VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Trojka” preko Ustava ruši dogovor iz Laktaša

    “Trojka” preko Ustava ruši dogovor iz Laktaša

    Dan nakon što su lideri političkih partija na nivou BiH u Laktašima postigli “dogovor” o izmjenama Izbornog zakona, počele su se nizati reakcije, posebno Ambasade SAD, a nakon kojih se taj dogovor počeo urušavati, i to prije svega pričom o neophodnosti ustavnih promjena za koje je potrebna dvotrećinska većina, a koja je u ovom trenutku nedostižna.

    Naime, lideri političkih partija postigli su dogovor o izmjenama Izbornog zakona, između ostalog i o izboru članova Predsjedništva BiH na način da Hrvati izaberu hrvatskog, a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Odmah je stiglo reagovanje iz Ambasade SAD, odakle su rekli da su jedini legalan način rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ustavne promjene.

    Ubrzo su ploču promijenili i Bošnjaci, koji su već za ponedjeljak najavili veliki sastanak parlamentarnih stranaka na temu izmjena Ustava BiH.

    “Mi iz ‘trojke’ za ponedjeljak smo sazvali veliki sastanak parlamentarnih stranaka na nivou države i pozvali da ragovaramo o izmjenama Ustava kako bi se po nama riješio prvi primarni prioritet i pretpostavka za izmjene izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora članova Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda je takođe imperativno, ali ja ga gledam mogućim samo u paketu sa ovim drugim izmjenama”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.

    U suštini, umjesto dogovora o izmjenama Izbornog zakona, “trojka” koju čine Konakovićev NiP, SDP i Naša stranka sada će insistirati na izmjeni Ustava BiH kada je riječ o izborima za članove Predsjedništva BiH. Za tu izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina, koje trenutno nema, a nije je bilo ni u svim prethodnim sazivima Parlamentarne skupštine BiH.

    “Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani ne žele promjene Ustava u tom dijelu. Ni mi ne bismo mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi sa izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    Po dogovoru iz Laktaša, nekoliko dana poslije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, uputio je prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji, kako je tada rekao, odražava dogovor iz Laktaša.

    “Riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije 10 dana s kolegama iz ‘trojke’ pod uslovom da se ne može promijeniti Ustav – ne mijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti odnos da nije dobro da jedan narod bira predstavnika drugom narodu”, rekao je tada Čović obrazlažući da izmjene Izbornog zakona koje je predložio podrazumijevaju da se u Republici Srpskoj ništa ne mjenja, a ni u FBiH pri izboru bošnjačkog člana, dok bi kod hrvatskog člana bio izabran onaj ko bude prvoplasirani, s tim da mora biti prvi u barem tri od pet kantona u kojima je većina hrvatska.

    “Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora. Logično bi bilo da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše. Ali ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

    I Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da je učesnicima sastanka na kojem je predložen novi Izborni zakon bilo jasno da je to potrebno uraditi bez izmjena Ustava BiH.

    Vojislav Savić, analitičar iz Banjaluke, smatra da jedini koji uvlače priču o izmjeni Ustava su stranci, odnosno američka Ambasada.

    “Besmisleno je i napominjati koliko je apsurdno da kad u ovakvoj zemlji, ovakvom društvu konačno dođe do nekog dogovora i kakvih-takvih pomaka naprijed, odmah imate reakciju američke Ambasade, koja hoće da minira dogovor i instalira neke svoje zahtjeve.

    Dakle, dogovor će opstati samo ako se bh. lideri ogluše o zahtjeve stranih diplomata i ako se budu držali interesa građana ove zemlje. Ja sam lično skeptičan da će dogovor opstati samo zbog velikog pritiska na “trojku” od strane sarajevskih medija i pojedinih diplomata. Svaki dogovor koji nije u skladu sa apsolutističkim interesima Sarajeva smatra se da je nekakav ustupak Dodiku, što je suludo. Svi oni predstavljaju narode i građane koji ovdje žive, sviđali se nekome ili ne” kazao je Savić.

    Odmah nakon sastanka u Laktašima, i lideri “trojke” davali su poprilično konfuzne izjave iz kojih nije bilo moguće zaključiti šta je tačno dogovoreno, odnosno da li je preduslov za izmjenu Izbornog zakona BiH izmjena Ustava BiH ili je to moguće uraditi bez otvaranja ustavne reforme, od koje teško može da bude nešto u ovim okolnostima.

    Ipak, i pored dogovora iz Laktaša, koji podrazumijeva da svaki narod bira sebi člana Predsjedništva BiH, da se podigne cenzus na pet posto, zatvore liste itd., lideri ‘trojke’ smatraju da prije svega toga treba usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona koje su u proceduri, a među kojima je, između ostalog, i uvođenje novih tehnologija.

    “Tehničke izmjene su imperativ jer ako to ne uradimo mi, uradiće Šmit (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika)”, rekao je Konaković.

  • Čović: Prvi koji je rekao da Hrvatima niko ne treba birati predstavnike je Konaković

    Čović: Prvi koji je rekao da Hrvatima niko ne treba birati predstavnike je Konaković

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izjavio je večeras za RTV HB da je Elmedin Konaković prvi kazao da Bošnjaci Hrvatima ne trebaju birati člana Predsjedništva BiH.

    Na početku je rekao da i danas kada pričaju sa svim predstavnicima međunarodne zajednice svi kažu da “nema smisla da se Hrvatima biraju predstavnici, da ikad više bude taj Komšić”.

    Na sugestiju voditelja Čoviću da je sam rekao da “niko ne treba Hrvatima da bira predstavnike” i da to svi ponavljaju, ali kad dođe trenutak da se to dogovori ništa se ne desi Čović je kazao da je Konaković bio najkonstruktivniji u tom smislu.

    • Prvi koji je to rekao je gospodin Konaković i u Neumu prije tri godine i danas je bio najkonstruktivniji, odnosno ovih dana, kada smo pravili dogovor, oko budžeta, oko ovog pristupa. Neko se čudi kako se može do kraja drugog mjeseca promijeniti (Izborni zakon), pa kako ne može? Nije to samo zadnja dva mjeseca, to je zadnjih pet godina. Nemamo kapacitet da mijenjamo Ustav. Onda idemo promijeniti ono što možemo kroz Izborni zakon. Napraviti jedan korak naprijed – rekao je Čović.

