– Vrlo sam pažljivo slušala sjednicu SB UN i odlično čula. Konaković je očito reprizirao neku staru – objavila je Cvijanovićeva na društvenim mrežama nakon objave Konakovića kako “nije upratila sjednicu Savjeta bezbjednosti UN”.
Odluka Predstavničkog doma BiH o formiranju kancelarije glavnog pregovarača sa Evropskom unijom je neustavna, kategorični su poslanici Srpskog kluba i SNSD-a. Predsjedavajućem Savjeta ministara poziv da reaguje, i uputi apelaciju Ustavnom sudu. Ministri iz Srpske upozoravaju, poslanici u Predstavničkom domu donijeli su odluku suprotnu Zakonu o Savjetu ministara i Zakonu o upravi BiH.
Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH – Foto: SRNA
Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiHFoto: SRNA
Sve samo ne kadar SNSD-a. Zato bi “ad hok” većina u Predstavničkom domu da zaobiđe Savjet ministara, pa i Predsjedništvo BiH i izabere pregovarača sa Evropskom unijom.
– Јedino mjesto gdje glavni pregovarač može biti izabran, a da to nije predstavnik SNSD-a je Predstavnički dom.. Pozivam ko god smatra da je nešto neustavno da se obrati Ustavnom sudu – izjavio je poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović.
To bi trebalo da uradit predsjedavajući Savjeta ministara, stav je zamjenika Staše Košarca. Očekuje od Borjane Krišto da pokrene ustavnopravni spor. Pita da li će Evropa podržati ovakvo neustavno djelovanje?
– Mi čujemo opravdanja određenih predstavnika Trojke iz Federacije, ali i iz Republike Srpske da će prihvatiti svako rješenje. Onda očigledno Evropa na taj način se svrstava na neustavno djelovanje u samoj BiH – izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac.
Iz procesa odlučivanja prividna većina izbacila je Dom naroda. I za poslanike HDZ-a upravo to predstavlja, kako kažu, grubo derogiranje Parlamentarne skupštine BiH. Potezima poslanika Trojke i SDA, čini se, nisu iznenađeni, koliko ponašanjem opozicije iz Republike Srpske.
– Mi smo i zatražili zajedno sa drugim poslaničkim klubovima da taj proces kroz Predstavnički dom, jer se pokazalo da u Predstavničkom domu postoji dovoljno političkog, ali i evroskog kapaciteta – izjavio je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.
– Mene posebno ovako čudi u ovom dijelu stav kolega koji dolaze iz Republike Srpske. Ovo mi sliči na onu jednu lovačku poslovicu “Za kilo mesa, ubićemo kravu” – naveo je poslanik HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul.
Bez glasova HDZ-a i SNSD-a “progurana” je zamisao dvije Trojke i omanjih stranaka, koje su do 10. novembra sebi dali rok da dostave prijedloge za glavnog pregovarača i njegove zamjenike.
– Uslovi i kriterijumi aspolutno nisu propisani ko može biti glavni pregovarač, tako da možemo sad ovdje nas trojica da se dogovorimo da ja kao poslanik u skladu sa njihovom neustavnom odlukom predložim ili Vas, ili snimatelja, ili bilo koga drugog, čovjeka koji prolazi ulicom, da kažem ovo je moj prijedlog – rekao je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.
Za Trojku i njene ministre Konakovića, Heleza i Fortu prihvatljivo je da pregovarača sa Evropskom unijom bira Predstavnički dom, a ne Savjet ministara. I ne čudi što su izglasavanje zakonske odluke u nadležnom tijelu blokirali, a istovremeno “progurali” tamo gdje imaju tijesnu većinu.
– Večeras mi imamo na adresi Branka Ćopića 1 sjednicu Skupštine ZEV-a. Isto biramo glavnog pregovarača. Nismo se još između sebe dogovorili, između stanara ko će biti glavni pregovarač, ali mislim da ćemo večeras izaći sa svojim stavom ko bi to mogao biti. Možda komšija Marko da bude glavni pregovarač kada je u pitanju BiH – izjavio je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Ministar Amidžić smatra da se izboru glavnog pregovarača u Predstavničkom domu pristupilo isto kao i u pisanju amandmana na budžet institucija i međunarodnih obaveza. Isti tekst zakona iz Predsjedništva već čevrti put “pada” u Predstavničkom domu. Dok obaraju amandmane Srpskog kluba, bošnjački poslanici guraju svoje. Neprovodive, kaže Amidžić, poput onog o isplati 1.800 maraka jednokratne pomoći za zaposlene.
