Kategorija: Politika

Nakon što je istekao rok koji je Kristijan Šmit dao Srđanu Amidžiću, ministru finansija i trezora BiH da osigura novac CIK-u za nabavku novih tehnologija, to je učinio Muhamed Hasanosvić, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.

“Instrukcija o dodjeli sredstava za uvođenje novih izbornih tehnologija je potpisana s moje strane sredinom prošle godine, a sredstva su planirana u Budžetu za 2025. godinu. Nakon isteka 2025. godine pojavila su se različita tumačenja, uključujući i tvrdnje da sredstva više nisu dostupna, a koje dolaze od onih kojima nije u interesu implementacija novih tehnologija. U međuvremenu je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine zatražila prijenos sredstava u 2026. godinu radi nastavka procesa javnih nabavki, zbog čega je bilo potrebno izvršiti tehnički prenos”, saopšteno je iz kabineta zamjenika ministra finansija i trezora BiH.

U saopštenju se dalje navodi da je Amidžić odbio tehnički prenijeti novac na CIK ali da je “autentičnim tumačenjem OHR-a” data jasna mogućnost da se osigurana nstavak tog procesa, što je i učinjeno.

O novcu juče je bilo govora i na sjednici Centralne izborne komisije BiH gdje je Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a rekao da bi ta sredstva već danas trebala biti operativna.

CIK: Sredstva uskoro operativna, nedostaju kadrovi

On je rekao da je odlukom visokog predstavnika “administrativni propust koji se dešavao” odblokiran, ali da CIK još uvijek nije dobio saglasnost na pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

“Nedostaju nam stručni i kvalifikovani radnici. Čekamo da se još uvsvoje i tehničke izmjene Izbornog zakona BiH”, rekao je kratko Kalaba.

Podsjećanja radi, nametunom odlukom Kristijana Šmita, CIK-u je iz dobiti Centralne banke BiH dodjeljeno 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Taj novac osiguran je budžetom za 2025. godinu, i Amidžić je smatrao da ga ne može uplatiti 2026. godine, međutim sam Šmit izdao je “autentično tumačanje” svoje ranije odluke i dao rok Amidžiću da to uradi, navodeći da, ako to ne uradi, to može uraditi Hasanović.

Nakon što je iz Abraham Grupe na čijem čelu je Amir Gross Kabiri saopšteno da su potpisali ugovor koji im omogućava dvadesetogodišnji uvoz američkog LNG plina u BiH, reagovali su zvaničnici Federacije BiH tvrdeći da to nije tačno, dok su istovremeno, iz Republike Srpske, čestitali Kabiriju na uspjehu.

Iz Abraham Grupe u utorak je saopšteno da  su Memorandum o razumijevanju potpisali predsjednik Abraham Grupe, Amir Gross Kabiri i predsjednik grčke energetske kompanije Atlantic  – Sea LNG Trade Alexandros Eyarchou, kojim se utvrđuje okvir o snadbijevanju LNG-om.

Navedeno je da se tim sporazumom osigurava stabilna isporuka američkog LNG-a za Aluminij Industriju u Mostaru te da pm šredstavčka temelj za 20-godišnji ugovor o snadbijevanju LNG-om koji bi trebao biti finaliziran i potpisan do kraja godine.

Navodno, kako je rečeno u Abraham Grupi LNG će isporučivati kompanija Global Commodities preko gasovoda Južna interkonekcija, a korističe se u “gasno-parnoj” elektrani koja će osigurati stabilno snadbijavanje električnom energijom za primarnu proizvodnju u Aluminijevoj talionici.

Reakcija Ministarstva energetike FBiH

Praktično, Abrahram Grupa koja je vlasnik mostarskog Aluminija planira gradnju gasne elektrane, međutim u Federaciji BiH tvrde da od toga nema ništa i da Kabiri nema nikakav ugovor.