    Na pitanje voditelja ima li informacije da nekome smeta nešto iz njegovog prijedloga Izbornog zakona koji je objavio u ponedjeljak Čović je kazao da Petorki (HDZ, SNSD i Trojka) ne smeta ništa.

    • Nas pet, ništa. Idemo pokušati Ustav, ako može nešto drugo, ako ne može to je jedno od rješenja. Ako Ustav promijenimo mi ćemo opet imati ono rješenje (njegov prijedlog od ponedjeljka). Istina neće se zvati hrvatski član Predsjedništva. On će biti predstavnik hrvatskog naroda i ostalih. Kod Bošnjaka biće predstavnik bošnjačkog naroda i ostalih – kazao je Čović.
  • Komšić odgovorio na Konakovićeve izjave: To je laž

    Komšić odgovorio na Konakovićeve izjave: To je laž

    Lider DF-a i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić demantovao je izjavu lidera NiP-a i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koju je iznio na tribini svoje stranke večeras u sarajevskoj općini Novi Grad. Konaković je izjavio: “Provjerio sam i dobio potvrdu sa više strane da je sam Željko Komšić na sastanku sa nizozemskim premijerom Rutteom u Predsjedništvu BiH tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH.”

    Komšić se oglasio na društvenim mrežama.

    “To je laž, i izgleda jedino sredstvo koje mu je preostalo! Ipak previše je svjedoka sa tog sastanka za tako providnu laž. Ali to je tako dječija laž, ili još gore, bolesna laž”, rekao je Komšić.

    Podsjetimo, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Marko Rutte bili su u dvodnevnoj posjeti BiH i pohvalili napredak BiH, ali je rečeno i to da BiH još ima obavezan i 14 prioriteta EK, a kako bi naša zemlja dobila datum otvaranja pregovora sa EU. Iduća šansa za BiH bi trebala biti u martu. Zvaničnici i političari su podijeljeni u vezi toga da li će vlasti napraviti ključne korake kako bi BiH konačno dobila zeleno svjetlo.

  • Konaković: Saznao sam da je Komšić tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH

    Konaković: Saznao sam da je Komšić tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH

    Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković obratio se na tribini ove stranke održanoj u Novom Gradu.

    Konaković je tom prilikom govorio i o sastanku koji je održan u Predsjedništvu BiH, a na kojem je, kako on tvrdi, Željko Komšić tražio da ne budu otvoreni pregovori sa BiH.

    • Želim vas podsjetiti da smo mi, kada se otvorila prilika da BiH napravi jedan iskorak, bili spremni otići u Neum iako smo znali da je to politički rizik. Tada smo pokazali istinski da nam je država BiH važnija od stranke ili bilo kojeg ličnog benefita. Provjerio sam i dobio potvrdu sa više strana da je sam Željko Komšić na sastanku sa nizozemskim premijerom Ruteom u Predsjedništvu BiH tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH. To je ta razlika između nas i njih, zamislite jednog lidera koji kaže nemojte s nama otvoriti pregovore – rekao je Konaković.

    Dodao je da bi i “SDA i DF sigurno bili spremni na različite ustupke i političku trgovinu da bi osigurali benefite za sebe ili pak osigurali da kadrovi ovih stranaka koji su danas u pritvoru izađu na slobodu”. Potom se osvrnuo stanja u KS.

    • Porodiljna naknada danas je u Sarajevu 1.200 KM, imenovani zvaničnici danas prijavljuju svoju imovinu, svaku promjenu koja nastane. Normalno je da djeca imaju subvenciju za vrtiće, postalo je normalno da svi učenici u osnovnim školama imaju besplatne udžbenike, postalo je normalno da su riješene liste čekanja za dodjelu stanova šehidskim porodicama i porodicama poginulih boraca. I sve to se dešava u vrijeme finansijskog udara koji je uticao na smanjenje prihoda od oko 100 miliona KM. I sve ovo je normalno u Sarajevu i samo u Sarajevu jer ovdje NiP lideriše procese – istakao je Konaković.

    Govoreći o federalnom nivou, rekao je da je stanje deset puta gore nego što se i može zamisliti.

    Istakao je da je posebno velika šteta napravljena u Јavnom preduzeću Autoceste FBiH i Elektroprivredi BiH, a da stanje nije najbolje ni u BH Telekomu.

  • Konaković: Odluke, ipak, moraju donijeti domaći lideri

    Konaković: Odluke, ipak, moraju donijeti domaći lideri

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je danas da saradnja sa međunarodnim partnerima mora biti na visokom nivou, ali i da je saglasan sa onima koji kažu da odluke u BiH, ipak, moraju donijeti domaći lideri.

    Konaković je, komentarišući stav Ambasade SAD u BiH koja je reagovala na prijedloge izmjena Izbornog zakona sa sastanka političkih lidera u Laktašima, rekao da će sa ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem razgovarati o ovoj temi.

    – Važna su nam njihova mišljenja, a ja po nekim stavovima nemam ista mišljenja sa američkom administracijom i dok sam ovdje donosiću odluke u interesu svih građana BiH, a poštovati stavove partnera u onoj mjeri u kojoj ne ugrožavaju interese BiH – naveo je Konaković.

    Odgovarajući na pitanje kako je sada fokus na izmjenama Ustava, kada je u Laktašima razgovarano o izmjenama Izbornog zakona, Konaković je rekao da je za stranke “trojke” u okviru izmjena Izbornog zakona najvažnija implementacija međunarodnih sudova, koje, kako je rekao, nema bez izmjene Ustava.

    – Ne tražimo nikakve prečice za članstvo u EU, ali tražimo razumijevanje i pokazivanje liderstva od EU, koja bi odlukom da otvori pregovore sa BiH poslala snažnu podršku građanima BiH – izjavio je Konaković novinarima u Sarajevu Konaković, koji se danas sastao sa ministrom za evropska pitanja Češke Martinom Dvoržakom.

    On je rekao da je u razgovorima naglašeno i da je BiH svjesna svog dijela obaveza da usvoji još nekoliko zakona, koji su uslov za otvaranje pregovora sa EU, a koji, prema njegovim riječima, nisu nešto teško za donošenje.

    Dvoržak je naglasio da je Češka veliki podržavalac proširenja EU i integracije BiH, navodeći da je jedno od najvećih dostignuća predsjedavanja Češke EU – davanje kandidatskog statusa BiH.

