije u sva četiri slučaja bez obzira ko je bio taj ko se žalio ili kome je kasnije omogućeno da se žali. Predmet ovog spora je li glasački listić važeći ili ne važeći. U svim slučajevma glasao sam da je nevažeći i glasaću i dalje da je nevažeći a sve na temelju iskustva od 20 godina. Što se mene tiče, kada sam vidio listić bilo mi je jasno da se radi o nevažeći listić jer je osoba iskrižala glasački listić”, rekao je Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije.

Podsjećanja radi, prilikom biranja delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, lista PDP-a zvanično, po odluci Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske dobila je 11 glasova, međutim jedan listić bio je sporan. Taj listić od devet članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske proglasio je nevažećim, ali, kasnije, na žalbu PDP-a Centralna izborna komisija BiH odlučila je da se nedvosmisleno može utvrditi za koga je glasano na tom listiću, i taj listić je prihvatila kao validan. U tom slučaju PDP-ova lista za Dom naroda Parlamentrane skupštine BiH imala bi 12 glasova, isto kao i lista SNSD-a i u tom slučaju žrijeb je trebao odlučiti o delegatu u Domu naroda Parlametnrane skupštine BiH.

Ipak, na odlukcu CIK-a žalio se SNSD i Sud BiH, tačnije Apelaciono odjeljenje Suda BiH na kraju je dalo konačnu riječ i reklo da je sporni listić sporan i naložilo CIK-u da preinači svoju odlku, tako da je na kraju mandata delegata u Domu naroda pripao SNSD-ovoj listi koja je imala 12 glasova.

Suština, nove presude Ustavnog suda BiH je u tome da PDP-u kao učesniku u cijelom postupku nije bilo dozvoljno da kao stranka učestvuju pred Sudom BiH.

“Ustavni sud smatra, da sama činjenica da apelant nije mogao učestvovati u postupku u kojem se pobijala odluka kojom je odlučeno (i) o njegovim izbornim pravima, ukazuje da on nije uživao čak ni teorijsku, a kamoli praktičnu zaštitu svog prava na slobodne izbore. Stoga, Ustavni sud smatra da je, u okolnostima konkretnog slučaja, apelantu trebalo omogućiti da učestvuje u postupku pred sudom kao zainteresovano lice. U takvom slučaju i apelant bi morao poštovati stroge rokove koji su određeni relevantnim zakonima, a svako eventualno odugovlačenje izbornog procesa išlo bi na njegovu štetu. Ovo dalje znači da Ustavni sud ne može prihvatiti da je potreba da se osigura efikasnost izbornog procesa, dovoljan razlog da se apelantu onemogući učešće u postupku koji se tiče njegovih izbornih prava, bez ikakvih objektivnih znakova da će apelant taj proces zaista odugovlačiti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.

U Sarajevu danas počinje dvodnevna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH. Na dnevnom redu sjednice su dopuna Pravila, te izbor predsjednika i potpredsjednika ovog suda.

Način odlučivanja u Ustavnom sudu BiH definisan je Ustavom, a zadiranje u to pitanje jeste atak na suštinu Ustava, upozorio je profesor Pravnog fakulteta Radomir Lukić.

Na dnevnom redu sjednice je i zahtjev člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Јedna od tačaka dnevnog reda je i zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemala Ademovića za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj.

Sudije bi trebale da razmatraju i zahtjev 13 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora sa Republikom Srpskom zbog donošenja odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Јahorina javnim nadmetanjem.

Najskuplji, ali vjeruje se i najpošteniji izbori su pred nama. “Praznik demokratije” zakazan za 6. oktobar ove godine koštaće nas vrtoglavih 19 miliona maraka.

Budući da politički lideri nisu postigli dogovor, pravila je odredio Kristijan Šmit. Ona, uz ostalo, predviđaju nove tehnologije na biračkim mjestima i strože uslove borbe. Cijela priča počela je sa velikim očekivanjima, ali i problemima.

Važno pitanje, koje je za Centralnu izbornu komisiju trebalo biti tehničke prirode, neočekivano se zakomplikovalo. Na tender za štampanje i pakovanje glasačkih listića nije bilo prijavljenih, pa je postupak poništen. Razlozi za takav epilog nisu poznati, iako su tendersku dokumentaciju preuzela 24 ponuđača, pa se nameće pitanje može li ovaj problem ugoziti održavanje izbora.

