Kategorija: Politika

Politička scena Republike Srpske ulazi u novu fazu pregrupisavanja, a u njenom centru ponovo se našao Draško Stanivuković, lider PDP i pokreta Sigurna Srpska. Iako formalno i dalje prvi čovjek Banjaluke, njegov politički horizont već je odavno pomjeren ka višim funkcijama. Uvjeren je da će, pred opšte izbore sljedeće jeseni, biti kandidat opozicionog bloka za jednu od najvažnijih funkcija u Srpskoj.

Iz krugova bliskih vrhu PDP-a može se čuti da je izborni rezultat Branka Blanuše, koji je u Banjaluci ostvario osjetnu prednost nad Sinišom Karanom, protumačen kao signal da Stanivuković ima prostora da preuzme kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, a u slabijoj varijanti – za srpskog člana Predsjedništva BiH. Ambicija nikada nije bila upitna, ali momentum koji sada traži pokušava graditi na porazu stranačkih rivala.

Ipak, cijela ova priča ima i drugu dimenziju. Unutar opozicije već mjesecima tinja pitanje ko je uopšte najsnažniji kandidat za ozbiljan duel s kandidatom vlasti. Nakon što je Centralna izborna komisija, uz odluku Suda BiH, oduzela mandat Miloradu Dodiku, počelo je previranje oko toga ko može biti nosilac predsjedničke trke. Stanivuković taj trenutak vidi kao svoju šansu.

Psiholog Aleksandar Milić, kojeg smo zamolili za analitički osvrt, smatra da je gradonačelnik Banjaluke u posljednje vrijeme ostavljao sliku političara „pod pritiskom“. Po njemu, djeluje kao čovjek ograničen skupštinskom većinom u gradu, što otvara prostor mogućoj saradnji sa Dodikom, makar na operativnom nivou, kako bi mogao provoditi dio lokalnih projekata. Takva percepcija, upozorava Milić, može imati posljedice na njegovu poziciju u opozicionom bloku.

Milić podsjeća da je Stanivuković politički uzlet počeo upravo pobjedom nad Dodikom u Banjaluci, ali smatra da se taj politički naboj u međuvremenu istanjio. „Djeluje kao da je pod nekom vrstom pritiska, a uz to se sve više udaljava od opozicije,“ kaže on, uz opasku da novouspostavljeni ‘treći put’ vjerovatno neće donijeti očekivane rezultate.

Tu, kako piše Srpskainfo, nastaje i dilema: ko zaista stoji iza novog političkog projekta, kada je i sam PDP vidljivo raspolućen?

Kritičari znaju reći da je Stanivuković „novi Dodik“, a Milić smatra da su takve ocjene pogubne, ponajviše za samog Stanivukovića. Nabrajajući druge opozicione kadrove – od Božovića i Miličevića, preko Blanuše, do Jelenе Trivić i Nebojše Vukanovića – Milić tvrdi da opozicija ima ozbiljnije i stabilnije figure. Glavni problem, kako navodi, jeste to što Stanivuković ne gradi jedinstven front, već se okreće saradnicima poput Igora Radojičića, koji je do juče bio blisko vezan za strukture vlasti.

S druge strane, bivši ambasador Slobodan Šoja donosi sasvim drugačiju perspektivu. Po njemu, Dodik je politički „velemajstor“ kome je teško naći nasljednika po energiji i snazi uticaja. Stanivukoviću priznaje ambiciju – ali ništa više od toga. Stranci, kaže Šoja, traže čvrste, stabilne figure, a ne neiskusne avanturiste koji ulaze u političke eksperimente.

Dalje, Šoja smatra da je upravo Radojičić taj koji bi mogao popuniti prostor poslije Dodika, ali tek kad Stanivuković iscrpi politički kapital koji sada troši. Ide toliko daleko da otvoreno sugeriše mogućnost da će se protiv gradonačelnika Banjaluke možda konstruisati neka afera, što on naziva očekivanim razvojem političkih igara. Kao alternative, pominje Željku Cvijanović i Anu Trišić Babić, zavisno od pravnog raspleta oko Dodikovog mandata.