    Dvoržak je pozdravio i usvajanje Zakona o organizaciji tržišta vina, koji je izrađen uz podršku eksperata iz Češke, ističući da će to biti model za nove saradnje.

    – Češka dugi niz godina u BiH sprovodi razvojnu saradnju i uložila je znatna finansijska sredstva. Nastavićemo pružati tu vrstu pomoći, a fokusiraćemo se na transformacije koje su potrebne na evropskom putu – zaključio je Dvoržak.

  • Kavazović poručio da ovo nisu devedesete i da više nema JNA

    Kavazović poručio da ovo nisu devedesete i da više nema JNA

    Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović apelovao je da se napadi na vjerske objekte i vjerske službenike ne smiju zanemariti i podcijeniti.

    Kavazović je naglasio da je ipak ogromna razlika po tom pitanju danas i kako je bilo neposredno nakon rata 90-ih godina.

    -Imali smo napade na vjerske službenike, bacanje bombi na njihove stanove… Bilo je to teško vrijeme i izašli smo iz toga, hvala Bogu. Vratio se naš narod, naši imami. Naravno, oni još uvijek doživljavaju te scene u RS. Uvijek i svugdje ima neodgovornih ljudi. Možemo kazati, to se dešava i sa vjerskim službenicima pravoslavne i katoličke crkve. Bude tih napada. Ipak, većina ljudi to osuđuje – izjavio je Kavazović u intervjuu za Anadoliju.

    Kako kaže, sada je pitanje kako se naspram toga ponaša država.

    -Vrlo često se država ne ponaša adekvatno. Vrlo često se to završi samo na nekim istragama, davanju izjavu, pa se puste na slobodu bez ikakvih posljedica za taj čin. Vjerski službenici predstavljaju simbol. Zbog toga smatram da državni organi trebaju tome posebno posvetiti pažnju – pojasnio je reisul-ulema.

    Reis Kavazović je nedavno izjavio da je snaga bošnjačkog naroda u okupljanju, radu, vjeri i strpljenju. Za Anadoliju je govorio o vjeri muslimana u BiH u vrijeme kada iz Republike Srpske dolaze prijetnje o otcijepljenju.

    -Prijetnje ratom se upotrebljavaju za različite političke ciljeve. Mislim da u BiH svaki dan proizvodimo jako puno tog narativa koji je ustvari na neki način zastrašivanje ljudi. Naravno, ništa ne treba podcijeniti. Ja nisam čovjek koji smatra da treba podcijeniti bilo šta od toga, pogotovo od onih koji ovdje podržavali ono što se događalo, podržavaju ratne zločince, nagrađuju ih… Ne trebamo to uopšte podcijeniti – kaže Kavazović.

    Poglavar Ismamske zajednice BiH dalje poručuje da „ovo nisu devedesete“.

    -Ne treba niko da bude u iluziji da smo mi u nekim 90-im godinama kada je postojala neka velika JNA, bila je sve samo nije bila narodna, a koja je počinila strašne zločine, naoružala zločince i dala im sve mogućnosti. Nismo više u toj situaciji, Bošnjaci nisu više u toj situaciji, to svako treba da zna. Kazao sam to mnogo puta, nekada me zbog toga i prozivaju, ali samo želim kazati da niko nije lud da dopusti da nam se ponovo dogode zločini koji su se događali 90-tih godina. Svi trebamo biti spremni da se ova država brani – poručio je Kavazović.

    Istakao je da u „ovoj državi svako ima svoje mjesto i da se u njoj niko ne treba da osjeća ugroženim“.

    -Ovo je naša zemlja. U njoj treba da budemo upućeni jedni na druge, da je gradimo, budemo sretni u ovoj zemlji. Nema razloga da jedni druge plašimo, strašimo, prijetimo jedni drugima. Na koncu, te prijetnje su nešto što ne mislim da nas treba posebno uplašiti, ali trebamo biti odgovorni naspram toga i to svakako uzeti u obzir i o tome voditi računa – rekao je, između ostalog, Kavazović.

  • Cvijanović: Glavni cilj sudskog procesa protiv Dodika jeste da se on politički zaustavi

    Cvijanović: Glavni cilj sudskog procesa protiv Dodika jeste da se on politički zaustavi

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je glavni cilj sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika njegov progon s jasnom namjerom da se on zaustavi u političkom djelovanju i to na način što bi neko donio presudu koja bi to omogućila.

    Apsolutno je jasno da je ovaj susdski proces u potpunosti politička, a ne pravna stvar, dok utrkivanja pojedinih predstavnika političkog Sarajeva ko će uhapsiti Dodika su ludosti. To sve pokazuje koliko su oni samo ostrašćeni, pa i nespremni za suživot i poštovanje zakona – rekla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.

    Cvijanović je ocijenila da je krajnje nedemokratski voditi proces protiv nekoga ko je legalno i demokratski izabran voljom naroda jer nije ispoštovao nametnutu odluku nekog tamo pojedinca /Kristijana Šmita/, nelegalnog i samozvanog visokog predstavnika, koji na to nije ni imao pravo.

    • Prvo, onaj koji je propisao tu odluku, to jeste taj neki tamo pojedinac /Šmit/ nema pravo da donosi zakone niti nameće odluke. Drugo, on prema međunarodnom pravo uopšte nije dobio nadležnost da se time bavi – rekla je Cvijanović, podsjećajući da je od stranaca napravljen veliki pritisak da se pokrene pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske.

    Ona je konstatovala da je Šmit isfrustriran činjenicom da nema priznanje u okviru BiH i to ne zato što ga neko mrzi ili ima nešto protiv njega lično.

    • Nemamo ništa protiv njega lično, ali imamo protiv izvrtanja međunarodnog prava. Nema rezolucije organa UN kojom je taj čovjek imenovan za visokog predstavnika za razliku od prethodnih – pojasnila je Cvijanović i naglasila da Savjet za implementaciju mira /PIK/ nije dejtonska kategorija i nema nadležnosti da imenuje visoke predstavnike, te da je to izrugivanje međunarodnom pravu.

    Ona je navela da se Republika Srpska, uprkos odlukama OHR-a i Ustavnog suda BiH, konstantno bori za očuvanje svoje ustavne pozicije, nadležnosti i identiteta, te da ono što institucije Srpske na tom planu rade ne bi moglo da rezultuje bilo kakvim sukobom. “Mi želimo samo jedno – poštovanje Dejtona i Ustava”, poručila je Cvijanović.

