Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se povodom obilježavanja 1. marta u Federaciji BiH, poručivši da taj datum za srpski narod predstavlja početak tragičnih događaja iz 1992. godine.
„Saučešće moralu i empatiji svima koji slave ubistvo svata i početak rata. Možda zato što su im namjere ostale iste?“, naveo je Stevandić u objavi.
Саучешће моралу и емпатији свима који славе убиство свата
и почетак рата .
Можда зато што су им намјере остале исте?
Како год, јасан је дубоки поремећај основних критеријума што дугорочно спречава успостављање заједничких вриједности а распирује мржњу.
Српска ће све преживјети!
On dodaje da takvo obilježavanje pokazuje „duboki poremećaj osnovnih kriterijuma“.
Prema njegovim riječima, takav pristup dugoročno sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti i dodatno raspiruje mržnju.
„Kako god, jasan je duboki poremećaj osnovnih kriterijuma što dugoročno sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti, a raspiruje mržnju. Srpska će sve preživjeti!“, poručio je Stevandić.
Danas se u Federaciji Bosne i Hercegovine 1. mart obilježava kao Dan nezavisnosti BiH, dok je u Republici Srpskoj Dan žalosti povodom 34 godine od početka tragičnog sukoba u Bosni i Hercegovini.
Za Srbe iz Republike Srpske 1. mart predstavlja sjećanje na neustavni referendum o nezavisnosti BiH i ostaje trajni podsjetnik na progon, ugroženost i prvu žrtvu rata koji je odmah potom i uslijedio, izjavio je Srni ministar pravde Republike Srpske Goran Selak.
On je istakao da 1. mart više od tri decenije razdvaja osjećanja, tumačenja i istorijsko pamćenje naroda koji žive u BiH.
“Istina i poštovanje činjenica moraju biti temelj bilo kakvog razgovora o prošlosti, ali i o budućnosti. Srpski narod referendum održan 1. marta 1992. godine nije priznao, jer nije postojao istinski konsenzus. Postojalo je samo preglasavanje koje smo doživljavali više puta u prošlosti”, podsjetio je Selak.
Prema njegovim riječima, ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića tog 1. marta na Baščaršiji u Sarajevu ostalo je duboko urezano u kolektivno pamćenje srpskog naroda.
“Neustavni referendum i ubistvo Srbina na Baščaršiji bili su sinhronizovani signali da za Srbe nema mjesta u BiH. Zato je i formirana Republika Srpska kako bi zaštitila naše pravo na postojanje i slobodu”, napomenuo je Selak.
On je podsjetio da BiH nema zakon o praznicima i da za Republiku Srpsku 1. mart nikada nije i ne može postati praznik.
“Svijest o istoriji ne može biti zasnovana na jednostranom tumačenju koje ne obuhvata istinsku ravnopravnost i konsenzus svih naroda. Srpska obilježava svoje praznike koji imaju pravni, istorijski i institucionalni značaj za srpski narod”, naglasio je Selak.
On vjeruje da pravo, norme i institucije moraju biti vodilja srpskog naroda ka boljoj budućnosti.
“Pravda znači da sjećanje ne može i ne smije biti instrument za podjele, već okvir u kojem su mogući dijalog i međusobno uvažavanje. To podrazumijeva da istorijske činjenice prepoznajemo u njihovom punom i pravom značenju”, poručio je Selak.
On je istakao da sjećanje na 1. mart 1992. godine treba biti podsjetnik da je jedino uzajamnim uvažavanjem moguće izgraditi osnovu mira, povjerenja i trajnog suživota.
“Ne u zaboravu, ne u jednostranim tumačenjima, već u istinskom suočavanju sa prošlošću, uz poštovanje dostojanstva svakog čovjeka”, rekao je Selak.
U dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH jer je na taj dan prije 34 godine održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRJ.
Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata Nikole Gardovića u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.
Vlada Republike Srpske proglasila je 1. mart Danom žalosti zbog tragičnih događaja koji su se desili tog datuma 1992. godine, a koji su bili povod za početak tragičnog sukoba u BiH.