Lider Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković dao je u utorak bezrezervnu podršku kandidatu Srpske demokratske stranke Branku Blanuši za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima koji će biti održani 23. novembra.
Podsjetimo, samo nekoliko sedmica ranije Stanivuković je svoju podršku Blanuši uslovio potpisivanjem sporazuma kojim bi SDS zauzvrat trebalo da podrži njegovu kandidaturu za predsjednika Republike Srpske ili srpskog člana Predsjedništva BiH na opštim izborima naredne godine.
Pošto SDS nije pristao na takav dogovor, lider PDP je, prema informacijama objavljenim u Srpskainfo, odlučio da odustane od uslovljavanja i ponudi punu podršku Blanuši, uz obećanje da će aktivisti i članovi PDP biti maksimalno angažovani na terenu i u biračkim odborima kako bi se spriječile eventualne izborne nepravilnosti.
– Stanivuković je obećao i da će Blanuša u Banjaluci sigurno dobiti najmanje 30.000 glasova više u odnosu na kandidata vladajuće koalicije, Sinišu Karana. Razgovori o opštim izborima sljedeće godine i ko će biti kandidati opozicije za najvažnije inokosne funkcije ostavljeni su za period poslije održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora – naveli su izvori Srpskainfo iz opozicionih krugova.
Sagovornici iz vrha SDS tvrde da bi Stanivuković, ukoliko ispuni svoje obećanje i Blanuši donese očekivanu prednost u Banjaluci, stekao značajan politički kapital za predstojeće opšte izbore.
– Sve je na njemu. Ukoliko zaista bude iskreno podržao Blanušu, što će se vidjeti već sljedećeg dana kada se budu zbrajali rezultati prijevremenih izbora za predsjednika Srpske, Stanivuković bi imao pravo da traži ustupke od SDS i ostalih opozicionih stranaka za izbore sljedeće godine. Ukoliko obećanje ne ispuni, svima će biti jasno za koga radi i koliko je iskren u opozicionoj borbi – poručili su naši izvori.
Politički analitičar Radomir Nešković smatra da će PDP i njegov lider zaista stati uz Blanušu u izbornoj trci, ali da efekat te podrške neće biti onoliko snažan koliko Stanivuković najavljuje.
– Očekujem da će Blanušina prednost u Banjaluci u odnosu na Sinišu Karana biti između 15 i 20.000 glasova viška. Stanivuković će podržati Blanušu, ali neće se “satirati” u tom poslu, kao što bi radio za svoj račun – ocjenjuje Nešković.
Prema njegovom mišljenju, lider PDP je dobro procijenio da formalno potpisivanje sporazuma opozicije nije nužno i da se dogovor o budućim funkcijama može postići nakon predsjedničkih izbora.
– Tu ima najmanje pet ili šest jakih funkcija: od predsjednika vlade, predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika Narodne skupštine RS, tako da sve opozicione stranke mogu da se namire s funkcijama – rekao je Nešković.
On dodaje da SDS ne može samostalno osvojiti dvije ključne pozicije, što je ranije zagovarao bivši predsjednik te stranke Milan Miličević.
– Zbog toga će jedna funkcija biti ponuđena Stanivukoviću – ili predsjednik Republike Srpske ili srpski član Predsjedništva BiH. Jelena Trivić bi mogla da bude usmjerena prema Vladi Srpske, a Nebojša Vukanović prema policiji, tako da za sve ima prostora ako osvoje vlast – zaključuje Nešković.
Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da mu je pred Sudom BiH suđeno jer su u Sarajevu mislili da će ga presudom eliminisati, da će unitarna BiH postati stvarnost, istakavši da je to bila iluzija i da su izgubili oni koji su u nju vjerovali.
Dodik je u kolumni za beogradsku Politiku podsjetio da su samo dvojica Nijemaca, Adolf Hitler i Kristijan Šmit, u Evropi proglasili zakone bez ikakve parlamentarne procedure i da je upravo njemu suđeno prema Šmitovoj odluci.
