VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanović: Neustavno vođen sudski postupak protiv Dodika

    Cvijanović: Neustavno vođen sudski postupak protiv Dodika

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je sudski postupak protiv predsjednika Milorada Dodika vođen neustavno i radi toga je bilo očekivano da će Ustavni sud BiH odbiti apelaciju njegove odbrane protiv presude Suda BiH.

    – Oni, koji su neustavno započeli i vodili postupak protiv Dodika, morali su stvar da dovedu do kraja, takođe, neustavno. Apelacija je bila sjajna prilika da se pravosuđe izvuče iz devijacije i namjere kakvoj smo svjedočili u posljednje dvije i po godine od kada je trajao postupak i da se ponaša u skladu sa Ustavom – rekla je Cvijanovićeva za Srnu.

    Cvijanovićeva je gostujući u novoj epizodi podkasta Srne istakla da se sada otvara mogućnost za dalje vođenje postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu i izrazila očekivanje da će procedura krenuti uskoro.

    Ona je poručila da Republika Srpska danas ima, a ubuduće će steći još mnogo međunarodnih prijatelja i partnera koji razumiju njenu želju da ima jasnu ustavnu poziciju u okviru BiH.

    – Danas, za razliku od prije 20 godina, Republika Srpska ima mnogo prijatelja u svijetu sa kojima može da komunicira, ali za razliku od bošnjačkih kolega ne radimo to da bi zloupotrijebili nečiju poziciju ili da bismo radili protiv nekoga. Radimo za ono što je naš iskreni cilj – mir, stabilnost, da svako uživa u svojim pravima, a ne da se svakog dana borite za realizaciju svojih ustavnih prava – istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a, kaže da je raduje što će u narednoj godini u Republici Srpskoj doći do rasta plata i penzija, kao i predviđeni investicioni ciklus u Srpskoj.

  • Karan: Sabornost danas važnija nego ikada

    Karan: Sabornost danas važnija nego ikada

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan istakao je da je Srpska pravoslavna crkva vijekovima stub očuvanja srpskog naroda i da je sabornost danas važnija nego ikada.

    Karan je u objavi na društvenoj mreži Iks naveo da je sa radošću prisustvovao okupljanju vjernog naroda u parohijskom domu hrama Svetog Save u Bronzanom Majdanu kod Banjaluke.

    – Naš zadatak je da čuvamo, obnavljamo i podižemo svetinje, kako bismo sačuvali vjeru i narod – napisao je Karan.

  • Ekonomisti o Dodikovoj tvrdnji da bi Srpska trebalo da dobije Nobelovu nagradu: To nema veze sa stvarnošću

    Ekonomisti o Dodikovoj tvrdnji da bi Srpska trebalo da dobije Nobelovu nagradu: To nema veze sa stvarnošću

    Izjava Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, da bi on i ljudi koji vode Republiku Srpsku trebalo da dobiju Nobelovu nagradu za ekonomiju izazvala je lavinu reakcija i nevjericu među ekonomskim stručnjacima i građanima.

    „Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku“, rekao je Dodik, izazvavši burne komentare.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić poručila je da bi takva nagrada imala jednaku logiku kao i „Nobelova nagrada za mir koju je dobila osoba koja traži bombardovanje“.

    „Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča“, rekla je Cenićeva.

    Na pitanje o aktuelnom ekonomskom stanju u Republici Srpskoj, ona je odgovorila: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere.“

    Cenićeva je istakla da nedostatak ulaganja u proizvodnju i inovacije predstavlja ključni problem.

    „Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije“, rekla je ona, dodajući da se u Srpskoj ne cijeni znanje, niti se podstiče razvoj novih tehnologija.

    „I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće које nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju. On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju“, zaključila je Cenićeva.

    Slično mišljenje iznio je i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da se prvo mora utvrditi da li je Dodik govorio u šali ili ozbiljno.

    „Ako nije šala u pitanju, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna“, rekao je Stanić, istakavši da podaci koje je iznio Dodik „nisu tačni“ i da predstavljaju „potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma“.

    „Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak“, naveo je on.

    Prema njegovim riječima, i stanje budžeta je lošije od onoga što je Dodik tvrdio.

    „Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP“, rekao je Stanić.

    Dodao je da ni podaci o ekonomskom rastu nisu tačni, jer je „rast BDP iznosio 1,5% u prvom kvartalu i 1,9% u drugom, što daje prosjek od 1,7%“.

    Govoreći o zaduženju, Stanić je istakao da apsolutni iznos duga stalno raste, a da je najveći problem u tome što sve veći dio budžeta odlazi na otplatu dugova.

    „U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata“, upozorio je Stanić, dodajući da je to ogroman teret s obzirom da je „ukupni izvorni prihod budžeta oko šest milijardi“.