Republika Srpska je nastala voljom srpskog naroda i odgovornošću tadašnjih političkih predstavnika, odbranjena hrabrošću srpskih boraca i potvrđena Dejtonskim sporazumom, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
– Upravo zato svaki napad na Ustav Republike Srpske, svako osporavanje njenih nadležnosti i svako nametanje volje stranaca, predstavlja direktan napad na ustavni poredak i Dejtonski mirovni sporazum. Tokom sedmice u Beogradu sam prisustvovao obilježavanju Dana Republike i 34 godine od proglašenja prvog Ustava Republike Srpske – naveo je Dodik na Instagramu.
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da za srpski narod i Republiku Srpsku 1. mart nije, niti će ikada biti praznik, nego simbol početka tragičnih sukoba i stradanja u BiH.
– Tog dana na Baščaršiji je pala i nevina krv srpskog svata Nikole Gardovića, i ta istorijska činjenica obavezuje nas da ne pristajemo na nametanja i prekrajanje istorije. Istorijski potvrđene činjenice moramo uvijek iznova ponavljati da nam se ne bi ponovila stradanja – istakao je Karan.
S obzirom na to da se 1. mart obilježava u polovini BiH, rekao je predsjednik Srpske, to samo dokazuje da je BiH ostala raspolućena i zauvijek podijeljena.
– Taj dan je samo krucijalni pokazatelj da bi srpski narod bio preglasavan i dalje u budućnosti da se nije oslonio na sopstvenu snagu i želju za slobodom koja je krunisana Republikom Srpskom. Srpsko nacionalno biće bilo bi izbrisano sa ovih prostora da nije bilo odluka donesenih 9. januara 1992. godine – ukazao je Karan.
On je naglasio da BiH, koja je nastala 1995. godine, može funkcionisati isključivo na slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma kao zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, a ne na jednostranim, unitarističkim narativima i nametnutim odlukama samozvanaca.
– Samo dosljedno poštovanje Dejtona može biti temelj stabilne i održive BiH. Sve drugo vodi podjelama, nepovjerenju i novim krizama. Sve ostalo vodi onome što je postojalo prije Dejtona, a to su samostalna Republika Srpska i samostalna muslimansko-hrvatska Federacija BiH – rekao je Karan za Srnu.
Predsjednik Republike poručio je da Republika Srpska ostaje čvrsto opredijeljena za mir, ustavnost i zaštitu svojih prava.
– Republika Srpska poštuje i čuva Dejtonski mirovni sporazum. To je naša dužnost. Pozivamo i sve ostale strane da čine isto. To je njihova dužnost – naveo je Karan.
Lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da 1. mart za srpski narod i Republiku Srpsku nije nikakav dan takozvane nezavisnosti BiH, već dan kada je jedan narod preglasan, jedna svadba pretvorena u sahranu i dan kada je postalo jasno da predstoji vrijeme teškog stradanja u BiH.
Dodik je naglasio da su Srbi tada spoznali mračnu istinu da se politička kriza pretvara u bezbjednosnu prijetnju, retorika podjela u govor oružja i da za njih ponovo dolaze teška vremena.
Lider SNSD-a rekao je da je tog dana započeo tragični rasplet jedne duboke političke krize, te da je održan nelegitimni referendum o otcjepljenju BiH iz SFRЈ bez saglasnosti Srba, jednog od tri konstitutivna naroda, čime je prekršen princip ravnopravnosti i konsenzusa na kojem je ta bivša jugoslovenska republika do tada počivala.
Dodik je naglasio da je Srbima postalo jasno da politički proces ide bez njih i protiv njihove volje i da se odluke donose preglasavanjem.
To nije bio samo dan nelegitimnog referenduma o takozvanoj nezavisnosti BiH, rekao je Dodik, već dan koji nosi mnogo teže i bolnije značenje a to je da su tenzije prerasle u otvoreno nasilje na ulici, i to ispred vjerskog objekta.
