Kategorija: Politika

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije usvojio Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu u drugom čitanju, jer nije bilo potrebne entitetske većine. Time je završena hitna sjednica Doma.

Tokom rasprave o prijedlogu budžeta, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da su amandmani koje je usvojila Komisija za finansije i budžet neprovodivi i da im je cilj bio da budžet ne bude usvojen, čime bi, kako je rekao, radnici ostali bez povećanja plata i jednokratne pomoći.

„Kažu da će dati jednokratnu pomoć od 1.800 KM. To izađe 63 miliona maraka. Volio bih da mi predlagač objasni kako će ta sredstva ‘zgurati’ u 46 miliona“, rekao je Amidžić, istakavši da je jedini zakonit način isplate pomoći kroz stavku budžetske rezerve.

On je dodao da su sindikati saglasni s prijedlogom Ministarstva finansija da se trenutno može izdvojiti 38 miliona KM, uz mogućnost da se jednokratna pomoć planira i u budžetu za 2026. godinu.

Klub poslanika SNSD-a i Srpski klub uložili su pet amandmana kojima su, kako su naveli, željeli da izvrše suštinske promjene prijedloga i obezbijede povećanje plata i naknada zaposlenima u institucijama BiH.

Amidžić je objasnio da su ti amandmani predviđali preraspodjelu sredstava sa institucija kulture i BHRT-a na jednokratnu pomoć radnicima, ocijenivši da bi na taj način budžet bio vraćen u zakonske i ustavne okvire.

Poslanik SNSD-a Miroslav Vujičić istakao je da će SNSD i Srpski klub podržati budžet samo ako budu usvojeni njihovi amandmani, jer su njima, kako je rekao, „popravljene greške prijedloga koji je stigao iz Predsjedništva BiH“.

„Vodili smo računa o radnicima sa najnižim koeficijentima i oduživanju kroz budžet koji bi bio usvojen“, rekao je Vujičić, dodajući da je Komisija za finansije imala drugačije mišljenje od Ministarstva finansija i trezora.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić zatražila je da se ministar Amidžić obrati poslanicima i obrazloži amandmane, podsjećajući da su oni predati nekoliko časova prije početka sjednice.

„Ne zanima me ko pravi sabotaže. Mi ne opstruišemo rješavanje problema zaposlenih u institucijama BiH, ali nećemo podržati budžet koji finansira institucije kulture i otplatu duga BHRT-u“, poručila je Vulićeva.

Podršku njenom zahtjevu dao je i poslanik HDZ-a BiH Predrag Kožul, ističući da budžet u sadašnjem obliku nije sprovodiv i da ministar finansija treba da učestvuje u raspravi.

Predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Aida Baručija podsjetila je da su na sjednici ove komisije odbijeni svi amandmani SNSD-a i Srpskog kluba, koji su podrazumijevali preraspodjelu sredstava i isplatu jednokratne pomoći zaposlenima.

Bez dogovora o amandmanima i bez entitetske većine, Prijedlog zakona o budžetu nije usvojen.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da ne želi dodatno otežavati situaciju onima koji su, kako je naveo, „ unaprijed slavili njegovo hapšenje ili nešto gore“, a sada ga optužuju za izdaju.

„Da ne stajem na muku onim koji su unapred slavili naše hapšenje ili šta gore, a sad su se raskukali ili nas nazivaju izdajnicima“, objavio je Stevandić na društvenoj mreži X.

Да не стајем на муку оним који су унапред славили наше хапшење или шта горе, а сад су се раскукали или нас називају издајницима. Реално је да када се свијет љуља уз могуће сукобе и ратове да се покуша правити партнерство са најјачим,са Русијом и САД а и ЕУ у корист свога народа

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) October 30, 2025

On je dodao da je u trenutnim globalnim okolnostima, kada su mogući novi sukobi i ratovi, potrebno graditi odnose sa svim ključnim svjetskim silama.

„Realno je da kada se svijet ljulja uz moguće sukobe i ratove da se pokuša praviti partnerstvo sa najjačim, sa Rusijom i SAD a i EU u korist svoga naroda“, naveo je Stevandić.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini saopštila je da su SAD ukinule sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, kao i ukupno 48 fizičkih i pravnih lica povezanih s njim, koje su ranije bile na listi posebno označenih osoba Ministarstva finansija SAD.

