Kategorija: Politika

Istina o Republici Srpskoj probija se u novom poretku svijeta, gdje se politika vraća zdravom razumu, a naš narod, uprkos decenijama pritisaka, dočekuje vrijeme pravde – uz prijatelje poput Roda Blagojević, a koji glasno nose našu priču, rekao je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.

Podsjetimo, bivši guverner savezne američke države Ilinois Rod Blagojević gostujući na američkoj televiziji “Newsmax TV” govorio je o periodu vladavine bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena i poručio da bi mnoge odluke njegove administracije trebalo opozvati.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da iako sudski proces protiv Milorada Dodika “naizgled ima sva obilježja političkog procesa koja su se pokušala uklopiti u okvir Kaznenog zakona”, poštivanje presuda sudova je ključno za funkcioniranje našega društva.

Kada je u pitanju najavljeni referendum u Republici Srpskoj o presudi Dodiku, Čović smatra da, uopšteno govoreći, referendum predstavlja duboko ukorijenjenu praksu širom zemalja Evrope te, kao prepoznat demokratski mehanizam, nosi važnu ulogu u kolektivnom izražavanju stavova.

“U ovom konkretnom slučaju ne mislim da će pomoći da provođenje republičkog referenduma bilo što promijeni kada je u pitanju presuda Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, iako nam rezultati potencijalnog referenduma mogu pobliže pokazati razinu osobnog povjerenja određenog dijela javnosti prema našim institucijama, smatram da ovo pitanje treba dalje prepustiti nadležnim autoritetima”, kazao je Čović u intervjuu Večernjem listu BiH, prenosi Fena.

On je podsjetio da je OHR nebrojeno puta izravno uticao na izborni proces, odnosno na provođenje izbornih rezultata, izmjene Ustava i zakona, ali i vršio sankcionisanje pojedinaca.

“Taj proces međunarodnog djelovanja još nije završio”, smatra Čović, te izravno šteti evropskom putu BiH.

“Sve dosadašnje odluke međunarodnih institucija 30 godina nakon Dejtona nisu uspjele harmonizirati naše društvo, čemu najbolje svjedoči kriza u kojoj se trenutačno nalazimo. Uvjeren sam da bilo koji novi politički, ustavni ili kadrovski – osobni ‘pothvat’ međunarodnih čimbenika neće ništa dobro donijeti ni Bosni i Hercegovini ni njezinoj stabilnosti, a osobito ne našem međunarodnom ugledu”, ističe Čović.

Uloga međunarodne zajednice u BiH, kaže on, mora se u najskorijem roku transformirati u partnersku ulogu kako bismo, time ohrabreni, sami donosili odluke o svojoj budućnosti.

“Potezi međunarodne zajednice, koji su sve češće razjedinjeni, ne smiju stvarati nove probleme u funkcioniranju institucija BiH. Izborni procesi postoje s razlogom, a taj razlog je da demokratski izabrani predstavnici preuzmu vlast, autoritet i odgovornost nad oblikovanjem i upravljanjem Bosnom i Hercegovinom. Tako da nam je jasno da sve dok i dalje posežemo za alibi-politikom, narušavamo suverenitet vlastite države i umanjujemo vrijednost njezinih unutarnjih, demokratskih izbornih procesa”, poručio je Čović.

Govoreći o pozivima da “okrene leđa Dodiku” nakon presude kako bi se spriječio daljnji politički konflikt, Čović je kazao da vlast ne funkcioniše na “okretanju leđa”, već primarno na jasno izraženom i vjernom partnerstvu.

“Bosni i Hercegovini potrebni su mir, dijalog i suradnja, a nikako kratkovidno korištenje zapaljive retorike za vlastitu, iako kratkotrajnu, političku dobit. Znajući da se Bosna i Hercegovina iz brojnih razloga često naziva “buretom baruta”, jasno nam je da je krajnje neodgovorno služiti daljnjem podizanju napetosti i nestabilnosti. To nikada nije bila i neće biti politika HDZ-a BiH. Mi ćemo nastaviti predvoditi procese koji izgrađuju bolje prilike za naše žitelje, a s kim ćemo to činiti, ovisi o onima koji moraju biti spremni provoditi svoju riječ, graditi europsku budućnost i s nama štititi Ustav i njegovo natkrovljujuće načelo, koje je upravo bilo poticaj za neovisnost naše domovine”, kazao je Čović.