– Tog dana, ispred Stare pravoslavne crkve na sarajevskoj Baščaršiji, ubijen je srpski svat Nikola Gardović i to samo zato što je bio Srbin i što je nosio srpsku zastavu na svadbenom veselju. Mnogi upravo ovo ubistvo nevinog čovjeka smatraju simboličnim početkom rata u BiH – naglasio je Dodik.
Sjećanje na Nikolu Gardovića, rekao je lider SNSD-a, nije samo porodična tuga, već opomena da svaki metak ispaljen u čovjeka zbog njegovog imena i zastave razara temelje zajedničkog života u BiH.
On je naglasio da ovo ubistvo nije bio “incident”, kako je godinama muslimansko Sarajevo pokušavalo da predstavi, već jasna, brutalna i zastrašujuća poruka Srbima u Sarajevu i širom BiH da više nisu ravnopravni, da su nepoželjni i da njihova obilježja, identitet i tradicija mogu biti samo meta, a nikako ljudsko pravo.
“Tog dana pogođen je ne samo čovjek, već i porodica, srpska zastava, radost, crkveno vjenčanje, život. Na mjestu gdje se okuplja porodica da proslavi ljubav, zapucano je u srce jednog naroda sa monstruoznom porukom: ‘Ovdje više nema mjesta za Srbe!'”, rekao je Dodik.
On je naveo da posebno zabrinjava činjenica da je taj zločin ostao nekažnjen na način koji bi donio osjećaj pravde i pomirenja, te umjesto osude i jasne poruke da je riječ o napadu na mir i suživot, uslijedila je relativizacija zločina, a to je ništa drugo nego ponovni pucanj u život.
– I zato muslimani godinama slave ubistvo, dok srpski narod prislužuje svijeće, što dovoljno govori kakva je BiH zemlja. Bez istine o 1. martu nema ni iskrenog dijaloga o prošlosti, a bez priznanja da je tog dana ubijen mir u BiH teško je graditi zajedničku budućnost. Podsjećam da je tadašnji muslimanski predsjednik Alija Izetbegović sam priznao da je spreman žrtvovati mir u BiH da bi ostvario svoj san o ‘islamskoj državi’. Zato 1. mart ne može biti dan zajedničkog praznika, jer je on simbol podjela, početak nepovjerenja i uvod u rat koji je odnio desetine hiljada života i raselio stotine hiljada ljudi. Bez iskrenog suočavanja sa činjenicom da je tog dana prekršen princip dogovora, konstitutivnosti i ravnoprvnosti, te da je prolivena nevina srpska krv nema ni istinskog dijaloga o prošlosti, a bez istine o početku rata nema ni trajnog mira – poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik za Srnu.
U dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je na taj dan prije 34 godine održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ.
Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata Nikole Gardovića u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.
Vlada Republike Srpske proglasila je 1. mart Danom žalosti zbog tragičnih događaja koji su se desili tog datuma 1992. godine, a koji su bili povod za otpočinjanje tragičnog sukoba u BiH.
Ni današnji drugi sastanak radne grupe, koji je organizovala Evropska komisija o primjeni ulaz-izlaz sistema (EES), nije doveo do konkretnog rješenja za profesionalne vozače iz zemalja zapadnog Balkana.
Stava je ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edin Forto.
“Nažalost, ni današnji sastanak nije doveo do konkretnog rješenja. Tražili smo od Evropske komisije pragmatičniji pristup jer mogu djelovati donošenjem sprovedbenog akta ili kroz smjernice, bez izmjene samog teksta uredbe o pravilu 90-180 dana”, rekao je Forto nakon sastanka u Briselu.
Evropska komisija organizovala drugi sastanak
Drugi sastanak radne grupe održan je u organizaciji Evropske komisije radi razmatranja implikacija primjene EES-a na profesionalne vozače iz regiona, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta, piše Srna
Tokom sastanka Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog najavljenih protesta u BiH i Srbiji, koji su i ranije izazvali značajne poremećaje u lancima snabdijevanja.
Istaknuto je da izmjena načina obračuna boravka nije moguća, te da se eventualne fleksibilnosti mogu razmatrati isključivo na nacionalnom nivou.