Istakao je da iza svega nije stajala briga za ustav ni poredak, nego gola pohlepa – želja da se stavi šapa na prirodna bogatstva Republike Srpske.
Kolumnu predsjednika Milorada Dodika za Politiku pod naslovom “Zašto mi je suđeno” prenosimo u cijelosti
“”U posljednjih stotinu godina samo, na tlu Evrope, samo su dvojica Nijemaca svoje odluke bez ikakve parlamentarne procedure, proglasila za zakon. Adolf Hitler i Kristijan Šmit.
Možda to zvuči grubo, ali, nažalost, to je gola istina.
Zamislite ironiju: narodu Kozare, Gradine, Jasenovca i brojnih drugih stratišta, onima koji su preživjeli najstrašniju golgotu Drugog svjetskog rata, neko je ponovo želio da za upravnika nametne Nijemca.
Kristijan Šmit donio je odluku prema kojoj je meni suđeno odluku koja bi se mogla najkraće opisati kao “Odluka Kristijana Šmita o samom sebi”.
Sudili su mi po zakonu koji nije zakon, za djelo koje nije djelo. Sudili su mi jer nisam poštovao volju, a ne normu. Zakoni ne poznaju samovolju.
To je bio pravni i politički apsurd: da nelegalan i nelegitiman stranac, koga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, sebi daje pravo da nameće zakone.
I da potom oni koji se usude da mu se suprotstave budu optuženi i osuđeni.
Njegove odluke nisu imale uporište ni u pravu ni u logici. Imale su jedino cilj da se slomi Republika Srpska i volja njenog naroda. Ključni čovjek iza svega bio je američki ambasador Majkl Marfi, postavljen od Bajdenove administracije.
On nije bio diplomata – bio je upravnik kolonije.
Kršeći sve diplomatske norme i konvencije, komandovao je i Šmitom, i strankama sarajevske “trojke”, i medijima, i nevladinim sektorom.
Bio je produžena ruka politike koja je željela da u ime “demokratije” nasiljem završi nemoguću misiju – unitarizaciju BiH i ukidanje Republike Srpske.
Danas, kad čitamo prepiske koje su iscurile u javnost, vidimo koliko je ta mreža bila duboka – u entitetu Federacija BiH bošnjački kadrovi u politici, policiji i medijima mjerili su svoj uspeh po tome da li ih je Marfi pohvalio.
Bilo je jasno da će borba biti velika i da će ići do kraja onda kad su krenuli na imovinu Republike Srpske.
Jer, svaka samouprava u svijetu – bilo da je američka savezna država, njemačka pokrajina ili entitet u BiH – postoji zato što ima svoju imovinu.
Ono što Marfi nikad ne bi dozvolio za Njujork, a Šmit za Bavarsku, očekivali su da mi prihvatimo u Banjaluci.
Iza svega nije stajala briga za ustav ni poredak, nego gola pohlepa – želja da se stavi šapa na prirodna bogatstva Republike Srpske, na naše šume, reke rude i zemljište.
Imperijalne politike, ma pod kojom zastavom dolazile, uvijek imaju isti cilj: da kontrolišu i eksploatišu.
Da upravljaju tuđim resursima, dok iza kulisa djeluju organizacije poput USAID-a i evropskih birokrata koji se kriju iza fraza o reformama i demokratiji. Na to nismo pristali.
I tada je počeo proces koji je trebalo da zastraši Republiku Srpsku i mene lično – da nas paralizuje i ućutka. Ali potcijenili su nas.
Ja sam, prateći geopolitička kretanja i neumorno gradeći diplomatske odnose, znao da se svijet mijenja i da moram ići do kraja.
Nisu razumjeli da je naša odlučnost zavjet onih koji su ginuli u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Tu nema straha. Tu nema odustajanja. Jer pred tim zavjetom čast živi dovijeka.
Bošnjačka politička i medijska elita tada je likovala.
Sud je bio kao prepisan iz Kafke optužen bez krivice, presuđen bez dokaza.
Njima su obećali da će taj prljavi posao biti završen: da će presudom meni eliminisati mene, oslabiti SNSD, pronaći “poslušne” Srbe kojima će glavni grad biti Sarajevo, a ne Banjaluka.
Da će, kroz pravosudnu predstavu, unitarna BiH postati stvarnost.