On smatra da će kraj krize svakako biti vidljiv do opštih izbora 2026. godine, ali “na nama je da do tada iskoristimo vještine upravljanja ovim oblikom kriza, a tijekom povijesti smo ih izgradili, te u miru i stabilnosti pripremimo institucije da osiguraju ekonomsku i socijalnu stabilnost, čime će se okončati ovo neuspješno partnerstvo uspostavljeno 2022. godine”.

Dodaje da međunarodna zajednica, tražeći rješenje za Dodika, želi ujedno riješiti i problem konačne uključenosti OHR-a u sistem odlučivanja. Odnosno, želi konačno riješiti pitanje jednakopravnosti triju konstitutivna naroda.

“Izmjena ustavne arhitekture kojom bi se kroz više federalnih jedinica, od čega bi najlogičnije rješenje zahtijevalo tri, trajno decentralizirala vlast u BiH model je na kojemu se radi kao trajnom i održivom rješenju za Bosnu i Hercegovinu nakon 30 godina raznih neuspjelih preinaka i nametanja. Vidno je da sve veći broj međunarodnih aktera uviđa ove naše temeljne probleme i izazove te da dijalozi na najvišim razinama sve češće zazivaju poštivanje ustavnog poretka. Međutim, Ustav, kao najviši pravni akt države, nije i ne može se tretirati kao a la carte dokument. Ustav BiH sadrži brojne i nedvosmislene odredbe o ravnopravnosti hrvatskoga naroda, koji je integralni element ne samo osnivanja već i funkcioniranja suvremene BiH. Upravo najveće svjetske administracije danas svojim uplivom žele pomoći nositeljima vlasti uime triju konstitutivnih naroda da zajedno ponude ovu ustavnu izmjenu. Ono što svima, i unutarnjim i međunarodnim dionicima, treba postati jasno jest da Hrvati nikada neće dopustiti ispunjavanje cilja dekonstituiranja hrvatskoga naroda. Hrvatski su branitelji ginuli za ovu državu, hrvatska će je politika u miru sačuvati i hrvatski će narod, u konačnici, uživati sva svoja ustavna prava”, poručio je Čović.

U političkom prostoru Republike Srpske ništa ne stari brže od špekulacije. Još juče se govorilo o prijevremenim izborima za predsjednika Srpske, danas predsjednik i lider SNSD-a Milorad Dodik odlučno tvrdi – izbora neće biti.

Nastupajući na RTRS-u, Dodik je ponovio staru poruku u novom pakovanju: ustavna i dejtonska pozicija Srpske mora se braniti, a glavni remetilački faktor vidi u Kristijanu Šmitu. Za njega, Šmit nije ni legalan ni legitiman, niti ima potvrdu Savjeta bezbjednosti UN.

Ova priča ne bi bila vrijedna posebne pažnje da se ne dešava neposredno nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu Dodiku – godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. U pravnom smislu, kazna je mjerena na gram – taman toliko da može biti otkupljena, taman toliko da ne izazove međunarodni spektakl.

Dok javnost nagađa hoće li i kako Dodik „poštovati“ odluku, iz diplomatskih krugova stiže druga vrsta prognoze. Prema tim izvorima, stvarna odluka o budućnosti BiH možda će pasti na relaciji Moskva – Vašington, dok će London, Berlin i Brisel ovaj put ostati sporedni igrači.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević sugeriše da izlaz iz krize može doći iz male političke koreografije – Dodik bi napravio jedan korak unazad, Šmit jedan unaprijed. Vrata za dogovor, kaže on, nisu zatvorena. I dodaje: da je postojao ozbiljan plan da se Dodik politički eliminiše, optužbe bi bile druge vrste – kriminal, a ne zakonodavna neposlušnost.

No, dok se u javnosti vodi debata o presudi i međunarodnim odnosima, u vrhu SNSD-a navodno se tiho otvara pitanje – ako izbora ipak bude, ko bi mogao biti kandidat? Na stolu su tri imena: Ognjen Tadić, nekada ozbiljan rival Dodiku, sada politički slobodan strijelac; Nikola Poplašen, veteran politike sa simbolikom otpora iz vremena Karlosa Vestendorpa; te profesor Vitomir Popović, akademski autoritet, ali bez ozbiljne političke mašinerije iza sebe.