Konačna slika je, zapravo, prilično jednostavna: Stanivuković želi mnogo, opozicija mu ne vjeruje dovoljno, vlast ga ne doživljava kao realnu prijetnju, a birači još uvijek nisu sigurni šta bi njegova kandidatura konkretno značila. Politički teren pred izbore 2026. biće sve samo ne stabilan, a Stanivuković tek treba dokazati da je dorastao fotelji koju priziva.

Jovica Radulović je još tokom ljeta preuzeo dužnost vršioca predsjednika SDS-a, a upravo s njim na čelu stranka je ušla u najnoviji izborni ciklus. Iako u SDS-u tvrde da su na izborima ostvarili pobjedu, smatraju da to sada treba i formalno dokazati, što je trenutno njihov glavni fokus.

Kada se završi proces osporavanja izbornih rezultata, bez obzira na njegov ishod, stranku očekuje još jedna važna etapa – unutarstranački izbori koji bi, prema procjenama, mogli biti gotovo jednako napeti kao i sama izborna trka.

Unutarstranačka utakmica

Na pitanje ko bi mogao preuzeti vođenje SDS-a, Radulović za Srpskainfo navodi da je u Glavnom odboru već oblikovan stav da se unutarstranački izbori pokrenu nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Pojašnjava da žalbeni rokovi i čekanje zvaničnih rezultata neće zaustaviti taj proces.

„Mi ne želimo, u ovom trenutku, da umanjimo naše aktivnosti koje radimo u postupku dokazivanja izborne krađe koju je vršio SNSD tokom ovih prijevremenih izbora. Vjerovatno ćemo vrlo brzo imati prve preliminarne rezultate, nakon čega idu rokovi za žalbu. Uporedo s tim, krenućemo u pripremu aktivnosti za održavanje sjednica organa stranke… ta sjednica je neminovna i na njoj ćemo donijeti odluku o raspisivanju unutarstranačkih izbora“, kaže Radulović, podsjećajući da mu mandat vršioca dužnosti traje do polovine januara.

Dodaje da je svjestan očekivanja dijela stranačkih odbora koji ga vide kao kandidata, ali naglašava da odluku još nije donio. „Moram da kažem da imam već jasno izražene želje i zahtjeve nekih odbora koji, zbog ovakvog izbornog rezultata SDS, traže od mene da budem kandidat. Ja još nisam donio odluku“, navodi on.

Blanuša kao potencijalni kandidat

Iako Statut omogućava da SDS funkcioniše sa v.d. vodstvom još pola godine, Radulović smatra da bi bolje rješenje bilo da stranka dobije predsjednika sa punim kapacitetom. Pritom otkriva da se u stranci čuju prijedlozi da profesor Branko Blanuša bude kandidat i na redovnim izborima 2026. godine.

„Moj lični stav je da, ko god bude predsjednik, kako god da bude biran, da treba da ima puni kapacitet… i da nastavi da radi ono što svi priželjkujemo – pobjeda sad i pobjeda na izborima 2026“, ističe Radulović.

Reakcije iz stranke

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, smatra da pitanje novog lidera nije prioritet. Po njenim riječima, fokus javnosti treba da bude na odgovornosti vladajućih.

„SDS je postigao rezultat kakav nije imao čak 2014. godine, kada smo bili na vrhuncu. Ovdje javnost i mediji treba da se bave tim da li će Milorad Dodik da podnese ostavku, jer je doživio debakl“, poručuje Pandurevićeva.

Analitičari o budućnosti stranke

Sociolog i politički analitičar Drago Vuković primjećuje da se SDS već duže ponaša kao organizacija naviknuta na funkcionisanje bez punopravnog predsjednika. Po njegovoj ocjeni, rezultat Branka Blanuše izazvao je više uznemirenosti nego euforije unutar stranke.