Kako je navedeno, odluka je donesena u okviru redovnog preispitivanja sankcija koje Sjedinjene Države sprovode kako bi osigurale da te mjere promovišu ekonomske ciljeve, kao i ciljeve nacionalne sigurnosti i vanjske politike.

„Konstruktivno djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske u posljednjim sedmicama trebalo bi poboljšati nivo stabilnosti u Bosni i Hercegovini, te omogućiti partnerstvo sa Sjedinjenim Državama zasnovano na obostranim interesima, privrednim potencijalima i zajedničkom prosperitetu“, navedeno je u saopštenju Ambasade.

Sjedinjene Američke Države, kako je dodano, nastaviće blisku saradnju sa političkim i drugim akterima iz cijelog političkog spektra u Bosni i Hercegovini s ciljem promovisanja zajedničkih prioriteta.

Ranije danas, Stejt department je za Radio Slobodna Evropa dodatno pojasnio razloge za ukidanje sankcija.

Međunarodna zajednica treba da nedvosmisleno odbaci pokušaj uklanjanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je osuđen, ne zbog kršenja zakona koji je donesen kako je predviđeno Ustavom, nego zbog kršenja neustavnog dekreta neizabranog stranca koji ni formalno nije na funkciji na koju se poziva, ističe se u izvještaju Vlade Republike Srpske koji je upućen Savjetu bezbjednosti UN.

– Ako vladavina prava išta znači, onda mora značiti da pojedinac ne može biti osuđen na osnovu “zakona” koji je očigledno neustavan. Kristijan Šmit nije legitimni visoki predstavnik, a Dejtonski sporazum nalaže da imenovanje na funkciju visokog predstavnika odobri Savjet bezbjednosti UN – ističe se u izvještaju.

Međutim, podsjeća se u izvještaju, 2021. godine neformalna grupa država i organizacija koja sebe naziva Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ imenuje penzionisanog njemačkog činovnika Kristijana Šmita na funkciju visokog predstavnika, iako to imenovanje nikada nije dobilo saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, kako to Dejtonski sporazum nalaže.

– PIK i njegov Upravni odbor, koji nemaju ni zvaničnu povelju, niti ikakva pravna ovlašćenja, nisu imali nikakvo pravo da imenuju novog visokog predstavnika. Šačica moćnih država koje su same sebi dale pravo da jednostavno postave svog kandidata na tu funkciju izvršile su prevaru – piše u izvještaju.

U nedavno objavljenom radu, Ivan Pepić sa Univerziteta u Ženevi objašnjava zašto Šmitovo nezakonito imenovanje na ovu funkciju nije tek puka proceduralna greška, nego fundamentalno odbacivanje legitimnog pravnog procesa.

Pepić piše da uloga Savjeta bezbjednosti UN u pogledu imenovanja visokog predstavnika nije “kurtoazija”, nego imperativ prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma i Rezoluciji 1031 Savjeta bezbjednosti UN.

– U ovom slučaju, jednostrani postupak PIK-a lišen je ključnog pravnog utemeljenja. Pošto Šmitovo imenovanje na funkciju visokog predstavnika nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, kako to zahtijeva Dejton, niti je saglasnost dala bilo koja druga legitimna međunarodna institucija, on nije legitiman visoki predstavnik – navodi se u izvještaju.

Čak i da Šmit jeste legitimni visoki predstavnik, ističe se u izvještaju, ni Dejtonski sporazum, niti bilo koji drugi izvor prava visokom predstavniku ne daje ovlašćenje da nameće zakone, a kamoli da smjenjuje demokratski izabrane lidere.

U izvještaju se ukazuje da je predsjednik Republike Srpske krivično gonjen na osnovu Šmitovom voljom nametnute inkriminacije koja je očigledno lišena valjanosti.