Svako od tih imena nosi drugačiju političku poruku. Tadić bi mogao privući širi krug birača i pomiriti podjele. Poplašen bi bio gest prema nacionalnom jedinstvu i političkom prkosu. Popović bi, pak, unio notu stručnosti i vanstranačkog kredibiliteta. Ali, kako kažu izvori – ništa još nije odlučeno, jer, barem po Dodiku, prijevremenih izbora neće biti.

A u politici Republike Srpske, to što se „neće“ desiti, često je samo pitanje dana kada će početi da se dešava.

Koalicija na nivou BiH je već mjesecima u krizi, u toj mjeri da se ne zna ni ko su koalicioni partneri, ali, uprkos tome, niko iz stranaka koje čine većinu ne spominje dijalog kojim bi bila riješena sadašnja trakavica, što, prema riječima analitičara, nije iznenađujuće, jer domaćim političarima ovakva situacija i odgovara.

Pokušaj dvije “trojke”, jedne iz FBiH i jedne iz Srpske, da naprave novu većinu, osuđen je na propast, a SNSD je još u vlasti. Međutim, sadašnje stanje je takvo da problemi isplivavaju na površinu iz dana u dan, kako u Savjetu ministara BiH, tako i u oba doma parlamenta BiH.

Novinar Zoran Krešić kaže da, zapravo, gotovo nikome nije stalo do dogovora, jer se dogovor u BiH predstavlja kao izdaja nacionalnih, partijskih, državnih interesa.

“Jer ako netko iz Sarajeva postigne dogovor s ‘partnerima’ iz RS, razapet će ga politički protivnici. A nerijetko i tzv. NVO i medijski čuvari revolucije. Sa druge pak strane, bilo kakav dogovor iz Banjaluke se tumači izdajom interesa entiteta. Možda je najlakša pozicija HDZ-u, koji nema ozbiljnije oporbe”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dodatnom zaoštravanju krize doprinijela je presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, te ponašanje međunarodne administracije, koja se postavlja kao jedna od strana problema.

“Procjenjujem da se stvari neće mijenjati do izbora 2026. i da su zapravo zastoj i blokade naša sudbina”, istakao je Krešić.

Politikolog Mirko Matić naglašava da situacija na političkoj sceni BiH nikada nije izgledala neizvesnije, a danas se događaju stvari koje su bile nezamislive do prije samo nekoliko godina.

“Stanje u zemlji prati geopolitičke promene na globalnom nivou i lokalni akteri će radije ostati nemi nego delovati samostalno u ovakvo nesigurnom vremenu. Do deblokade ne dolazi i jer nema realnih pritisaka niti signala od strane međunarodne zajednice, koja je u ovom trenutku podeljena i čiji je fokus sada usmeren ka Ukrajini”, rekao je Matić.

On pritom naglašava da ovakva situacija akterima domaće političke scene zapravo i odgovara.

“Našim političarima je status kvo, odnosno kriza, oduvek najviše odgovaralo, jer u takvoj postavci stvari se ne rešavaju realni problemi sa kojima se susreću građani, već se stvaraju novi”, naglasio je Matić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Vlast na nivou BiH već mjesecima nije postigla nijedan dogovor i, nakon što je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa BiH u martu ove godine, koalicija je praktično prestala da funkcioniše. Iako smo u osmom mjesecu, BiH još nije dobila ni budžet za ovu godinu.

Glavni akteri na političkoj sceni na nivou BiH koaliciju skoro više i ne spominju. Izuzetak je, istina, lider HDZ-a Dragan Čović, koji je prije nekoliko sedmica izjavio da nema mogućnosti da pravi političke promjene na nivou BiH.

Prema njegovim riječima, “ne postoji više politička ‘trojka'” u Republici Srpskoj, sa kojom su koalicioni partneri iz FBiH pregovarali posljednjih nekoliko mjeseci o ulasku u vlast na nivou BiH.

“Shvatili smo da to što dogovaramo danas za stolom, svi oni koji su dio tog procesa misle malo drugačije. Partnerstvo je odgovornost. Svako ima svoje pravo na svoju političku lepršavost, ali nemojte blizu nas. Što se tiče sarajevske ‘trojke’, mi sa njima radimo primarno na nivou Federacije BiH. Što se tiče te komunikacije na nivou BiH, komunikacija je skoro nikakva”, priznao je Čović.

Stanje u kojem se BiH trenutno nalazi, najmanje odgovara građanima. U kakvom smo ćorsokaku, svjedoči podatak da BiH od 24. januara ove godine nema ministra bezbjednosti, jer se Nenad Nešić, tada iz pritvora, povukao sa te funkcije.