-Zasad nisu ugroženi rokovi, jer prvi manji kontingent glasačkih listića za birače koji glasaju iz inostranstva trebaju biti odštampani do 16. avgusta, a preostali glasački listići do 30. Avgusta – saopšteno je iz CIK.

Za usluge štampanja i pakovanja izbornog materijala planirano je oko milion i po maraka, a izgled listića ostaće neprimijenjen. Upućeni u izborne procedure u neuspjehu tendera ne vide razlog za bojazan.

–Bitno je da je CIK tender raspisala odmah nakon što je donijela odluku o raspisivanju izbora tako da postoji velika vjerovatnoća da izbori moraju biti. Ne vidim tu nikakav problem – kaže Vehid Šehić, bivši član CIK BiH.

Testiranje raznih tehnologija
Čini se da u svemu problem ne vide ni aktuelni članovi Centralne izborne komisije koji su poranili na diskusiju o novim tehnologijama u izbornom procesu. Mediji na događaju nisu imali priliku da dobiju odgovore od članova CIK koji su prevashodno govorili o mogućnostima koje su im otvorene nametanjem tehničkih izmjena.

-Otvorile su vrata za uvođenje i testiranje raznih tehnologija, konkretno automatizovane identifikacije birača, skeniranja i prebrojavanja glasačkih listića, efikasnijih transfera rezultata te upotrebe kamera na biračkim mjestima – ističe Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK BIH.

Na 145 birališta
Najvažniji partner CIK-a je USAID koji je za podršku izbornom integritetu osigurao oko pet miliona maraka. Zahvaljujući, uz ostalo i tim sredstvima na 145 biračkih mjesta biće testirana upotreba skenera i automatizovanog prenosa rezultata.

nove tehnologije za izborni proces predstavljene u Centralnoj izbornoj komisiji BiHFOTO: FENA/AMER KAJMOVIĆ
OEBS u Brčko Distriktu finansira pilot projekat biometrijske identifikacije i autentifikacije birača, a isto će omogućiti i Delegacija Evropske unije na 165 biračkih mjesta uz obezbjeđivanje brzog transfera rezultata.

To će pomoći da se glasovi broje onako kako su i dati. Cilj je uspješno primjeniti sada kako bi se mogla primijeniti na nivou države prilikom opštih izbora 2026. Godine.

Pare nisu problem
Iz budžeta BiH za izbore CIK je tražio oko 14 miliona maraka. Taj novac, za razliku od ranijih ciklusa više nije upitan, jer zahvaljujući nametnutim izmjenama resorno ministarstvo nema druge, osim da CIK-u prebaci onoliko novca koliko zatraži.

-Sada ono što CIK bude tražila iz državnog budžeta kroz državne institucije mora biti obezbjeđeno izuzev u okolnostima kada to može ugroziti otplatu spoljnih dugova ili ugroziti cjelokupan budžet Bosne i Hercegovine – poručuje Dario Jovanović iz Koalicije pod lupom.

Najvažniji zadatak za CIK ipak, u ovom ciklusu, ostaje imenovanje nezavisnih predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika. Ukupno to je oko 12 hiljada ljudi koji će biti ključna karika na izborni dan.

Elektronske prijave
Novina u izbornom procesu je i to što će kandidati svoje prijave slati elektronskim putem. Lokalni izbori koji će biti održani 6. oktobra Bosnu i Hercegovinu koštaće oko 19 miliona KM. Sredstva će biti obezbijeđena dijelom iz donacija, dijelom iz budžeta. Po prvi put biće zabranjeno kandidovanje presuđenima za ratne zločine pred domaćim i međunarodnim sudovima, a CIK će imati znatno šira ovlašćenja.

Po prvi put zakonom je potpuno i nedvomisleno zabranjena preuranjena kampanja zbog koje bi se i mnogi mediji mogli naći u problemu, pooštrene su kazne za zloupotrebu javnih resursa i djece u svrhu političke promocije, piše N1.

 

Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o “stranim agentima” povučen je iz skupštinske procedure na zahtjev ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

Navedeno zakonsko rješenje, koje je prethodnih mjeseci predstavljalo povod za žestoke polemike između vlasti, opozicije i nevladinog sektora u Srpskoj, sa prekjučerašnjeg dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske povučeno je bez ikakvog obrazloženja.

