VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Svijet se umorio od BiH

    Svijet se umorio od BiH

    BiH je iz godine u godinu u sve težoj političkoj krizi, a međunarodna zajednica sve više gubi strpljenje.

    Energetska zajednica nije produžila sankcije BiH, iako obaveze zbog kojih su sankcije uvedene nisu ispunjene, a i EU je ponovo smanjila tranšu za BiH iz sredstava iz Plana rasta. Za razliku od ranijeg perioda, kada su evropske diplomate svakih nekoliko sedmica dolazile u Sarajevo i pokušavale motivisati domaće lidere da se dogovaraju, sada stižu hladne poruke da ako ne bude dogovora – neće biti ni evropskih integracija.

    Slično je i sa Savjetom Evrope, koji je prije samo desetak godina prijetio da bi BiH mogla biti izbačena iz organizacije ako ne implementira odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”. Prije nekoliko godina poslali su pismo Parlamentarnoj skupštini BiH tražeći šta je ispunjeno u pogledu ove presude, ali poslije toga sve aktivnosti su zamrle, nakon što su shvatili da se u BiH za to niko ne interesuje.

    Posebno je loše za BiH to što se na nju sve više gleda kao na bezbjednosno pitanje, a sve manje kao na ekonomskog i političkog partnera s kojim dijele zajedničke vrijednosti. To će imati dalekosežne efekte na brojne oblasti, a posebno na investicije, jer će područje biti posmatrano kao bezbjednosni rizik.

    Podsjećanja radi, Evropska zajednica je, kao što smo pisali, 2022. pustila da isteknu mjere koje su uvedene protiv BiH zbog kršenja obaveza, a Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne” je potvrdio da gotovo ništa od obaveza koje je BiH preuzela nije ispunjeno, kao što je konstatovano i u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za prošlu godinu.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne” je rekao da je okvir svega u činjenici da su EU i SAD preokupirane situacijom u Ukrajini i Gazi, i da je fokus sa zapadnog Balkana prebačen u to područje.

    “Međunarodna zajednica zaista više ne zna kako bi u tim okolnostima uopšte pozitivno mogla da utiče na situaciju u BiH. Dobar primjer za to zaista jeste Plan rasta, za koji politička elita nema nimalo političke volje, a u suštini pričamo o tome da nema vizije u državi. Sve se čini da međunarodna zajednica čeka kako će se situacija sad zavrtjeti i kakvi će biti ishodi iz političke krize. U tom smislu je njihovo ponašanje veoma pragmatično”, naglašava on.

    Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da je odgovor na ovo pitanje veoma jednostavan – zašto  bi međunarodna zajednica insistirala na stvarima od kojih su donosioci odluka u BiH odavno digli ruke.

    “Domaći političari su očekivali da će međunarodna zajednica pokazati više entuzijazma, kao i do sada, te da će ih zarad mira u kući nagrađivati za njihov nerad. Rekla bih da su ovo više nego jasne poruke, nema gledanja kroz prste, što je i logično. Mislim da su ovim potezima međunarodne zajednice BiH zvaničnici izvedeni na čistinu – članstvo u EU je dobrovoljno, vrata su vam otvorena, ali sve dalje je isključivo u vašim rukama”, ističe ona.

  • Stevandić: Zapadni mediji guraju Srbiju ka građanskom ratu

    Stevandić: Zapadni mediji guraju Srbiju ka građanskom ratu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da nasilne demonstracije u Srbiji predstavljaju ozbiljnu prijetnju, naglasivši da njihovo tolerisanje može dovesti do destabilizacije društva.

    „Opasno je da u Srbiji nasilne demonstracije postanu način života“, poručio je Stevandić putem društvene mreže X.

    On je ocijenio da zapadni mediji takve događaje predstavljaju kao put u građanski rat, pri čemu, kako je naveo, ne prikazuju nasilnike, već reakciju policije.

    „Zapadni mediji to guraju kao put u građanski rat, ne snimajući maskirane nasilnike sa šipkama, već policiju kad uzvraća“, naglasio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, napad na policiju predstavlja oblik terorizma i ne može biti predmet kompromisa.

    „Napad na policiju je terorizam i tu je kompromis kraj države. Mora se mudro, ali i odlučno“, poručio je Stevandić.

    U završnici svoje poruke Stevandić je istakao da je neophodno pronaći balans između smirenog pristupa i odlučnih poteza države.