„Pojava Branka Blanuše i njegov respektabilan broj glasova… logično bi bilo da on sada preuzme stranku i da bude njen kandidat za predsjednika Republike Srpske iduće godine. Ali mislim da se neće desiti ništa od toga“, smatra on.

Vuković upozorava da SDS-u predstoji turbulentna godina. Novi pokret Draška Stanivukovića mogao bi, zajedno s PDP-om, preuzeti primat u opoziciji, što SDS dovodi pred ozbiljan izbor.

„SDS ima dva izbora: da se konsoliduje, izvrši korjenite promjene… ili, što je vrlo vjerovatnije, da priđe ovom novom pokretu i vjerovatno izgubi i ono malo političkog identiteta što mu je ostalo“, ocjenjuje Vuković, dodajući da će rasplet u stranci biti brz i vrlo zanimljiv za pratiti.

Jovica Radulović, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, zatražio je skidanje ove stranke sa OFAC-ove crne liste, navodeći da su razlozi za uvođenje sankcija odavno irelevantni i ne postoje.

Saopšteno je to danas, 3. decembra, iz SDS-a nakon razgovora sa Markom Flemingom, direktorom za Zapadnu i Centralnu Evropu u Stejt departmentu i Džonom Ginkelom otpravnikom poslova Ambasade SAD u Sarajevu.

SDS je na crnoj listi od 2004. godine, kada su američke sankcije uvedene mnogim funkcionerima te stranke, a 2005. godine Međunarodna krizna grupa prema Kancelariji OHR-a uputila je čak i poziv da se zabrani rad SDS-a, ali se to ipak nije desilo.

Podsjetimo, 29. oktobra ove godine, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Kancelarije za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).

Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera i Infinity Grupe.

Radulović: SDS privržena Dejtonu i evropskom putu

Tokom današnjeg razgovora sa američkim zvaničnicima, kako navode iz SDS-a, istaknuto je da je ova stranka privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i da se protivi svakom pokušaju njegovog raspakivanja.

Radulović je naglasio da BiH i SAD dijele skoro identično ustavno rješenje i podjelu nadležnosti, te da nema razloga da nešto što se pokazalo dobro i efikasno u SAD ne bude dobro i ovdje.

Radulović je, kako se navodi u stranačkom saopštenju, istakao i snažno opredjeljenje za evropski put, uz puno poštovanje Ustava Republike Srpske i Ustava BiH,

Sastanku su prisustvovali i funkcioneri SDS-a Milan Miličević, Darko Babalj i Želimir Nešković.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas se nalazi između čekića i nakovnja. S jedne strane stoji ogromna, gotovo nepokretljiva stijena – Rusija. S druge strane Ukrajina i evropske zemlje koje je podržavaju, sve napetije i sve nesigurnije u pogledu narednih američkih poteza.

Tramp je obećavao da će rat okončati u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti, a kasnije je taj rok produžio na 100 dana. Ipak, gotovo 317 dana nakon njegove druge inauguracije, ruska invazija na Ukrajinu ne pokazuje znakove usporavanja. Američki predsjednik je u međuvremenu nagovještavao kažnjavanje i Moskve i Kijeva zbog, kako tvrdi, ometanja njegovih pokušaja da se pronađe rješenje za skoro četvorogodišnji rat.

Kako se Stiv Vitkof i Džared Kušner vraćaju u Vašington bez ikakvog dogovora, postaje jasno da Trampa čeka nova teška odluka. Evropske prijestonice i Moskva s nestrpljenjem prate svaki njegov signal, jer bi sljedeći potez mogao odrediti političku dinamiku čitavog kontinenta.

Dani uoči pregovora obilježile su glasine da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman na susret s američkim izaslanicima, nakon što oni završe razgovore s ruskim predsjednikom. Međutim, Zelenski je nenadano napustio aerodrom u Dablinu nešto poslije 22 časa u utorak i krenuo kući preko Poljske. Istovremeno, od Kušnera i Vitkofa – ključnih Trampovih pregovarača – nije stigla nijedna riječ nakon više od pet sati provedenih u Kremlju.

