Kategorija: Politika

Dolazak Donalda Trampa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama mogao bi označiti početak nove ere politike zasnovane na nacionalnom suverenitetu i realpolitici. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, u autorskom tekstu za „Glas Srpske“, istakao je kako ova promjena predstavlja šansu za ravnopravniji dijalog i bolju zaštitu interesa Republike Srpske.
„Ovo je važan korak koji će svijet učiniti spremnijim da čuje i glasove poput onog iz Republike Srpske za koje je unipolaran svijet bio gluv iz sopstvene umišljenosti i bahatosti“, napisao je Dodik.
Trampova politika, kako je naveo, nudi alternativu globalističkim pristupima i stvara mogućnost za novi model saradnje koji bi bio zasnovan na uzajamnom poštovanju.
Prostor za bolju saradnju
U svom prvom mandatu, Tramp je pokazao razumijevanje za složene političke odnose u svijetu, uključujući i Balkan. Prema Dodiku, njegov povratak na čelo Sjedinjenih Država otvara prostor za jačanje saradnje sa Republikom Srpskom.
„Republika Srpska ne želi ništa drugo nego ono što su željeli američki birači kada su izabrali Trampa – pravo građana da imaju kontrolu nad svojim životom“, istakao je Dodik.
Dodik je naglasio da Republika Srpska već dugo sarađuje sa suverenističkim političkim snagama širom Evrope, što je, kako je rekao, pokazatelj njene vizije i ispravne politike.
Nove prilike za Evropu
Trampova vizija Evrope kao konfederacije suverenih država, umjesto superdržave, može doprinijeti stabilnosti, smatra Dodik. Ovaj pristup omogućio bi državama članicama, ali i onima koje nisu članice Evropske unije, kao što je Republika Srpska, da bolje definišu svoje prioritete.
„Za Republiku Srpsku ovo znači okruženje u kojem njeni interesi mogu biti bolje zaštićeni i gdje se može otvoreno razgovarati o potrebama njenog naroda“, poručio je Dodik.
Prema njegovim riječima, takav kontekst pruža priliku za političku autonomiju i jačanje samostalnosti Republike Srpske.
Ekonomski patriotizam kao temelj saradnje
Dodik je istakao da je Trampova politika ekonomskog patriotizma šansa za privlačenje investicija i razvoj infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj. On je kritikovao bivše američke administracije za blokiranje ekonomskih inicijativa u regionu.
„Ekonomski patriotizam najzdraviji je temelj međunarodnih odnosa“, napisao je Dodik, naglašavajući da nova administracija ima priliku da pokaže drugačiji pristup zasnovan na obostranom poštovanju.
Manje intervencija, više pregovora
Trampova politika pragmatičnog pristupa rješavanju međunarodnih konflikata, koja favorizuje pregovore umjesto intervencija, može donijeti stabilnost Balkanu. Dodik je istakao da Republika Srpska može profitirati od takvog pristupa koji stavlja naglasak na dogovor lokalnih aktera, a ne nametnuta rješenja izvan regiona.
„Zato mora prestati međunarodni intervencionizam kao preduslov za lokalni dogovor“, naglasio je Dodik.
Simbol nade
Na kraju teksta, Dodik je ocijenio da Trampov povratak na vlast predstavlja simbol nade za svijet koji poštuje razlike i interese svih naroda.
„Važno je prepoznati prilike koje ova promjena donosi i iskoristiti ih za dobrobit svih građana“, poručio je predsjednik Republike Srpske.
Tekst Dodika predstavlja njegovu viziju budućnosti u kojoj se nacionalni interesi i suverenitet stavljaju u prvi plan, dok se globalni odnosi temelje na uzajamnom poštovanju i pragmatizmu.

Tužilaštvo BiH istražuje premijera Srpske Radovana Viškovića i ministra trgovine i turizma Republike Srpske Denisa Šulića zbog prodaje zemljišta na Jahorini, potvrđeno je „Glasu Srpske u toj pravosudnoj instituciji.

Na pitanja Glasa da li Tužilaštvo istražuje Viškovića i Šulića zbog prodaje zemljišta na Jahorini iz ove pravosudne institucije naveli su da je u Tužilaštvu BiH u radu je predmet koji se odnosi na provođenje odluke Ustavnog suda BiH broj: U-6/24 od 11.07.2024. godine.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Vojska Republike Srpske časna vojska srpskog naroda i da je imala svoju istorijsku ulogu.