     

  • Bivši predsjednici Srpske o presudi Dodiku

    Bivši predsjednici Srpske o presudi Dodiku

    Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prije dvije sedmice presudu predsjedniku Republike Srpske i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, kojom mu je izrečena kazna od godinu dana zatvora i zabrana obavljanja funkcije predsjednika RS u narednih šest godina.

    Odmah nakon donošenja presude, Dodik je više puta izjavljivao da neće dozvoliti održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Srpske, ocjenjujući sudsku odluku kao politički motivisanu.

    Nekoliko dana unazad pojavile su se informacije da je Dodik novčano otplatio kaznu zatvora u iznosu od 36.500 KM. Što se tiče zabrane obavljanja funkcije, lider Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ i bivši visoki funkcioner SNSD-a, Igor Radojičić, smatra da je i taj dio presude već u procesu primjene.

    – Ono što je činjenica jeste to da se presuda provodi. Ako sklonite svu halabuku, svu galamu, sve zapaljive izjave, dim i maglu koje se okolo dešavaju, presuda se ovih dana provodi. Već je otkupljen zatvorski dio kazne. Možda griješim, ali primjećujem ovih dana da nema klasičnog predsjedničkog protokola i ne primjećujem predsjedničke događaje, kojih je uvijek bilo mnogo jer je Dodik hiperaktivna osoba i proizvodio je mnogo događaja dnevno. Tako da, ako pogledate malo detaljnije cijelu scenu, izgleda kao da se i tu dešava implementacija presude – rekao je Radojičić za Srpskainfo.

    Da li se, uprkos ranijim oštrim porukama i najavama referenduma, presuda protiv Dodika u praksi već sprovodi, pitali smo bivše predsjednike Republike Srpske.

    Bivša predsjednica RS Biljana Plavšić smatra da se Dodik neće sam povući s funkcije.

    – On (Dodik) se neće dobrovoljno povući. Ništa se nije promijenilo u odnosu Zapada prema Republici Srpskoj od vremena kada sam ja bila predsjednik, pa do danas. Ako je neko iskočio iz okvira Dejtonskog sporazuma onda je to Kristijan Šmit, a ne Milorad Dodik – kaže Plavšićeva.

    Prema njenim riječima, trenutno ne vidi osobu koja bi mogla preuzeti tu funkciju.

    – Iz ove moje pozicije ne vidim nikog ko bi se tako lavovski borio, a to nam sada treba – navodi Plavšićeva.

    Slično mišljenje ima i Dragan Čavić, bivši predsjednik Srpske, koji smatra da bi sve političke partije u RS trebalo da podrže Dodika do narednih opštih izbora.

    – Kristijan Šmit je donio zakon kojim se krivično goni svako ko ne sprovodi njegove odluke. Po tom osnovu Dodik je presuđen i upao je u makaze gdje je svaki korak pogrešan sa stanovišta posljedica. Evo jedno hipotetičko pitanje: Sutra Šmit donese krajnje nepovoljan zakon kojim reguliše pitanje državne imovine. Ako neko u Srpskoj kaže da neće sprovesti taj zakon, rizikuje da prođe kroz sve ovo što prolazi Dodik. To je jedna od najopasnijih odluka koje su donesene od strane visokih predstavnika, bez obzira na to što Šmit evidentno nema mandat – rekao je Čavić.

    On je uvjeren da Dodik neće napustiti funkciju bez borbe.

    – On svoj mandat treba da završi do kraja, do redovnih izbora sljedeće godine. Ostaje veliko pitanje i šta će se dogoditi do 2026. Potpuno je turbulentno vrijeme, svijet je uskomešan i odnos prema regionu se mijenja – ističe Čavić.

    Dodaje da bi, gledano lično, Dodiku možda bilo najlakše da se povuče, ali da to ne bi riješilo problem odluka visokog predstavnika.

    – Potpuno je pogrešno mišljenje da bi Dodik, na ličnom planu, tada nešto izgubio. Problem je što ostaje Šmitova odluka, a poslije su vrata otvorena za sve ostalo. To treba da znamo. Svako ko se bavi politikom, a ko u budućnosti bude donosio odluke koje su suprotne stavovima visokog predstavnika može odmah da spremi kaladont, prugastu pidžamu i papuče za duži odmor – poručuje Čavić.

