Kategorija: Politika

Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

Neisporučeno više od hiljadu listića
S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

Biće brojane još tri kategorije listića
Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

“No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS”, piše Raport.

Generalni sekretar Ujedinjene Srpske Neven Stanić poručio je da je totalno pogrešan pristup opozicije u vezi sa analizom rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Stanić smatra da opozicija u Srpskoj, umjesto uzimanja u obzir činjenica, više spinuje i potpaljuje vatru za neke eventualne sukobe.

„Prema njihovoj tzv. analizi, Banjaluka, na čijem čelu je gradonačelnik iz republičke opozicije, može imati 14.000 glasova prednosti Branka Blanuše nad Sinišom Karanom, Bijeljina može da ima 3.000 glasova prednosti, ili Teslić 2.000 glasova prednosti. Istovremeno, oni tvrde da Doboj, na čijem čelu je gradonačelnik iz republičke vlasti, ne može imati 9.000 glasova prednosti Karana nad Blanušom, ili Zvornik sa 6.000 glasova prednosti, odnosno Laktaši sa 5.000 glasova prednosti“, izjavio je Stanić.

On je podsjetio da na prethodnim lokalnim izborima opozicija u Laktašima uopšte nije imala kandidata za gradonačelnika, dok su im sada odjednom sporni rezultati izbora u tom gradu.

„To je taj balans velikih gradova i regija gd‌je su politike podijeljene, ali činjenice nesporne. Prema tome, rezultate treba prihvatiti i spremati organizacije i politike za sljedeće političke borbe“, poručuje Stanić.

Za njega kažu da je skroman, čestit i profesionalno ostvaren čovjek, koji je na političku scenu ušao bez pompe, ali s autoritetom koji se gradi karakterom, a ne marketingom. Na prijevremenim predsjedničkim izborima kandidovan je kao neko ko može da ponese teret poraza, ali je neočekivano postao političko otkrovenje.

Branko Blanuša, do juče politički anonimus, potresao je temelje SNSD, koji je u trku poslao iskusnijeg Sinišu Karana, ili „oblik“ Milorada Dodika, kako se sam predstavljao u kampanji. Prema preliminarnim podacima CIK BiH, Karan je osvojio 217.324 glasova ili 50,30 odsto, dok je Blanuša dobio 208.955 glasova, odnosno 48,37 odsto.

Ta činjenica otvorila je pitanje da li će Blanuša, nakon tijesnog poraza, otići u fusnotu političke istorije ili tek započinje svoj uspon. Redovni izbori sve su bliže, ambicije u opoziciji rastu, a haos u njihovim redovima dodatno produbljuje činjenica da SDS i dalje vodi v.d. predsjednika.

Komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da su opozicioni lideri pokušali da izbjegnu političku kompromitaciju u slučaju poraza, zbog čega je isturen kandidat koji može da podnese teret rezultata. On sumnja da će Blanuši biti prepušten prostor za pozicioniranje i naglašava ulogu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, čiji pokret, kako kaže, preuzima ulogu alternative vlasti. Posebno ističe paradoks da je Blanuša osvojio najviše glasova u Banjaluci, dok SDS na lokalnim izborima nije prešao cenzus.

Bubonjić smatra da nisu svi opozicionari iskreno stali uz Blanušu, navodeći da su mnogi čuvali svoje pozicije za naredne izbore. Ponovo naglašava Stanivukovićeve ambicije i mogućnost pregrupisavanja političkih kadrova u sljedećem periodu.

Politička analitičarka Tanja Topić takođe postavlja pitanje odnosa Stanivukovića prema Blanušinom uspjehu, navodeći da je gradonačelnik kampanju iskoristio za lično pozicioniranje pred izbore 2026. godine. Smatra da rezultat Blanuše pokazuje koliko je opozicija bila dezorganizovana, ali i da je javnost reagovala na njegove poruke skromnosti i znanja.

Politikolog Stefan Ličina poručuje da je Blanušin uspjeh posljedica kampanje suprotne uobičajenom SNSD-ovom spektaklu – bez populizma i nacionalnih tenzija, uz fokus na dostojanstvo, borbu protiv korupcije i bolju perspektivu za mlade. On ocjenjuje da je Blanuša izgubio zbog male izlaznosti, navodeći da bi pri odzivu od 50 odsto vjerovatno pobijedio. Podsjeća da je Blanuša trijumfovao u Banjaluci i Bijeljini, dok je poražen u sredinama gdje SNSD ima potpunu kontrolu.

