VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Opozicija Srpske u ćorsokaku, vlast zadovoljno trlja ruke

    Opozicija Srpske u ćorsokaku, vlast zadovoljno trlja ruke

    Raskol među pojedinim opozicionarima u Republike Srpske odavno nije novost, ali umjesto „spuštanja“ lopte i traženja zajedničkog dogovora čini se kako se iz dana u dan jaz među njima postaje sve veći.

    Da od ujedinjenja opozicije za predstojeće lokalne izbore nema ništa možda najbolje ilustruje podatak da skoro sve stranke (PDP, SDS, NF i „Za pravdu i red“) najavljuju svoje kandidate za gradonačelnika Banjaluke, a koplja se lome i oko nekih drugih opština i gradova u Srpskoj.

    Osim što je sad već izvjesno da će opozicija izaći u više kolona na predstojeće lokalne izbore, bar kada je u pitanju Banjaluka, ne prestaju ni da „bombarduju“ javnost svakodnevnim međusobnim prepucavanjima.

    Iskustvo iz 2012.
    I dok se oni svađaju, vladajuće stranke okupljene oko SNSD za sada mudro ćute o eventualnim kandidatima za predstojeće izbore kako u Banjaluci, tako i u drugim opštinama i gradovima u Srpskoj.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    U javnosti se zbog toga često može čuti pitanje da li i u kojoj mjeri svađa unutar opozicije ide na ruku najvećoj vladajućoj stranci – SNSD.

    Trenutna politička dešavanja u Banjaluci mnogi često porede sa 2012. godinom kada je, takođe, došlo do cijepanja opozicije i „razvodnjavanja“ glasova.

    Te godine su se u trku za gradonačelnika najvećeg grada Srpske uključila dva, tada žestoka, opozicionara – Dragan Čavić i Nenad Stevandić, obojica uvjerena u vlastitu pobjedu.

    Kajmak pokupio treći
    Čavić, kao tadašnji predsjednik Demokratske partije, bio je kandidat koalicije Zajedno za Banjaluku, koju su činile PDP, Demokratska partija i Nova socijalistička partija.

    S druge strane, Stevandića je kandidovala njegova tadašnja stranka SDS, uz podršku Srpske napredne stranke.

    I dok je opozicija izašla sa dva kandidata, vlast je imala jednog, i to Slobodana Gavranovića iz SNSD, koji je na kraju i pobijedio, osvojivši 34.292 glasa.

    Čavić je na izborima dobio 27.503 glasa, a Stevandić 19.776.

    Time je opozicija ključeve grada Banjaluke predala u ruke SNSD, a kasnije su se i Čavić i Stevandić priključili taboru vlasti okupljene oko SNSD.

    Ključ za pobjedu
    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da ujedinjenost opozicije ne mora uvijek biti ključ za pobjedu.

    Navodi da je bilo slučajeva da se opozicija ujedini i da na kraju opet ne pobijedi na izborima.

    – Naravno da su zadnji izbori za gradonačelnika u Banjaluci imali tu prednost što je opozicija stala iza jednog kandidata. Međutim, ta ujedinjenost se sada razvodnjava, što svakako ide u prilog najjačoj političkoj opciji, SNSD. Rezultat izbora će na kraju zavisiti od ukupnog broja kandidata – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da u slučaju ako budu dva kandidata opozicije s jedne, a s druge strane jedan kandidat vladajuće većine u Banjaluci, sasvim je sigurno da će to ići u korist najjačoj vladajućoj stranci – SNSD.

    Opasnost od apstinencije
    Topićeva ističe da je vrlo teško procijeniti šta će se desiti u slučaju, kao što se najavljuje, da u Banjaluci u izbornu trku uđe pet ili šest kandidata za gradonačelnika.

    – Mislim da i ova razjedinjenost opozicije, nastupanje u nekoliko kolona, može doprinijeti jednom drugom izbornom trendu, a to je apstinencija, odnosno da ljudima bude dosta i jednih i drugih zbog nesposobnosti da se stvori neka vrsta sinergije koja bi predstavljala odgovor na politiku vladajućih. Tako da i to može biti nešto što se može pojaviti kao trend – navodi Topićeva.

    Ona ističe da je u tom slučaju sasvim sigurno da bi povećani broj apstinenata išao dodatno u prilog vladajućima.

    Komentarišući informaciju da opozicija, osim u Banjaluci, nije jedinstvena ni po pitanju kandidata u nekim drugim opštinama i gradovima, Topićeva kaže da „ti sukobi i jesu najizraženiji na lokalnom nivou, jer se tu pravi slika i preslika snage kandidata i političke partije“.

    – Svaka stranka smatra da može dati najboljeg kandidata i onda očekuju da svi stanu iza njih. Naravno, tu ima jako puno ličnih sujeta, zastupanja stajališta da je on jedini koji može iznijeti pobjedu. I dok se te kockice sve poslože izgubi se jako puno energije i još više produbljuju jazovi koji postoje između političkih partija koji predstavljaju opozicioni blok – upozorava Topićeva.

