VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Politički kompromis pod pritiskom: SAD preuzimaju ključnu gasnu rutu u Federaciji

    Politički kompromis pod pritiskom: SAD preuzimaju ključnu gasnu rutu u Federaciji

    Godinama je projekt Južne gasne interkonekcije služio kao poligon za politička nadmetanja unutar Federacije BiH. Umjesto da bude standardni infrastrukturni poduhvat, pretvoren je u dugotrajni izvor koalicionih napetosti između Sarajeva i Mostara. Tek sada, nakon višegodišnjih blokada, stiže nova ponuda – i ona dolazi iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Poruka je jasna: ukoliko domaći akteri ne mogu postići stabilan dogovor, kontrola nad projektom preći će u ruke stranog koncesionara, i to dugoročno.

    Od 2019. godine, kada su počeli prvi tehnički koraci, interkonekcija je zabilježila sve elemente političke krize: različite vizije upravljanja, međusobna optuživanja, institucionalno nadmetanje i pokušaje preglasavanja. Hrvatska strana insistirala je da se o projektu odlučuje u kantonima u kojima će gasna infrastruktura funkcionisati, dok je Sarajevo pokušavalo centralizovati ključne poluge odlučivanja. Posebno vidljiva bila je strategija Trojke, koja je kroz parlamentarnu većinu nametala rješenja bez saglasnosti hrvatske komponente.

    Ovakva praksa potrajala je do trenutka kada je, prema dostupnim informacijama, američka administracija poslala jasnu poruku: projekat mora izaći iz faze blokade. Nakon toga, uslijedio je iznenadni politički zaokret. Lideri Trojke, koji su godinama insistirali da je BH Gas jedini legitimni nosilac projekta, preko noći su prihvatili mogućnost da koncesiju preuzme američka kompanija na period od najmanje tri decenije. Time je BH Gas faktički gurnut na sporednu poziciju, uprkos tome što je upravo ta kompanija bila centralna tačka prethodnih zakonskih rješenja.

    Čak su i politički akteri koji su najglasnije branili zakon o Južnoj interkonekciji – usvojen preglasavanjem i bez saglasnosti hrvatskih predstavnika – počeli priznavati da zakon nije proizveo planiranu dinamiku. Time se indirektno potvrđuje da je pravni okvir bio usklađen više s političkim interesima nego s realnim tehničko-institucionalnim potrebama projekta. Sada će morati da se mijenja, i to uz priznanje da je prethodni pokušaj bio neodrživ.

    Nova, odblokirana faza podrazumijeva izgradnju konekcije na budući Jonsko-jadranski plinovod, sa ulazom u BiH kod Posušja i nastavkom prema Tomislavgradu, Kupresu, Bugojnu i Travniku, uz paralelnu rutu prema Širokom Brijegu i Mostaru. Na taj način bi se uspostavio sistem od oko 170 kilometara, kojim bi gasni transportni tokovi Hercegovine bili direktno povezani s Hrvatskom i širim evropskim koridorima.

    Lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, naglasio je da je angažman SAD faktor koji uklanja dugogodišnji politički pritisak u Federaciji i omogućava da se projekat konačno odvije bez tehničkih i institucionalnih opstrukcija. No, dok se politički dijelovi jednačine sada donekle razjašnjavaju, ekonomski ostaju izazovni. Procijenjena vrijednost projekta u nekoliko godina skočila je s početnih 100 miliona eura na oko 400 miliona, uz napomenu da će realizaciji i u optimalnom scenariju trebati više godina.

    Najmanje tri godine već su izgubljene pokušajima političke dominacije unutar Federacije, što je dovelo do odgađanja ključnih odluka i narušavanja povjerenja među koalicionim partnerima. Novi pristup pod američkom egidom mogao bi ubrzati proces, ali ujedno otvara novo pitanje: da li će dugoročna koncesija postati cijena političkog kompromisa, i koliki će stvarni upliv domaćih institucija ostati u upravljanju strateškom energetskom infrastrukturom?

  • Ambasada SAD-a: Dejton već tri decenije obezbjeđuje mir za sve narode u BiH

    Ambasada SAD-a: Dejton već tri decenije obezbjeđuje mir za sve narode u BiH

    Okvir uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom već tri decenije služi kao temelj stabilnosti u BiH, štiteći suverenitet, teritorijalni integritet i obezbjeđujući mir za sve narode u zemlji, saopšteno je iz Ambasade SAD u Sarajevu.