Ali to je bila iluzija. Oni koji su vjerovali u nju izgubili su.
Onda je došla promjena administracije u Vašingtonu.
Majkl Marfi je otišao, a Kristijan Šmit je ostao bez komandanta i počeo da djeluje kao karikatura samog sebe.
U isto vrijeme, opozicija iz Republike Srpske potrčala je u Sarajevo, u rezidenciju britanskog ambasadora, da ponudi kooperativnost i spremnost na saradnju ako ih dovedu na vlast. To je bio njihov kraj.
Jer SNSD nije samo partija – SNSD je institucija srpskog naroda.
Zakonito, odlučno, mirno i demokratski, oborili smo njihove planove. Republika Srpska nije poklekla. Doživjeli su politički nokaut.
Sama presuda koju su donijeli bila je politička deklaracija.
Njome su potpisali ono što su pokušavali da prikriju – da žele da ukinu Republiku Srpsku.
Ali, kao što se u svakoj velikoj borbi istina na kraju pokaže, tako se i danas vidi: oni koji su donosili presude sada se suočavaju s vlastitim porazom.
U trenutku dok pišem ovu kolumnu, svi ljudi i kompanije koji su bili na listi sankcija OFAC, po odluci nove američke administracije, skinuti su s tih lista. To je najbolja potvrda da smo pobijedili diplomatski, politički i moralno.””
Kristijan Šmit je srušio sve i upravo je predsjednik Milorad Dodik žrtvujući sebe, učestvujući u montiranom političkom procesu, raskrinkao pravosuđe BiH, koje se dalo u potpunu funkciju onih politika, ne samo protiv Dodika, nego protiv cijele Republike, istakao je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan.
Karan je rekao da se u Sudu BiH protiv predsjednika vodio politički postupak, ističući da je nezabilježeno u ljudskoj civilizaciji da se politički tokovi i borbe pretoče kroz redovne sudove.
– Protiv predsjednika se vodio politički postupak, što je da je nezabilježeno u ljudskoj civilizaciji da se politički tokovi i borbe pretoče kroz redovne sudove – naveo je Karan.
toku je sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj se raspravlja o situaciji u BiH.
Na sjednici je mandat EUFOR-a obnovljen na još godinu dana, čime je otklonjena mogućnost da bi Rusija mogla uložiti veto.
Za obnovu mandata glasale su sve članice Savjeta bezbjednosti UN-a.
Osim ovog na sjednici će se raspravljati i o izvještaju Kristijana Šmita, visokog predstavnika čiji legitimitet ne priznaju Rusija i Kina, kao ni Republika Srpska.
Sjednicom predsjedava Rusija, a nije bilo uvodnog obraćanja Šmita.
Podsjećamo, na sjednici biće jasna sudbina Kristijana Šmita, čiji legitimitet u Republici Srpskoj ne priznaju i osporavaju ga otkad je ovaj demohrišćanski političar iz Njemačke imenovan na ovu funkciju.
Nova administracija američkog predsjednika Donalda Trampa takođe želi Šmitu vidjeti leđa, ali iz drugih razloga. Trampovi ljudi smatraju da je Šmit postavljen na ovu funkciju dogovorom predstavnika administracije Džoa Bajdena, čiji legitimitet američkog predsjednika Tramp osporava otkad je Bajden položio zakletvu, jer smatra da je Bajden osvojio mandat izbornim prevarama, koje, inače, nikada nisu dokazane, sa Evropljanima, posebno s Angelom Merkel, bivšom njemačkom kancelarkom, koju Tramp takođe nikad nije volio. Šmit je za Trampa dio neoliberalnog koncepta i on želi da svi elementi međunarodne politike, barem kad je Amerika u pitanju, budu usklađeniji s njegovom vizijom. Osim toga, Tramp želi natjerati Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da okonča rat u Ukrajini metodom štapa i šargarepe – sankcijama i prijetnjama da će Ukrajinu naoružati najmoćnijim američkim oružjem s jedne strane, i pristajanjem na davanje veće uloge Rusiji u međunarodnim odnosima, dijelom i kroz jačanje institucija Ujedinjenih nacija, uključujući i Savjet bezbjednosti UN-a.
U Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija održana je redovna polugodišnja debata o stanju u Bosni i Hercegovini, obilježena suprotstavljenim stavovima članica o ulozi visokog predstavnika Kristijana Šmita i političkim procesima u zemlji.