    SUPROTSTAVLjANjE UNITARIZACIЈI BiH ЈE SUPROTSTAVLjANjE UZIMANjU ЈEDNOG PO ЈEDNOG PRAVA REPUBLICI SRPSKOЈ

    Na pitanje da li se Milorad Dodik našao pred Sudom BiH jer je političkom Sarajevu i pojedinim ambasadama najveća smetnja na putu ka unitarizaciji BiH, Cvijanović je upitala zašto se Dodik ne bi suprotstavljao unitarizaciji, navodeći da je njegovo suprotstavljanje normalno i očekivani i da ga na to obavezuje Ustav i Srpske i BiH.

    • Ako poštujete Ustav onda naravno da znate kako je država ustrojena, a ako hoćete da ste legalista vi to morate da poštujete. Što biste vi odustali od nekih svojih prava samo zato što neko drugi hoće i želi da vam oduzme prava? Ovdje je stvar o nekoj legalnosti, odnosa prema pravilima, propisima, zakonima i konačno prema Ustavu. Јa uopšte ne znam zašto bi to tako bilo čudno i za vođenje pred sud – rekla je Cvijanović.

    Naglasila je da Dodik ima podršku institucija Srpske, predstavnika Srpske i svih koji se nalaze u zajedničkim organima BiH da radi u skladu sa Ustavom i zakonima, što je on i činio.

    • Predsjednik Dodik ima apsolutnu podršku i mene i svakog našeg predstavnika u Savjetu ministara, oba doma Parlamentarne skupštine, kao što ima i podršku Narodne skupštine Srpske – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da se suprotstavljanjem unitarizaciji BiH Dodik suprotstavlja mnogim drugim stvarima koje idu na štetu Republike Srpske.

    • Prvo, hoćemo da stvari držimo u ustavnim okvirima, što je ispravno. Druga stvar, taj put ka unitarizaciji nosi jedno po jedno, oduzima jedno po jedno pravo i nadležnost od Republike Srpske i onda neko mora da kaže – “dosta više, ovo nema veze sa onim sa onim što smo mi potpisali u Dejtonskom sporazumu, to je kršenje Dejtona” – rekla je Cvijanović.

    Ona je upozorila da bi oduzimanje imovine Srpskoj značilo gašenje određenih funkcija i institucija Srpske.

    • Kada oduzimate nekom imovinu onda vi gasite određene funkcije, kada gasite funkcije prestaje potreba za institucijama, kada nemate instutucije nemate ni servis za svoje građane, kada nemate servis za svoje građane nema smisla ni da postojite. To je slijed koraka koji su onu naumili da naprave i to je nama potpuno jasno – ukazala je Cvijanović.

    Ona je istakla da postoji veoma snažna stuktura u Republici Srpskoj, na čelu sa predsjednikom Dodikom, koja se tome opire i to uz apsolutnu podršku naroda Republike Srpske.

    BiH ĆE BITI NORMALNA ZEMLjA KADA SE DOMAĆI POLITIČARI DOGOVORE, A STRANCI NE BUDU MOGLI DA KVARE

    • Zašto bi mi zajedno sa našim narodom dozvolili ili prihvatili da se oduzima sve ono što jesu naša prirodna bogatstva, stanište, imovina i sve ono čime raspolažemo. Zašto? Da bi neko rekao da BiH izgleda normalnije. Ona će izgledati normalno kada mi budemo sjedili kao odgovorni ljudi, dogovarali se, i kada nešto dogovorimo, a da nam to ne pokvari neki stranac. Tada će BiH biti normalna. Znači, samo kada se mi dogovorimo, a stranci kažu – “e, dobro je, ok, rade ljudi posao” – naglasila je srpski član Predsjedništva.

    Ona je rekla da se predstavnici Srpske odupiru “imaginacijama o građanskoj državi” instutucionalnim radom, odlukama institucija i pozivanjem na Ustav.

    • Sve što radimo je u okviru Ustava i ustavnosti i na taj način se odupiremo raznim pritisicima. Što bi mi odustali od ustavnosti? Zato što ima neko imaginaciju o građanskoj državi? Ili se nekom to sviđa, nekom je to kul!? Okej, super, ali tako ne piše u Ustavu. Dakle, imaju oni neke vizije i fantazije u okviru BiH, znamo mi to, ali sve to i može da ostane samo na nivou fantazija – rekla je Cvijanović.

    STVARI U BiH VRATITI U NORMALNE TOKOVE, INAČE OVO IDE U SOPSTVENI SUNOVRAT

    • Srpska se bavi institucionalnim radom u okviru kojeg brani svoju ustavnu poziciju. Niko na svijetu nije blesav da se odrekne neke svoje autonomije ako je ima, pa makar to željele neke velike sile. Svako se bori da to sačuva, što je legitimno i normalno. Dakle, stvari se u BiH hitno moraju vratiti u neke normalne tokove, inače ovo ide u svoj neki sopstveni sunovrat. Domaće snage koje čine vlast u BiH mogu i moraju da naprave korisne stvari i da u dogovoru idemo nekim normalnim putem i ostvarujemo neke svoje ciljeve – rekla je Cvijanović.

    Ona je konstatovala da stalne zapadne pritiske na Republiku Srpsku doživljava kao neprijateljski politički čin i ponašanje u okviru kojeg se nešto želi oduzeti od njenih nadležnosti, ali i resursa.

    U BiH postoje mnogi bezbjednosni izazovi, rekla je ona, iako su zapadne zemlje na ovim prostorima mnogo toga deradikalizovale i prećutale, braneći svoje laži koje su posijane ranije.

    Cvijanović je podsjetila da su na ovim terenima i po BiH “vršljale” brojne organizacije, koje su i od Zapada proglašavane terorističkim, i bile direktne učesnice određenih terorističkih napada po svijetu, ali oni to nastoje da prikriju raznim lažima.

    • Oni /zapadne zemlje/ nastoje da se o tome ne priča jer je jedan od političkih zadataka bio da ovaj prostor nije radikalizovan iako činjenice govore drugačije, iako svi znamo šta je i kako bilo – rekla je Cvijanović.

    Ona je istakla da i u tom smislu nedostaje objektivnost zapadnih zemalja, te da ovdašnje institucije treba da rade na tome da BiH nema bezbjednosne izazove što je u interesu svakog građanina i entiteta, ali i regiona.