– Inkriminacija na osnovu koje je predsjednik Republike Srpske gonjen nije legitimna norma u BiH, jer ju je na neustavan način nametnuo neizabrani strani državljanin Šmit, a nije donijela parlamentarna skupština BiH, kako to Ustav BiH izričito nalaže – dodaje se u izvještaju.

Suprotno Šmitovim tvrdnjama, kako se navodi, predsjednik Republike Srpske nije oglašen krivim za kršenje Dejtonskog sporazuma.

To je, kako se ističe, laž koju su izmislili Šmit i njegove pristalice kako bi prikrili svoja kršenja Ustava BiH i Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.

– Predsjednik Republike Srpske osuđen je za krivično djelo koje je Šmit izmislio i nametnuo u julu 2023. godine, pod nazivom “nesprovođenje odluka visokog predstavnika”. Šmit, izgleda, zastupa očigledno apsurdan stav da svako nesprovođenje bilo kog dekreta bilo kog visokog predstavnika, ma koliko taj dekret grubo kršio Ustav BiH, predstavlja navodno rušenje Dejtonskog sporazuma – naglašava se u izvještaju.

Iz Vlade Srpske ukazuju da ovakve autokratske formulacije koje dolaze iz OHR-a predstavljaju tek jedan primjer apsurdnih, despotskih ovlašćenja koja su visoki predstavnici dali sami sebi, polazeći od uvjerenja da imaju moć da vladaju BiH kao autokrate, te ističu da se tome mora stati u kraj.

Navodi se da protivpravnost samog procesa dodatno naglašava to što u vrijeme izvršenja navodnog krivičnog djela Šmitova inkriminacija nije čak ni bila zvanično objavljena, nego je postojala isključivo kao objava na internet stranici OHR-a.

Nakon ubrzanog suđenja u politički instrumentalizovanom pravosudnom postupku, punom nepravilnosti, bošnjački sudija Suda BiH, istog onog suda koji je visoki predstavnik nametnuo, i to opet neustavnom odlukom, osudio je Dodika i izrekao mu kaznu od godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija u periodu od šest godina.

Njegov tim odbrane uložio je žalbu na presudu, ističući da ni Ustav BiH ni Dejtonski sporazum ne daju visokom predstavniku pravo da nameće zakone dekretom, kao i da Šmit, u svakom slučaju, nije legitiman visoki predstavnik.

– I dok je Republika Srpska preduzimala korake ka smirivanju situacije, lider najveće bošnjačke stranke u BiH /SDA/ Bakir Izetbegović, pokušao je da dodatno izvrši pritisak na CIK kako bi se srpskom narodu uskratila izborna prava, te najavio inicijativu za potpuno ukidanje dejtonskih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda – navodi se u izvještaju.

Ističe se da Izetbegovićeva uporna nastojanja da podrije konsocijativna načela Dejtonskog sporazuma moraju odlučno odbaciti svi oni koji tvrde da poštuju Dejtonski sporazum i vladavinu prava.

„Vidim da sam i u Banjaluci postao kriv, ne znam baš zbog čega, ali valjda je to tako potrebno. Meni Banjaluka nikada i nizašta neće da bude kriva. I u tome je razlika.“
Ovim riječima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je na konferenciji za medije potvrdio ono o čemu se već neko vrijeme nagađa – da odnosi između Beograda i Banjaluke više nisu onakvi kakvi su nekada bili.

Spekulacije o zahlađenju između Vučića i lidera SNSD-a Milorada Dodika traju mjesecima, posebno nakon što je Dodik povukao ranije odluke Narodne skupštine Republike Srpske, odustao od najavljenog referenduma i počeo da upućuje pohvale američkoj administraciji. Upravo tada su se pojavile i prve javne sumnje da „nešto ne štima“.

Bivši ministar u Vladi Srbije i sadašnji senator Republike Srpske Aleksandar Vulin prvi je otvoreno ukazao na to, a njegova nedavna izjava u kojoj je politiku vlasti u Srpskoj uporedio sa „debelim crijevom“ izazvala je žestoku reakciju SNSD-ovog funkcionera Miroslava Milovanovića, koji ga je na društvenim mrežama nazvao “pi..om”.