  • Košarac: BiH je zemlja sa greškom

    Košarac: BiH je zemlja sa greškom

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da je BiH zemlja sa greškom u kojoj se i dalje pokušava montirati koncept da jedan narod odlučuje o interesu druga dva konstitutivna naroda.

    – Bošnjaci žele da uzurpiraju nacionalno i svako drugo pravo Srbima i Hrvatima kako bi bili dominantni i kako bi Srbi i Hrvati morali da pitaju Bošnjake šta je to dobro i za nas – pojasnio je Košarac u intervjuu za italijanski list “Il fato kotidijano”.

    On je istakao da je politika Republike Srpske i predsjednika Milorada Dodika politika otpora takvim nastojanjima kojima se Srpska suprotstavlja na demokratski i civilizovan način kroz Ustav, Dejtonski sporazum, te jačanjem institucija Republike Srpske i predstavljanjem Srpske u institucijama BiH.

    – Mi želimo da biramo svoje predstavnike, pri čemu nemamo ništa protiv da Bošnjaci biraju svoje, a Hrvati svoje predstavnika, jer se na takav način sklapa sama vlast u BiH – naveo je Košarac.

  • Amidžić: Ne prihvatam izdvajanja za naoružanje, BHRT i „institucije kulture“

    Amidžić: Ne prihvatam izdvajanja za naoružanje, BHRT i „institucije kulture“

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je danas da Pravobranilaštvo BiH nije reagovalo kada je bilo riječi o kupovini objekata u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, za razliku od slučaja kupovine zgrade Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjaluci, te naglasio da je stav ove institucije neobavezujući.

    Amidžić je istakao da ima osjećaj da neko u Pravobranilaštvu želi da ponuđač zaradi novac, odnosno da tuži BiH, naplati sredstva i zadrži objekat. Prema njegovim riječima, kada se propuste rokovi iz ponude, ponuđač ima pravo da tuži BiH, naplati kompletan iznos i zadrži vlasništvo nad objektom. Dodao je da svako ko krši zakon treba da odgovara.

    Govoreći o budžetu, Amidžić je rekao da nije saglasan sa prijedlogom u iznosu od 60 miliona KM, jer u njemu nisu predviđena sredstva za povećanje plata. Naveo je da Ministarstvo odbrane i ministar Zukan Helez planiraju kupovinu naoružanja, dok se istovremeno izdvajaju sredstva za BHRT i institucije kulture, na šta se on protivi.

    Prema njegovim riječima, budžet predviđa dodatnih 31,5 miliona KM za Oružane snage BiH, 22 miliona KM za BHRT i osam miliona KM za, kako ih je nazvao, „takozvane institucije kulture“. Amidžić je poručio da nije saglasan da, kao Srbin, dozvoli da mu drugi pišu istoriju i kulturu.

    Upitao je opoziciju i njene lidere da li će podržati ovakav prijedlog budžeta u Predstavničkom domu i da li smatraju da je prihvatljivo da se sredstva troše na ove namjene, dok se istovremeno preglasava srpski član Predsjedništva BiH.

  • Radojičić: Nema predsjedničkog protokola, dešava se tiha tranzicija

    Radojičić: Nema predsjedničkog protokola, dešava se tiha tranzicija

    Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem” kaže da je posebno zabrinjavajuće da je kroz nametnute odluke visokog predstavnika napravljen prostor da se bilo koji budući zvaničnik Republike Srpske u različitim situacijama progoni.

    “To je nova situacija ne samo na ovom konkretnom primjeru što se desio već prijetnja za ubuduće”, rekao je je Radojičić za Nezavisne govoreći o presudi i oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.

    On je nakon sjednice Predsjedništva Nezavisnog pokreta “Svojim putem” naglasio da je izvjesno da će izbori za predsjednika biti raspisani i da se presuda predsjedniku Republike Srpske provodi bez obzira na silnu halabuku, maglu i bombe koje bacaju te da ćemo se vjerovatno u novembru naći na prijevremenim izborima.

    “Pozvali smo ostale opozicione partije da vidimo da li opozicija može da sjedne za jedan sto i da dogovori stav o ovoj krizi i u odnosu prema prijevremenim izborima”, rekao je Raodjičić za Nezavisne dodajući da nemaju nikakav poziv za sastanak koji se najavljuje za sljedeću sedmicu.