Hrvatska na sastanku pokazala najkonkretniji pristup rješavanju problema
Iz Ministarstva komunikacija i transporta su ocijenili da je Hrvatska na sastanku pokazala najkonkretniji pristup rješavanju ovog pitanja.
Hrvatska je pokrenula izmjene Zakona o strancima, kojima bi profesionalnim vozačima iz trećih zemalja bilo omogućeno dobijanje nacionalne dugoročne vize uz postojanje formalne poslovne saradnje sa kompanijom registrovanom u Hrvatskoj.
Ukoliko izmjene budu usvojene, vozačima bi bio omogućen boravak bez primjene pravila 90/180 u Hrvatskoj, dok bi se u ostalim državama članicama Šengen prostora to pravilo i dalje primjenjivalo.
U saopštenju se dodaje da nije izvjesno kada će predložene izmjene biti usvojene, s obzirom na to da zakonodavna procedura može potrajati mjesecima.
Za dvije sedmice najavljen je novi sastanak radne grupe, uz uključivanje predstavnika privatnog sektora.
BiH je jedina zemlja koja slavi početak rata i koja želi to da predstavi kao takozvani dan nezavisnosti, čime se samo podgrijavaju podjele, a to je Bošnjacima, očigledno, jedini cilj, izjavio je poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Milan Petković.
Petković je rekao da Srbi ne prihvataju 1. mart jer znaju šta se desilo tog dana 1992. godine – nelegalni referendum na kojem nisu učestvovali, početak rata u BiH i ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića kod Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji.
– Umjesto da se traže zakoni koji spajaju narode u BiH, neko želi da slavi nešto što ih razdvaja. To pogotovo rade Bošnjaci koji uvijek BiH žele kao svoju zemlju, potpuno bošnjačku, ne prihvatajući stavove ni Srba ni Hrvata – rekao je Petković, koji je i predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
On smatra da bi za sve narode u BiH bilo bolje da slave 21. novembar, Dan Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je zaustavio rat u BiH i kojim je BiH dobila neku vrstu teritorijalnog integriteta, bez obzira što bošnjački političari govore o državnosti koja povlači kontinuitet još iz 1992. godine, odnosno od priznanja BiH u UN.
– Mi sada govorimo o BiH koju danas poznajemo, a to je BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda i koja je stvorena u Dejtonu – naveo je Petković.
Odgovarajući na pitanje da li je realno da na nivou BiH bude usaglašen zakona o praznicima, Petković je rekao da je realno sve ono što je zakonom dozvoljeno, međutim postoje ljudi koji to stalno opstruišu.
– Za one koji kažu da ne bi da slave 1. mart u Federaciji BiH, Bošnjaci bi rekli da su izdajnici. Treba ponuditi Bošnjacima, ali i Srbima i Hrvatima koji žive na prostoru cijele BiH da se izjasne o dva ili tri datuma koji su prihvatljivi za sve, ali to sigurno ne može biti 1. mart – dodao je Petković.
Petković je napomenuo da treba tražiti datume koji ujedinjuju, a ne razdvajaju ukoliko se želi BiH na zdravim temeljima, kao zemlja tri konstitutivna naroda i ostalih koji žive u njoj.
U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani “dan nezavisnosti BiH”, jer je tada održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ.
Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.
Ovaj tragični datum u Republici Srpskoj se ne praznuje, već 21. novembar – dan kada je u američkoj vazduhopolovnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH koji je obilježio kraj građanskog rata u BiH.
Draško Stanivuković se, prema ocjeni Nebojše Vukanovića, samoinicijativno pozicionira kao kandidat, a takav pristup, kako poručuje, ostavlja malo prostora za razgovor.
Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović izjavio je za Srpskainfo da bi eventualni nastavak insistiranja na kandidaturi značio prekid svake komunikacije s gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem. Njegova reakcija dolazi u trenutku kada se u javnosti sve češće govori o mogućem okupljanju opozicije i zajedničkom nastupu na predstojećim oktobarskim izborima.