“Tvrde da je neka privatna kompanija odabrana za glavnog uvoznika američkog LNG-a u BiH nemaju pravno uporište. U Federaciji BiH važe jasna pravila. Svako drugačije predstavljanje situacije je netačno i može dovesti u zabludu naše međunarodne partnere. Energetska sigurnost nije pitanje marketinga nego odgovornosti i zakona”  rekao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

On je naveo da je u Federaciji BiH, u skladu sa propisima utvrđeno ko ima pravni osnov za uvoz i prodaju prirodnog gasa, a to je Energoinvest iz Sarajeva.

Istovremeno, intenzivno radimo na realizaciji projekta Južne interkonekcije kao strateškog projekta energetske sigurnosti Federacije BiH, koji će omogućiti novi pravac snabdijevanja i pristup alternativnim izvorima gasa, uključujući LNG sa svjetskog tržišta. Naš cilj je jasan – sigurno, stabilno i dugoročno održivo snabdijevanje građana i privrede Federacije Bosne i Hercegovine, kroz institucionalne odluke i projekte od državnog i entitetskog značaja”, saopšteno je iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Možda vas interesuje i ovo:

Amerikanci investiraju u gasovod u BiH, Srpska nema ništa protiv

Sve realnije da američki kapital gradi gasovod Južna interkonekcija

Konaković: Uvoz može samo preko Energoinvesta

Na tvrdnje Abraham Grupe, reagovao je i Elemedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH koji je rekao da uvoznik može biti samo Energoinvest te da samo Vlada određuje ko može uvoziti i prodavati gas.

“Kuda bi doveli taj ukapljeni plin, fali nam desetine kilometara infrastrukture da bi on uopšte došao sa Krka u BiH. Da postoji infrastruktura danas, Abraham grupa ne može niti jedan kubni metar uvesti u BiH, to može isključivo i samo Energoinvest. Moj dojam je da je Abraham grupa prevarila naše američke partnere. Mi ćemo američke partnere o tome obavijestit na adekvatan način, jer da poptišete memorandum o razumijevanju za nešto što danas niste u prilici izvršiti čak je i u sferi prevare ili nekog krivičnog djela”, rekao je Konaković.

Dodik čestitao Kabiriju

Za razliku od zvaničnika Federacije BiH, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a čestitao je Kabiriju “na važnom sporazumu” za koji kaže da otvara nove energetske perspektive i donosi stabilnost i razvoj u regionu.

“Njegov poslovni usjpeh je potvrda vizije, upornosti i ozbiljnog pristupa strateškim projektima”, naveo je na svom X nalogu Dodik.

On je rekao da mu je posebno drago što je Kabiri dokazani prijatelj Republike Srpske i čovjek koji razumije njen potencijal i značaj u regionalnim ekonomskim tokovima.

“Dobro je što je baš on, uz Republiku Srpsku, napravio još jedan čvrst most saradnje sa SAD”, naveo je Dodik.

Čestitam Amiru Kabiriju na važnom sporazumu koji otvara nove energetske perspektive i donosi stabilnost i razvoj u regionu. Njegov poslovni uspjeh je potvrda vizije, upornosti i ozbiljnog pristupa strateškim projektima, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Naveo je da mu je posebno drago što je Amir Kabiri dokazani prijatelj Republike Srpske i čovjek koji razumije njen potencijal i značaj u regionalnim ekonomskim tokovima.

– Dobro je što je baš on, uz Republiku Srpsku, napravio još jedan čvrst most saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama – napisao je Dodik na Iksu.

Predsjednik grupe “M.T. Abraham” Amir Gros Kabiri i predsjednik “Atlantik si LNG trejda” Aleksandros Eksarhu potpisali su u Vašingtonu Memorandum o razumijevanju kojim se utvrđuje okvir za dugoročni ugovor o zalihama tečnog prirodnog gasa.

Честитам Амиру Кабирију @AMIRGKABIRI на важном споразуму који отвара нове енергетске перспективе и доноси стабилност и развој у региону. Његов пословни успјех је потврда визије, упорности и озбиљног приступа стратешким пројектима.

Посебно ми је драго што је Амир Кабири доказани…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 26, 2026

Iz grupe “Abraham” su saopštili da se ovim sporazumom obezbjeđuje stabilna isporuka američkog LNG-a za “Aluminij industriju”, podružnicu grupe “M.T. Abraham” i jednog od najvećih proizvođača aluminijuma u Јugoistočnoj Evropi.