  • Da li će Vlado Đajić napustiti SNSD?

    Da li će Vlado Đajić napustiti SNSD?

    U sjenci gloženja opozicionih stranaka oko toga ko će biti kandidat za gradonačelnika Banjaluke i da li će opozicija u najvećem gradu Srpske imati jednog ili više kandidata, odvija se ništa manja drama u banjalučkom SNSD koji se, kako saznajemo, nalazi pred velikim raskolom.

    Odlično obaviješteni izvori Srpskainfo iz vrha najveće političke partije u Srpskoj otkrivaju da je aktuelni šef Gradskog odbora SNSD u Banjaluci, Vlado Đajić, doslovno na korak od odluke da napusti SNSD i formira svoju političku partiju ukoliko rukovodstvo stranke, kako se već duže spekuliše u javnosti, umjesto njega imenuje nekog drugog kandidata za gradonačelnika Banjaluke na lokalnim izborima u oktobru ove godine.

    Nova partija
    Sagovornici Srpskainfo iz vrha SNSD, koji su insistirali na anonimnosti, između ostalog, tvrde da bi u slučaju da Đajić ostvari svoje prijetnje i odluči se na formiranje nove političke opcije, najmanje 50 odsto banjalučkog odbora SNSD prešlo u njegovu stranku.

    – Bez obzira šta ko o njemu mislio, Vlado Đajić je prilično omiljen u Gradskom odboru SNSD i ako odluči da formira novu partiju uz njega bi stao veliki broj današnjih odbornika SNSD u gradskoj skupštini, ali i običnog stranačkog članstva. Đajić ozbiljno računa na kandidaturu za gradonačelnika Banjaluke na predstojećim lokalnim izborima, a ukoliko to ne dobije stoodsto će napustiti SNSD i formirati novu političku partiju – tvrde naši izvori.

    Inače, kako se prethodnih dana i mjeseci spekuliše u javnosti, vrh SNSD najbliže je odluci da aktuelnog ministra finansija i trezora BiH, Srđana Amidžića, kandiduje za gradonačelnika Banjaluke na predstojećim lokalnim izborima.

    Komentar o tome da li namjerava da napusti SNSD i formira novu političku stranku koja bi ga sigurno kandidovala za gradonačelnika Banjaluke, pokušali smo dobiti od Vlade Đajića, ali se on nije javljao na telefonske pozive niti je odgovarao na naše poruke.

    Najmanje dva kandidata
    Početak pregovora opozicionih stranaka o tome ko će biti kandidat za gradonačelnika Banjaluke održani su juče u prostorijama Gradskog odbora SDS, gdje je predsjednik najveće opozicione političke partije u Srpskoj, Milan Miličević, o toj temi razgovarao sa predstavnicima PDP. Nakon sastanka, Miličević je ponovio svoj raniji stav, koji je inače prvo otkrio za Srpskainfo, a to je da je SDS trenutno najbliži odluci da predloži svog kandidata za gradonačelnika Banjaluke.

    – Ja nisam ranije govorio slučajno u prethodnom periodu, a o tome se govorilo i na sastanku Gradskog odbora u Banjaluci, da SDS ozbiljno razmišlja da imamo svog kandidata. Mnogi su razlozi za to – rekao je Miličević, dodajući da Predsjedništvo SDS neće osporavati ono što odluče gradski ili opštinski odbori, kada su u pitanju kandidature.

    Dodao je i da trenutno vidi da će Banjaluka imati dva opoziciona kandidata.

    – Mi krećemo od zadovoljstva naših odbora, jer je to naše biračko tijelo. Takođe, nećemo praviti nikakve zamjene u smislu vi nas pustite tamo, a mi ćemo vas ovamo. Gdje god to postoji, tu se ne može očekivati uspjeh.Banjaluka u ovom momentu, koliko vidim, imaće sigurno dva opoziciona kandidata. Da li će biti i treći opozicioni iz SDS tek ćemo vidjeti, ali mislim da to otvara put SNSD sa kojim imamo političku borbu. Zato bi bilo bolje da napravimo zajednički stav – rekao je Miličević.

    Takođe, osim potpredsjednika PDP Draška Stanivukovića koji će ispred te partije biti kandidat za još jedan mandat na čelu najvećeg grada u Srpskoj, kandidaturu za gradonačelnika Banjaluke najavila je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. Lider Liste “Za pravdu i red”, Nebojša Vukanović, otkrio je mogućnost da i njegov politički pokret ima kandidata za gradonačelnika Banjaluke, ponavljajući da nema nikakve šanse da podrži Draška Stanivukovića.

    Taktička igra
    Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo ističe da je priča o “gubitničkoj kombinaciji” opozicije u Banjaluci koja će, kako sada stvari stoje, na izbore izaći u više kolona, potpuno gurnula u drugi plan trzavice koje već duže postoje u banjalučkom odboru SNSD.