    Govoreći o prijevremenim izborima i stavu SNSD-a da tih izbora neće biti, Radojičić kaže da se presuda Suda BiH provodi i da ona (presuda) nije “švedski sto” pa da kažete ovaj dio ću prihvatiti, ovaj neću.

    “Ako pogledate prethodnih dana nema predsjedničkog protokola. Dakle dešava se jedna tiha tranzicija. Govorim ono što se dešava, a ne ono što neko virtuelno kreira. Prilično je izvjesno da će CIK raspisati izbore i ostalo je samo da se uganja datum”, rekao je Radojičić.

    On kaže da vidi najmanje dva razloga zbog kojih SNSD ne smije ne izaći na izbore. Prvi je zato što su najveća partija i ne mogu prepustiti bilo kome mjesto predsjednika Republike Srpske, a drugo svi rizikujemo da nam se desi “Kosovski scenario”. Podsjetio je da su Srbi sa Kosova nedavno bojkotovali lokalne izbore i da su dobili to da su Albanci sa simboličnim brojem glasova na beznačajnom broju biračkih mjesta izabrali načelnike i gradonačelnike koji efektivno vrše vlast.

    “Mi ne možemo kao narod i republika dozvoliti da sutra CIK, čak iako vlast Republike Srpske kaže da neće dozvoliti izbore na našoj teritoriji, organizuju biračko mjesto u Tuzli na koje će izaći 100 ljudi i izabrati Vojina Mijatovića za predsjednika”, rekao je Radojičić dodajući da će SNSD morati napraviti “luping” i pored sve galame.

  • Sastanak koji počinje pitanjem ko će doći

    Sastanak koji počinje pitanjem ko će doći

    Opozicija u Republici Srpskoj ulazi u period u kojem bi trebalo da pokaže jedinstvo i spremnost za zajednički nastup na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske, ali sve indicije govore da je daleko od toga. Umjesto strategije, dobili smo još jedan u nizu političkih sudoku-sastanaka, gdje se prvo dogovara ko će sjediti za istim stolom, pa tek onda o čemu će pričati.

    Jovica Radulović iz SDS-a tvrdi da su svi pozvani i da “u načelu pristaju”, ali “vidjećemo” je ključna riječ u njegovoj izjavi. U prevodu – dogovor na Balkanu traje do prvog neslaganja oko toga da li se kafa pije s mlijekom ili bez. Još kad se zna da su na jednoj strani pozvani ljudi iz PDP-a koji nisu baš po volji vlastitom lideru Stanivukoviću, a na drugoj opozicionari koji na pomen Stanivukovića dobiju ospice – jasno je da će to biti okupljanje gdje će se mjeriti ne samo riječi, nego i pogledi preko stola.

    Nebojša Vukanović je već sve zaokružio svojim prepoznatljivim stilom – Stanivuković je, kaže, “predstava” koja pomaže Dodiku, a njegov opozicioni legitimitet je spašavanje onoga što se još može prodati 2026. godine. Po njemu, sastanak će vjerovatno biti tek kad CIK oduzme mandat Dodiku i raspiše izbore, jer “ne treba se izuvati prije vode”.

    Igor Radojičić, s druge strane, uopšte ne pokušava da sakrije skepticizam – po njemu je malo vjerovatno da opozicija može da sjedne “čak i na kafu”, a kamoli da se dogovori o kandidatu. SDS, kaže, prvo mora pomiriti sebe sa sobom, pa tek onda ići u kampanju. To zvuči više kao poruka za terapijsku grupu nego za političku mašineriju koja se sprema na izbore.

    A kandidat? E tu nastupa kolektivno gledanje u SDS – “najjaču opozicionu stranku” koja bi “trebalo da preuzme odgovornost”. Problem je što ni u SDS-u ne vlada harmonija – jedni bi kandidata, drugi tvrde da je to “mač sa dvije oštrice” jer se protiv zajedničkog kandidata SNSD-a teško može dobiti bitka. Kao šlag na tortu, pojavio se i prijedlog o nestranačkom kandidatu, što je dodatno otvorilo front sa Stanivukovićem, koji je prvo bio protiv izlaska na izbore, a onda “korigovao” stav i predložio zajedničku nestranačku figuru.

    Jelena Trivić, pak, ne želi ni da čuje za Stanivukovićev prijedlog – SDS treba da bude tačka okupljanja i tačka. Ostali neka se usklade.