Topićeva ističe da je malo ko vjerovao u ovakav rezultat kandidata koji je došao iz stranke bez rukovodstva i političke anonime. Smatra da je opoziciji udahnuo novi život, ali postavlja pitanje da li će taj rezultat biti kapitalizovan, jer su, prema njenim riječima, sujete i ego u opoziciji često nepremostiva prepreka.

Kako sada stvari stoje, čovjek za kojeg se do juče tvrdilo da je „potpuni politički anonimus“ zamalo je porazio najjaču stranačku mašineriju u Republici Srpskoj. Da li je to kraj iznenađenja – ili tek početak?

Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj završeni su rezultatom koji će se još dugo analizirati, ali i osporavati. Siniša Karan, kandidat SNSD-a i vladajuće koalicije, osvojio je tijesnu prednost nad kandidatom opozicije Brankom Blanušom, i to za oko 10.000 glasova. Dok se čekaju potvrde CIK-a BiH, postaje jasno da je ta razlika rođena daleko od ukupne slike Republike Srpske – u tri već dobro poznata grada.

Doboj, Zvornik i Laktaši ponovo su odigrali odlučujuću ulogu. I to ne samo po rezultatu, nego i po simbolici. U ostatku Republike Srpske Blanuša je zbirno odnio pobjedu, ali su upravo ovi „gradovi slučajevi“ prelomili ishod. Godinama pod lupom zbog, najblaže rečeno, neobičnih izbornih cifara koje uporno idu u korist SNSD-u, još jednom su presudili politički bilans.

Još jedan detalj dodatno hrani sumnjičavost opozicije – trajanje brojanja glasova. U Doboju i Zvorniku proces je potrajao značajno duže nego u Banjaluci, gradu koji je više nego dvostruko veći od oba zajedno. SDS i opozicione partije, očekivano, ne priznaju rezultat i najavljuju zahtjeve za poništavanje i ponavljanje izbora upravo u ovim sredinama. Zaplet koji se ponavlja, ali sa sve manje povjerenja u institucije koje bi trebalo da ga razmrsuju.

Pitanje koje se sada postavlja nije samo ko je pobjednik, nego ko će dugo moći da nosi teret takve pobjede. Može li se ona smatrati političkim trijumfom ili tek „pirovom pobjedom“, ako bi u svakoj drugoj kombinaciji Blanuša glatko trijumfovao? Analitičari, očekivano, nude dva sasvim različita odgovora.

Radomir Nešković, politički analitičar, ističe da najveće iznenađenje nije Karanova pobjeda, nego Blanušin rezultat. Po njegovim riječima, neravnopravna utakmica u medijskom i finansijskom smislu učinila je taj rezultat još značajnijim. Ako CIK potvrdi podatke, dodaje on, riječ je o tijesnoj pobjedi SNSD-a i indikatoru da se uticaj vlasti i opozicije gotovo izjednačio. Nešković skreće pažnju na promjene u biračkom tijelu – opozicija raste, vlast opada. Još ima prednost, ali ne zadugo, smatra on. Naredni izbori mogli bi već izgledati sasvim drugačije.

Sasvim drugačiji ugao nudi sociolog Ivan Šijaković. Za njega rezultat nije posljedica lokalne dinamike, nego geopolitičkog matriksa. Po njegovoj tvrdnji, promjena vlasti u društvima poput Republike Srpske nije moguća bez podrške stranih faktora. Šijaković tvrdi da opozicija nije imala realne šanse – ne sada, niti u sljedećih dvadeset godina, sve dok je Milorad Dodik politički aktivan. Podsjeća i na mrežu uticaja koju, prema njegovim riječima, grade međunarodni akteri i povezuje je s dugovlašću Mila Đukanovića u Crnoj Gori.

On posebno naglašava rekordno nisku izlaznost od svega nešto iznad 35 odsto, koju smatra dokazom nelegitimnosti izbora. Po njegovom tumačenju, sistem funkcioniše tako da se na glasanje izvede „onoliko koliko treba“, dok se većina posmatra tek kao dekor demokratije. Kada vlast izgubi podršku onih koji je održavaju, izgubiće i izbore – a do tada, zaključuje Šijaković, teret snose obični građani.