Vukanović smatra da Stanivuković nije pouzdan partner i da svojim javnim istupima potcjenjuje ostale opozicione aktere.
– On je dio sistema i jedini način da sjednemo s njim za isti sto, jeste da on odustane od kandidature. Njegova stranka, koja tek treba da se okuša na izbori, ne može dobiti kandidaturu. Očekujem da neko iz SDS odgovori na ove napade koji stižu od Stanivukovićevih saradnika, a koji kažu da on treba da bude kandidat, pored Branka Blanuše koji je ostvario odličan rezultat na prijevremenim izborima. Stanivuković pokušava da eliminiše Blanušu i pitanje je do kada će SDS da trpi njegove uvrede – kaže Vukanović.
On navodi da bi, ukoliko postoji iskrena namjera za saradnju, Stanivuković trebalo da stane iza već predloženih opozicionih kandidata.
– Sa Stanivukovićem, pošteno govoreći, nema o čemu da se razgovara, niti ja imam neku želju za tim. Ja ne mogu biti veći katolik od pape i štititi interese Blanuše i SDS više od njih samih. On svaki dan pravi faule i izaziva revolt ljudi i nema nikakvo povjerenje u narodu, sve je bazirano na manipulaciji, marketingu i populizmu. Ukoliko bi bilo ko iz opozicije napravio njemu bilo kakav ustupak, mislim da bi to izazvalo veliko razočaranje u narodu – kaže Vukanović.
Dodaje da Stanivuković, prema njegovom mišljenju, ranije nije pokazao korektan odnos, zbog čega, kako naglašava, „neće dobiti drugu šansu“.
Vukanović je ponovio da sebe i Branka Blanušu vidi kao najbolje rješenje za funkcije člana Predsjedništva i predsjednika Republike Srpske.
– Mislim da je to svima vidljivo kao jedino moguće rješenje za nagomilane probleme u Republici Srpskoj i BiH. Mislim da bi opozicija trebala stati iza nas – kaže Vukanović, ističući da bi se širi politički dogovori, prema njegovom stavu, trebali praviti tek nakon izbora.
Podsjeća da njegova politička opcija godinama daje podršku opoziciji bez postavljanja uslova.
– Mi 15 godina podržavamo opoziciju i nikad nismo tražili bilo kakvu funkciju, niti bilo šta. Biće prostora za sve da dobiju šansu da pokažu šta znaju – kaže Vukanović.
Govoreći o ranijim političkim odnosima, Vukanović tvrdi da mu je Stanivuković uoči izbora 2022. godine ponudio novac kako bi se povukao iz političkog sukoba i prestao da osporava njegovu kandidaturu.
– On je i tada imao ambiciju da bude kandidat za predsjednika, ja sam bio protiv toga, insistirao sam da to bude Jelena Trivić, jer nije uključena u tajkunsku mrežu, profesor je na fakultetu, imala je mnogo više referenci koji bi trebale da utiču na to. To nije odgovaralo Stanivukoviću i jednom prilikom mi je rekao da će meni dati novac za kampanju, a da se ja ne miješam u to. Ja sam rekao „ne“. Nisam trgovac, nisam htio da prodam Jelenu i bio sam prvi koji je njega u to vrijeme eliminisao – tvrdi Vukanović.
Usvajanje inicijative o izgradnji spomenika Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na lokalitet Latinske ćuprije /nekadašnji Principov most/ u Sarajevu nije nikakva slučajnost niti “kulturni projekat”, već još jedna sramna politička poruka srpskom narodu da je okupator prihvatljiv, a Srbi nisu ni živi ni mrtvi, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
– Franc Ferdinand nije bio nikakav “mirotvorac”, već jedan od predstavnika austrougarske okupacione sile pod čijom su čizmom narodi u BiH, a posebno Srbi živjeli bez slobode i političkih prava. Insistirati na vraćanju spomenika okupatoru, a istovremeno ignorisati stradanje srpskog naroda kroz vijekove, jasna je poruka da je tuđa vlast i tutorstvo poželjnije od slobode – konstatovao je Dodik u izjavi za Srnu.