“Ona je učinila to da je sloboda srpskog naroda i teritorija i država koja se zove Republika Srpska odbranjeni. I ona je kao takva sastavni dio naše, ne samo istorije, nego naše života, naše emocije. I ona će uvijek biti takva”, naglasio je Dodik.

On je naglasio da je bilo divno kada su navijači Košarkaškog kluba “Crvene zvezde” čestitali 9. januar, Dan Republike Srpske, posebno odajući počast Vojsci Republike Srpske.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez ponovo je izazvao pažnju javnosti tvrdnjom da Bosna i Hercegovina proizvodi bespilotne letjelice koje se izvoze u inostranstvo. Međutim, kao i ranije, izostali su konkretni dokazi koji bi potvrdili njegove izjave.

Na svečanosti u kasarni Oružanih snaga BiH u Doboju, Helez je izjavio da „Bosna i Hercegovina ima svoje dronove koji su visokog kvaliteta i koji se već izvoze“. Ipak, na pitanje u koje zemlje se izvoze, ministar je odgovorio da su te informacije povjerljive i uputio na Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

„Da bi se dron izvezao, potrebna je saglasnost četiri ministarstva. Ja nisam proizvođač niti izvoznik, ali od tog izvoza koristi ima cijela država“, rekao je Helez, dodavši da je vrijednost izvoza 20 miliona KM.

Ovo nije prvi put da ministar Helez iznosi slične tvrdnje. U aprilu 2024. godine, govorio je o postojanju ugovora za izvoz dronova, ali je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH demantovalo te navode, saopštivši da nijedan takav ugovor nije registrovan. Ni tada, kao ni sada, nije otkriveno ko proizvodi dronove, niti da li se radi o civilnim ili vojnim letjelicama.

Izjave o bh. dronovima koje „osvajaju svijet“ sve češće zvuče poput senzacionalizma bez osnove. Javnost, uključujući i stručnjake iz oblasti namjenske industrije, još uvijek nema nikakve konkretne informacije o ovom navodnom izvoznom uspjehu. Nije jasno da li su u pitanju državne kompanije iz namjenske industrije ili privatni proizvođači, kao ni to gdje su podaci o izvozu i ugovorima.

Helezove tvrdnje o dronovima podsjećaju na trend političkih izjava u kojima se ne pružaju dokazi, već se oslanja na općenite fraze i apstraktne tvrdnje. Bez transparentnih podataka i potvrda, ovakve izjave dodatno narušavaju povjerenje javnosti u državne institucije i zvaničnike.

Bosna i Hercegovina, zemlja s potencijalom za razvoj namjenske industrije, svakako može imati značajne projekte poput proizvodnje dronova. Ipak, dok konkretni dokazi ne budu iznijeti, Helezove tvrdnje ostaju na nivou neprovjerenih izjava koje više zbunjuju nego što informišu.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, gostovao je na Federalnoj televiziji i tom prilikom govorio o nizu aktuelnih tema, pri čemu je fokus bio na evropskim zakonima, koji su ponovo zaustavljeni u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Reformski zakoni nisu odbačeni. Nadam se da će u predstojećem terminu zastupnici prepoznati njihovu važnost. Usvajanje ovih zakona ključan je korak ka formalnom održavanju međuvladine sjednice između Evropske komisije i BiH. Očekujem da će ti dokumenti, kako su dogovoreni u Vijeću ministara, biti odobreni,” izjavio je Konaković.

SNSD pod kritikama
Konaković je posebno istakao odgovornost SNSD-a za otkazivanje hitne sjednice Predstavničkog doma PS BiH, navodeći da ova stranka i njen lider često narušavaju dogovore.

“Dogovorili smo se da ti dokumenti idu dalje u proceduru. Međutim, SNSD se često ponaša nepredvidivo. Iako ponekad djeluju kooperativno, prečesto su pod utjecajem Rusije, zanemarujući interese srpskog naroda u BiH. Vjerujem da će uskoro pokazati svoje pravo lice, jer su rokovi za usvajanje zakona vrlo kratki,” rekao je Konaković, dodajući da očekuje razumnost u odluci zakazanoj za 23. januar.

Izazovi većine u parlamentu
Govoreći o nastavku evropskog puta BiH, Konaković je naglasio da se mora pronaći parlamentarna većina koja će omogućiti izglasavanje ključnih zakona.

“Neophodno je postići dogovor među zdravim političkim akterima. Vremena je malo, i ukoliko propustimo ovu priliku, suočit ćemo se s ozbiljnim problemima,” rekao je ministar.