    Zaključio je da nijedan parametar o kojem je govorio Dodik „ne pokazuje zdravlje ekonomije“.

    „Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast“, rekao je Stanić.

  • Špirić: Nećemo dozvoliti da se od Doma naroda napravi građanski dom

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da opozicija iz Republike Srpske i stranke “trojke” pokušavaju da od Doma naroda naprave građanski dom, što srpski delegati iz reda SNSD-a neće dozvoliti.

    Špirić je poručio da trojica srpskih delegata u Domu naroda iz reda SNSD-a čine ustavnu većinu bez koje ovaj dom ne može raditi.

    – Kad to shvate, biće lakše – rekao je Špirić novinarima, podsjećajući da kvorum za rad Doma naroda čine po troje delegata iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda.

    On je naveo da će Dom naroda moći da radi bez srpskih delegata iz SNSD-a kada budu imali troje Srba za kvorum.

    – Dok nemaju, radićemo po Ustavu – naglasio je Špirić i dodao da se građanska većina iz Predstavničkog doma nastoji uvesti u Dom naroda, čime bi ovaj dom izgubio svoj ustavni smisao i svoje ustavne kompetencije.

    Prema Špirićevim riječima, opozicija iz Republike Srpske i “trojka” iz Sarajeva žele inerciju iz Predstavničkog doma da prenesu u Dom naroda.

    Špirić je naveo da je Kolegijum Doma naroda bio dogovorio sa predsjedavajućim Doma Kemalom Ademovićem na koji način će biti sazvane prošla i ova sjednica, ali da je Ademović nakon toga imao sastanak sa opozicijom i odstupio od dogovora.

    – Zapravo oni su u filmu da traže krivce, a ne da traže rješenje. Ne radi se ni o kakvoj blokadi, kada oni budu posvećeni stvarima o kojima postoji konsenzus u Savjetu ministara, mi ćemo raditi – rekao je Špirić i poručio opoziciji da će sve dotle dok budu radili na način da podrivaju izbornu volju birača na prošlim izborima, morati da sačekaju izbore 2026. godine.

    Komentarišući poziv bošnjačkog delegata Šefika DŽaferovića za intervenciju Kristijana Šmita, Špirić je konstatovao da oni odavno priželjkuju intervenciju i da zato kaže da se nastavlja film da se krivac vidi u predstavnicima Republike Srpske, SNSD-u prije svega i predsjedniku Miloradu Dodiku.

    – Oni su u filmu da traže krivca, da blokiraju procese, da pokažu da ništa ovdje ne može da se uradi na evropskom putu. To je sve laž i podmetanje – rekao je Špirić i podsjetio da je Dom naroda za njegovog donedavnog predsjedavanja pomjerao stvari u okviru onoga što je politički konsenzus u BiH.

    On je pozvao na povratak razgovoru, navodeći da će ono što se dogovori, biti tačke dnevnog reda.

    – Ovaj pokušaj da se od Doma naroda pravi građanski dom je posljednja faza unitarizacije BiH. Mi ćemo tome pružati otpor, to javno kažemo. Ako mogu da drže sjednicu bez nas, to mogu da urade. Mi se ne ljutimo. Ako su mogli danas da održe sjednicu, zašto je nisu održali – rekao je Špirić.

    On je podsjetio da su u prošlim vremenima viđene intervencije visokih predstavnika, a da od toga BiH ništa bolje nije bilo, te da političko Sarajevo spava dok se cio svijet mijenja.

    – Nažalost, u svoja kola izgradnje unitarne BiH su uzeli opoziciju iz Republike Srpske. Јa sam ubijeđen ne zadugo jer će građani ponovo na izborima reći gdje je mjesto opoziciji koja radi sa bošnjačkim političkim partijama na razgradnji Republike Srpske i urušavanja njenih institucija – konstatovao je Špirić.

    Zbog nedostatka kvoruma današnja sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nije mogla da bude održana.

  • Narodna skupština Srpske usvojila više zakona, nastavak sjednice u utorak

    Narodna skupština Srpske usvojila više zakona, nastavak sjednice u utorak

    Narodna skupština Republike Srpske danas je u danu za glasanje Šesnaeste redovne sjednice, po hitnom postupku, usvojila Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakon o izmjenama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Pravobranilaštvu Republike Srpske.

    U redovnoj skupštinskoj proceduri usvojeni su Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Zakon o predmetima od dragocjenih metala u Republici Srpskoj, Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o kulturi, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o metrologiji u Republici Srpskoj i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima.

    Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća – po hitnom postupku
    Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća – po hitnom postupku

    Usvojen je i Nacrt zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, uz prihvaćen Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u stručnu raspravu, koja će biti sprovedena u roku od 60 dana, a za čije organizovanje i sprovođenje je zadužen skupštinski Odbor za reviziju.