    Iz Ambasade je navedeno da se danas obilježavaju tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je postavio okvir za mir i funkcionisanje BiH.

    U objavi na društvenoj mreži Iks istaknuto je da su Sjedinjene Američke Države i dalje čvrsto posvećene podršci stabilnosti i bezbjednosti BiH i regiona zapadnog Balkana.

  • Krišto: EU usvojila Reformsku agendu za BiH

    Krišto: EU usvojila Reformsku agendu za BiH

    Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da je na samitu u Tirani potvrđeno da je Evropska komisija usvojila Reformsku agendu za BiH.

    Krišto je istakla da će u srijedu naredne sedmice uslijediti i zvanična potvrda.

    Na Samitu lidera zemalja regiona i Evropske unije, održanom u Tirani, Krišto je zajedno s komesarkom EU za proširenje Martom Kos i drugim visokim evropskim zvaničnicima razgovarala o novim inicijativama za jačanje regionalne saradnje i ekonomskog povezivanja.
    Kako je navela, nakon potvrde Reformske agende slijedi imenovanje koordinatora i ratifikacija dva sporazuma – Sporazuma o ratifikaciji i Sporazuma o zajmu.

  • Vlada RS preuzima višegodišnje obaveze bolnica

    Vlada RS preuzima višegodišnje obaveze bolnica

    Republika Srpska ovih dana bruji o snimcima i aluzijama na razne poroke, iako u njima nema direktnih scena koje bi to opravdale. Prije toga, javnost je zabavljala priča o navodnom seks-skandalu „mladog političara“. U međuvremenu, dok se nagađalo ko stoji iza koje afere i da li je smjena dr Vlade Đajića imala ikakve veze sa viralnim sadržajima, Vlada Republike Srpske donijela je odluku koja daleko ozbiljnije utiče na građane: odlučila je da preuzme na sebe dugove zdravstvenih ustanova.

    Ministarka finansija Zora Vidović pojasnila je da će kompletan zaostali dug javnih zdravstvenih ustanova biti pokriven u narednoj godini. Navela je da je Vlada usvojila plan o dugoročnom zaduženju od 1,81 milijardi KM, uz obrazloženje da je riječ o obavezama koje se moraju pod hitno sanirati, posebno u zdravstvenom sektoru. Iza toga je dodala poznatu frazu – da se RS i dalje svrstava među slabije zadužene zajednice.

    Drugim riječima, dugovi koje su ustanove gomilale godinama biće vraćani iz džepa građana. A ta obaveza će vjerovatno ostati i generacijama koje dolaze.

    Način realizacije kredita dodatno je objasnio ministar finansija i trezora BiH, Srđan Amidžić. On je rekao da će više od 75 miliona KM iz kredita Svjetske banke biti iskorišteno upravo za pokrivanje zaostalih dugova javnih zdravstvenih ustanova u RS.

    Saopštenje Vlade RS, iako sročeno birokratskim jezikom, otkriva ključnu stvar: sredstva Svjetske banke, prvobitno namijenjena razvojnim projektima u oblasti zdravstvene politike, koristiće se za vraćanje poreskih dugovanja, a ne za unapređenje sistema.

    Na spisku ustanova čiji će dugovi biti izmireni nalaze se bolnice u Bijeljini, Prijedoru, Foči, Trebinju, Zvorniku i Doboju, kao i Specijalna bolnica za psihijatriju u Sokocu.

    Osim toga, dio sredstava biće iskorišten za izmirenje dugova domova zdravlja Banjaluka i Bijeljina prema Fondu zdravstvenog osiguranja RS, te za pokrivanje obaveza JZU “Apoteka Foča”.

    Vlada je u obavezu stavila Poresku upravu RS, Fond zdravstvenog osiguranja, Fond PIO i sve obuhvaćene zdravstvene ustanove da preduzmu mjere kako se novi poreski dug ne bi stvarao iznova.

    Zvaničnici tvrde da su ranije već riješeni dugovi domova zdravlja, a da će se uskoro pristupiti i potpunoj sanaciji dugovanja bolnica.