    Između ovih “tačaka” i “mačeva” stoji realnost: Dodikov mandat je oduzet, ali odluka još nije pravosnažna. Kada postane, prijevremeni izbori – vjerovatno u novembru – zakucaće na vrata. Hoće li opozicija do tada pronaći ime, program i makar minimalnu slogu, ili će glasači ponovo gledati reprizu interne sapunice – ostaje da vidimo. Za sada, djeluje da je zajednički kandidat samo još jedan mit u koji vjeruju oni što vole bajke.

  • Petković: Sud ignorisao Ustav i postupao po internet objavama

    Petković: Sud ignorisao Ustav i postupao po internet objavama

    Presuda donesena protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika predstavlja jedinstvenu praksu pravosuđa u BiH koje se poziva na odluke objavljene na internet stranici i u medijima, a ne na odluke koje su objavljene u Službenom glasniku.

    Gostujući u Јutarnjem programu RTRS, advokat Milan Petković komentarisao je ovakvu odluku pravosuđa i poručio da je jedan od osnovnih pravnih principa jeste vremensko važenje zakona.

    – Uvijek se primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja djela. To je osnovni princip, i njegovo kršenje predstavlja povredu zakona. Vidjeli smo da se sud, u žalbenom postupku, time uopšte nije bavio. U vrijeme izvršenja “djela”, prema navodima, to djelo nije bilo propisano kao krivično – rekao je Petković.

    Ističe da je potpuno drugo pitanje da li Kristijan Šmit ili bilo ko drugi može donositi zakone?

    – Јa tvrdim da ne može, i to tvrde i mnogi ozbiljni pravnici. Ali čak i ako bismo, hipotetički, prihvatili da je zakon stupio na snagu u vrijeme kada je Dodik potpisao ukaz, činjenica je da on nije bio objavljen u Službenom glasniku – podsjetio je Petković.

    Dodaje da pozivanje na objavu na internet stranici OHR-a nije ustavno ni pravno osnovano. Donošenje zakona i njegovo stupanje na snagu uređeno je Ustavom – zakoni stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku, osim ako Parlament ne odluči drugačije.

    – Ne može se reći da je zakon stupio na snagu prije objave. Nigdje to ne piše, i apsurdno je komentarisati suprotno. Nekada me, iskreno, bude sramota kako neke kolege sudije to komentarišu. Zakon ne može stupiti na snagu zato što ga je Kristijan Šmit objavio na svojoj internet stranici – naglasio je Petković.

    Podsjeća da čak i da je donio zakon i poslao ga u Službeni glasnik, ozbiljan pravnik bi morao da kaže da je za stupanje na snagu neophodna objava. Ako je objava izostala Petković dodaje da je to presedan.

    – Postojala je prilika da se to kršenje zakona ispravi u drugostepenom postupku, ali ovo je jedno od najfrapantnijih kršenja zakona koje smo videli – rekao je Petković.

    Dodaje da ga reakcije iz Sarajeva nisu iznenadile, te podsjeća da u ovom gradu ima vrhunkih pravnika koji su se izdigli iznad sarajevske čaršije.

    – Nisu to neznalice. To su ljudi koji su se izdigli iznad sarajevske čaršije i stali u odbranu struke. I rekli su jasno: ne možemo suditi nekome za delo koje nije objavljeno u Službenom glasniku – kaže Petković.

    Na pitanje da li pravni tim predsjednika Srpske može očekivati drugačiji stav pred Evropskim sudom za ljudska prava, Petković podsjeća da je neophodno prvo proći Ustavni sud BiH.

    – Prvo treba proći Ustavni sud BiH, od kojeg ne očekujemo ništa posebno. Te apelacije su već podnesne, tražene su i privremene mjere – da se obustavi izvršenje sankcija. Međutim, da bi se stiglo pred Evropski sud za ljudska prava, mora se prethodno proći Ustavni sud BiH. Tek nakon njegove odluke ide se na apelaciju pred Evropskim sudom. Kakvu će odluku donijeti Evropski sud – to je neizvjesno. Ranije je zauzimao stav da se ne mogu dovoditi u pitanje odluke visokog predstavnika, ali bilo je i slučajeva ukidanja takvih odluka – podsjetio je Petković.