    Tanja TopićFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    – Vidimo da se već sada u javnom diskursu, kao i u opozicionim redovima, govori o nekoliko kolona u kojima će opozicione partije nastupiti na predstojećim izborima, a ovo djelovanje tumači se kao ustupak u korist SNSD, što negdje predstavlja i logično objašnjenje s obzirom da smo godinama gledali scenario prema kojem je ujedinjena opozicija bivala poražena od najjače političke partije u Republici Srpskoj – kaže Topićeva.

    Skoro svakodnevne najave novih-starih kandidatura za gradonačelnika Banjaluke, prema njenim riječima, mogle bi se iščitati i kao politički i medijski spin, odnosno taktička igra prema kojoj je opozicija, kako navodi, već sada proglašena gubitnikom.

    – Međutim, iako je u zadnjim igrama oko rebalansa gradskog budžeta golim okom vidljivo nadmudrivanje između pojedinih članova SNSD, niko ne otvara pitanje da li je moguć scenario i da SNSD nastupi u više kolona na izborima i šta bi to konkretno značilo za tu stranku – pita se Topićeva.

  • “U redu je ako BiH neće u NATO”

    “U redu je ako BiH neće u NATO”

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mirča DŽoana rekao je da su stabilnost i bezbjednost BiH važni za Alijansu, ali i istakao da je u redu ako zemlja odluči da ne ide u NATO.

    DŽoana kaže da je upoznat o različitim pogledima na NATO, te da postoje ožiljci iz nedavne prošlosti u dijelu javnosti u BiH.

    • Ako se ljudi usaglase da je bolji život u EU ili eventualno u NATO – bićemo srećni. Ako odlučite da idete u EU, ali ne i u NATO, nama je i to u redu – rekao je DŽoana u intervjuu Srni.

    On je upitao da li ljudi ovdje smatraju da su predstavnici NATO-a išli u Stokholm i Helsinki da nove saveznike ubjeđuju da se pridruže Alijansi ili da su SAD, Kanada, Italija, Njemačka i Francuska došli u Rumuniju, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju i pitali da li se žele pridružiti Sjevernoatlantskom savezu?

    • Ne! Oni su iskazali interes da se pridruže NATO-u i EU jer smatraju da je to najbolje za njihov narod. Smatram da političari imaju obavezu da osiguraju da odluke koje donose i izjave koje daju služe u najboljem interesu ljudi koje predstavljaju. Vjerujem da je budućnost zapadnog Balkana u evropskoj porodici – rekao je DŽoana.

    On je izrazio nadu da će doživjeti da svi budu dio EU, a ukoliko bude interesa za pridruživanje NATO-u i u evroatlantskoj porodici.

    Na pitanje kako gleda na odluku Republike Srpske da BiH održi neutralan status, DŽoana je ponovio da su stabilnost i bezbjednost BiH važni za NATO, a da je “politika – politika”.

    • Vjerujem da je to bitno za cjelokupan region, ali i čitavu Evropu. Ohrabrio bih lidere da ne daju izjave za političku upotrebu koje bi mogle da imaju vrlo negativan uticaj na nacionalnom i regionalnom nivou – kaže DŽoana.

    DŽoana je naveo da je Rumunija, iz koje dolazi, učetvorostručila bruto domaći proizvod /BDP/ od kada je postala članica NATO i EU.

    • Premladi ste, ali se ljudi starijih generacija sjećaju kako je Rumunija izgledala u vrijeme dok je bila diktatorska zemlja, uz Albaniju. Pogledajte danas gdje je Rumunija – rekao je DŽoana.

    Saradnja sa NATO ide onoliko daleko koliko to BiH želi

    Kada je riječ o saradnji BiH i NATO-a, zamjenik generalnog sekretara je naglasio da je Alijansa spremna da ide onoliko daleko koliko zemlja to želi, ističući da je do sada kroz patrnerstvo mnogo urađeno.

    “Smatram da će posjeta delegacije Sjeveroatlantskog savjeta /NAC/ Sarajevu donijeti nove ideje i resurse u skladu sa potrebama Oružanih snaga BiH i bezbjednosnih institucija”, rekao je on.

    On je naveo da nedavna posjeta generalnog sekretara NATO Јensa Stoltenberga, glavnokomandujućeg savezničkih snaga u Evropi, kao i sadašnji dolazak delegacije NAC-a BiH potvrđuju istinsku zainteresovanost Alijanse.

    “Osjećam da postoji intres i sa vaše strane. Mi smo najbolji u svijetu u onom što radimo… Mislim da je dobra stvar za vašu zemlju kada se poveća obim saradnje sa vašim Oružanim snagama i bezbjednosnim institucijama. Spremni smo da uradimo i više”, poručio je zamjenik generalnog sekretara Alijanse.

    On je ocijenio da je posjeta delegacije NAC-a BiH veoma bitna jer će omogućiti da Brisel i zemlje članice i saveznici biti spremni da pomognu još više u okviru paketa jačanja odbrambenih kapaciteta BiH.

    Komentarišući nedavnu najavu Stoltenberga u vezi sa povećanjem broja vojnika NATO-a na Balkanu iako operativni podaci sa terena govore da je situacija bezbjedna, DŽoana je ukazao da Aijansa uvijek odgovara na strateško oruženje.