Umjesto njih, oglasio se Jurij Ušakov, dugogodišnji Putinov savjetnik, koji je poručio da kompromisa nema. „Mir nije ni bliži, ali ni dalji“, rekao je Ušakov, naglasivši da napretka nije bilo oko najtežih tema – teritorijalnih ustupaka i ukrajinskih težnji ka članstvu u NATO savezu.

Prošlog mjeseca Rusija i Sjedinjene Države dogovorile su nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Francuska nazvala „kapitulacijom“ Ukrajine. Među odredbama su bili drastično smanjenje ukrajinske vojske, zabrana pristupanja NATO savezu, predaja većine zamrznute ruske imovine Putinu i priznanje ruskog vlasništva nad Donjeckom i Luganskom. U sedmicama uoči pregovora, američki i ukrajinski zvaničnici pokušali su pripremiti novi, Kijevu prihvatljiviji dokument, ali su razlike između ruskih maksimalističkih zahtjeva i ukrajinskog insistiranja na „miru bez poniženja“ ostale nepremostive.

Tramp se nije ustručavao da koristi pritisak kao sredstvo prisile i prema Kijevu i prema Moskvi. Jedna od mogućih strategija je povratak oštrijem pritisku na Rusiju, što priželjkuju Ukrajina i evropski partneri. Vrijedi podsjetiti da se Putin vratio za pregovarački sto tek kada je postalo izvjesno da je Tramp spreman Zelenskom prodati rakete dugog dometa koje bi mogle pogoditi čak i Moskvu.

U isto vrijeme Vašington je uveo nove sankcije na velike ruske energetske kompanije, što je bio prvi takav potez od odlaska Džoa Bajdena sa funkcije. Prema snimcima razgovora Vitkofa i Ušakova koji su dospjeli u javnost, upravo je kombinacija prijetnje oružjem i sankcija natjerala Putina na razgovor. No već dan nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika, Tramp je Zelenskom saopštio da ipak nije spreman prodati sporne rakete. Izgledalo je da je sama Putinova spremnost da razgovara bila dovoljna da ublaži američki pritisak.

U narednim danima evropski lideri će, tiho i oprezno, pokušati ubijediti Trampa da ponovo razmotri ovu strategiju i ojača pritisak na Rusiju. Ali Tramp je poznat po nestrpljenju. Već je daleko premašio sopstveni rok za završetak rata, a i dalje tvrdi da se sukob ne bi ni desio da ga Bajden nije pobijedio na izborima 2020. godine.

Postoji realna mogućnost da se Tramp odluči povući iz središta mirovnih pregovora i preusmjeriti pažnju na unutrašnje teme – imigraciju, odnose s Kinom, krizu u Venecueli. Nakon što je procureo plan od 28 tačaka, Tramp je postavio i ultimatum: Ukrajina mora prihvatiti njegove uslove do Dana zahvalnosti, ili će Sjedinjene Države obustaviti isporuke oružja i dijeljenje obavještajnih podataka. Slične odluke u prošlosti su se pokazale razornim po ukrajinske snage.

Ako bi se to ponovilo, teret podrške Kijevu pao bi na evropske zemlje, koje već osjećaju iscrpljenost i ekonomski pritisak ratnog stanja. Ukrajina bi se mogla suočiti s dugim iscrpljivanjem i bolnim izborom između nastavka borbe i prihvatanja nepovoljnog mira koji bi je ostavio ranjivom na novu agresiju u budućnosti.

Iako za sada nema jasnih znakova da će Tramp potpuno napustiti Ukrajinu, evropski lideri, posebno novi generalni sekretar NATO saveza Mark Rute, itekako su svjesni da će morati voditi novu diplomatsku ofanzivu i pokazati spremnost da dodatno finansijski podrže američke napore. Tramp, koji je već jednom nogom izašao iz pitanja pomoći Ukrajini, oslanja se na poruke svojih pristalica koji tvrde da nema potrebe za dodatnim angažmanom dok god postoje finansijske koristi. To je formula koja mu omogućava da ostane – ali i da se povuče.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da će biti nastavljeni razgovori sa predstavnicima udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata o poboljšanju njihovog materijalnog položaja.