On je naveo da su pripadnici pokreta “Mlada Bosna”, osim ideje o slobodi, ustali protiv imperije i naglasio da je Gavrilo Princip bio nacionalista, ali ne i šovinista, i njegov pucanj u Franca Ferdinanda 1914. godine decenijama su poštovali i muslimani i Hrvati u BiH.
– To što su kasnije uništili spomen-ploču Gavrilu Principu, i Muzej ‘Mlade Bosne’ preimenovali u takozvani ‘Muzej Sarajevo 1878-1918’, koji se nalazi, koje li ironije, na uglu ulica Obala Kulina bana i Zelenih beretki, karakteristika je sarajevskih muslimana koji i dalje žale za imperijom i okupatorima – naglasio je Dodik i podsjetio da istorijske činjenice potvrđuju da Princip nije bio fašista, ni okupator, već borac za ideju slobode u svojoj zemlji.
Dodik je podsjetio i da je član Akademije nauka BiH Muhamed Filipović ranije izjavio da je Gavrilo Princip bio “patriota koji je osnovano doživljavao Austro-Ugarsku kao okupatorsku i nasilničku silu u svojoj domovini”.
I dok usvajaju inicijative o vraćanju spomenika okupatoru Ferdinandu, kaže Dodik, Sarajevo istovremeno ćuti o stradanju Srba, egzodusu sarajevskih Srba, logorima i zločinima nad Srbima čime potvrđuju da svjesno biraju selektivno pamćenje.
On je upitao zašto to “širokogrudo” Sarajevo ne dozvoljava da Srbi u miru i slobodno odaju poštu pripadnicima bivše ЈNA koje su pripadnici “Zelenih beretki” mučki ubili u Dobrovoljačkoj ulici i da li će se 1. marta sjetiti srpskog svata koji je ubijen samo zato što je nosio srpsku zastavu na porodičnom veselju.
Dodik je rekao da je to slika današnjeg Sarajeva i ukazao da je očigledno da uz ovakve provokacije, pokušaje prekrajanja istorije i relativizaciju borbe jednog naroda za slobodu nema mjesta pomirenju i suživotu.
– Najglasniji zagovornici ovakvih inicijativa su upravo oni koji su navikli da “vežu konja gdje im aga kaže” i najspremniji su da drže lekcije Republici Srpskoj, govore o “evropskim vrijednostima”, a zapravo promovišu narativ po kojem su srpske žrtve nevidljive, a okupatori slavni – naglasio je Dodik.
On je naglasio da je, usvajanjem ove inicijative, Sarajevo potvrdilo da uvijek bira simbole imperije i okupacije.
– Oni očigledno nemaju problem da veličaju simbole imperijalne okupacije, ali imaju problem sa priznavanjem srpskih žrtava i istine da je Sarajevo od multietničkog grada danas postalo muslimanska kasaba – zaključio je Dodik.
Gradsko vijeće grada Sarajeva usvojilo je inicijativu za postavljanje spomenika austrougarskom prestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji kod Latinske ćuprije u Sarajevu. Inicijativa je potekla od Kluba odbornika Stranke za BiH.
Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas – poručio je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić u Parlamentu Mađarske na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata Јugoistočne Evrope, u obraćanju na temu “Stanje proširenja u regionu Јugoistočne Evrope”.
Na ovoj konferenciji učestvuju i predsjednici parlamenata zemalja Višegradske grupe. Stevandić je na naglasio uvjerenje da je današnja rasprava o proširenju Evropske unije istovremeno rasprava o principima na kojima Evropa počiva.
– Želim da izrazim zahvalnost Mađarskoj i predsjedniku Laslu Keveru na gostoprimstvu, ali i da posebno istaknem dosljednu politiku premijera Viktora Orbana, koji je u više navrata jasno naglasio da je proširenje EU prema Јugoistočnoj Evropi pitanje strateške vizije, a ne kratkoročne političke taktike. Ta dosljednost u stavovima, bez obzira na pritiske i promjenjive političke okolnosti, pokazuje da se evropska politika može voditi principijelno i dugoročno – rekao je Stevandić.