    ZAŠTO BiH MORA BITI GRAĐANSKA, KAD U OKVIRU SAME EU POSTOЈE DECENTRALIZOVANE ZEMLjE

    Cvijanović je rekla u intervjuu Srni da postoji put koji bi relaksirao trenutnu političku situaciju u BiH, ali da je za to prvo potrebna EU koja je racionalnija, razumnija i koja želi stvari da posmatra na način koji bi relaksirao određene stvari, a ne da traže da izmišljamo “toplu vodu”.

    Ona je navela da u okviru EU postoji nekoliko decentralizovanih zemalja koje su različito ustrojile tu svoju decentralizaciju.

    • U Belgiji je normalno da se ljudi dogovore između regija i onda jednom ode predstavnik iz jedne regije, drugi put iz druge, treći put sa nivoa Belgije i predstavljaju te stavove. I to je normalno. U Njemačkoj, takođe, imate jasno propisane stvari. Član 23 njemačkog Ustava regulisao je pitanje lendera, šta oni preuzimaju. Imate implementacioni zakon koji onda kaže šta lenderi, odnosno pokrajine koje su članice Njemačke, mogu da rade. I niko nikome se ne odupire, sve je na bazi dogovora – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da je u Njemačkoj jasno opisan mehanizam rješavanja sporova između različitih nivoa vlasti, a kada se u BiH to stavi u mehanizam koardinacije oni kažu da to ne valja, a u Njemačkoj valja.

    • Mi smo to prekopirali od njih, kao i masu stvari. Zna se tačno ko šta rješava ako se jedan nivo ne može dogovoriti sa drugim nivoom. Imaju posebni organi, odnosno komisije – zajednička tijela, i na kraju dogovorom dođu do nečeg zajedničkog – pojasnila je Cvijanović.

    Ona je naglasila da se samo u BiH ne može ništa uzeti što normalan svijet koristi, jer oni odmah kažu “niste vi Njemačka, niste vi Belgija”.

    • Pa nismo, nećemo ni da budemo. Јa neću da budem Belgija, neću da budem Njemačka, ali hoću da budem neko ko koristi neke dobre prakse nekoga drugoga. Pa i Španija je decentralizovana. Bilo je i Ujedinjeno Kraljevstvo članica EU i oni su isto tako decentalizovana država – navela je Cvijanović i upitala šta je problem da BiH bude decentralizovana.
    • Oni kažu ne možemo mi biti decentralizovana zemlja, već moramo da postanemo građanska BiH. Ne moramo, gdje to piše, zašto bi mi morali biti to ako ne želimo – rekla je Cvijanović.

    Ona je podsjetila na izjave pojedinih poslanika njemačkog Bundestaga, od kojih su neki porijeklom iz BiH, koji su pričali bajke o građanskoj državi i upitala gdje su oni sad, šta se čulo o njima, šta se dešava u Njemačkoj danas?

    • Šta se dešava s tom politikom koja nama drži predavanje kako treba da budemo centralizovani, kako treba da budemo građani, kako nije bitno ko je ko!? Pa, ljudi, ako je ovdje važno da se identitet poštuje, onda poštujte identitete. Možda jednom postane nevažno, ali sad je važno. Ako imate zaštitu kolektivnih prava, pa što da ih gušimo? Daj da ostvarujemo kolektivna prava. Možda nam nekada dosadi da ih ostvarujemo. Ali sad niti vjerujemo jednim drugima, niti vjerujemo tim drugima koji nam sa strane govore šta trebamo da radimo, ne vjerujemo nikome i prosto smatramo da je to važno – rekla je Cvijanović, dodavši da treba da BiH i njene ljude puste da urade ono što njihovi politički predstavnici dogovore, a ne da ruše kako stranci, tako i oni koji su u opoziciji.

    Ona je navela da EU dugo ima slogan “Ujedinjeni u različitosti”, te da bi bilo dobro da tako funkcioniše i u budućnosti.

    • Nisam sigurna da će biti tako mudri da zaista tako funkcioniše i ubuduće, ali to bi bilo jako dobro i za nas koji smo sada u Zapadnom Balkanu, ali i za cijelu Evropu – zaključila je Cvijanović.
  • Cvijanović: Pravni okvir EU i UN ne poznaje protektorat kakav je u BiH

    Cvijanović: Pravni okvir EU i UN ne poznaje protektorat kakav je u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da evropski put BiH zavisi od realizacije dogovora postignutog u Laktašima na sastanku predstavnika partija parlamentarne većine na nivou BiH, kao i od toga da li će ga pokvariti OHR ili strani faktor koji to redovno rade.

    Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora, da li će ta parlamentarna većina koja je strukturisana na nivou BiH imati političke snage, volje i želje da sprovede ono što je dogovoreno i da li će EU to prepoznati kao važan napor koji će rezultovati početkom pregovora – rekla je Cvijanović.

    STRANCI GODINAMA RUŠE DOGOVORE DOMAĆIH ZVANIČNIKA

    Cvijanović je ocijenila da u BiH postoji strani faktor koji želi da sruši svaki dogovor domaćih izabranih predstavnika, što rade godinama pretvarajući se da su prijatelji, a ustvari ne čine ništa dobro BiH.

    • Glume da su oni domaće institucije, da oni treba da donose odluke i da se u njihovim rukama nalazi sudbina ove zemlje, a ne u rukama naroda koji ovdje žive i onih koje je narod izabrao u institucije da upravljaju procesima i nose odgovornost – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da se sada u BiH bave pitanjem imovine kao nekim prvorazrednim teškim političkim pitanjem, te podsjetila na dogovor od prije više od deset godina o vojnoj imovini kada su stranci pritiskali bošnjačke političare da od toga odustanu.

    Cvijanović je istakla da bi bilo logično da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše.

    • Ali, ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH. To što glume da su prijatelji – nije tačno, nisu. Prijatelji su oni koji nas podstiču da zajedno dogovorimo ono što je za sve nas dobro, a ne za jednog. Srećom ima i takvih, nisu svi neprijatelji – rekla je Cvijanović.

    NA PUTU KA EU POŠTOVATI USTAVNU STRUKTURU BiH I NjENE NADLEŽNOSTI

    Navodeći da je sastanak članova Predsjedništva BiH sa evropskim zvaničnicima u Sarajevu protekao u dobroj atmosferi, Cvijanović je rekla da je tom prilikom ukazala na činjenicu da je važno poštovati ustavnu strukturu BiH i njene nadležnosti, istakavši važnost poštovanja dogovora postignutog u Laktašima.