    Šta će biti sa Univerzitetskim kliničkim centrom Republike Srpske – ostaje da se vidi. Ili će, možda, prije toga javnost dobiti još jedan viralni snimak da se njime zabavlja dok se donose ovako krupne finansijske odluke.

  • Cvijanović odgovorila Helezu: Praznici u BiH se utvrđuju dogovorom, a dogovora nema već 30 godina

    Cvijanović odgovorila Helezu: Praznici u BiH se utvrđuju dogovorom, a dogovora nema već 30 godina

    Povodom tvrdnji Zukana Heleza da je slavila Dan državnosti, srpski član Predsjedništva, Željka Cvijanović je poručila da su pionirske kape i obilježavanje praznika iz tog perioda bili odraz vremena i društvenog dogovora koji je tada važio.

    – Što se naslova tiče, prije 50 godina smo svi nosili pionirsku kapu i slavili sve što je pripadalo tom periodu. Odraz vremena i društvenog dogovora koji je tada važio – poručila je ovo Cvijanovićeva povodom izjava Zukana Heleza da je slavila Dan državnosti.

    Poručila je da se u Republici Srpskoj obilježava Dejtonski sporazum.

    – Inače, čemu nervoza? Mi u Republici Srpskoj obilježavamo Dejtonski sporazum, prihvatajući zemlju koja je njime nastala. Nismo iskazivali ambicije da ga nametnemo Federaciji BiH. Helez obilježava praznik koji je nastao u vrijeme sasvim drugačijeg poretka, kojeg smo ostavili iza sebe – istakla je Cvijanovićeva.

    Dodaje da Helez ima pravo da ga obilježava, ali da nema pravo da ga nameće drugima.

    – On, naravno, ima pravo da ga obilježava, ali nema pravo da ga nameće drugima. Obmana je tvrditi da je praznik “državnosti” cijele BiH. Uostalom, licemjerno je da 25. novembar slave baš oni koji su 1. marta preglasavanjem srušili ono pozitivno što je u sebi taj datum sadržio, a to su jednakost i konstitutivnost naroda – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ističe da što se tiče antifašizma, Srbi su bili nosioci antifašističke borbe u BiH.

    – O tome svjedoče nepobitne istorijske i statističke činjenice, kao što su broj boraca i žrtava. Znači, Helezova “predavanja” na tu temu su suvišna – jasna je Cvijanovićeva.

    Dodaje da je tema nešto drugo, pa da valja to ponoviti.

    – Tema je nešto drugo, pa valja ponoviti: BiH nema zakon o praznicima, što znači da se oni utvrđuju i obilježavaju na nivou entiteta. Federacija BiH ne obilježava Dejtonski sporazum, jer bošnjačka politička elita ne prihvata postojanje Republike Srpske, a ni konstitutivnost naroda. BiH nema ni dan državnosti, ni dan nezavisnosti, ni dan bilo čega, dok se o tome ne postigne dogovor svih u BiH. A, dogovora nema već cijelih 30 godina. Tako je, kako je – zaključila je Cvijanovićeva.

  • Čović: BiH može napredovati samo uz tri entiteta

    Čović: BiH može napredovati samo uz tri entiteta

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović istakao je da samo kroz ravnotežu između tri entiteta, BiH će moći napredovati i pružiti jednakost svim narodima.

    – Pregovarački proces za Evropsku uniju mogao bi biti platforma za ostvarenje tih promjena, ali to zahtijeva našu političku odgovornost i pragmatizam. Ako to ne uspijemo dogovoriti, bićemo prisiljeni tražiti pomoć međunarodnih partnera – poručio je Čović, prenosi Јutarnji list.

    Naglasio je da je odlazak OHR-a trebao biti davno realizovan.

    Čović je zaključio da će BiH, uz odgovornu političku volju, moći uspješno odgovoriti na izazove.

  • Predizborna tišina u Republici Srpskoj

    Predizborna tišina u Republici Srpskoj

    U Republici Srpskoj počinje predizborna tišina uoči sutrašnjih prijevremenih predsjedničkih izbora.

    Predizborna tišina počinje u 7.00 časova i trajaće do zatvaranja biračakih mjesta na izborni dan.

    Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske i Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

    U centralnom biračkom spisku za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalaze se 1.264.364 birača sa pravom glasa.

    Prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj održavaju se manje od godinu dana prije Opštih izbora u BiH.

  • Stevandić poručio da Ujedinjena Srpska podržava Karana

    Stevandić poručio da Ujedinjena Srpska podržava Karana

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je, u objavi na mreži X, da njegova stranka snažno podržava kandidata Sinišu Karana na predstojećim izborima 23. novembra.

    U svojoj poruci istakao je da upravo ovakva podrška predstavlja, kako je naveo, „garanciju pobjede“ na izborima. Poručio je da pokušaji političkih pritisaka imaju za cilj narušavanje odnosa unutar Republike Srpske.

    „Ovim ‘Šmitovim’ izborima hoće da nas zavade i sukobe u cilju uništenja naše Republike Srpske“, napisao je Stevandić, navodeći da raniji pritisci, kako sankcije, tako i sudski procesi, poternice i medijske optužbe, nisu dali rezultate.U objavi je pozvao na jedinstvo, ističući da smatra da je unutrašnja stabilnost ključna u trenutku kada se, prema njegovim riječima, Republika Srpska suočava sa brojnim izazovima.

  • Košarac odgovorio na reakcije ambasada

    Košarac odgovorio na reakcije ambasada

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, poručio je da je sramno i skandalozno da ambasade Njemačke i Velike Britanije staju na stranu “kolonijalnog upravnika”, misleću na Kristijana Šmita.

    “Gle čuda – ambasade Njemačke i Velike Britanije! Bez namjere da polemišem sa njima, rećiću samo jedno – sramno i skandalozno je da podržavate kolonijalnog upravnika, koji neustavno i nezakonito uzurpira domaće institucije i podriva vladavinu prava”, napisao je Košarac na svom nalogu na društvenoj mreži X, reagujući na poruke koje su mu stigle iz brojnih svjetskih ambasada, a povodom pisma koje je uputio Kristijanu Šmitu, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije potvrđen u SB UN-a.

    Podsjetimo, Košarac je Šmitu napisao “Pismo okupatoru” i poslao mu nacistički šljem sa oznakom “SS”.

  • Dodik: Iznenađen sam

    Dodik: Iznenađen sam

    U priču oko “Pisma okupatoru” i nacističkog šljema sa oznakom “SS”, koje je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, poslao Kristijanu Šmitu, a koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, uključio se i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je poručio da ne razumije reakciju svjetskih ambasada, pogotovo SAD i da će provjeriti o čemu se radi.

    Dodik je istakao da ambasade Njemačke i Velike Britanije, kao i EU, nisu reagovale na to što je Šmit “okupator u BiH u kojoj je rušio Ustav BiH i Dejtonski sporazum i koji je pokazivao nerazumnu silu od međunarodnog faktora”.

    “Ne razumijem zašto su reagovale jer je aposlutno pravo Republike Srpske da se brani. On (Šmit) je okupator, izdanak onih formacija koje su 1941. godine Srbima nanijele ogromne gubitke. Pobili su nas, a on je došao tu da, na njima sofisticiran način, isto uradi – okupira ove prostore”, poručio je Dodik.

    Važno je, dodao je on, kazati da su Šmitove namjere usmjerene na razgradnju Republike Srpske, uništavanje srpske istorije i pravni i demokrastki izbor.

    “Veoma teško smo stekli pravo na demokratski izbor, a onda dođe Švabo, koji je neizabran. Čitamo njemačku štampu u kojoj piše da je on bio na proslavi ratnih pilota Hitlerovog vazduhoplovstva. On je simpatizer tih pilota”, kazao je Dodik.

    Iznenađen reakcijom SAD
    Kako je kazao, najviše je iznenađen reakcijom SAD-a.

    “Potpuno me iznenađuje reakcija američkih predstavnika, jer (predsjednik SAD Donald) Tramp kaže da neće da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja. Šta je sada ovo, nemam pojma. Ali, provjerićemo”, poručio je Dodik.

    Naveo je da je uvijek ono što kaže neki američki predsjednik bilo “nepisani zakon”.

    “Košarac ima pravo na svoj stav. Možda je krajnje vrijeme da Nijemci pokupe ovdje zaostavštine koje su veoma loše po nas”, zaključio je Dodik.