    Kada je u pitanju žalba koja je podnesena protiv presude, i tu Petković dodaje da ne očekuje mnogo.

    – Videli smo kako je sudio Sud BiH, a nakon toga je CIK donio odluku pozivajući se na presudu. Mislim da oni neće jedni drugima poništavati odluke. U ovakvom predmetu uvjeren sam da će žalba biti odbijena – ističe Petković.

    Advokat se osvrnuo i na odluke koje je donio CIK, te podsjetio na još jedan presedan a to je činjenica da Vanja Vjelica Prutina nije izuzeta iz odlučivanja, i pored činjenice da je u toku sudski proces nje protiv predsjednika Srpske.

    – Postoji opšte pravilo. Kada dođete na sud i ako ste svjedok u postupku, sudija vas pita – da li poznajete stranke i da li ste u sukobu interesa. Pogotovo u slučaju Vanje Bjelica Prutine – najmanje što je mogla da uradi jeste da se moralno izuzme iz odlučivanja. Ovo nije imovinsko-pravni predmet – ovdje se tvrdi da je nekome narušen ugled. Ne može reći da nema ništa protiv njega, a u isto vrijeme voditi postupak. Ako to tvrdi, onda je njen sopstveni predmet o kleveti – bespredmetan – naglasio je Petković.

    Komenatišući najavu posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da se raspravlja o referendumu, Petković podsjeća da je upravo referendum jedan od najviših oblika izražavanja volje naroda, pored izbora. Naglašava i da referendumi postoje kako bi se određene odluke preispitale.

    – Važno je da znamo kakvo je raspoloženje naroda po ovom pitanju. Imamo opoziciju koja je prihvatila odluku da Dodik nije predsjednik – prihvatili su Šmita. Vlast u Srpskoj želi da vidi šta kaže narod. Da li narod priznaje odluke Šmita? Da li priznaje da je Dodik predsjednik? Da li su odluke Ustavnog suda pravne ili političke? I najvažnije – šta narod planira u budućnosti? Da li ćemo se povinjavati ili ne – rekao je Petković.

    Naglasio je da ako pravo postane nepravda, onda se postavlja pitanje kako će narod reagovati.

    – Narod u Srpskoj više ne može da trpi. I ovo nije pitanje samo Milorada Dodika. Ko garantuje da nova vlast neće biti smijenjena na isti način? Sutra će neko odlučivati o zastavi, imovini, himni, pravima, istoriji. Hoćemo li pristati da se sve to izbriše? Nekad se zaista divim bošnjačkoj kreativnosti – šta sve šalju pred Ustavni sud. Mi nijednu njihovu odluku nismo osporavali. A oni nama osporavaju nazive gradova, natpise, grb… Mi se ne bavimo njima. Oni nas konstantno napadaju, uzimaju nadležnosti, imovinu. I šta ako sutra neko drugi dođe na vlast, a Šmit nametne odluku? Da li će se oni povinovati? Ako predsjednik bude smijenjen, a narod ga izabrao – kako to prihvatiti, ako je već priznato da Šmit može menjati zakone – naglasio je Petković.

  • Konaković pokušava da se opravda Stejt departmentu

    Konaković pokušava da se opravda Stejt departmentu

    Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a je danas objavio status koji Dnevni avaz u cijelosti prenosi, a u kojem tvrdi da nikada nije rekao nešto za što je objavljen u negativnom kontekstu i Izvještaju o stanju ljudskih prava Stejt Departmenta za 2024. godinu.

    – Razgovarali smo na toj pres konferenciji isključivo o ekonomskim problemima koje ima BHRT i nepravednoj raspodjeli RTV takse. To je bila jedina tema, niko o uređivačkoj politici nije govorio. Rekao sam da dugoročna rješenja očekujemo kad u menadžmentu oba emitera vidimo ljude koji rade u skladu sa politikama “Trojke”, misleći isključivo na domaćinsko poslovanje i transparentan rad. Toga su svjesni svi novinari koji su prisustvovali pres konferenciji, a i sam sam nekoliko puta dodatno pojasnio. “Eksperti” palog režima su brže-bolje spinovali izjavu i ona je na kraju završila u izvještaju State Departmenta. Našim prijateljima u SAD sam detaljno pojasnio o čemu se radi nakon što sam vidio izvještaj. O svemu opet govorim jer vidim novi val napada iz istih krugova. Ne mogu Fahro i Avdo zajedno slagati koliko im se ja istine mogu nagovoriti. Za profesora Kazaza poruka da ne vjeruje ljudima za koje provjereno zna da lažu – objavio je Konaković.