Nedostatak političke odgovornosti nas je nedavno koštao 108,5 miliona evra, a uskoro bismo mogli izgubiti još toliko. Naime, iako su manje od dva mjeseca ostala do 30. septembra, kada bi BiH mogla ostati bez dodatnih 108,5 miliona evra koji su joj namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan, o ovoj opasnosti se u javnom prostoru gotovo i ne priča.

Dok se nakon pravosnažne presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku sve glasnije pominju prijevremeni izbori, a politička 2026. godina već proviruje iza ugla, opozicija i vlast ne dijele više samo političku scenu – dijele i pažnju javnosti. Pitanje je: u kojem pravcu ide brod opozicije i ko uopšte drži kormilo?

U opozicionim krugovima sve češće se čuje stari refren – Srpska demokratska stranka treba da preuzme ulogu okupljanja. No, paradoks je očigledan: stranka koja bi trebala okupljati druge, mjesecima ne uspijeva sabrati ni sopstvene redove. Duboki raskoli, lični sukobi i borba za prevlast pretvorili su SDS u teret, a ne u lokomotivu opozicionog voza.

Slika je dodatno zamagljena potezima predsjednika PDP-a, Draška Stanivukovića. Njegovo odbijanje učešća na prijevremenim izborima, uz prijedlog da eventualni zajednički kandidat bude rješenje za obje strane, izazvalo je revolt – ne samo kod drugih opozicionih partija, već i unutar sopstvene stranke. Zvanično, kaže on, Predsjedništvo PDP ima “jedinstven stav”, ali ogorčenost je već prokuljala.

Za mnoge opozicionare, Stanivukovićeva taktika je dokaz koketiranja s vlašću. Optužbe o „šurovanju“ sa Dodikom i SNSD-om postaju glasnije, a šanse za jedinstvo opozicije – tanje. Ako je cilj zajednički front, onda je trenutni kurs bliži političkom rascjepu.

Komunikolog Mladen Bubonjić rezimira bez mnogo diplomatskih ograda: „Do izbora 2026. bi se to možda i moglo posložiti, ali u kraćem periodu, ne. Zaista je teško sada raspravljati o tome u kome pravcu ide cijeli politički spektar, a kamoli opozicija. Ko će biti opozicija? Ako govorimo o samom SDS, oni imaju mnogo većih problema od okupljanja opozicije. Prije svega, treba da riješe svoje unutrašnje probleme, još uvijek nemaju predsjednika. Vidimo šta se dešava sa Milanom Miličevićem. Čak se spekuliše da je Draško Stanivuković kumovao njegovoj ostavci i da je rovario unutar stranke.“

Pitanje je i hoće li SDS uopšte imati snage da istakne kandidate za inokosne funkcije 2026. godine, a prijevremeni izbori – ako ih bude – dodatno bi mogli otkriti pukotine.

Bubonjić u analizi ne zaboravlja ni Stanivukovićeve ambicije: „Pitanje je ko će ostati uz njega, da li će neko otići od njega ako nastavi da djeluje u tom pravcu, da li će mu neko prići iz drugih političkih stranaka.“

I tu dolazimo do ključnog obrta – Stanivuković, kaže Bubonjić, odavno je zatvorio vrata saradnji s opozicijom u njenom trenutnom obliku. „Njegove ambicije odavno ukazuju na to da mu nije dovoljno da bude samo gradonačelnik čak i najvećeg grada, niti da bude samo predsjednik stranke, nego da puca mjesto predsjednika Republike. Stanivuković je za 180 stepeni promijenio svoj nastup prema SNSD, Dodiku i njegovoj porodici. Nije bilo mnogo oštrine u njegovom nastupu, nakon sjednice Predsjedništva PDP, za razliku od nastupa ostalih opozicionara.“

Igra je jasna – on računa da SNSD gubi moć i želi da je preuzme, zajedno s narativom. Problem? Atmosfera u kojoj se oni koji se povinuju odlukama Suda BiH automatski proglašavaju „izdajnicima i plaćenicima“. Stanivuković, procjenjuje Bubonjić, ne želi da rizikuje zbog svojih dugoročnih planova. Ipak, ne želi ni da odustane od opozicionih glasova, pa izbjegava ideju „vlade nacionalnog jedinstva“.