Međutim, dodao je on, upravo u tome leži jedan od ključnih problema današnjeg procesa proširenja – evropska nedosljednost, jer se često govori o “zamoru od proširenja”. Stevandić je rekao da je možda pravi problem nešto drugo – zamor od nedosljednosti.
S jedne strane, od zemalja kandidata se zahtijeva puna primjena evropskih standarda, vladavine prava i institucionalne transparentnosti. S druge strane, u pojedinim slučajevima se tolerišu ili čak podržavaju mehanizmi koji nisu u skladu sa tim istim principima. Proces evropskih integracija nije sporno pitanje za Republiku Srpsku. Mi podržavamo evropski put BiH. Ali evropski put ne može biti put ustavne erozije, niti put političke centralizacije koja nije rezultat unutrašnjeg dogovora – naglasio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
On je podsjetio da EU počiva na principu poštovanja nacionalnog identiteta i ustavnih struktura država članica. Takođe je rekao da Ugovor o EU, u svom članu 4, jasno predviđa da Unija poštuje nacionalni identitet država članica, uključujući njihove osnovne političke i ustavne strukture.
– Ako se taj princip primjenjuje na države članice, onda mora biti poštovan i u procesu pristupanja. Zemlje se ne primaju u EU tako što im se ukidaju specifičnosti, već upravo sa svojim specifičnostima – ustavnim, kulturnim i institucionalnim. BiH ima specifičnu ustavnu strukturu utemeljenu Dejtonskim mirovnim sporazumom. Republika Srpska je njen ustavni entitet sa jasno definisanim nadležnostima koje nisu predmet političkog eksperimenta, već međunarodno i pravno utvrđena činjenica. Ipak, u praksi postoji institucija visokog predstavnika sa takozvanim bonskim ovlašćenjima koja omogućava nametanje zakona i direktne intervencije u zakonodavni proces – ovlašćenja kakva ne postoje u institucionalnom okviru Evropske unije – dodaje Stevandić.
Prema njegovim riječima, postavlja se suštinsko pitanje: kako je moguće zahtijevati pune evropske standarde, a istovremeno održavati mehanizam koji odstupa od principa vladavine prava i demokratskog legitimiteta? Ako Evropa insistira na vladavini prava, nastavio je Stevandić, onda ona mora biti univerzalna, a ako govorimo o demokratiji, odluke moraju donositi izabrane institucije. On je poručio da se stabilnost BiH ne može graditi na instrumentu bonskih ovlašćenja, nego isključivo na unutrašnjem dogovoru konstitutivnih naroda i entiteta.
– Republika Srpska ostaje posvećena dijalogu. Mi ne odbijamo razgovore. Naprotiv, mi ih tražimo. Ali dijalog podrazumijeva ravnopravnost, a ravnopravnost znači da niko nema pravo da odlučuje u ime drugih. Јugoistočna Evropa nije periferija Evrope. Ona je njen istorijski i geopolitički dio. Dugotrajna neizvjesnost u procesu proširenja slabi reformsku motivaciju i stvara prostor za nestabilnost – istakao je on.
U aktuelnim globalnim okolnostima, u kojima su brojna žarišta nestabilnosti van Evrope izrazito neizvjesna, kaže Stevandić, primjetno je da su SAD pokazale pragmatizam kada je riječ o očuvanju mira na evropskom prostoru. Takav pristup, usmjeren ka stabilnosti i izbjegavanju eskalacija, zaslužuje ozbiljnu pažnju, smatra predsjednik parlamenta.
On je upozorio da EU ne smije stvarati utisak podjele na zemlje „prvog“ i „drugog“ reda, nego proces proširenja mora biti zasnovan na ravnopravnosti i poštovanju specifičnosti svake države, a ne na evropskom fanatizmu koji podstiče isključivost, produbljuje podjele i udaljava Uniju od njenih izvornih principa mira i dogovora.
Stevandić je naglasio principe koji smatra suštinskim za evropsku budućnost regiona.