Rusija i Kina ponovile su stav da Šmit nema legitimitet jer nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN, dok su zapadne zemlje istakle podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i institucijama BiH.
Predstavnik Rusije Vasilij Nebenzja izjavio je da je „Kristijan Šmit uzročnik bezakonja u BiH“ i da Rusija ne priznaje njegov mandat. „Dejtonski mirovni sporazum je jedini mogući osnov za rješavanje svih problema, a ukidanje kancelarije visokog predstavnika donijelo bi građanima BiH mir i prosperitet“, rekao je Nebenzja.
On je ocijenio da zapadne zemlje pokušavaju da kontrolišu BiH i da se u institucijama na državnom nivou „grubo krši Dejton“, dok se odgovornost za nestabilnost prebacuje na Republiku Srpsku. Dodao je da izvještaj Vlade Republike Srpske „objektivno prikazuje razloge krize u BiH“ i pozvao članice Savjeta bezbjednosti da ga pažljivo prouče.
Sličan stav iznijela je i Kina. Predstavnik Geng Šuang naglasio je da su „sve probleme u BiH mogući riješiti samo unutrašnjim dijalogom“ i da je Šmit „pogoršao stanje u zemlji“. „Suđenje predsjedniku Miloradu Dodiku pred Sudom BiH dovelo je do podjela i etničkih tenzija, što zabrinjava Kinu“, rekao je Geng.
On je pozvao sve političke aktere da „interese naroda stave iznad svega, da se vrate dijalogu i stvore uslove za miran razvoj“.
S druge strane, predstavnica Sjedinjenih Američkih Država Dorota Šej istakla je da SAD pozdravljaju „pozitivne korake koje je načinila Republika Srpska“. „Narodna skupština Republike Srpske preduzela je odgovorne odluke 18. oktobra, što je doprinijelo smanjenju krize u BiH. Zato smo i ukinuli sankcije zvaničnicima Srpske“, rekla je Šej.
Ona je naglasila da se američka politika više ne temelji na međunarodnom intervencionizmu, već na podršci lokalnim rješenjima i dijalogu. „Vrijeme je za lokalna rješenja, a ne nametanja“, poručila je Šej, ističući da SAD ostaju privržene Dejtonu i stabilnosti regiona.
Francuski predstavnik pozdravio je odluku o imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i druge odluke donijete u oktobru, ocjenjujući ih kao „pomak ka stabilnosti“. „Zajednička budućnost Balkana je u Evropskoj uniji i to može donijeti prosperitet regionu“, naveo je predstavnik Francuske.
Britanska ambasadorka Dženifer Meknojtan podsjetila je da Velika Britanija podržava Dejtonski mirovni sporazum i pozvala političke lidere u BiH da pokažu „hrabrost i jedinstvo u interesu građana“. „Pozivamo sve aktere da poštuju vladavinu prava i teritorijalni integritet BiH“, istakla je ona.
Sjednicu je obilježilo i obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je u svom izlaganju iznio dva prijedloga za budućnost BiH. On je rekao da bi jedno rješenje bilo imenovanje novog visokog predstavnika i zadržavanje OHR-a, dok bi drugo, dugoročnije, značilo „raspakivanje Dejtonskog sporazuma“ i ukidanje entitetskog uređenja. „BiH mora postati demokratska zemlja u kojoj su individualna prava iznad etničkih podjela“, poručio je Komšić.
Predstavnici Slovenije, Grčke, Koreje i Paname pozvali su na nastavak dijaloga i političku odgovornost svih strana. Slovenački ambasador Samuel Žbogar ocijenio je da je „sjednica Narodne skupštine Srpske 18. oktobra označila pomak od konfrontacije“ i naglasio da je „pozitivna promjena moguća“.
Produženje mandata Euforove misije „Altea“ pozdravljeno je jednoglasno, a više govornika istaklo je da ta misija ima ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u BiH.
Debata u Savjetu bezbjednosti pokazala je duboke razlike u pogledu na ulogu međunarodne zajednice u BiH, ali i sve izraženije poruke o potrebi unutrašnjeg dijaloga i političke odgovornosti domaćih lidera.
Američkih Država u BiH Džonom Ginkelom, kao i sa šefom Delegacije EU za Zapadni Balkan Emanuelom Žofreom i ambasadorom EU u BiH Luiđijem Sorekom.