Nakon povlačenja predloženog zakona, javnosti se preko društvenih mreža obratio predsjednik Srpske, Milorad Dodik, navodeći da je dogovoreno sa Vladom Republike Srpske i poslanicima vladajuće koalicije da se zakon povuče kako bi, prema njegovim riječima, bio “dodatno usaglašen sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje”, te, kako je naveo, “bio usklađen s evropskom pravnom praksom”.

– Prijedlog je povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru – objavio je Dodik na društvenim mrežama.

Inače, zanimljivo je da je lider SNSD i aktuelni predsjednik Srpske usvajanje pomenutog zakona najavljivao još od 2022. godine, navodeći da skoro identičan zakon već postoji u SAD. Nakon toga je Narodna skupština Republike Srpske 28. septembra prošle godine usvojila nacrt ovog zakona, poslije čega je došlo do brojnih osuda tog zakona od nevladinog sektora, predstavnika međunarodne zajednice, kao i opozicionara u Srpskoj.

Štazi i KGB
Zakonom se, inače, predviđala posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za NVO koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana njihovih političkih aktivnosti, te isticala potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja tih organizacija. Kao “agenti stranog uticaja” definisane su neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje “narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske”.

Zbog čega je aktuelna vlast u Srpskoj naprasno odustala od usvajanja navedenog zakona pitali smo za mišljenje predstavnike opozicije, kao i čelnike pojedinih NVO koje godinama djeluju na području Republike Srpske.

Poslanik Liste Za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo kaže da sam postupak ministra pravde Miloša Bukejlovića, koji je bez obrazloženja povukao zakon na kojem se mjesecima gradila kampanja vladajuće koalicije, dovoljno govori o čitavom prijedlogu tog zakona.

– Vjerujem da ni sam ministar nema pojma zašto je predložen taj zakon, kao ni zašto je obustavljen – kaže Vučinić za naš portal.

Smatra da na ovakvu odluku veliki uticaj ima međunarodna zajednica jer je, kako tvrdi, očigledno pređena “crvena linija” koja to nije smjela da bude.– Ono što smo vidjeli od Dodika koji najavljuje neke dopune tog zakona i da navodno nije bio dovoljno dobar, plašim se da ima uzročno-posljedičnu vezu s našim prijedlogom kada smo na satiričan način ukazali na devijantnost tog rješenja, odnosno kada smo mi iz Liste Za pravdu i red predložili naš zakon o stranim agentima, gdje smo dodali da taj krug ne treba da obuhvati samo NVO, već i fizička lica, lokalnu samoupravu, Vladu Republike Srpske, javne službe i preduzeća – kaže Vučinić.

Tim prijedlogom, kako dodaje, predviđeno je formiranje jedne agencije koja bi vodila računa o stranim agentima i koja bi funkcionisala kao “Štazi” iz nekadašnje Istočne Njemačke ili sovjetski KGB.

– Tako da se plašim da će Dodik otići u tom pravcu. Šalu na stranu, mislim da je sve ovo dio plana i zavrtanja ušiju od strane stranaca, zbog čega vlast nije smjela da ide dalje s tim prijedlogom – ističe Vučinić za naš portal.

Vladari iz sjenke
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, Branko Todorović, takođe smatra da je “neko vrlo moćan” uticao na vlast u Republici Srpskoj da prolongira donošenje navedenog zakona.

– Svima je jasno da je vrh vlasti u Republici Srpskoj ucijenjen i da im je neko rekao: “Ako vi donesete ovo, onda ćemo mi uraditi ono”. Pokazalo se da vlast u Srpskoj nema svoju autonomiju ni ozbiljnost i da postoji neprimjerena improvizacija u institucijama Republike Srpske – kaže Todorović za Srpskainfo.

Podsjeća da je vlast, praktično sve do juče, više nego ostrašćeno i beskompromisno poručivala da tim zakonom žele da uvedu red u djelovanje nevladinog sektora, a sada je, prema njegovim riječima, pogazila sve što je pričala posljednjih godinu dana.

– Time se pokazalo da neko iz sjenke upravlja mnogim procesima u Republici Srpskoj i da neko nad njima ima moć. To je još gore saznanje za obične građane nego što je postojanje autokratske vlasti – ističe Todorović.

Između ostalog, on ocjenjuje da sve ljude u Republici Srpskoj “treba da brine nepredvidivo i nelogično ponašanje vlasti u procesu donošenja različitih odluka”.

