Kategorija: Politika

Bez reformskih koraka BiH neće dobiti sredstva u iznosu od 976,6 miliona evra izdvojenih u okviru Plana rasta, poručio je Soreka u kolumni objavljenoj na internet stranici Delegacije EU u BiH.

Kolumnu prenosimo u cijelosti:

U obraćanju pred Parlamentarnom skupštinom BiH u septembru, Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, obećala je uspon na Maglić kada BiH postane članica. Članstvo ostaje ambiciozan cilj, s brojnim potencijalnim preprekama. Primjera radi, upravo ove sedmice, propuštena je prilika da Savjet ministara ispuni korake koji bi doveli do pomaka ka održavanju prve Međuvladine konferencije s EU.

Ali ove sedmice smo takođe svjedoci velikog iskoraka. Naime, Evropska komisija je odobrila Reformsku agendu koju je Savjet ministara BiH usvojio 30. septembra, oslobađajući potencijalna ulaganja u vrijednosti do 976,6 miliona evra u zamjenu za reforme u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Odobrena Reformska agenda je sada i javno dostupna na stranici Evropske komisije. Ohrabrujem sve zainteresovane da je pogledaju, kako bi se detaljnije upoznali s procesom i listom reformi. Doduše, riječ je o složenom i tehničkom dokumentu na 161 stranici. Međutim, suštinski se svodi na jednostavan prijedlog vlastima ove zemlje – napravite promjene u korist građana, a mi ćemo osigurati finansijsku podršku za njihovu realizaciju.

Reformska agenda se temelji na četiri ključne oblasti, a svaka pojedinačno obećava transformaciju za BiH.

Prva je zelena i digitalna tranzicija. Ako se nadate bržem i sigurnijem širokopojasnom internetu u BiH, imam dobre vijesti. Ako nadležne vlasti ispune korake za omogućavanje uvođenja 5G tehnologije i sigurnog širokopojasnog interneta, EU će osigurati finansijsku podršku za ubrzanje procesa. Takođe ćemo pružiti podršku digitalizaciji javnih usluga koja će smanjiti vrijeme čekanja u redovima pred organima uprave i osigurati lakši pristup informacijama i uslugama. Reforme u oblasti dekarbonizacije, za koju svi znaju da je neophodna za sprječavanje katastrofalnog globalnog zagrijavanja, između ostalog, biće praćene podrškom pravednoj tranziciji u regijama uglja.

Druga oblast politika je razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, uključujući sisteme za finansijsku podršku inovativnim startapovima i malim i srednjim preduzećima, pojednostavljenje procesa radi omogućavanja povoljnog poslovnog okruženja i primjenu inteligentnih transportnih sistema.

Treća oblast politika fokusira se na obrazovanje, tržište rada i sistem socijalne zaštite. Reforme i finansijska podrška EU imaju za cilj povećanje upisa djece u predškolske ustanove, povećanje kvalitete osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja usklađivanjem nastavnih planova i programa s vještinama potrebnim za uspjeh u budućnosti, te poboljšanje veze između stručnog obrazovanja i privatnog sektora. Podržaćemo napore za povećanje broja škola s pristupom internetu. Reformska agenda takođe ima za cilj povećanje pristupa kvalitetnim radnim mjestima širom zemlje, uključujući i putem Garancije za mlade, kao elementa posvećenosti u borbi protiv nezaposlenosti mladih i osiguranja lakšeg prelaska iz obrazovanja na tržište rada.

Četvrta oblast obuhvata ono što nazivamo “temeljnim pitanjima”, odnosno, vladavinu prava, funkcionisanje pravosuđa i demokratskih institucija, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te temeljna prava. Ovo su neke od najvažnijih reformi na evropskom putu BiH, a koje će imati neke od najtrajnijih posljedica.