    Ona je istakla da je od evropskih zvaničnika tražila da i oni sa svoje strane urade ono što je potrebno, a prvenstveno da stave do znanja onima poput OHR-a i pojedinih stranih faktora koji uporno ruše unutrašnje dogovore da je važno da postoji domaći dogovor.

    Prema njenim riječima, ovo će biti godina u kojoj će EU imati neka svoja unutrašnja pitanja, te da će prioritet biti kampanja i izbori za Evropski parlament, a ne kandidatski statusi ili otpočinjanje pregovora sa nekim od zemalja koje pretenduju na članstvo.

    Ona je ocijenila da su ovim sastankom u Sarajevu predstavnici EU htjeli podstaći BiH da otvori pitanje pristupanja EU, dodavši da je Unija trebalo da postavi sebe kao jedinog kredibilnog partnera kada je riječ o pristupanju BiH evropskoj porodici.

    • Ukazala sam da je proces evropskih integracija vlasništvo svih u BiH i da nema ekskluziviteta. Za Republiku Srpsku nikada nije problem kada se mi dogovorimo da jedan predstavlja usaglašene stavove. Pozvala sam se i na praksu Belgije u kojoj su po sistemu rotacije zvaničnici izvještavali EU o važnim pitanjima – istakla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.

    S tim u vezi, kaže ona, BiH može da funkcioniše na taj način jer su jasno propisane nadležnosti svih nivoa vlasti i jasan je sistem koordinacije.

    • Nije u redu da se pozivamo na neke primjere, a da nam pritom govore da mi, ipak, nismo Belgija ili Njemačka. To nije korektno, to su dvostruki standardi – rekla je Cvijanović, dodavši da pojedini iz EU očekuju odustajanje od koncepta konstitutivnosti.
    • To ne može funkcionisati na taj način, niti mogu očekivati da odustanemo od toga. Ono što imate treba da stavite u funkciju i da to dobro iskordinišete i dobijete konačni rezultat. U suprotnom, sve je gubljenje vremena – istakla je Cvijanović.

    Ona smatra da su geopolitičke okolnosti natjerale EU da mijenja stav kada je riječ o početku pregovora i dodjeli kandidatskog statusa pojedinim zemljama i dodala da postoji nekoliko država članica koje imaju rezervisan stav kada je riječ o proširenju Unije.

    • Dali su “zeleno svjetlo” za pregovore državi koja efektivno ne vrši vlast na cijeloj svojoj teritoriji. Kako misle provesti odluke i zakone? To sam i njima rekla. Ne želim loše da zvučim, ali prosto konstatujem određene stvari – navela je Cvijanović.

    Ona je rekla da je posebno rigidan stav EU kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana jer postoje očekivanja da ih postave u mikrokontekst.

    • Treba da poštujemo opšte smjernice i direktive EU, ali nemojte nas tjerati da mijenjamo način života i razmišljanja. Nekada se predstavnici EU nerealno ponašaju u okviru svega toga – navela je Cvijanović.

    IZBACITI BiH IZ EVROPSKOG PROCESA ILI SVESTI OHR U OKVIR MEĐUNARODNOG PRAVA

    Srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je sagovornicima na sastanku u Sarajevu ukazala i na poziciju visokih predstavnika u BiH koji su donosili i nametali zakone iako im ta mogućnost Ustavom nikada nije data, te navela da je Kristijan Šmit dodatno zakomplikovao situaciju jer on nema čak ni legitimitet Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji je jedini nadležan za imenovanje visokih predstavnika u BiH.

    • Mi ovdje imamo činjenicu da su pojedinci djelovali mimo mandata kojeg su dobili. Sada je situacija još komplikovanija s pojednicem koji se zove Kristijan Šmit. Bavi se stvarima za koje nema mandat po međunarodnom pravu, a s druge strane imate situaciju da on nije ni prošao proceduru imanovanja – naglasila je Cvijanović, dodavši da je o tome govorila s ciljem da se problem riješi a ne da se stvari zakomplikuju.

    Ona je konstatovala da jedna zemlja ne može biti član UN ako je protektorat, ako nije suverena i ne upravlja procesima.

    • Ili nas izbacite iz UN ili ovog čovjeka sklonite ili zadržite u okviru međunarodnog prava. To nije bezveze napisano u Dejtonu, jer je u suprotnosti s radom UN da imate protektora koji nameće zakone, suspenduje Ustav i smjenjuje ljude – pojasnila je Cvijanović.

    Ona je dodala da proces evropskih integracija na trpi nekoga ko nije demokratski izabran i uzurpira nadležnosti domaćih institucija, te da u vezi s tim neko treba jasno da se izjasni.

    • Stvorite ambijent da taj neko može da funkcioniše u okviru svog mandata, da nije smetnja i smetalo. Važnija stvar, u okviru toga, je što visoki predstavnici u prošlosti, pa i ovaj sad koji se tako predstavlja, nisu predstavnici EU. On je tamo predstavnik strana. Nije čak mi međunarodne zajednice, zato što piše u Dejtonu ko je on i šta može da radi – ukazala je Cvijanović.

    Prema njenim riječima, legitimno imenovani visoki predstavnik je onaj koji je izabran voljom domaćih strana, a uz potvrdu Savjeta bezbjednosti UN biran na tu funkciju. “Ovaj koji se sada tako predstavlja u BiH to nije”, istakla je Cvijanović.

    ŠMIT GLUPIM IZЈAVAMA ŽELI DA PRIKRIЈE NEDOSTATAK LEGITIMITETA

    Upitana da prokomentariše izjavu Kristijana Šmita da predsjednik Srpske Milorad Dodik treba da potpiše izjavu o, kako je rekao, lojalnosti državi BiH, srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je riječ o višestruko glupoj izjavi.

    • Prvo, ne postoje izjave o lojalnosti koje bi potpisivao neki funkcioner u državi u kojoj je izabran. Drugo, ne postoji nikakav evropski put koji zahtijeva da bilo ko u Evropi ko želi da postane članica EU potpisuje izjave o lojalnosti svojoj državi. Treće, ko je Kristijan Šmit da on govori u ime institucija EU koje nikada nisu rekle da bi takva glupost bila nekad zahtjev za kretanje ka EU – navela je Cvijanović.

    Ona je konstatovala da Šmit traži sebi posla zato što mu nedostaje legitimiteta i legaliteta, ali da Republika Srpska i njeni predstavnici nisu krivi što on to nema, već zato što mu ukazuju na to.