    • Donosimo političke odluke u skladu sa informacijama, savjeta naših oružanih snaga. Kada smo donijeli odluku da aktiviramo rezervne snage za /samoproglašeno/ Kosovo, na taj poziv se odazvao određni broj saveznika. Podsjetio bih da je to bilo u vrijeme komplikovanog incidenta na Kosovu i Metohiji i samo smo odgovorili – rekao je DŽoana.

    On je napomenuo da su se obje strane vratile dijalogu koji vodi EU, te da smatra da neće biti potrebe da NATO da čini više.

    • NATO u osnovi odgovara na situaciju na terenu. Kada je više rizika spremni smo da učinimo više. Usklađujemo naš stav i spremnost prema realonosti na terenu. Ohrabrio bih sve da se vrate za sto dijalogu jer nema druge opcije nego postizanje kompromisa i dugoročnih rješenja za ovaj region – naveo je DŽoana.

    Srbiji je mjesto u Evropskoj porodici

    Kad je riječ o saradnji NATO-a i Srbije, DŽoana je napomenuo da je tokom dugogodišnjeg partnerstva “urađeno dosta dobrih stvari”.

    • Uradili smo dobre stvari sa Srbijom. Kao i sa svim drugim partnerima idemo toliko koliko to Srbija želi. Sastanak Stoltenberga i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Begoradu bio je konstruktivan. Ohrabrujemo Srbiju da razumije da je evropski put najbolja budućnost za njen narod i regionalne interese – rekao je DŽoana.

    On je ponovio da su svi susjedi Srbije, uključujući i Rumuniju, prošli kroz veliku transformaciju tokom proteklih 25 godina.

    • Ubijeđeni smo da je mjesto Srbije unutar evropske porodice i nadamo se da će nastaviti imati konstruktivnu ulogu u regionu i vratiti se dijalogu za nerazriješena regionalna pitanja. To je bitno za region, Srbiju, ali i za NATO – rekao je DŽoana.

    NATO ne predviđa konfontaciju sa Rusijom

    Kada je riječ o globalnim pitanjima, DŽoana je izjavio da NATO ne predviđa konfrontaciju sa Rusijom, ali investira u svoju odbranu i interese.

    • NATO je vojno-politički savez i znamo da je odvraćanje najbolji način da odbranimo milijardu naših ljudi i više od 50 odsto globalnog BDP-a u svijetu. Mi ne vidimo ni namjeru ni kapacitete Rusije da krene protiv NATO država jer bi to automatski predstavljalo pokretanje člana pet – rekao je DŽoana.

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a smatra da je Rusija sve više nepredvidiva, te da je “način na koji vodi rat u Ukrajini razlog za zabrinutost svih”.

    • Ne možemo se ponašati kao da se bezbjednosna situacija u Evropi nije promijenila od invazije na Ukrajinu ili čak i na period malo prije toga, odnosno vremena aneksije Krima i istočnog Donbasa. Na neki način je loše za sve nas, uključujući i ruski narod zbog razloga za koje vjerujemo da su pogrešni – rekao je DŽoana.

    On je napomenuo da, iako ne predviđa konfrontaciju sa Rusijom, NATO investira u odbranu i odvraćanje, navodeći primjer taktike iz fudbala da je najbolji napad dobra odrbana.

    • To je upravo NATO i tako branimo svoje interese. Investiramo više u to da se prilagodimo situaciji koja je komplikovanija nego nekoliko godina unazad – rekao je DŽoana.
  • Cvijanović: Domaće institucije jedine relevantne da donose odluke

    Cvijanović: Domaće institucije jedine relevantne da donose odluke

    Domaće institucije su jedine relevantne da donose odluke. Sramota je da se neko u BiH zalaže za postojanje visokog predstavnika, rekla je potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović nakon sjednice Izvršnog komiteta.

    Istakla je da država nema suverenitet ako postoji stranac koji nameće odluke.

    • Јa sam danas na sastanku u Sarajevu prenijela poruku da Srpska nema problem ni sa Ustavom ni sa teritorijalnim integritetom. Smatram da su domaće institucije jedine relevantne da donose bilo kakve odluke u BiH – naglasila je ona.
  • Dodik: O'Brajan došao da unese nestabilnost i nemir u BiH; Hoće da sruši dogovor iz Laktaša

    Dodik: O'Brajan došao da unese nestabilnost i nemir u BiH; Hoće da sruši dogovor iz Laktaša

    Pomoćnik državnog sekretara SAD DŽejms O'Brajan je došao da unese nestabilnost i nemir u BiH i hoće da sruši dogovor iz Laktaša, rekao je predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik.

    O'Brajan nije tumač Dejtonskog sporazuma. Lažno se predstavlja kao neko ko je moćan. U Dejtonu je bio obično piskaralo – naveo Dodik na konferenciji za novinare.

    Dodik kaže da je O'Brajan potvrdio podaništvmo muslimanima.

    • Ne postoji državna imovina i O'Brajan je govorio izmišljene stvari – naveo je Dodik.