Stanivuković je naveo da su razgovori sa američkim i evropskim diplomatama bili posvećeni jačanju odnosa i saradnje u brojnim oblastima, te aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH.
„Razgovarali smo o jačanju odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o unapređenju saradnje u brojnim oblastima. Tema razgovora bila je i aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj i BiH, te izazovi sa kojima se susreću naše institucije“, naveo je Stanivuković na društvenoj mreži X.
On je istakao da je važno čuvati Dejtonski mirovni sporazum kao temelj mira i stabilnosti.
„Važno je bilo čuti jasnu poruku da je Dejtonski mirovni sporazum temelj mira i stabilnosti, te da sva buduća dešavanja i koraci moraju biti u potpunoj saglasnosti sa njegovim odredbama“, dodao je.
Govoreći o susretu sa evropskim zvaničnicima, Stanivuković je naglasio da su se saglasili kako blokade institucija ne mogu biti dio ničije politike.
„Razgovarali smo o značaju funkcionisanja svih institucija, gdje smo se usaglasili da blokade ne mogu i ne smiju biti dio ničije politike. Teme sastanka bile su i evropske integracije, implementacija evropskih zakona koji omogućavaju nove razvojne projekte za našu zemlju, kao i ukupna politička situacija“, napisao je on na Facebooku.
Posebna pažnja, dodao je, posvećena je zajedničkim projektima koji su već realizovani u Banjaluci, kao i novim inicijativama koje će u saradnji sa Evropskom unijom doprinijeti razvoju grada.
„Banjaluka će i dalje biti pouzdan partner u svim inicijativama koje vode razvoju, stabilnosti i evropskoj budućnosti našeg grada i naše zemlje“, zaključio je Stanivuković, koji je i lider PDP-a i Pokreta „Sigurna Srpska“.
Kovačević je ocijenio da je to dobra poruka za sve ljude koji imaju patriotska osjećanja prema Republici Srpskoj i izrazio uvjerenje da tako razmišljaju svi, i u Srpskoj i u Srbiji.
– Možemo reći da je ukidanje sankcija signal da je borba za Republiku Srpsku legalizovana, da je dopušteno boriti se za Republiku Srpsku i to je velika vijest – naglasio je on.
Prema njegovim riječima, velika je stvar i veliki patriotski čin da su ljudi iz rukovodstva Srpske, na čelu sa Miloradom Dodikom, imali hrabrost da istrpe svaku ličnu žrtvu kako Srpska ne bi bila žrtva.
– Na taj način su kupili vrijeme da se Srpska sačuva. Sada nastupaju bolji dani za Srpsku, dani pravde – poručio je Kovačević.
Kovačević je ocijenio da je to dobra poruka za sve ljude koji imaju patriotska osjećanja prema Republici Srpskoj i izrazio uvjerenje da tako razmišljaju svi, i u Srpskoj i u Srbiji.
– Možemo reći da je ukidanje sankcija signal da je borba za Republiku Srpsku legalizovana, da je dopušteno boriti se za Republiku Srpsku i to je velika vijest – naglasio je on.
Prema njegovim riječima, velika je stvar i veliki patriotski čin da su ljudi iz rukovodstva Srpske, na čelu sa Miloradom Dodikom, imali hrabrost da istrpe svaku ličnu žrtvu kako Srpska ne bi bila žrtva.
– Na taj način su kupili vrijeme da se Srpska sačuva. Sada nastupaju bolji dani za Srpsku, dani pravde – poručio je Kovačević.
On je ukazao da je Republika Srpska u prethodnom periodu bila u neravnopravnom položaju i prema njoj je bio nepravedan odnos.
– Mi smo sve vrijeme tražili jedan fer odnos prema Republici Srpskoj, nismo tražili nikakvo favorizovanje. Dešavalo se suprotno – čula se samo druga strana koja je željela rušenje Dejtonskog sporazuma, centralizaciju BiH, da Srbi i Hrvati u BiH nemaju prava. Srpska je kažnjavana zato što se borila da sačuva svoja prava koja su garantovana Dejtonskim sporazumom. Mislimo da je taj neravnopravan odnos sada na jedan ozbiljan način poništen i da sada dolazimo u mnogo ravnopravniji položaj – naglasio je Kovačević za “Raša tudej Balkan”.