LNG isporučivaće kompanija “Venčur global komoditis” putem gasovoda južne gasne interkonekcije, a koristiće se u planiranoj kombinovanoj gasno-parnoj elektrani “Aluminij industrije”.

Kada političari raspolažu širokim timovima savjetnika, očekuje se da odluke budu promišljene i politički održive. Ipak, praksa pokazuje da broj saradnika ne znači nužno i kvalitet procjena. Primjeri iz Republike Srpske ponovo su otvorili pitanje stvarne uloge savjetničkih kabineta.

Dok je bio predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik imao je 32 savjetnika. Uprkos tome, ostao je bez funkcije, što je pokrenulo raspravu o odgovornosti i kapacitetu njegovog tima. Bez obzira na politička tumačenja, ostaje činjenica da je uz obiman savjetnički aparat doživio ozbiljan politički i pravni udar.

S druge strane, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, prema javno dostupnim podacima, ima četiri savjetnika. Ipak, niz njegovih inicijativa izazvao je podsmijeh i oštre reakcije dijela javnosti. Među njima su prijedlozi vezani za Manjaču i pasulj kao model „ozdravljenja mladih“, intervencije na fasadama u centru grada, ideje o izmještanju pojedinih institucija, kao i poruke koje su protumačene kao podjela na „poželjne“ i „nepoželjne“ građane.

Takve inicijative dovele su do čestih kritika i ogorčenja. Uprkos reakcijama, nove ideje su nastavile da dolaze, često uz dodatne kontroverze. Time se otvorilo pitanje da li savjetnici ne obavljaju svoj posao kako treba ili političari ignorišu njihova upozorenja.

Novinar Dragan Maksimović ocjenjuje da su lideri postali taoci pogrešnih savjeta.
„Dok su Dodika savjetnici ‘mudro’ uveli u izolaciju i koštali ga funkcije uvjeravajući ga da su zidovi zapravo vrata, Stanivukovića su pretvorili u urbanističkog iluzionistu koji tramvajima i ‘čišćenjem’ centra od sirotinje maskira nedostatak plana i ozbiljne političke vizije. Tragično je što će, nakon svih mandata i galame, iza njih ostati samo anegdote o pasulju i promašenim fasadama. Umjesto istorijskih djela, ovi arhitekte tuđe propasti osigurali su im status prolaznih pojava koje će istorija pamtiti isključivo po uzaludnosti i skupim promašajima nedostojnim ozbiljnog pomena“, kaže Maksimović za Srpskainfo.

On dodaje da ostaje dilema da li su savjetnici zaista odgovorni za takve poteze ili su ih politički lideri u tome nadmašili.

Politikolog Velizar Antić problem vidi u načinu izbora savjetnika.
„Oni vole da se okruže ljudima koji će im govoriti kako su najljepši, najpametniji, najbolji, a ne ljude koji će biti stručni u oblastima za koje se uzimaju za savjetnike, makar se i ne slagali sa mišljenjem političara koga savjetuju“, kaže Antić za Srpskainfo.

On smatra da političari često precjenjuju sopstvene sposobnosti, pa savjetnike doživljavaju više kao formalnost nego kao korektiv.
„A te savjetnike koje i uzimaju su njihovi odani prijatelji koji ili uopšte nemaju stručnost ili ne žele da kažu svoje mišljenje ukoliko procijene da bi moglo naljutiti šefa. Iz tog razloga vidimo da političari prave ogromne propuste i promašaje koji ne bi smjeli da se dešavaju da su okruženi ljudima koji imaju znanje iz određenih oblasti i koji se ne boje da jasno iznesu svoj stav čak i ako se kosi sa stavom političara koga savjetuju“, smatra Antić.

Prema njegovim riječima, riječ je o posljedici partokratskog sistema u kojem se savjetnička mjesta često dodjeljuju po osnovu lojalnosti, a ne kompetencija. Takve pozicije, ističe, nerijetko predstavljaju sigurna budžetska primanja bez stvarne odgovornosti.