    Dodik je ponovio da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da su samo Srpska i FBiH ovlaštene da tumače ovaj sporazum.

    • O'Brajan se nigdje ne spominje. Njegova današnja uloga je da unosi nemir. Ono što je O'Brajan danas saopštio slušamo mjesecima od bošnjačkih političara. Pored Ukrajine, Gaze i Јemena kao aktuelnih tema svjetske politike, O'Brajan je našao za shodno da dođe u BiH i remeti odnose – izjavio je Dodik.

    Dodik navode da ako iko radi na rušenju Dejtonskog sporazuma, to su SAD.

    • Mi smo samo za ustavnu BiH i to nema nikakve veze sa secesionističkom politikom, kako to želi da predstavi O'Brajan – kaže Dodik.

    Dodik je rekao da Srpska nije u finansijskoj krizi kako O'Brajan to hoće da pokaže.

    • SAD ovdje prave najveću brljotinu i hoće da naprave unitarnu BiH koju mi nećemo. Srpska nema namjeru da ostane u antiustavnoj BiH u kojoj se krše njena prava. Termin državna imovina je izmišljen termin, to su izmislili muslimani. Ukoliko neko potegne pitanje naše imovine, sastaće se Narodna skupština i raspravljaće o tom statusu – poručio je Dodik.

    Dodik je istakao da ako nema teritorije Republike Srpske, onda nema ni Srba.

    • Јa neću dozvoliti da se ovaj grad i Republika iseli, borićemo se. Amerika ima atomsku bombu, mi imamo ljude – naglasio je Dodik.

    Dodik je ponovio da je Srpska protiv članstva BiH u NATO.

  • Košarac: O'Brajan, umjesto Dejtonski sporazum, podržao nelegitimnog Šmita

    Košarac: O'Brajan, umjesto Dejtonski sporazum, podržao nelegitimnog Šmita

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac smatra da bi bilo interesantno čuti šta američki diplomata DŽejms O`Brajan kaže o namjerama ambasadora njegove zemlje Majkla Marfija i nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita da u BiH uspostave koloniju u kojoj će važiti argument sile, a ne sila argumenata, te zašto podržava primjenu bonskih ovlaštenja u daljoj razgradnji Dejtonskog sporazuma i narušavanju suvereniteta BiH.

    Košarac je rekao da bi bilo interesantno čuti šta O`Brajan, kao jedan od kreatora Dejtonskog sporazuma, kaže o činjenici da je ovaj međunarodni dokument devastiran intervencijom bivših visokih predstavnika.

    • Da li su to demokratske vrijednosti koje SAD propagira u BiH? Ako zaista imaju dobre i prijateljske namjere prema BiH, neka ne miniraju i ne opstruišu dogovor Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda. Neka se okanu ideja o nametanju rješenja – poručio je Košarac na društvenoj mreži Instagram.

    On je rekao da je očekivao da će O`Brajan u okviru posjete BiH nedvosmisleno i jasno podržati dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, poštovanje Ustava i suvereniteta BiH, koja je sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    • No, kako sam iz medija upoznat, O`Brajan je za svog prvog sagovornika izabrao nelegitimnog Kristijana Šmita, kojem je, da paradoks bude veći, pružio podršku, kao i upotrebi bonskih oblaštenja – istakao je Košarac.

    On je naglasio da Republika Srpska ostaje posvećena dosljednoj primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma, ustavnoj BiH i dogovoru dva entiteta i tri konstitutivna naroda, bez stranaca u institucijama i procesima odlučivanja.

    • Svako rješenje u BiH mora biti plod domaćeg dogovora, bez stranog intervencionizma. Sve suprotno tome, BiH vodi u neizvjesnost i sunovrat – napomenuo je Košarac.

    Američki diplomata i Kristijan Šmit sastali su se danas u Sarajevu gdje su razgovarali o najhitnijim izazovima sa kojima se BiH suočava, uključujući izborni integritet.

    O`Brajan je potvrdio podršku SAD Šmitu i njegovom korištenju bonskih ovlaštenja za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, podršku BiH i njenim institucijama.

  • O'Brajen se obrušio na Dodika, Čovića i Izetbegovića, a pomenuo i “sumnjive” ugovore u Srpskoj

    O'Brajen se obrušio na Dodika, Čovića i Izetbegovića, a pomenuo i “sumnjive” ugovore u Srpskoj

    Entiteti su potčinjeni državi BiH, i da budem kristalno jasan, Republika Srpska nije država i nema atribute državnosti.

    Poručio je ovo dana pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen u Sarajevu prilikom gostovanja na Fakultetu političkih nauka. On je naveo da SAD čvrsto podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

    – Od svih izazova sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava, nijedan nije veći od eskalacije retorike, posebno priče o secesiji – istakao je O’Brajen.

    On je dodao da “pozivi na stvaranje novih granica ili promjenu međunarodno priznatih granica, pokušaji da se potpiruje i slavi etničko i nacionalističko nasilje, nepoštivanje ključnih institucija poput Ustavnog suda – predstavljaju antidejtonsko, neustavno i opasno djelovanje”.