Bez obzira na interpretacije, jedno je izvjesno – Republika Srpska je dobila pobjednika, ali ne i jasan politički odgovor. U zemlji u kojoj se izborna matematika pretvara u političku metafiziku, možda je najvažnije ne ko je pobijedio, nego šta nam takva pobjeda govori o društvu koje je omogućava.

Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”, upitao je da li će reagovati organi reda i političari vlasti ili će se nastaviti napadi na opozicione prvake, bez epiloga i osude.

Radojičić je u objavi na mreži X napisao kako je predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković napadnut večeras u Banjaluci.

Dodao je kako je poznat identitet napadača.

Stanivuković je, podsjetimo, prijavio večeras (24.novembra), policiji da je napadnut u Banjaluci.

Bogoljub Zeljković, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, osudio je napada na Stanivukovića.

Vlada Republike Srpske povećala je drugim rebalansom budžet Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS sa 54,9 na 94,6 miliona maraka.

Prethodno je prvi rebalansom budžet ovog ministarstva povećan sa 11,6 na 54,9 miliona KM, što znači da je nakon dva rebalansa dobilo ukupno 83 miliona KM više u odnosu na usvojeni budžet.

Najveći dio tog novca planiran je za stručne usluge (konsultanti i lobiranje) i finansiranje rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

Drugim rebalansom budžeta Republike Srpske, koji će se naći pred poslanicima na posebnoj sjednici zakazanoj 26. novembra, najznačajnija promjena odnosi se upravo na ministarstvo na čijem se čelu nalazi Zlatan Klokić, a preko kojeg Srpska svake godine daje milione maraka za lobiranje.

Tako su rashodi za stručne usluge povećani sa 21,7 miliona maraka na 42 miliona, odnosno za čak 94 odsto.

Značajno povećanje predviđeno je i za rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu kojima će umjesto ranije planiranih 30 miliona KM biti raspoređeno 49 miliona maraka.

Inače, kako podsjeća Capital, Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske je prvim rebalansom budžeta dobilo 43 miliona maraka više novca nego što je to planirano budžetom za 2025. godinu, a kako su ranije rekli on će biti utrošen uglavnom za lobiranje kod nove američke administracije.

Njihov budžet sada je uvećan za dodatnih 39,7 miliona KM, što znači da je skidanje sankcija najvišim funkcionerima Srpske po svemu sudeći koštalo oko 80 miliona maraka.

Prema posljednjim podacima Siniša Karan, kandidat SNSD-a za predsjednika RS, vodi ispred Branka Blanuše, kandidata SDS-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, za 1,95 odsto.

Prema posljednjim današnjim preliminarnim, nezvaničnim i nekompletnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Karan je osvojio 217.638 glasova ili 50,31 odsto, dok je Blanuša dobio povjerenje 209.207 glasača ili 48,36 odsto.

Drаgаn Đоkаnоvić iz Savez za novu politiku dobio je 1.878 glasa ili 0,43 odsto, dok je Nikola Lаzаrеvić, kandidat Ekološke partije RS osvojio 1.590 glasova ili 0,37 odsto.

Što se tiče nezavisnih kandidata, Igor Gašević je dobio podršku 1.284 birača ili 0,30 odsto, dok je Slavko Dragičević osvojio 1.012 glasova ili 0,23 odsto.

Podsjećamo, juče 23. novembra održani su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.

Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa je imalo 1.264.364 birača.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će na posebnoj sjednici u srijedu, 26. novembra, biti vođena objedinjena rasprava o Prijedlogu drugog rebalansa budžeta Republike Srpke za ovu godinu i dvije prateće tačke.
Stevandić je naveo da su druge dvije tačke Prijedlog zakona o izmjenama zakona o izvršenju budžeta Srpske za ovu godinu, te Prijedlog odluke o izmjeni odluke o dugoročnom zaduživanju Srpske za ovu godinu.

On je napomenuo da spajanje ove tri tačke nije ništa novo.

“Ako izglasamo rebalans budžeta, logično je da morate izmijeniti zakon o izvršenju budžeta jer je drugačiji. Logično je i da moramo uokviriti te tačke, te promijeniti odluku o dugoročnom zaduženju jer će ono biti drugačije, kakav bude rezultat rebalansa”, rekao je Stevandić novinarima nakon sjednice Kolegijuma Narodne skupštine Srpske.