Primjeri iz vrha Republike Srpske i najvećeg grada u Srpskoj pokazuju da broj savjetnika nije garancija kvalitetnih odluka. Ostaje otvoreno pitanje da li problem leži u savjetima koji se daju ili u spremnosti političara da ih čuju.

Granice među zemljama nisu prepreka nacionalnom i duhovnom jedinstvu srpskog naroda, poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

– Prijateljski susret i razgovor s Andrijom Mandićem, predsjednikom Nove srpske demokratije i predsjednikom Skupštine Crne Gore, o političkim pitanjima u vezi s očuvanjem srpskog nacionalnog bića i ekonomskim razvojem i napretkom Republike Srpske i Crne Gore – poručio je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Границе међу земљама нису препрека националном и духовном јединству српског народа.

Пријатељски сусрет и разговор с Андријом Мандићем, предсједником Нове српске демократије и предсједником Скупштине Црне Горе, о политичким питањима у вези с очувањем српског националног бића и… pic.twitter.com/CIntQXyXbs

— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 25, 2026

Zanimljiva i dinamična diskusija o globalnim kretanjima, navodi Dodik te ishodima promjena kojima svjedočimo.

– Hvala Andriji na poklonu, portretu Svetog Petra Cetinjskog – poručio je Dodik.

Odbornik SNSD-a u banjalučkoj gradskoj Skupštini Bogoljub Zeljković smatra nerealnom ideju da se gradi tramvajska linija Banjaluka- Laktaši, ističući da takvim pričama gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pokušava da skrene pažnju sa ogrominih problema u gradu i vlastitih neuspjeha.

Zeljković je rekao da se od gradonačelnika u ovoj izbornoj godini mogu očekivati najave nerealnih i megalomanskih projekta kojim će pokušati skrenuti pažnju sa ogromnih problema u svakom dijelu Banjaluke.

– Sve i jedno komunalno preduzeće je u velikim problemima, tu su infrastrukturni problemi, problemi su u svakom dijelu grada. Siguran sam da je i gradonačelnik svjestan da nije realno ono što je najavio juče na konferenciji za novinare, ali mu je dobro došlo kako bi pobjegao od tema o kojima pričamo godinama – naveo je Zeljković.

Zeljković ističe da su Banjalučani nezadovoljni što mu potvrđuju u razgovorima prilikom svakodenvnog obilaska naselja, a vidljivo je i na društvenim mrežama.

– Ljudi koji se bave poljoprivredom kažu da dvije godine grad nije isplatio podsticaje za poljoprivrednike. Kada pričate sa ljudima koji žive u centru grada oni su nezadovoljni kvalitetom života, saobraćajnim gužvama, čistoćom, uslugama koje pružaju `Eko toplane`, putnom infrastrukturom – kaže Zeljković.

On je ponovio da je sve to skretanje pažnje gradonačelnika Banjaluke sa važnih pitanja koja se tiču građana, čime godinama pokazuje da nije u mogućnosti da vodi grad.

Zeljković je naveo da i najbliži saradnici gradonačelnika, ovlašteni potpisnici, načelnici odjeljenja, očigledno rade posao za koji nisu kompetentni.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić obratiće se na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope, koja će biti održana u naredna dva dana u Budimpešti.

Konferencija će biti održana u prostorijama parlamenta Mađarske, najavljeno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je Srni da je zahtjev nelegitimnog Kristijana Šmita u vezi sa sredstvima za nabavku izbornih tehnologija dokaz njegove vulgarnosti i banalnosti, a ujedno i potvrda da hitno mora otići iz BiH.

“Pozivanje na institut autentičnog tumačenja je kao pozivanje na lanjski snijeg, s obzirom na to je ovaj institut 2015. godine izbrisan iz Poslovnika oba doma Parlamentarne skupštine BiH”, istakao je Košarac.

Košarac je ocijenio da je ovo još jedan u nizu primjera Šmitovog pravnog nasilja i morbidnog načina da nameće rješenja koja nisu u skladu sa propisima u BiH.