    – Odgovorićemo na antidejtonsko i neustavno djelovanje i nećemo dozvoliti da maligni akteri dijele državu – rekao je on.


    O’Brajan ističe kako se “čini da neki lideri misle da su važniji ako njihovo ime izgovaraju međunarodni zvaničnici, te uživaju u napadima na međunarodne zvaničnike poimenično”.

    – To je suludo. Tačno je da je Dejton stvorio komplikovanu strukturu vlasti sa mnogo mogućnosti za blokadu inicijativa, ali je on takođe pokazao kako dalje. On predviđa da se zajednički rješavaju nesuglasice kroz Dejtonski sistem, ne van njega, ili prijetnjom da se napusti taj proces – istakao je O’Brajen.

    On je rekao i da se u Ustavu navodi da će se svi zvaničnici i institucije u BiH

    pridržavati evropskih standarda i međunarodnog prava u sklopu službenih dužnosti. O’Brajen ističe da je bio pravnik koji je radio sa stranama u Dejtonu kada se sporazum pisao.

    – Tako da je bolno, za mene kao pravnika, kada čujem netačne argumente koje iznose neodgovorni političari i advokati koje plaćaju vašim novcem. Ti argumenti bi zemlju odvukli u prošlost, ne ka inicijalnom miru, nego ratu koji mu je prethodio – tvrdi O’Brajen.

    Izmišljeni “izvorni Dejton”
    Govoreći o pitanju državne imovine u BiH, O’Brajan je istakao da “postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama”.

    – Ali je polazna tačka i dalje jasna: imovina pripada državi – kaže O’Brajen.

    On ističe da Ustav takođe jasno navodi da se u BiH mora osigurati neometano kretanje ljudi, dobara, usluga i kapitala.

    Nijedan entitet, kako dodaje on, “neće uspostaviti nikakvu kontrolu na granici između entiteta”.

    – Neki sada govore o nezavisnosti Republike Srpske ili o nezavisnosti Srpske unutar BiH, te zamišljaju kontrole na međuentitetskoj liniji razgraničenja. To je izmišljeni “izvorni Dejton” koji obećava povratak na blokade na putevima, uznemiravanje i barikade koje smo gledali u ratu, umjesto riječi sadržanih u stvarnom Dejtonu, koje su te prepreke uklonile. To je apsurdan i loš zakon, ali opasan u realnosti – rekao je on.

    O’Brajan je rekao da je mart ključan za BiH, jer će tada Evropski savjet odlučivati da li je BiH spremna za naredni korak.

    Prema njegovim riječima, bitno je i da se BiH uključi u “Berlinski proces”, koji će joj omogućiti ekonomski rast. O’Brajan kaže da oko 47 odsto građana više ne živi u BiH.

    Štaviše, tvrdi on, prema “Catch-up Indexu”, BDP po glavi stanovnika u BiH iznosi svega jednu trećinu prosjeka u EU, a u protekloj deceniji je bilo jako malo napretka po tom pitanju.

    – Pored toga, BiH privlači najmanji procenat direktnih stranih investicija u odnosu na svoj BDP od svih zemalja Zapadnog Balkana. Procenat nezaposlenih među mladima je oko 30 posto – ističe O’Brajen.

    Savjet bezbjednosti ne odlučuje o OHR
    On kaže da je Ustavni sud BiH vrhovna institucija koja donosi konačne odluke o svim pravnim pitanjima koja se odnose na Ustav.

    – Razumijem da ljudi ne vole gubiti u sudovima, ali je to, kao i poštivanje tih presuda, dio života u demokratskoj državi koja poštuje vladavinu prava. Ali kad ljudi gube, onda napadaju sudije, naročito strane sudije u Ustavnom sudu. A njihovo je prisustvo takođe dio Dejtona (član VI(1)(b)) i ima smisla – rekao je O’Brajen.

    Govoreći o ulozi visokog predstavnika, O’Brajan je poručio da Dejtonski sporazum uključuje i Aneks 10 u kojem strane “traže imenovanje visokog predstavnika” koji bi imao “krajnje ovlasti… za tumačenje ovog sporazuma u vezi sa civilnom provedbom mirovnog rješenja”.

    – To uključuje i takozvane bonske ovlasti koje predstavljaju plenarne i dalekosežne ovlasti koje on može i treba koristiti kad je neophodno. Kada to uradi, SAD će ga podržati. Neki kažu da Savjet bezbjednosti UN mora imenovati visokog predstavnika. To je pogrešno. Prema Dejtonskom sporazumu, Savjet bezbjednosti UN ne odlučuje ni o prisustvu međunarodnih trupa ni o OHR – tvrdi O’Brajen.

    Kada je generalnom sekretaru UN, kako kaže on, postavljeno ovo pitanje prošlog jula, on je dao jasan i konačan odgovor: “Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je tijelo koje je relevantno za imenovanje visokog predstavnika. Svaki drugi odgovor je potpuno pogrešan”.