“Sastanak sa boračkim kategorijama bio je pozitivan, a razgovarali smo kao saborci. Postoje neke kritike koje će biti razmotrene”, rekao je Minić na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon konsultacija sa predstavnicima boračkih kategorija.

On je istakao da borci i sve kategorije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata treba da imaju poštovanje i dignitet u Republici Srpskoj.

Minić je rekao da će Vlada nastaviti razgovore sa boračkim kategorijama dok se ne postigne dogovor, ističući da vjerovatno neće svi do kraja biti zadovoljni, ali će se postići konsenzus o ovom pitanju.

On je podsjetio da su u toku prireme za donošenje izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

“U ovom zakonskom rješenju nalaze se svi zahtjevi koje smo dobijali od onih koji učestvuju u njegovom kreiranju, a koji podrazumijevaju mnogo veća sredstva čak i od onih koje sada isplaćujemo”, istakao je Minić.

On je rekao da povećanje o kojem je razgovarano na sastanku za boračke kategorije predstavlja redovno povećanje koje bi pratila neka usklađivanja i povećanja cijena.

Minić je naveo da će Vlada Republike Srpske do četvrtka, 11. decembra, dostaviti Prijedlog budžeta Republike Srpske za iduću godinu.

On je dodao da se iz budžeta Srpske za boračko-invalidsku zaštitu isplaćuje više od 70 miliona KM godišnje, ističući da su ovo značajna sredstva u ukupnom iznosu, a ne i kada je riječ o pojedinačnom iznosu.

Minić je rekao da je ovo jedan od najboljih sastanaka sa predstavnicima boračkih kategorija u smislu iskrenosti i načina razgovora.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Radan Ostojić rekao je da u Prijedlog budžeta Srpske za iduću godinu nisu ukalkulisana rješenja koja je BORS predvidio kroz ovo zakonsko rješenje.

“Pregovori će biti nastavljeni dok se ne postigne sporazum”, istakao je Ostojić.

On je naveo da BORS nije zadovoljan predloženim rješenjima u ovom zakonu, zbog čega će sutra održati sjednicu na kojoj će donijeti određene zaključke.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da se politička moć u Bosni i Hercegovini mora vratiti demokratskim institucijama, uz uspostavljanje istinske vladavine prava i dijaloga konstitutivnih naroda, a ne, kako je navela, „nekontrolisanoj stranoj intervenciji“. Reagujući na zajedničku izjavu Savjeta za implementaciju mira, ona je istakla da se stabilnost može postići samo raspuštanjem ovog tijela, povratkom Kristijana Šmita u zemlju porijekla i ukidanjem Bonskih ovlaštenja.

Cvijanovićeva je ocijenila da se suverenitet Bosne i Hercegovine ne može izgraditi pod nadzorom stranih aktera, a da sve ostale poruke ostaju tek „frazeologija bez stvarne suštine“. Kako je navela, ukoliko je tačno da su Šmit i PIK dogovorili „naredne korake“ koje BiH mora preduzimati, onda postaje jasno da zemlji nisu potrebni izbori, institucije ni unutrašnji politički dijalog.

Prema njenim riječima, takva logika ostavlja BiH u položaju „kolonije“ u kojoj planove kreiraju stranci, iako za njih, kako je naglasila, nije glasao nijedan građanin ni Republike Srpske ni Federacije BiH. Dodala je da nije tačno da Šmitove dosadašnje mjere uživaju podršku svih međunarodnih aktera, bez obzira na to kako ih on predstavlja.