Da li su upravo Dodikovi politički zaokreti uzrok sve izraženijeg zahlađenja odnosa s Beogradom, pitanje je koje se sve češće postavlja.
Prema riječima beogradskog diplomate i stručnjaka za međunarodne odnose Srećka Đukića, „šumovi“ na relaciji Vučić–Dodik tek će se produbljivati.

– Očigledno je da su odnosi Beograda i Banjaluke ušli u slijepu ulicu i tek predstoji razjašnjenje i objašnjenje zašto je do toga došlo, odnosno, kako je u cijeloj toj situaciji Beograd, odnosno Vučić, ostao izigran. Tu tek predstoji obračun između Vučića i Dodika – ocjenjuje Đukić.

On navodi da Dodik nastavlja da djeluje potpuno samostalno, bez uvažavanja Srbije.
– On (Dodik) ih prosto ignoriše, a znamo koliko su Vučić i Srbija donedavno bili u centru Dodikove pažnje. To će još neko vrijeme potrajati, ali bićemo svjedoci na javnoj sceni šta će jedan i drugi reći i zašto je do toga došlo – rekao je Đukić.

Dodaje da Vučić nije zaslužio takav odnos.
– Vučić je dotirao Republiku Srpsku i svaku opštinu je pomagao. To je Srbiju godišnje koštalo oko 50 miliona evra. Ovaj aktuelni sukob je posljedica jedne neprincipijelne politike koja se vodila u Banjaluci – kako prema Sarajevu, tako i prema Beogradu i međunarodnoj zajednici. Kada je nosilac te neprincipijelne politike došao u poziciju da ga takva politika lično pogodi, onda je on spreman da proda i rođenog brata – naglašava Đukić.

S druge strane, politički analitičar i direktor PR agencije „Pragma“ Cvijetin Milivojević smatra da ovo nije „pravi“ sukob, jer se ne radi o ravnopravnim akterima.
– Vučić je izdvajao neka sredstva za ekonomsku pomoć Republici Srpskoj, ali je on to stalno potencirao. Postojali su neki premijeri i predsjednici Srbije i prije Vučića, a njihova obaveza prema Ustavu Srbije jeste da pomažu Srbima u regionu. Podsjećam da je Vojislav Koštunica, u vrijeme kad je bio premijer, kupio Telekom Srpske za 100 odsto veću cijenu od one koju je ponudio Dojče Telekom. To je bio pokušaj da se pomogne budžet Republike Srpske – podsjeća Milivojević.

Prema njegovom mišljenju, Vučić ima potrebu da kontroliše gotovo svaku inicijativu koja dolazi iz Banjaluke.
– Želja aktuelnog predsjednika Srbije je da uzurpira skoro svaku inicijativu rukovodstva Republike Srpske, da je on tumači i njome trguje s predstavnicima najmoćnijih zapadnih zemalja – ističe Milivojević.

On podsjeća i na događaj iz ljeta 2024. godine.
– Posljednji primjer dogodio se u ljeto 2024, kada je Ana Brnabić, po Vučićevom nalogu, doletjela u Banjaluku i saopštila da nema ništa od platforme o razdruživanju Republike Srpske od BiH. To je, po mom mišljenju, otjeralo Dodika u zagrljaj Kremlju. Ne zato što je Dodik nekakav rusofil. Kao što znate, on je bio više anglofil, ali njega je iznudica natjerala na drugu stranu – kaže Milivojević.

Dodaje i da je Dodik u međuvremenu otvorio kanale komunikacije sa Sjedinjenim Državama.
– Dodikova „nestrateška diplomatija“ otvorila je lideru SNSD neka vrata u SAD i on je, navodi Milivojević, počeo da izlazi u susret američkim željama u BiH. Za to je dobio neku vrstu kontrausluge i pretpostavljam da je to ono što je pogodilo Vučića – kaže on.

Na kraju, Milivojević zaključuje da su Dodikove političke promjene i prevelika naklonost prema Beogradu u ranijem periodu dugoročno narušile odnose Srba s obje strane Drine.
– Ne smijemo zaboraviti ni pretjerano poltronisanje Dodika prema Vučiću i njegovoj stranci, čime je on u posljednjih nekoliko godina doveo u pitanje odnos Srba iz Srbije prema Srbima u Republici Srpskoj – zaključuje Milivojević.