    SDA eksploatisala BH Telekom
    O’Brajan navodi i kako pojedini političari u BiH, koje je nazvao nacionalistima, pokušavaju oslabiti institucije, prijete otcjepljenjem ili rasplamsavaju plamen nepovjerenja i podjela.

    – Zašto to rade? Brojne su studije, jedna za drugom, pokazale da se ekonomija u BiH guši pod teretom političke nestabilnosti. Teško je ne primijetiti da dok se velika većina građana bori da sastavi kraj s krajem, neki politički lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji. A odakle im novac? BiH prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću u BDP u svijetu. Umjesto da se njime finansiraju kvalitetne javne usluge, novac nestaje u privatnim džepovima ili se koristi za održavanje velikih mreža političke podrške – rekao je O’Brajen.

    Prema njegovim riječima, javni sektor obezbjeđuje 44 odsto svih formalnih radnih mjesta u BiH, što predstavlja jednu od najvećih brojki u Evropi.

    O’Brajan je podsjetio da je supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, Sebija, nedavno smijenjena sa pozicije direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, jedne od najvećih bolnica u zemlji.

    Tokom njenog mandata, navodi on, doktori su bili izloženi pritisku da podrže SDA ili su uklanjani sa rukovodećih pozicija na kojima su bili.

    O’Brajan kaže da je agenda bila fokusirana na politiku, ne na brigu o pacijentima.

    – SDA je takođe učestvovala u ozloglašenom slučaju sa respiratorima, a kada su bili na vlasti, lideri SDA su eksploatisali BH Telekom za ostvarivanje lične dobiti i za jačanje sopstvenih mreža podrške. Sve lažne tvrdnje koje dovode u zabludu imaju jasan cilj: podrivanje mirovnog sporazuma uključujući državne institucije, te omogućavanje nekima da ostanu na vlasti bez obzira na cijenu koju će platiti obični građani – izjavio je O’Brajen.

    Dodik novac usmjerava svojoj porodici
    On je poručio i da u energetskom sektoru lider HDZ BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj.

    – On bi da zamijeni operatera sistema prenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i finansijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa – rekao je O’Brajen.

    Osvrnuo se i na ugovore članova porodice predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    – Milorad Dodik i njegov SNSD već godinama usmjeravaju ugovore prema članovima njegove porodice i prijateljima. Brojne su optužbe o nedoličnom ponašanju u raznim granama industrije u Srpskoj, od nekonkurentnih ugovora koji su na sumnjiv način dodijeljeni kompanijama pod kontrolom njegove porodice do sankcionisanog medija gospodina Dodika, ATV – tvrdi O’Brajen.

    On kaže da je Dodik, nakon što je stupio na poziciju predsjednika Srpske, sam “sebi dodijelio sredstva u iznosu od 56,5 milijuna maraka (28,7 miliona dolara) za kancelariju predsjednika Srpske, što je povećanje od više od 400 odsto u odnosu na prethodnu godinu”.

    – U isto vrijeme, gospodin Dodik traži dodatna sredstva izvan institucija vlasti Bosne i Hercegovine. Nakon mjeseci očajničkih pokušaja da osigura sredstva iz izvora kao što su Rusija, Mađarska i NR Kina, gospodin Dodik izvršio je pritisak na lokalne banke da pruže novčanu podršku izdavanjem domaćih obveznica. One su ekvivalent visokokamatnim zajmovima. To nije održivo. Glasači u Srpskoj imaju pravo znati koliko duguju – rekao je O’Brajen, piše Radio Slobodna Evropa.

  • Ivanić opleo po Dodiku, pa se dotakao sastanka u Laktašima i ulaska BiH u EU

    Ivanić opleo po Dodiku, pa se dotakao sastanka u Laktašima i ulaska BiH u EU

    Republici Srpskoj ne treba žestoka i čvrsta retorika, niti društvo jednog čovjeka koji je sve uzeo u svoje ruke, rekao je Mladen Ivanić, bivši srpski član Predsjedništva BiH.

    Republiku Srpsku, ističe Ivanić, neće čuvati pojedinac.

    – Republiku Srpsku ne čuva ni Milorad Dodik, ni bilo ko drugi, nju čuvaju njene institucije. Oni koji jačaju institucije, oni čuvaju Republiku Srpsku. Oni koji grade lični i porodični autoritet, oni ne čuvaju Republiku Srpsku, oni je uništavaju. Politika u Republici Srpskoj je takva da jedan čovjek sve odlučuje, dok ni tri odsto građana ne zna ko su ministri Vlade Republike Srpske jer su nebitni. To nije odbrana Republike Srpske, to je urušavanje Republike Srpske – rekao je Ivanić.

    Govoreći o Dodikovom odnosu sa Hrvatskom, odnosno predsjednikom Zoranom Milanovićem i predsjednikom HDZ u BiH Draganom Čovićem, Ivanić kaže da se čini da Dodik radi u hrvatskom interesu.