    • Rekla bih da su to izjave koje su date iz očaja, iz nastojanja da taj očaj prevaziđete time što ćete izreći nešto i poslati neki zahtjev koji ne znam ni ja šta pokazuje. To sve zajedno govori da oni ne znaju šta će ovdje i šta treba ovdje da rade. Ne mogu da izađu na kraj sa jednim problemom koji su sami stvorili, jer nisu probleme napravili ljudi koji žive u BiH – konstatovala je Cvijanović.

    USTAVNI SUD BiH PREUZEO ULOGU VISOKIH PREDSTAVNIKA

    Govoreći o Ustavnom sudu BiH, ona je rekla da je Republika Srpska u više navrata predlagala rješenja, ne s namjerom da ruši BiH ili Dejtonski sporazum, nego da bi bila napravljena kredibilna i odgovorna institucija.

    Ona je dodala da su očigledno nekadašnje igre sa terena OHR-a prebačene na teren Ustavnog suda BiH, jer je svijet uvidio da je strašno da pojedinac donosi zakone ili smjenjuje ljude.

    • Napravili su trik i prebacili na Ustavni sud BiH koji je počeo da produkuje odluke kojima u suštini nisu štitili Ustav i ustavno uređenje nego su ga rušili, odnosno mijenjali ga nekim svojim odlukama – istakla je Cvijanović.

    Ona je ponovila da je Srpska predlagala da se napravi institucija koja neće zloupotrebljavati svoju poziciju, da bude bez stranih sudija, jer u BiH ima dovoljno pametnih i edukovanih ljudi koji znaju šta je ustavno pravo.

    • Pokušavali smo da BiH damo dozu suverenosti koju sve ove godine nema. Oni koji mrze Republiku Srpsku su to okrenuli pa rekli – “e, ovi ruše BiH”. Ne. Mi pokušavamo da damo kredibilitet državi koja nema kredibilitet. Kažu da rušimo dejtonske institucije. Ne. Pokušavamo da damo suverenitet institucijama i državi, jer ta država nema suverenitet sve dok njome tamburaju stranci – rekla je Cvijanović.

    Ona je dodala da i sam evropski put podrazumijeva da domaće, demokratski izabrane institucije u punom kapacitetu treba da preuzimaju obaveze i izvršavaju ih.

    • Sve smo uradili sa aspekta kredibiliteta i integriteta države, vraćanja suvereniteta i konačno pozicioniranja nas na evropskom putu onako kako je EU to propisala – rekla je Cvijanović.

    Ona je napomenula i da izmjena pravilnika kojim je omogućeno donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez sudija iz Republike Srpske pokazuje dokle ide njihova samovolja i da je riječ o političkoj mašineriji koja radi sve, samo ne poštuje i ne brani Ustav od neustavnih ataka.

    • Ustav je rekao kako se popunjava Ustavni sud. Činjenica da taj sud funkcioniše na način kako nije propisano i nema broj sudija koliko treba da ima jasno pokazuje koliko ne poštuju Ustav – ukazala je Cvijanović.

    NAKON IZBORA U AMERICI I ZA EVROPSKI PARLAMENT OČEKUЈEM RAZUMIЈEVANjE ZA BiH I ZAPADNI BALKAN

    Govoreći o predstojećim izborima za Evropski parlament i u SAD, Cvijanović je rekla da ne vjeruje da će doći do nekih velikih političkih zaokreta, ali može do bitnih.

    • Očekujem da u Evropskom parlamentu sjede ljudi koji razumiju kompleksnost evropskog kontinenta, poziciju Zapadnog Balkana i globalna kretanja, koji će donositi mudre odluke, a ne odluke kojima će ranjavati građane država članica EU – rekla je Cvijanović.

    Ona je dodala da se može prepoznati da se nekim strukturama, koje su na vlasti u pojedinim važnim državama članicama, ljulja taj politički teren, da nisu izvršili svoj zadatak ni prema građanima ni prema Evropi.

    • Što se tiče SAD, voljela bih da tamo, nakon izbora, bude struktura koja neće počinjati nove ratove, neće tretirati Zapadni Balkan na način kako smo sada tretirani, koja će se osvijestiti i reći da je važno da promovišemo mir i zajedništvo i da ne treba gušiti identitetske razlike već ih njegovati da bi činile ambijent u kojem možete dobro ekonomski da prosperirate – rekla je Cvijanović.

    POKRET NESVRSTANIH – POSTOЈI RAZUMIЈEVANjE I ЈAKA POTREBA DA SE ODRŽE

    Govoreći o boravku na 19. Samitu šefova država i vlada zemalja Pokreta nesvrstanih u Kampali, Cvijanović je rekla da je na tom veoma značajnom skupu bila prepoznatljiva potreba za okupljanjem zemalja Pokreta nesvrstanih, kao i za solidarno djelovanje.

    • Oni imaju svoje radne grupe, zna se na koji način se rješavaju određena pitanja. Veliki broj članica Pokreta nesvrstanih zasigurno mogu u Generalnoj skupštini UN izglasati rezoluciju kakvu žele jer imaju većinu. Sada zavisi kakva su njihova partnerstva sa onima sa kojima su blokovski, zvanično ili nezvanično, da tako kažem, podijeljeni ili povezani. Ali, u suštini, vidim tu neku potrebu da se održe. Prvo, postoji razumijevanje. Vi sad kad pogledate regionalno poslagane zemlje koje su tamo, vidite da one definitivno imaju svoje zajedničke probleme i traže partnera ko može da im pomogne da riješi te probleme. Onda pogledate i na drugi način, ne morate to da posmatrate samo regionalno, već i po određenoj tematici možete da prepoznate – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da u Pokretu nesvrstanih ne vidi udarnu pesnicu, ali vidi konzistentno trajanje nečega što nije izgubilo smisao pogotovo danas kada je uzavrela planeta i otvoreni brojni procesi, i niko ne zna gdje se sve to kreće.

    • Nasuprot tome, u Pokretu nesvrstanih vidite i neku smirenost i potrebu da se stvari rješavaju kroz dijalog, nemiješanjem, nepodsticanjem rata, niti učestvovovanjem u bilo kakvim ratovima. Imate tu neku dimenziju. Činjenica je da je tamo isto brojna grupa onih koji se još “liječe” decenijama nakon oslobađanja od kolonijalnih vlasti. Oni pokušavaju da uspostave svoje sisteme, nastoje da ojačaju svoju ekonomiju – rekla je Cvijanović.