Draško Stanivuković, lider Pokreta “Sigurna Srpska” i predsjednik PDP-a, komentarisao je ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a, Željki Cvijanović, srpskom članu Predsjedništva BiH i ostalima.

Stanivuković, koji je i gradonačelnik Banjaluke, oglasio se nakon što je objavljena odluka Kancelarije za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD (OFAC).

Njegovu objavu prenosimo u cjelosti:

“Prodali su Narodnu skupštinu Republike Srpske, da bi “Agape” ponovo radio.

Poništili su usvojene zakone, da bi “Eko Fruit” opet dobijao subvencije.

Odustali su od referenduma, da bi imali lične račune.

Otišli su na Sud BiH “koji ne priznaju”, da bi mogli putovati.

Stavljali su Trampovu glavu na Palatu, da “Prointer” može ponovo da pljačka.

Dvije godine umjesto na razvoj Republike Srpske, potrošili su na trgovanje za svoj lični spas.

Još ne znamo šta su sve dali, ali znamo jedno – s obzirom da su SDS i ostali ostali na crnoj listi, nisu se borili za Republiku Srpsku, borili su se samo za sebe, a račun za ove ustupke tek će nam stići.

Nameće se pitanje, ako je ovo, kako kaže Dodik “neka druga Amerika” da li je NATO ostao onaj isti? Da li je porodični račun bio vrijedan i tog ustupka?”

Podsjetimo, sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.

Nakon što je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC) ukinula sankcije Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, Željki Cvijanović, članu Predsjedništva BiH i drugim licima i firmama iz Republike Srpske, još uvijek na ovoj listi ima sankcionisanih osoba i stranki iz Republike Srpske.

Kako se vidi na listi, pod sankcijama je i dalje najveća opoziciona stranka SDS, te visoki zvaničnici ove partije Milovan Cicko Bjelica i Dragomir Vasić.

Na listi je i Savo Krunić, bivši direktor preduzeća “Šume RS”, te Savo Cvijetinović, član izvršnog odbora SNSD-a.

Podsjećamo, danas su sankcije ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.

Sankcije su ukinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Srpske, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade (sadašnjem direktoru Autoputeva RS), Dodikovoj djeci – Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Vijeća naroda RS, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutrašnjih poslova (sadašnjem ministru za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje), Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da su odnosi sa Srbijom kroz istoriju bili najvažniji dio politike Republike Srpske i njenog odnosa prema budućnosti.

Stevandić je istakao da su, uprkos pokušajima neprijatelja da unesu razdor i podjele između Srpske i Srbije, takvi pokušaji više puta bili spriječeni zahvaljujući zajedništvu i oprezu.

„Zato mislim da svi treba da sa velikim oprezom i velikom pažnjom pristupamo pitanju odnosa Srbije i Republike Srpske i da je uvek prvo zahvalnost Srbiji“, poručio je Stevandić.

On je naglasio da je sadašnje rukovodstvo Srbije pokazalo najveću posvećenost Republici Srpskoj do sada, podsjećajući na česte susrete rukovodstava, razgovore i odluke potpisane na Svesrpskom saboru.

„Te odluke nas opominju da moramo biti oprezni u svojim izjavama i nastupima i ne dozvoliti neprijatelju da iskoristi bilo kakav incident“, rekao je Stevandić.

Govoreći o nedavnim izjavama upućenim prema Aleksandru Vulinu, senatoru Republike Srpske, Stevandić je izrazio žaljenje zbog neprimjerenih tonova.

„Naše veze su velike. Mi smo jedan krvotok i taj krvotok ne smije biti zapušen ni na jednom dijelu, jer taj krvotok je dio jednog organizma Srbije i Republike Srpske“, naglasio je.

Stevandić je zaključio da Republika Srpska i Srbija moraju ostati nerazdvojne.
„Uvek sa Srbijom, uvek zajedno, nikad odvojeno i moramo da budemo svi spremni da napravimo korak nazad, da bi naše zajedništvo išlo korak naprijed“, poručio je predsjednik Narodne skupštine.