Rezultat je opozicija koja se istovremeno koleba i raspada, dok vrijeme neumoljivo curi. U politici, kao i na otvorenom moru, brod bez jasnog kursa rijetko stiže do cilja.

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković, oglasio se povodom aktuelne političke i institucionalne krize u Republici Srpskoj, upozorivši da je situacija ozbiljna i da zahtijeva odgovorne, a ne partijski motivisane poteze.

– Šta god da uradite na brdovitom Balkanu, pratiće vas teorija zavjere – rekao je Stanivuković na početku izjave, komentarišući optužbe koje dolaze na račun PDP-a. On je istakao da stranka od početka krize zauzima dosljedan stav: da je čitav proces politički instrumentalizovan i štetan po interese srpskog naroda i Republike Srpske.

Stanivuković je podsjetio da je aktuelna situacija eskalirala kada je predsjednik Republike Srpske pristao da se odzove Sudu BiH, čime je, kako tvrdi, sam prihvatio legitimitet institucije koju je kasnije doveo u pitanje.

– Čak i kada je on pristao, misleći da se može izvući, mi smo ostali pri stavu da nije trebao da se odzove Sudu BiH i da su izbori koji iz toga proizilaze jedna velika farsa u kojoj ne treba učestvovati – naglasio je lider PDP-a, piše Blink.

On je odbacio tvrdnje da PDP sarađuje sa vlastima ili da ima ambicije da uđe u tzv. Vladu nacionalnog jedinstva. Kako je rekao, to „nije rješenje u ovom trenutku“, jer se suštinski problem nalazi u rušenju institucije predsjednika, a ne u sastavu Vlade.

U potrazi za izlazom iz krize, PDP je, kako tvrdi Stanivuković, predložio racionalno i nepolitizovano rješenje – da akademska zajednica predloži nestranačkog kandidata, prihvatljivog za sve, koji bi funkcionisao kao prelazno rješenje do redovnih izbora.

– Nikakva imena nisam spominjao niti ću licitirati njima – rekao je Stanivuković, odgovarajući na nove medijske spekulacije. Dodao je da PDP ne duguje ništa nijednoj političkoj opciji, već jedino narodu, kojem „treba pomoći da se iz krize izađe sa što manje štete“.

Stanivuković je poručio da će PDP i dalje donositi odluke jednoglasno, kako bi ostao dosljedan interesima građana:

Nismo ničiji i nećemo biti ničiji, osim ljudi ovog naroda kojem je dosta kriza, laži i podjela.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će Srpska ući u seriju referenduma, od kojih će prvi biti održan nakon presude protiv njega. Dodao je da referendum neće biti obavezujući, ali da predstavlja političku poruku.

„Na njemu se neće stati, već će biti kreirani i drugi referendumi. Mi nemamo problema sa odlukama u Narodnoj skupštini Republike Srpske, jer tu većinu imamo“, rekao je Dodik gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

Istakao je da Srpska ulazi u završnicu političke borbe. „Ovaj put ili će se Republika Srpska distancirati od Sarajeva, u traženju onoga što jeste njeno dejtonsko pravo, ili Republike Srpske zaista neće biti“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, politički pritisci i pravosudne odluke usmjereni su na slabljenje entiteta. Podsjetio je da su ranije visoki predstavnici, van ustavnog okvira, smjenjivali političare, pretežno iz Srpske.

„Prvo je to radio visoki predstavnik, zatim Ustavni sud, a sada se sve prebacuje u redovne sudove, gdje se, kao u mom slučaju, tvrdi da je visoki predstavnik dio ustavnog poretka. To je notorna laž i pravna osnova za rušenje ustava“, poručio je Dodik.

Naglasio je da je u Republici Srpskoj prisutna visoka volja za njenom odbranom. „Ovdje branimo svoj način života. Ja sam optužen jer sam potpisao Ukaz, a 20 godina pokušavaju da pronađu osnov za moj progon“, rekao je Dodik.

Govoreći o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, Dodik je ocijenio da bošnjački politički krugovi žele ukidanje Republike Srpske. „Republika Srpska je za njih sinonim za zlo i ovo je obračun muslimana sa nama hrišćanima. Oni žele da stvore oazu koja se zove Bosna i Hercegovina, a mi smo im istorijska prijetnja“, rekao je Dodik.

Dodao je da današnji Bošnjaci porijeklom vode korijene od hrišćana koji su primili islam, što, kako kaže, ostavlja istorijske i identitetske tenzije koje traju vijekovima.