– Prvo, bilo je nelogično i nenormalno da vlast uopšte donosi takav zakon jer nikad u zadnjih 20 ili 30 godina nije se desio slučaj da je bilo koja NVO, posebno one koje se finansiraju međunarodnim novcem i koje moraju ispunjavati visoke standarde transparentnosti i funkcionisanja, ogriješile o bilo koji zakon Republike Srpske i BiH. Samim tim, bilo je nevjerovatno da je nekome u vlasti palo na pamet da donosi takav zakon – kaže Todorović.

Takođe, kako dodaje, bilo je nelogično i nerazumno da se takav zakon predlaže i donosi jer, kako tvrdi, nanosi ogromnu štetu Republici Srpskoj, legitimišući je kao entitet autokratije, samovlašća, odusustva demokratije i kršenja ljudskih i građanskih prava.

– Kad je već došlo do toga da je takav zakon predložen, da je prošao javnu raspravu i ušao u Narodnu skupštinu, onda se pokazala neprimjerena neozbiljnost poslanika vladajuće koalicije, neozbiljnost same Narodne skupštine, kao i Vlade Republike Srpske. Treba da se stide toga da već godinu dana troše ogromnu energiju, resurse i vrijeme, te da se pokreće čitava medijska mašinerija da bi takav zakon bio donijet, a onda se pokazalo kako funkcionišu institucije Republike Srpske – zaključuje Todorović.

 

Revizija tužbe BiH protiv Srbije nemoguća je misija. Rok za reviziju je odavno prošao, a nema ni novih činjenica u rezoluciji o Srebrenici koju je izglasala manjina u Generalnoj skupštini UN-a.

To nikako da shvati ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH Еlmedin Konaković, koji traži način kako da nanese štetu Srbiji.

Iz Republike Srpske ga podsjećaju da rezolucija neće imati pravne posljedice.

– Sama rezolucija ne proizvodi nikakve pravne posljedice i sve ono što je sadržano u rezoluciji, da se u nastavni program uvrsti pitanje događaja u Srebrenici, namjerno govorim događaja, pitanje pravne odštete od strane Srbije iako to nije sadržano u rezoluciji, to prosto nije moguće. To apsolutno nema nikakvu vezu sa samom rezolucijom jer se ona tretira isključivo kao jedan politički akt – smatra Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH.

O reviziji tužbe u drugom entitetu priča se već godinama. Nakon usvajanja rezolucije, najglasniji je Еlmedin Konaković.

– Evo sada smo sa pravnicima u fazi analize. Nakon te presude desila se presuda Simatoviću i Stanišiću. Direktno povezanim ljudima sa institucijama iz Srbije koji potvrđuju umiješanost Srbije u rat u BiH. To je drugi fakt pravne naravi koji takođe omogućava određene procedure – izjavio je Еlmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u SM.

Nikakve procedure nisu moguće, kažu i pravnici. Rok za reviziju je prošao još 2017. godine.

– Rok od šest mjeseci od dana kada su došli do novih činjenica, a to bi značilo da BiH u tom eventualnom zahtjevu za reviziju dokaže da se u toj rezoluciji našla neka nova okolnost koja nije postojala kada je 2007. donijeta presuda. Takve nove okolnosti jednostavno nema. Treće, vodimo računa da je apsolutni rok zastare za podnošenje revizije, prema pravilu 61 međunarodnog prava, 10 godina od donošenja presude – kaže Miodrag Stojanović, advokat.

U Februaru 2007. godine Sud u Hagu donio je presudu u kojoj stoji da Srbija ne može biti odgovorna za dešavanja u Srebrenici.

2017. godine propao je i pokušaj revizije tužbe koju je pokrenuo lider SDA Bakir Izetbegović.

Na spomen obilježju u Potočarima je upisano 816 imena koja se nikada nisu vodila u prijeratnoj bazi građanskih stanja, evidenciju kao što je današnji CIPS, dakle, ta imena nisu postojala, rekao je za ATV Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

„Malo bi bilo čudno da je neko živio i da je upisan na spomenik u Potočarima, a da nikada nije upisan u matičnu knjigu, nikada nije imao ličnu kartu, nije imao pravo da ostvari zdravstvenu zaštitu, nije radio“, rekao je Kojić u emisiji Imate riječ.

Kako je moguće da odmah izađete sa spiskom od 8.372 lica, a danas kažu da se još potražuje više od 1.000 Bošnjaka. Komisije su radile principu prijave nečijeg nestanka, izjavio je Kojić, koji je bio i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

„Vi ste vidjeli da dole nema matičnog broja. Matični broj određuje identitet i vas i mene. Matični broj je taj koji određuje svakog od nas. To apsolutno nema. Tu je taj najveći prostor za te manipulacije“, rekao je Kojić.