On je naveo da su zvaničnici Republike Srpske, na čelu sa Miloradom Dodikom, sankcionisani u vrijeme administracije predsjednika SAD DŽozefa Bajdena i Baraka Obame samo zato što su se drznuli da brane Republiku Srpsku, što su se borili protiv rušenja Dejtona, protiv koncepta centralizacije BiH, protiv umanjenja prava Srpske, srpskog naroda i svih stanovnika Srpske.
Kovačević je ocijenio da u budućem vremenu očekuje da će biti nastavljeno i otklanjanje drugih nepravdi koje postoje u BiH.
– Na primjer djelovanje Kristijana Šmita. Mislim da je bitno da kažemo da nije dovoljno samo da Šmit ode iz BiH, nego da je važno da sve što je on prouzrokovao nelegalnim djelovanjem i protivdejtonskim potezima ode sa njim. To je način da se ide ka stabilizaciji prilika u BiH – ukazao je Kovačević.
On je dodao da postoji mnogo stvari koje, najblaže rečeno, nisu normalne u BiH poput Kancelarije visokog predstavnika, “bonskih ovlašćenja”, postojanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
– Svi normalni ljudi na svim bitnim svjetskim adresama i te kako dobro razumiju da je to nenormalno za zemlju koja treba da bude suverena i o čemu treba da se razgovara i rješava. Treba da uđemo u period da uvažavamo jedni druge, a kada to postignemo da onda postižemo i rezultate. Mi iz Republike Srpske sigurno nećemo odustati od borbe za Republiku Srpsku. Naša prva otadžbina je Srpska i to se sigurno neće promijeniti. Srpska, Srbija to je u srcu, o ostalom možemo da razgovaramo – rekao je Kovačević.
On je naglasio da je Republika Srpska u prethodnom periodu pokazala da je kredibilan partner.
– Došlo je vrijeme i da su na značajnim adresama u svijetu prepoznali Republiku Srpsku kao kredibilnog partnera. Time su začepljena usta onima koji su tvrdili da se sa Republikom Srpskom ne smije razgovarati, već da se o Srpskoj samo razgovara i to u negativnom kontekstu. Mislim da je ta priča zatvorena. Sa najviših međunarodnih adresa je poručeno da je Srpska partner i to je direktno pokazano i manifestovano – istakao je Kovačević, dodavši da su to jako bitne poruke.
Što se tiče komentara opozicije iz Republike Srpske na ukidanje sankcija zvaničnicima Srpske, Kovačević kaže da se oni, nažalost, poklapaju sa sarajevskim pričama prema kojima da bi neko nešto dobio mora nešto da proda.
– Takve stvari su poništene. Republika Srpska je pokazala da je kredibilan partner i nastaviće da razgovara o uklanjanju svih nepravdi koje postoje u BiH i traženju održivih rješenja. Pružamo ruku i sada da partnerski tražimo rješenja, na bazi onoga što jeste Ustav – zaključio je Kovačević.
Iako su zakazani za 23. novembar, političke okolnosti, američko ukidanje sakcija rukovodstvu Srpske, ali i tehnički detalji, mogli bi biti razlog da izbora uopšte ne bude.
Federalni mediji su objavili da zakazani izbori neće biti održani, a tokom naredne sedmice to bi moglo postati i zvanično.
Najavljuju zasjedanje Ustavnog suda BiH, koji će razmatrati apelaciju Milorada Dodika, a koja se odnosi na pravsnažnu presudu donesenu protiv Dodika početkom avgusta.
Na stranici Suda je navedeno da će biti donesena odluka o meritumu.
U političkim krugovima, pišu federalni mediji već duže vrijeme se govori kako bi izbori prvo mogli biti pomjereni, a zatim i otkazani.
I Centralna izborna komisija je prema pisanju federalnih medija dobila žalbu na tender raspisan za nabavku određene opreme i usluga potrebnih za prijevremene izbore.
Takođe CIK BiH ima problema s nedostatkom ljudskih resursa u Sekretarijatu, što dodatno usporava njihove poslove.
Podsjećamo, za prijevremene izbore je prijavljeno šest kandidata, među kojima su kadar SNSD-a Siniša Karan i kandidat SDS-a Branko Blanuša.