    Za sve je optužio “Fahru i Avdu”, da su oni to izmislili i da će “na njihove laži uvijek ići istinom”.

    – Međutim, ko je zaista lažov i ko to radi stalno, najbolje potvrđuje snimak sa Konakovićeve pres konferencije koji objavljuje Dnevni avaz – navodi ovaj portal.

     

    Avaz je napisao da ovaj snimak treba ponovo da vide i američki zvaničnici “sa kojima je razgovarao” i sami se uvjere na šta je sve spreman Konaković.

  • Dodik otkrio kakvo će biti referendumsko pitanje

    Dodik otkrio kakvo će biti referendumsko pitanje

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će biti raspisan referendum koji će imati pitanje o pravnom i ustavnom statusu Srpske, te vjerovatno biti jedan od uvoda u referendume koji će biti održani u narednom periodu.

     

    Dodik je naglasio da je Republika Srpska prisiljena da brani svoj status na jedini mogući način, a to je narodna volja i to će i uraditi “veoma postepeno, hladno”.

    “Učinićemo to u trenutku kada mi mislimo da je to potrebno”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da se političke mjere koje Sud BiH izriče neće prihvatiti niti podržati.

    “Mi ćemo nastaviti da vodimo svoje politike onako kako smo se dogovorili, a to je da ćemo raspisati referendum koji će nesumnjivo reći da smo protiv bilo kakvih izbora, da te izbore treba bojkotovati i odbaciti”, istakao je Dodik.

    On je dodao da mu je žao što opozicija nije reagovala na poziv da se napravi vlada nacionalnog jedinstva.

    “Oni se nisu pokazali dostojnim. Vjerovatno će nakon ovoga opet imati neko svoje mišljenje, ali to je njihova stvar i tu govore koliko ne poznaju procese ili bilo šta”, rekao je Dodik za ATV.

    On je istakao da će sjednica Narodne skupštine biti održana i donesena odluka o održavanju referenduma.

    “Referendum će imati pitanje koje će biti nesumnjivo vezano za pravni i ustavni status Srpske i vjerovatno će biti jedan od uvoda u referendume koje ćemo održati u narednom vremenu vezano za status Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska ne smije ostati u BiH sa rješenjima koje je namentuo Kristijan Šmit, pojasnivši da je za minimum stabilizacije u BiH potrebno da se ona eliminišu, kao i sam Šmit.

    Kako je pojasnio, da se u tom pogledu onemogući bilo kakva više eskalacija problema u samoj BiH ali, dodao je, ne vidi da za to postoji spremnost.

    Šta očekuje od Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da od Ustavnog suda BiH nema nikakva očekivanja već da se moraju iskoristiti sve pravne radnje kako bi se došlo do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu nakon presude koju mu je izrekao Sud BiH.

    Dodik je naveo da su našli najmanje 40 primjera sudske prakse Evropskog suda koji pobijaju ovo što se dešava u BiH.

    On je istakao da je “Ustavni sud BiH i kreirao sve te brljotine, ali da je rečeno da se moraju iskoristiti sve pravne radnje u nekoj zemlji da bi se moglo ići na Evropski sud”.

    “Zato se i ide na Ustavni sud, ne iz očekivanja da on nešto uradi, ja nemam ta očekivanja”, rekao je Dodik za ATV, prenosi Srna.

    On je naveo da je prepustio pravnicima i advokatima da se time bave, da ih je ovlastio da urade sve što misle da treba, pojasnivši da je krajnji cilj da dođu do odluke Evropskog suda za ljudska prava.

    “Mada ja ni toj instituciji ne vjerujem”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su “muslimani to i uradili da dvije godine nekoga zabave”, te upitao “šta kad za dvije, tri godine dođe odluka Evropskog suda i kaže da se poništava odluka i da Milorad Dodik ima pravo da traži obeštećenje”.

    “Ali, oni misle da u ove dvije godine mogu da naprave šta hoće, sva priča je u tome. U toj funkciji su i Šmit, sudovi, tužilaštva i Ustavni sud. Ja nemam nikakve dileme”, zaključio je Dodik.

    Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.