Kristijan Šmit je, nakon zasjedanja PIK-a, izjavio da su dogovoreni naredni prioriteti, među kojima su budžet za narednu godinu, pitanje državne imovine i uvođenje tehnologija u izborne procese radi obezbjeđivanja integriteta i transparentnosti. Odgovarajući na pitanje da li Sjedinjene Američke Države podržavaju OHR i Bonska ovlaštenja, naveo je da je od američke delegacije dobio „popriličnu podršku po pitanju buduće saradnje“.

Maks Primorac, član “Heritidž faundejšn”, potpuno je u pravu kada je na saslušanju o situaciji na zapadnom Balkanu, u organizaciji Pododbora za Evropu Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, rekao da je BiH propala država, kaže predsjednik SNSD, Milorad Dodik.

– On je juče samo izgovorio ono što bi svi trebalo da vide, da u BiH strani birokrata blokira zakone, smjenjuje izabrane lidere, stavlja veto na zakone, zabranjuje bilo koga ko mu se ne sviđa i truje međunacionalne odnose – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Dodik navodi da političko Sarajevo, umjesto zaštite ravnopravnosti naroda i entiteta i njihovog suvereniteta, godinama pokušava da stvori unitarnu BiH u kojoj bi samo Bošnjaci odlučivali.

– Taj projekat je osuđen na propast. S druge strane, Republika Srpska godinama štiti Dejton i odupire se otimanju nadležnosti, rušenju dejtonske ustavne strukture i pretvaranju složene državne zajednice u muslimansku unitarnu državu u srcu Evrope – navodi Dodik.

Ističe da je Dejton jedini okvir za opstanak BiH, a sve izvan njega je protivustavno, te kako kaže je neodrživo i biće odbijeno bez oklijevanja.

– Јoš jedan pokazatelj iščašenog razmišljanja i djelovanja političkog Sarajeva je i jučerašnji pokušaj podvale da se mimo procedura u Savjetu ministara usvoje određeni dokumenti. Ponovo su pokazali da je BiH tek privid od države, karikatura od zemlje u kojoj političko Sarajevo samo traži način da ponizi druge narode i nametne svoju volju – napisao je Dodik.

Zato je BiH, Dodik kaže kaže, propala zemlja, propalo društvo, propala ideja.

Pitanje državne imovine blokira razvoj BiH, a ta tema ne smije biti nešto što nas zabrinjava već prilika za investicije u Bosnu i Hercegovinu.

Poručio je ovo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, jer nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), nakon dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).

“Državna imovina je jedna od tema o kojoj smo razgovarali. Svako ko putuje ovom zemljom može doći u situaciju da razgovara sa gradonačelnikom ili načelnikom neke lokalne sredine i da se vidi koliko pitanje državne imovine blokira razvoj BiH. Moj mandat počinje i od omogućavanja i olakšavanja toga, a ne od implementacije, tako da ćemo vidjeti da sljedeći put sjednemo i da vidimo šta uraditi da državna imovina ne bude pitanje koje nas zabrinjava nego za invesiticje”, rekao je Šmit.

Kazao je da u ovoj priči lokalne zajednice neće biti same.

“To je pitanje koje ću ja uputiti gradonačelnicima i načelnicima uz poruku da neće biti ostavljeni i možete očekivati i pomoć parlamentarnih struktura dok se ne nađe konačno rješenje”, rekao je Šmit.

Dodao je da je ovo pitanje na kojem se stalno radi.

“Bićemo privrženi rješenju tog pitanja jer smatramo da je to ozbiljan problem koji stoji na putu ekonomskog uspjeha ove zemlje i hajde da radimo na tome”, kazao je Šmit.

Budućnost BiH nije da visoki predstavnik sve radi svaki dan, ali ostajem…

Šmit je naglasio da je imao priliku da razgovara sa direktorom Kancelarije u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt dipartmenta, Markom Flemingom, te da on, kao i drugi međunarodni zvaničnici sa kojima se sastao imaju stav da je budućnost BiH na internom planu, a ne da visoki predstavnik radi sve svaki dan i da je takvo stanje dugoročno.