On je ukazao da nelegitimni stranac želi da troši novac građana Republike Srpske i Federacije BiH, a nema nikakvo utemeljenje za to.

“Da budem potpuno jasan – niko ovdje nije protiv demokratskog izbornog procesa i unapređenja izbornih tehnologija. Ali, kako o legitimitetu može pričati čovjek bez legitimiteta koji uzurpira poziciju u OHR-u? Kako o integritetu može pričati neko ko apsolutno nikakvog integriteta nema?”, upitao je Košarac.

Svaki put kada to nelegitimni Šmit pomene, rekao je Košarac, jedino što uspijeva jeste da otvori sumnju u integritet izbornog procesa.

“Za sve što ovaj okupator priča, vrijedi ona narodna izreka – nije važno šta ti kaže, nego ko ti kaže”, naglasio je Košarac.

OHR je sinoć izdao autentično tumačenje odluke od 17. jula 2025. godine, kojom su unesene izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH, te ministru finansija u Savjetu ministara Srđanu Amidžiću naložio da “deblokira sredstva” za Centralnu izbornu komisiju BiH.

Republika Srpska će adekvatno odgovoriti na želje muslimana da sa Kristijanom Šmitom nametnu tehnologije koje bi se koristile na izborima da bi dobili rezultate koji njima odgovaraju, jer bi time bila dovedena u pitanje ravnopravnost naroda, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

“Zato je takva žurba jer je riječ o organizovanoj kriminalnoj grupi na niovu BiH koju čine muslimanske sećije i stranci koji tamo sjede i pokušavaju da završe svoj pir i utiču na izbore”, izjavio je Dodik novinarima u Laktašima.

Dodik je napomenuo da su pokušali vanrednim, a potom i ponovljenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

“Vidimo da taj smrad Šmit ne miruje i pokušava da i dalje nameće odluke. To je prevršilo svaku mjeru”, rekao je Dodik povodom zahtjeva Šmita koji traži od ministra finansija u Savjetu ministara Srđana Amidžića da obezbijedi 112 miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

On je istakao da je mnogo stvari srušeno i dovedeno u pitanje u BiH, kao što je ravnopravnost naroda, naglasivši da Srbi imaju raavnopravan broj ministara koji odlučuju, a ne njihovi zamjenici, kao što to želi Šmit.

“Muslimani će prihvatiti takvo postupanje. Oni su razbili finansijski sistem ranijim mjerama koje su poduzimali vezano za oduzimanje novca sa računa koji pripada Republici Srpskoj”, podsjetio je Dodik.

Neprihvatljivo je, dodao je, da se zaobilazi ministar u odlučivanju, istakavši da je riječ o antiustavnom djelovanju.

“To su kriminalci i lopovi a Šmit dobija platu od 25.000. Problem su i zemlje koje to finansiraju”, istakao je Dodik.

Osvrnuo se i na ulogu sudije Suda BiH Sene Uzunović koja je donijela presudu u slučaju protiv predsjednika Republike Srpske, te ukazao da nastavlja kažnjavanje Srba koji dovode u pitanje tu presudu, jer se osjeća uznemireno zbog komentara koji su uslijedili.

“Ona je uznemirena. Vjerovatno zbog nekih ratnih zločina koje nije presudila kao što je onaj u Bradini. Presudila je godinu dana čovjeka što je samo nešto napisao. S kim mi živimo i šta čekamo ovdje”, upitao je Dodik.

Upozorio je da će takvim postupanjem presuditi sve u Republici Srpskoj i da se javnost mora osvijestiti.

“Čovjek je napisao da su dirnuli u osinjak i dobio je za to godinu dana zatvora. Prije nekoliko dana čovjek je digao tri prsta i dobio tri godine zatvora. U takvoj zemlji živimo. Išli su prvo na mene i sada to rade pojedincima koji nisu toliko društveni eksponirani”, rekao je Dodik.

On je ocijenio da je Republika Srpska treba da nađe način na koji će se odbraniti jer napravljena omča za njeno gušenje.