    – Dodik svojim stilom i galamom, preuzima na sebe sve udare, a onda Čović iza njega ispada kulturniji i finiji i ima veći manevarski prostor da se bori za svoj ineteres. Mislim da Hrvati koriste Dodika jer im on otvara i širi prostor. Oni se bore za svoje interese i izgledaju puno blaže, nježnije i prihvatljivije, iako su vrlo tvrdi i uporni u ostvarenju svojih ciljeva – mišljenja je Ivanić.

    On ističe da je vidljivo da je to sada državna politika Hrvatske.

    – To više nije samo partijska politika HDZ. Ja ne vidim da Dodik od toga ima neku korist osim ako voli da ga neko tapše po ramenu i kaže mu “Ti si pravi, samo nastavi tako”. On ustvari koristi ostvarenju tuđih interesa – zaključuje Ivanić.

    “Malom broju ljudi odgovara ulazak u EU”
    – Ulazak u EU odgovara malom broju ljudi na političkoj sceni u BiH jer nikome od njih ne odgovara dogovor oko ključnih pitanja, a kompromis je svakako moguć ukoliko postoje volja i želja – kaže Ivanić.

    On kaže da je motiv sastanka Dodika, Čovića i “Trojke” i razgovor o izmjeni izbornog zakona bila je želja da se dobije datum za početak pregovora i signal da se ide dalje na evropskom putu.

    – Mislim da je to prije svega važno “Trojci” jer na tome grade svoj politički autoritet. Dodik je želio da smanji pritisak na sebe i da se ne desi nametanje izmjena od strane Kristijana Šmita, dok Čoviću odgovara jer želi da promijeni način na koji se bira član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda – rekao je Ivanić.

    Dodaje da je problem u BiH taj što niko ne želi kompromis, te da su svi počeli da se ograđuju i da finalizuju dogovor.

    – Svako testira mišiće, pokušava da pokaže velikim braniocem bilo srpskog interesa, bilo integriteta BiH upornim instistiranjem na tome da nam ne trebaju entiteti. To nije realno. Nikome ovdje nije ustvari stalo do kompromisa kojim bi se ispunili uslovi za ulazak u EU. Kada bi se to dobilo, a da ja pobijedim, nemam ništa protiv, ko god da sam ja, bilo koja strana. To nije moguće. Bez kompromisa mi nećemo napraviti iskorak u tom pravcu – navodi Ivanić.

    Smatra da nije realan pozitivan odgovor iz EU o početku pregovora sa BiH u martu.

    – Jedan dio EU želi da se nešto desi, ali nemaju ništa realno što je BiH uradila da se za to uhvate. Skeptičan sam po tom pitanju jer su mnoge zemlje skeptične prema zapadnom Balkanu i mišljenja su da to područje može samo da im zada glavobolju – objašnjava Ivanić.

    Upitan zašto Dodiku ne odgovara kompromis, Ivanić kaže da postoje dva razloga, piše BN.

    – Takva politika mu donosi glasove, a drugi razlog je taj što kompromisom gubi svoj identitet, svoju žestinu, a stiče se utisak da je u svojoj glavi stvorio ideju da je njemu pripala ta istorijska uloga da riješi pitanje Srba u BiH i stvori nezavisnu Republiku Srpsku – zaključuje Ivanić.

  • Hoće li BiH i nakon marta ostati statista ili ipak napraviti korak naprijed?

    Hoće li BiH i nakon marta ostati statista ili ipak napraviti korak naprijed?

    Da li je evropski put istinski cilj BiH ili podvala za lakovjerne? Јoš od 2016. godine kada je Briselu proslijeđena aplikacija za članstvo, briselska administracija ispisivala je prvo pitanja, potom uslove. Pa ih obnavljala, redukovala i širila – prema potrebi. Ali njihovoj.

    Smjenjivali su se i rokovi. I dani “D”. U najnovijoj epizodi, mjesec “D” je mart. A kao uspio pokušaj da se ispuni bar dio briselske agende – sastanak vodećih političkih lidera u Laktašima.

    Međutim, sarajevski akteri dogovora vratili su se poslušnički među zapadnjačke mentore. A oni bi radije da razgrađuju, nego da grade! Sve – od Dejtonskog sporazuma do međusobnog povjerenja naroda u BiH.

  • Nović: Јasna poruka sa sastanka – NATO neće odlučivati o članstvu BiH

    Nović: Јasna poruka sa sastanka – NATO neće odlučivati o članstvu BiH

    Šef Kluba delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda PS BiH Sredoje Nović rekao je za RTRS da su na današnjoj sjednici Sjevernoatlantskog savjeta u Sarajevu poslate jasne poruke da NATO neće odlučivati o članstvu BiH i da je važna saradnja.

    Takođe, podržali su naš evropski put i ispunjavanje 14 prioriteta – naveo je Nović.

    Istakao je da su ključne poruke i da je na domaćim političarima da donose odluke.

    • I na nama je potpuna odgovornost za sudbinu BiH. Јasno im je da nema dogovora o članstvu BiH u NATO i jasno im je da postoji saradnja – naveo je Nović.

    Dodao je da da su poručili da im je bitno da BiH sarađuje sa NATO-om.