– O Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini mora se razgovarati sa nama, a ne o nama. Bez uključivanja legitimno izabranih institucija nema trajnog rješenja. Bez unutrašnjeg dogovora nema stabilnosti. Bez poštovanja ustavnih specifičnosti nema uspješne integracije. Evropa se gradi na raznolikosti, a ne na uniformnosti. Gradi se na principima, a ne na izuzecima. Gradi se na dogovoru, a ne na nametanju. I zato dozvolite da zaključim jasnom i nedvosmislenom porukom Evropskoj uniji: Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas – zaključio je Stevandić.
O ekonomiji
Stevandić je u drugom dijelu Konferencije govorio i o temi „Ekonomske investicije i energetska povezanost: izazovi i mogućnosti u Јugoistočnoj Evropi“. Njegova prva poruka glasila je: Ako želimo stabilan region, onda moramo govoriti o ekonomiji, investicijama i energiji — konkretno i odgovorno.
Stevandić je naglasio da BiH raspolaže značajnim energetskim potencijalom, posebno u oblasti hidroenergije, dok Republika Srpska u tom segmentu ima važne kapacitete koji mogu biti dio šire regionalne energetske mreže.
– Energetska sigurnost danas nije pitanje ideologije, već održivosti. Bez stabilnog snabdijevanja energijom nema industrijskog razvoja. Bez industrijskog razvoja nema novih investicija. A bez investicija nema demografske i socijalne stabilnosti. Zato je za region od ključnog značaja diversifikacija izvora snabdijevanja, izgradnja interkonektora i jačanje regionalne saradnje u oblasti energetike. Povezanost ne znači zavisnost – ona znači otpornost – jasan je predsjednik Narodne skupštine Srpske.
Kako je dodao, pored energije, neophodno je ubrzati razvoj saobraćajne infrastrukture koja povezuje Zapadni Balkan sa Centralnom Evropom, uključujući zemlje Višegradske grupe.
– Investitori ne dolaze tamo gdje postoji neizvjesnost. Upravo zato parlamenti imaju ključnu ulogu – zakonodavna stabilnost i pravna sigurnost temelj su svakog ozbiljnog investicionog ciklusa. U vremenu globalnih poremećaja i energetskih šokova, region Јugoistočne Evrope mora težiti većoj otpornosti. To znači više koordinacije, više zajedničkih projekata i manje administrativnih barijera – izjavio je Stevandić.
Istovremeno, on ističe da EU ne smije izgubiti geopolitički balans niti postati talac isključivo briselske administracije. Dakle, dodao je Stevandić, Unija neće zaokružiti svoje prisustvo na cijelom kontinentu ukoliko narode i države Zapadnog Balkana drži u dugotrajnoj “čekaonici” ili od njih traži odricanje od sopstvenih interesa i kulturnog nasljeđa.
– Smatramo da EU ne smije zalutati u nesporazumima ni sa Rusijom, ni sa SAD, ni sa Kinom ili Indijom. Politika uravnoteženosti i interesa treba da služi miru, rekoncilijaciji i ekonomskoj racionalnosti – obezbjeđivanju stabilnih i pristupačnih izvora energije, sigurnosti snabdijevanja hranom i održive, ekološke budućnosti – kaže on.
Stevandić je poručio da izbjegavanje eskalacija i konfrontacija sa bilo kojom nuklearnom silom nije slabost, već odgovorna politika, a iskustvo zemalja Višegradske grupe pokazuje da regionalna saradnja može biti motor ekonomskog rasta.
– Republika Srpska ostaje posvećena investicijama, energetskoj stabilnosti i infrastrukturnom povezivanju, u okviru ustavnog uređenja BiH i u partnerstvu sa svim zainteresovanim akterima. Ekonomija ne trpi dugotrajnu neizvjesnost. Energija ne trpi neodlučnost. Investicije ne trpe pravnu nestabilnost. Zato je naša zajednička odgovornost da Јugoistočnu Evropu pozicioniramo kao prostor povezanosti, sigurnosti i dugoročnog rasta – zaključio je Stevandić.