    Ona je naglasila da joj je prisustvo Samitu Pokreta nesvrstanih bilo odlično iskustvo, dodajući da je prošle godine bila na sastanku Pokreta u Azerbejdžanu.

    • Veoma sam zadovoljna što sam stekla to značajano iskustvo, razgovarala sa mnogo ljudi i razmijenila mišljenja o značajnim temama. Takođe, Afrika je veoma zanimljiva i njihova pjesma i ples pokazuje da su oni ljudi veselog i otvornog duha, spremni da prevazilaze određene nedaće s kojima se susreću. Ali, definitivno to je jedan drugačiji ambijent. Meni je ovo prvi boravak u Africi i moram reći da sam na neki način impresionirana, a na neki način mi je to otvorilo neka pitanja i dileme za budućnost – rekla je Cvijanović.
  • Pred BiH i dalje trnovit put do EU

    Pred BiH i dalje trnovit put do EU

    Nema prečice za put ka Evropskoj uniji, glasila je jedna od poruka delegacije iz Brisela, koja je u utorak u Sarajevu razgovarala sa institucionalnim zvaničnicima BiH, a takva poruka, kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, pokazuje da je EU zainteresovana da završi ovaj posao sa Bosnom i Hercegovinom, ali isto tako da će trnje na tom putu morati da raskrče bh. političari, i to što je prije moguće.

    A podsjetimo, oni će imati pune ruke posla, jer je rok za donošenje nekoliko suštinskih reformskih zakona, poput onog o suzbijanju pranja novca, sukobu interesa i zakonu o sudovima, mart ove godine, kada bi Evropska komisija, sa Ursulom fon der Lajen na čelu, trebalo da podnese izvještaj Savjetu Evrope.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da se iz posjete evropskih zvaničnika može gledati optimizam u smislu da će ipak Evropska komisija predložiti BiH, odnosno da će EU u cjelini prihvatiti da započne kandidatske pregovore sa BiH, što bi za domaće političare bio poen da su nešto uradili.

    Međutim, on smatra da je u vezi s pitanjem reformi i procesa, BiH i dalje daleko od onoga što je traženo od nje.

    “Tu ne mislim samo na opšte principe koje je EU postavila za socijalističke zemlje, već i na onih 14 prioriteta koje su nam dali, gdje smo veoma sporo to radili. Sve se to nekako više svodi na prihvatanje forme da smo u evropskom procesu, što na neki način treba i EU, jer i ona u suštini bilježi neuspjeh u procesu proširenja, a sa druge strane, treba i našim političarima da pokažu da su nešto radili, pogotovo u godini u kojoj idu lokalni izbori, koji ipak imaju mnogo šire značenje sada nego obično”, mišljenja je Šolaja.

    Na pitanje – vjeruje li da će do marta politički predstavnici uspjeti da usvoje neki od formalnih prioriteta, koji se traže od BiH, odgovara da je to veoma teško reći. u vezi sa Ustavnim sudom BiH, ne vjerujem da će moći da se govori o ispunjavaju uslova i ostaćemo na repu”, kaže Šolaja, koji nije optimističan ni u mišljenju da bi BiH dobila precizan datum početka pregovora za članstvo u EU, sve i da ispuni prioritete do marta.

    “I to kad bude urađeno, onda će to biti više uslovni i formalni čin otvaranje pregovora, bez nekih preciznih datuma, koraka i svega, što znači da i dalje ostaje taj naporni proces unutrašnjih promjena, prilagođavanja i reformi, a kada će to suštinski ići u tom pravcu članstva u EU, u ovom trenutku je nemoguće reći. Bilo je mnogo datuma koji su propali, tako da i sada ne možemo licitirati datumom kada bi BiH mogla postati članica”, naglasio je Šolaja.

    Novinar Dejan Šajinović smatra da posjeta delegacije iz Brisela pokazuje da izjave evropskih zvaničnika proteklih mjeseci o namjeri da BiH bude dio evropskih integracija nisu bile samo deklarativne.

    “Zbog rata u Ukrajini i geostrateških posljedica koje taj rat ima, EU je shvatila da je zapadni Balkan njen ‘meki trbuh’ i evropskim integracijama regiona želi da se politički, ekonomski i bezbjednosno osnaži na tom području”, ističe Šajinović.

    Dodaje da je iz posjete i poslatih poruka jasno da su problemi isključivo na bh. strani.

    “Očigledno je da je došlo do zastoja reformi, a suštinski razlog zašto je to tako jeste da većina političkih lidera jednostavno ne želi da BiH ikada bude dio EU, ali se ne usuđuju to javno da kažu na taj način, pa onda se deklarativno predstavljaju da su za evropske integracije, a suštinski čine sve da do njih nikada ne dođe”, zaključio je Šajinović.

  • Stanivuković i Đajić međusobno se optužili o bombi u Gradskoj upravi Banjaluka

    Stanivuković i Đajić međusobno se optužili o bombi u Gradskoj upravi Banjaluka

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i Vlado Đajić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, međusobno su se optužili ko je pustio dojavu o bombi u Gradskoj upravi Banjaluka.

    Tako je Stanivuković rekao da su Đajić i predsjednik Skupštine Grada Banjaluka Ljubo Ninković pustili dojavu o lažnoj bombi, dok Đajić kaže da su to uradili gradonačelnikovi saradnici.

    Stanivuković tvrdi da se na ovakav način pokušava opstruisati rad Gradske uprave.

    “Ovo je dokaz na šta su sve spremni kako bi zaustavili napredak Banjaluke! Onog trenutka kada su vidjeli da možemo održati sjednicu Skupštine i bez njih odlučili su se na ovaj monstruozan čin”, rekao je Stanivuković.

    Đajić sumnja da nakon što nisu uspjeli da sakupe kvorum za nelegalnu sjednicu Skupštine i kad su vidjeli da se sakuplja veliki broj ljudi ispred Gradske uprave, da je neko od saradnika Stanivukovića dojavio da je u Gradskoj upravi postavljena bomba.

    Đajić smatra da ovo još jednom pokazuje o kakvoj strukturi vlasti u Gradskoj upravi u Banjaluci se radi.

    “Spremni su za svaki vid nezakonitosti i služe se svim vrstama podvala”, izjavio je Đajić.