Naveo sam brojne potencijalne pogodnosti Reformske agende, ali bi se sada cinici mogli zapitati: “U čemu je kvaka?”. Pa, postoji veliki rizik da će nedovoljna politička volja spriječiti provođenje reformskih koraka. Svaki završeni reformski korak prati odgovarajući iznos investicija. Bez reformskih koraka, BiH neće dobiti sredstva u iznosu od 976,6 miliona evra izdvojenih u okviru Plana rasta.

Ipak, važno je podsjetiti da Reformska agenda sadrži reforme koje su domaće vlasti utvrdile kao važne za budućnost cijele zemlje.

Oslanjamo se na poslovnu zajednicu, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i širu javnost da očuvaju snažan interes za ove reforme i da svoje demokratski izabrane predstavnike pozovu na odgovornost kako bi se osiguralo da se ova prilika ne propusti. Sa prvim snijegom ovih dana, podsjećamo se da su prije više od četiri decenije, u roku od samo nekoliko godina i uz kratke rokove, izgrađeni fantastični zimski sportski objekti na Bjelašnici, Igmanu, Јahorini i Trebeviću, omogućivši te 1984. godine jedne od nezaboravnih Zimskih olimpijskih igara. Međutim, zima na našem pragu donosi gradovima u BiH neke od najviših stopa zagađenja vazduha u Evropi, kao podsjetnik na hitnu potrebu za dekarbonizacijom i reformama za unapređenje životne sredine.

BiH ima kapacitete za velike stvari, onda kada postoji volja. Isto tako je i zemlja koja je tragično presklona zastojima i blokadama. Plan rasta je plan za pokretanje BiH. Rečeno stihovima Bijelog dugmeta, “Hajdemo u planine!”.

Minić je rekao novinarima u Banjlauci da će Reformska agenda ponovo biti vraćena na usaglašavanje.

– Imamo niz primjedbi koje ćemo uložiti kako bi se ona realizovala – naveo je Minić.

On je dodao da je to jedan od koraka ka pristupu evropskim fondovima.

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu BiH, što je ključni korak za dobijanje 976,6 miliona evra iz okvira Instrumenta EU za reforme i rast, a isplata sredstava biće uslovljena sprovođenjem Agende.

Prema njegovim riječima, odluka je takva samo zato što je granični prelaz u Republici Srpskoj

Košarac je naglasio da Republika Srpska i njene institucije duži vremenski period žele da riješe pitanje graničnog prelaza Gradiška, zbog toga što značajan broj investitora gravitira tom području.

– To je odgovorna politika Republike Srpske, ali postoji ozbiljan zastoj – istakao je Košarac.

On je rekao da ne može da razumije da predstavnik FBiH u UO UIO glasa protiv Pravilnika koji će omogućiti direktoru da izvrši raspored, što govori o neshvatljivoj atmosferi u BiH.

– Nikada niko iz Republike Srpske nije tako nešto učinio, razumijem da postoje inicijativa da se drugi granični prelazi kategorišu za određene vrste prolaza roba i to je legitimno pravo – rekao je Košarac u Rogatici.

Košarac je napomenuo da su oko Gradiške locirane ozbiljne kompanije, navodeći da ova odluka predstavnika FBiH utiče na spoljnotrgovinsku razmjenu.

– Više od 120.000 ulaza te vrste godišnje bilježi granični prelaz Gradiška. Više od 90 odsto fitosanitarnog i veterinarskog prometa roba ide preko graničnog prelaza Gradiška – naveo je Košarac.

Sjednica će imati 26 tačaka, a tačke o povećanju plata biće objedinjene.

Poslanici će razmatrati Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, Nacrt zakona o turizmu, te dopune Zakona o igrama na sreću.

Na predloženom dnevnom redu su i akti u oblastima komunalnih djelatnosti, javnih preduzeća, krivičnog zakonodavstva, registracije poslovnih subjekata, inspekcija, te zaštite zdravlja stanovnika od duvanskih proizvoda.