“Dobio sam popriličnu podršku što se tiče buduće saradnje i budućnosti BiH. Evropska unija (EU) će obaviti svoj dio”, rekao je Šmit.

Poručuju da u svemu rečenom on ne govori u smislu intervencionizma.

“Ne govorim ovdje o intervencionizmu. Želim samo da podvučem da oni koji su kao ja iskusni evropski političari, koji su bili i članovi i Savjeta ministara EU, neki od njih su bili pomalo začuđeni zbog toga koliki zahtjevi će iz evropskog pravnog nasljeđa će biti postavljeni pred BiH i njen pravni sistem. Ja to ne bih nazvao intervenisanjem, ali mislim da su zahtjevi vrlo visoki, npr ako samo pogledate Zakon o VSTS, koji je urađen prije 20 godina od strane visokog predstavnika i Zakon o sudovima. Tako da mislim da međunarodni odnosi uključuju i saradnju i određene zahtjeve koje treba ispuniti i ja ću biti dio i ostaću dio međunarodne zajednice”, poručio je Šmit.

Savjet ministara da usvoji evropske zakone
Naglasio je da je neophodno postići napredak na putu BiH ka evroatlanskim integracijama te da očekuje da bh. lideri u predstojećim danima preduzmu neophodne korake koji će omogućiti otvaranje pregovora sa EU.

“Nadao sam se da ću imati priliku da čujem da je Savjet ministara BiH odlučilo da usvoji odluke od dva evropska zakona i o glavnom pregovaraču ali to nije uspješno završeno i nadamo se da će to biti završeno već iduće sedmice”, očekuje Šmit.

Naveo je da UO PIC podržava BiH i njene političke lidere na putu ka EU.

“Svjesni smo da lokalni političari moraju preuzeti odgovornost da završavaju svoj posao i da pokažu da su opredijeljeni za ovaj cilj. Vidjeli smo u prethodnim mjesecima da su institucije snažne, da se život može voditi, ali i da ima prostora da se još ide u pravcu stabilnosti i bolje pripreme terena u BiH za investicije što bi osiguralo bolje šanse za sve građane BiH i njenu integraciju u EU”, rekao je on.

Ističe da je glavni stav da nakon 30 godina treba da se okrenemo lokalnim zvaničnicima koji će sami donositi odluke.

“Potrebna nam je jedna neometana tranzicija sa dejtona na eu integracije, a da tranzicija ne smije dozvoliti postojanje bilo kakvog vakuuma”, rekao je Šmit.

Pred BiH još puno posla
On je kazao da je pred BiH još uvijek puno posla, da se mora raditi na sljedećim koracima za budućnost.

Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Šmit je kazao da ne samo da je donio mir, već je donio povratak normalnom životu građana, ali i da zna da nije sve završeno.

“Na sastanku smo razgovorali uspješno sa predstavnicima PS BiH, CIK-a, NVO organizacije Pod lupom, OSCE, međunarodnih finansijskih isntitucija i Eufora, NATO, Savjeta Evrope i predstavnicima zemalja koje čine UO PIC i vodećim šefovima međunarodnih organizacija u BiH. Potpuno je usaglašen stav da je BiH postigla značajan napredak ali da je pred nama još puno posla”, naveo je Šmit.

Razgovaralo se o budžetu BiH za 2026. ali i uvođenju novih tehnologija u izborni proces.

“Pomenuta je i nezadovoljavajuća situacija u pogledu BHRT, finansijsko stanje. Mi smo sagledali pitanja budžeta i uvjereni smo da će na kraju godine budžet biti donesen, voljeli bismo da su neki drugi dijelovi budžeta usvoje i da tu ima dijelova za BHRT. Smatramo da je to dio javnog informisanja BiH i očekujemo da će se to promijeniti. Međunarodna zajednica će u okviru svojih nadležnosti sagledati situaciju i da će to rješenje doći sa nivoa parlamenta”, zaključio je Šmit.