    Narodna skupština usvojila je i Izvještaj o radu i poslovanju Garantnog fonda Republike Srpske a. d. Banjaluka za 2024. godinu, kao i Izvještaje Fiskalnog savjeta Republike Srpske: Izvještaj o sprovođenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj za 2024. godinu, Izvještaj o radu za period 1.1 – 31. 12. 2024. godine.

     

    Šesnaesta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena u utorak, 11. novembra 2025. godine, u 10 časova.

    Preostale tačke dnevnog reda Šesnaeste redovne sjednice:

    14. Izvještaji Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske: a) Izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji Konsolidovanog godišnjeg finansijskog izvještaja za korisnike budžeta Republike Srpske za period 1. 1 – 31. 12. 2024. godine; b) Godišnji revizorski izvještaj za 2025. godinu,

    15. a) Izvještaj o radu Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske za 2024. godinu; b) Izvještaj o radu Komisije za žalbe za 2024. godinu,

    16. Izvještaj o radu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za 2024. godinu,

    17. Informacija o aktivnostima institucija Republike Srpske i predstavnika iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH u vezi sa namjerama Republike Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora,

    18. Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture (97800 – BA),

    19. Izbor i imenovanja.

  • Stevandić: Neću da pustim magarce da vode kolo

    Stevandić: Neću da pustim magarce da vode kolo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je na društvenim mrežama da „u životu ne treba dozvoliti magarcima da vode kolo“.

    Stevandić je poruku ilustrovao starim narodnim pričama, naglašavajući da one nose važnu životnu pouku. „Najvažnija stvar u životu je da nikada ne dozvolite magarcima da odlučuju ili da vode kolo. Tako ćete napraviti veliku prevenciju od velikih šteta“, naveo je Stevandić.

    U objavi je ispričao i dvije simbolične priče o magarcu. Prva govori o tome da su, kako kaže, „magarce u vojsci uvijek morali nositi po dva vojnika, jer ako ga puste, on bi ušao u minsko polje i svi bi nastradali“.


    Druga, po njegovim riječima, opisuje situaciju u kojoj je đavo u jednom selu odvezao magarca s jedne njive, pa je on ušao u drugu i uništio usjeve, što je izazvalo niz tragedija među mještanima.

    „Pitali su đavola šta je uradio, a on je odgovorio: ‘Nisam ništa radio, samo sam pustio magarca’“, naveo je Stevandić.

    Zaključio je da, poučen tim primjerima, neće da pušta magarce da išta rade niti da odlučuju.

    „Svi koji su se prepoznali u ovome što sam pričao — drago mi je ako su baš ti na koje sam mislio“, dodao je Stevandić.

    Ovu priču Stevandić je ispričao i tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Iduće sedmice tematska sjednica Vlade o stanju u “ERS-u”

    Iduće sedmice tematska sjednica Vlade o stanju u “ERS-u”

    Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da će iduće sedmice biti održana tematska sjednica Vlade Srpske o stanju u “Elektroprivredi Republike Srpske”.

    Minić je rekao novinarima u Berkovićima da je pripremljen sav materijal za ovu sjednicu.

     

     

    “Očekujem da će sjednica biti održana između srijede i petka iduće sedmice, zavisno od dinamike ostalih aktivnosti”, istakao je Minić.

  • Čović: Ova vlast ostaje do sljedećih izbora

    Čović: Ova vlast ostaje do sljedećih izbora

    Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda rekao je da će aktuelna vlast ostati do izbora iduće godine te da bi sve drugo bilo anarhija.

    On je nakon što nije održana još jedna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH rekao da se stvorila jedna pogrešna percepcija da je neko blokirao Dom naroda te da ga je iznenadilo to što je sjednica zakazana kada “smo bili van BiH”.

    Čović je rekao da su on i Marina Pendeš, delegat HDZ-a u Domu naroda 3., 4., i 5. novembra bili van BiH

    “Hrvatskom klubu, predstavnicima HDZ-a je jako stalo da zakonodavna vlast i Savjet ministara rade u punom kapacitetu. Ne želimo participirati u bilo kojim igrama, bilo koga iz FBiH ili Republike Srpske. Rekao sam javno da ćemo se sastati sa svim strankama koje nešto znače u političkom životu i taj ciklus smo skoro završili. Ostao je još jedan sastanak sljedeće sedmice”, rekao je Čović.

  • Šta zapravo znači biti “glavni pregovarač” s EU

    Šta zapravo znači biti “glavni pregovarač” s EU

    Imenovanje glavnog pregovarača je jedan od najvažnijih uslova koje je Brisel postavio BiH, ako želi do kraja godine da započne pregovore o pristupanju.

    Stogo gledano, imenovanje glavnog pregovarača nije uslov, već suštinski dio pregovora između zemlje koja želi da postane članica i EU, pa se s te strane može reći da bez pregovarača – nema ni pregovora.