Poslanici će razmatrati i prijedloge izmjena zakona o stvarnim pravima, javnim preduzećima, te podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece, kao i brojne izvještaje institucija Republike Srpske.

Na toj sjednici neće biti razmatran Prijedlog budžeta za 2026. godinu, o toj tački očekuje se posebna sjednica NSRS.

Pranjić je zatražio hitnu reakciju međunarodnih i svih nadležnih tijela u BiH, naglašavajući zabrinutost zbog Helezove retorike.

– Ovakve izjave dovoljno jasno pokazuju njegovo opredjeljenje da održivost BiH vidi isključivo prema vlastitom nahođenju – istakao je Pranjić, prenosi portal Večernjeg lista BiH.

On je naveo da su Hrvati garant opstanka BiH i da su, kako kaže, uložili ogroman trud na svim nivoima vlasti i u ključnim međunarodnim centrima moći kako bi BiH dobila evropski status i da Heleza treba na to podsjetiti.

Dodao je da je odgovor Heleza na to “najgnusniji čin” koji ne priliči nekom ko predstavlja Bosnu i Hercegovinu.

Stevandić je rekao novinarima u Banjaluci da za sve treba biti opomena što je oko 35 odsto ljudi izašlo na izbore.

– To govori da oni mnogima nisu bili važni. Mnogi su smatrali da su izbori lažni. Neki nisu htjeli na Šmitove izbore. Imali smo i listiće gdje su ljudi upisivali svog kandidata, pisali da izbori ne valjaju ništa i da je predsjednik Milorad Dodik… – rekao je on.

Prema njegovim riječima, kada 35 odsto ljudi izađe na izbore nije odraz nezadovoljstva vlašću, već kada izađe 70 odsto ljudi.

Stevandić koji je i lider Ujedinjene Srpske kaže da se, nakon održanih prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj, glasovi mogu ponovo brojati samo za biračka mjesta za koja postoje pisani prigovori i tamo gdje se utvrdi da je nešto sporno.

– Ukoliko u tom smjeru postoji dokazano krivično djelo, smatram da to treba biti strogo kažnjeno i da se utvrdi krivica. Ako se nekom ne sviđa kakvo je bilo glasanje u nekom gradu, to ne znači da u njemu cijelom treba ponoviti glasanje. Naime, sa tim se negira i volja onih birača koji su ispravno glasali, a možda drugi put neće biti u prilici da glasaju jer su se za to pripremali, planirali – rekao je Stevandić.

– Ovakvi istupi predstavljaju ozbiljno odstupanje od standarda javne komunikacije te nisu u skladu sa načelima profesionalne i političke odgovornosti koje zahtijeva obavljanje najviših dužnosti – istakla je Krištova.

Ona je naglasila da je zaštita integriteta institucija BiH i očuvanje njihovog ugleda osnovna obaveza svakog zvaničnika.

– Izjave koje vrijeđaju ili lično diskredituju predstavnike institucija, bilo domaćih ili evropskih, narušavaju povjerenje javnosti, štete međunarodnoj reputaciji BiH te potkopavaju vrijednosti demokratskog dijaloga – rekla je Krištova.

Ona je istakla da Savjet ministara ostaje u potpunosti posvećen promociji najviših demokratskih, etičkih i profesionalnih standarda u javnom prostoru, saopšteno je iz Kancelarije predsjedavajuće Savjeta ministara.

Helez je rekao za federalne medije da su Željana Zovko i viši naučni saradnik “Heritidž faundejšna” Maks Primorac “ustaška kopilad”, da su “zadojeni fašizmom” i da “lažima i islamofobijom” pokušavaju da “otvore priče o prekrajanju BiH” i “realizuju agresorske i fašističke ideje”.

Za Zovko je rekao i da je “poluretardirana”, da se uporno miješa u unutrašnja pitanja BiH, a da Primorac u Vašingtonu lobira da se podijeli BiH.