Govoreći o rezoluciji o Srebrenici, koja je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ali bez podrške većine, Kojić je rekao da je ponosan na činjenicu da je rukovodstvo Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom, zajedno sa rukovodstvom Srbije, na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, za kratko vrijeme diplomatskim aktivnostima i svakodnevnim razgovorima došli u situaciju da je manjina izglasala rezoluciju.

„84 zemlje su glasale za rezoluciju, 87 zemalja je bilo što protiv što uzdržano, a 22 nije glasale. Oni su bili prisutni ali su izašli sa glasanja, kao što je bio Izrael. Svi oni koji su bili uzdržani su u stvari bili protiv. nesporno je da se desio zločin 1995. godine, koji nema kvalifikaciju, koju oni žele uporno da nametnu i nameću je kroz tu rezoluciju. S te strane, vjerovatno su mislili ako glasamo protiv misliće se da mi sporimo da je bio zločin. Sporimo da je bio genocid i to je jasno iskazano kroz izlaganja na koja su zemlje imale pravo prije i poslije glasanja“, izjavio je Kojić.

Suština svega je da su Bošnjaci sa sponzorima rezolucije, Nijemcima, Ruandom i još nekim zemljama, tu rezoluciju predstavljali kao da je to put ka pomirenju, naveo je Kojić. A većina tih zemalja, koja se izjašnjavala, rekli su da nije postignut unutrašnji konsenzus, nije postignut konsenzus na nivou Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

„Ova rezolucija može samo da napravi razdor među narodima, ne samo u BiH, već među narodima u regionu, na šta smo upozoravali mi iz Republike Srpske i Srbije, i da nije vrijeme za ovakvu rezoluciju. Pokušali su da je porede sa rezolucijom o Ruandi, gdje je postignut unutrašnji konsenzus, konsenzus afričkih zemalja, što je konačni rezultat bio opšti konsenzus u Generalnoj skupštini“, pojasnio je Kojić.

Ta rezolucija nije usvojena, smatra Kojić, jer ona nije usvojena većinom glasova za, u odnosu na glasove uzdržani i protiv, a pogotovo nije usvojena većinom glasova od ukupnog broja članica Generalne skupštine.

On je rekao da i da je bila važna odluka Vlade Republike Srpske i predsjednika Dodika o formiranju nezavisne međunarodne komisije koja se bavila istraživanjem stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji,

„U svim diplomatskim aktivnostima vezanim za rezoluciju smo imali dokumente, naši ambasadori su pokazali činjenice, izvještaj međunarodne komisije i rekli donesite odluku sami“, izjavio je Kojić za ATV.

 

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je danas u Sarajevu da se pitanje ovogodišnjeg budžeta institucija BiH pokušava riješiti u paketu sa 800 miliona KM koji neiskorišteni čekaju na računima.

“To su pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić novinarima, konstatujući da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi saglasnost, prenosi Srna.

Amidžić je dodao da je opredjeljenje da budžetski okvir BiH za 2024. godinu bude u onim okvirima prošlogodišnjeg s obzirom na to da se stvarni život odvija u entitetima – Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

“S te strane treba da se definiše određeni politički konsenzus da bi predložili dokument koji bi bio i usvojen”, rekao je Amidžić i istakao da je putem privremenog finansiranja obezbijeđeno da svi budžetski korisnici funkcionišu bez problema.

On je izrazio žaljenje što putem budžeta nisu stavljena funkciju sredstva koja u BiH bez razloga stoje na računima.

“Mi sada u BiH imamo više od 800 miliona KM na računima koji čekaju na upotrebu – tu su akcize u vezi sa putarinom, izgradnjom puteva i auto-puteva, sredstva `Elektroprenosa`, sredstva koja su dobijena od Regulatorne agencije za komunikacije”, precizirao je Amidžić, koji je u Sarajevu prisustvovao konferenciji Evropske banke za obnovu i razvoj “Ozelenjavanje zapadnog Balkana”.

Ministar finansija u Savjetu ministara konstatovao je da je apsurd BiH da se razgovara sa kreditorima o zaduženjima za određene projekte, a na računima stoji neiskorištenih 800 miliona KM o kojima nema političkog dogovora.