    Ako se pogledaju dokumenti i pravila EU, formalno i suštinski EU ne može nametati zemlji koja pregovara o tome koje uslove glavni pregovarač treba da zadovolji. Ako se pogledaju dosadašnji ciklusi proširenja, glavni pregovarači bili su i ministri, i šefovi kabineta, i bliski saradnici premijera i predsjednika, kao i druge osobe. Jedino je bitno da se radi o osobi koja ima autoritet i poznaje Pravnu stečevinu EU. Autoritet je potreban kako bi ta osoba mogla koordinisati između različitih agencija i institucija u zemlji koja pregovara, a poznavanje Pravne stečevine je potrebno jer treba da se dobro razumije u sve aspekte materije o kojoj se pregovara.

    Glavni pregovarač bi se mogao nazvati “glavni koordinator”, jer on nema politički autoritet da donosi odluke, već cijeli proces mora koordinisati između Predsjedništva BiH, Savjeta ministara i nadležnih agencija koje se nalaze pri ovom tijelu, entitetskim vlastima i vlastima Brčko distrikta, a, vjerovatno, i s vladama i ministarstvima pojedinih kantona u slučaju BiH.

    Na jednoj nedavno održanoj radionici, objašnjeno nam je da pregovori s EU zapravo nisu nikakvi pregovori – zemlja dobija Pravnu stečevinu EU, o kojoj se ne pregovara, već se ona usvaja. Jedino o čemu se pregovara su tempo, dinamika, rokovi i privremena izuzeća, dok se zemlja u potpunosti ne prilagodi pravilima EU.

    U BiH se takođe velika rasprava vodi o “kancelariji glavnog pregovarača”. Ako se pogledaju sva prethodna proširenja, glavni pregovarač je jedina relevantna osoba za EU, a pomoćno osoblje i tehnički detalji su na zemlji koja pregovara. U slučaju BiH, ima smisla da postoji tim oko glavnog pregovarača, ali po svim dosadašnjim iskustvima, to tehničko tijelo ne bi trebalo da bude zamijenjeno za ulogu glavnog pregovarača.

    Na radionici kojoj smo prisustvovali hrvatski predstavnici su nam objašnjavali proces kroz koji je prošla ta zemlja tokom pregovora s EU, a rečeno nam je da je to bio izuzetno izazovan i naporan posao, jer je na desetine institucija i agencija trebalo da usaglase svoje stavove koje bi Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač, dobio u obliku mandata s kojim je odlazio na pojedine runde pregovora.

    U sadašnjem stanju u kojem se BiH nalazi, teško je očekivati da bi, čak i da pregovori počnu, zemlja bila u stanju izdržati taj tempo i kvalitetno voditi proces. Neformalno, EU je spremna da pruži pomoć BiH, ali ako zemlja ne zna šta tačno želi postići po svakom od poglavlja i oblasti o kojima se pregovara, teško je očekivati pozitivan ishod.

    I ranije je bilo slučajeva da je BiH formalno prihvatala određene odredbe u sklopu međunarodnih sporazuma, da bi se naknadno ispostavilo da zbog žurbe, nespremosti ili nestručnosti zakinute određene kategorije unutar zemlje.

    Da bi se teškoće svele na što je moguće manju mjeru, EU zemljama u procesu pruža finansijsku i tehničku pomoć da se bolje pripremi, kao što je sada slučaj sa Reformskom agendom, ali opet je problem ako zemlja ne zna ili ne želi da se adekvatno pripremi da reforme provede.

  • Vlada Srpske dala saglasnost za konačni ugovor o preuzimanju “Komsara”

    Vlada Srpske dala saglasnost za konačni ugovor o preuzimanju “Komsara”

    Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na konačni ugovor da preduzeće “Gas-res” preuzime kompaniju “Komsar”, rekao je potpredsjednik Vlade Srpske Alen Šeranić.

    Šeranić je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade naveo da su prethodno bila dva predugovora koja su realizovana, a da je Vlada danas dala saglasnost na prijedlog rješenja o odobravanju promjene vlasničke strukture koncesionara “Komsar enerdži Republika Srpska”.

    “Povećava se ukupan udio zaštićenih područja u Republici Srpskoj i sada imamo više od tri odsto područja koja je Vlada zaštitila”, rekao je Šeranić, koji je i ministar zdravlja i socijalne zaštite.

    On je naveo da je data saglasnost i na Statut Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, nove ustanove koja će preuzeti aktivnosti od privatnog partnera.

    On je rekao da je Vlada donijela odluku o proglašenju kanjona Cvrcka u opštini Kneževo spomenikom prirode, kao i plan upravljanja spomenikom prirode “Jama Ledena” u opštini Ribnik.