Inicijativa za smjenu i Dan žalosti
Konaković se osvrnuo i na inicijativu za njegovu smjenu, koju je pokrenula zastupnica SNSD-a Sanja Vulić. Poručio je da neće mijenjati svoje stavove, naročito po pitanju obilježavanja 9. januara kao Dana žalosti u BiH.

“Za mene je taj datum simbol veličanja ratnih zločinaca i neustavnih postupaka. O takvim stvarima ne pregovaram, bez obzira na političke pritiske,” izjavio je.

Smjena Nenada Nešića
Komentirajući smjenu ministra sigurnosti BiH, Nenada Nešića, koji se nalazi u pritvoru, Konaković je naveo da će njegova stranka podržati smjenu.

“Nešić ne može obavljati svoje dužnosti, i smatram da će biti smijenjen na prvoj narednoj sjednici. Evropski zakoni i reformski put BiH moraju biti prioritet, a svaka blokada SNSD-a dovodi u pitanje budućnost ove koalicije,” rekao je Konaković.

Test za HDZ
Konaković je istakao da će blokade SNSD-a predstavljati veliki test za HDZ, koji trenutno ima predsjedavajuću Vijeća ministara.

“HDZ mora odlučiti hoće li nastaviti evropski put ili čekati 2026. godinu bez ikakvog napretka. Njihova odluka bit će ključna za daljnju sudbinu koalicije,” rekao je.

Južna interkonekcija i minimalna plata
Ministar je pohvalio usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji u Domu naroda FBiH, ističući da su time stvoreni zakonski preduslovi za važan infrastrukturni projekt. Također je izrazio optimizam povodom povećanja minimalne plate na 1.000 KM, nazvavši ovu odluku hrabrom.

“Ukoliko se provedu dogovoreni koraci, ova odluka može imati pozitivan ishod za realni sektor i građane,” zaključio je Konaković.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se osjeća sve bolje nakon operativnog zahvata kojem je nedavno bio podvrgnut. Prema njegovim riječima, zahvat je bio nužan kako bi riješio zdravstvene tegobe koje su ga ograničavale, te dodao da se osjeća spremnim za političke izazove u narednom desetljeću.

Na čelu Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dodik se nalazi već 22 godine. Ukoliko njegova stranka sljedeće godine osvoji većinsko povjerenje birača, on će postati rekorder po dužini kontinuirane vladavine među liderima na Balkanu. Dodik je prvi put preuzeo vlast 1998. godine, zadržavši se do 2001. godine. Nakon što mu je 2006. godine tadašnji predsjednik Srpske, Dragan Čavić, omogućio formiranje nove vlasti, SNSD je ostao dominantna politička snaga na nivou Republike Srpske i BiH.

Iako je prošle godine ispunio uslove za starosnu penziju, Dodik i dalje aktivno učestvuje u političkom životu. Međutim, pitanje ostaje koliko dugo planira ostati na čelu Republike Srpske. Diplomatski izvori navode kako je u evropskim okvirima rijetkost da lideri provode toliko vremena u vrhu vlasti.

Za usporedbu, Milo Đukanović iz Crne Gore je, s gotovo 27 godina na najvišim funkcijama, dosad bio lider s najdužom vladavinom u modernoj istoriji Balkana. Među liderima s dužim stažem ističu se i Josip Broz Tito te Nicolae Ceaușescu, obojica s 35 godina na vlasti. Apsolutni evropski rekorder ostaje kraljica Viktorija, koja je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom 63 godine.

Sociolog Ivan Šijaković smatra da dugi politički angažmani pojedinaca, naročito u poznim godinama, ukazuju na stagnaciju društva.

– Biološki faktori neizbježno utiču na sposobnost donošenja odluka. Lideri stariji od 65 godina trebali bi prepustiti funkcije mlađim generacijama – naglašava Šijaković.

Politički analitičar Velizar Antić ističe kako Balkan ima dugu tradiciju političara koji ostaju na vlasti decenijama. Dodik, prema njegovim riječima, simbolizuje tu pojavu, pri čemu njegova politička prilagodljivost igra ključnu ulogu.

– Tokom karijere, Dodik je prolazio kroz različite političke transformacije. Od komuniste i antinacionaliste, preko socijaldemokrate, do nacionaliste i pravoslavca. Njegove promjene stavova, od podrške zapadnim vrijednostima do okretanja Rusiji i BRICS-u, čine ga enigmatičnim liderom – objašnjava Antić.

Kako dodaje, Dodik je majstor političke taktike, balansirajući između suprotstavljenih opcija i prilagođavajući se trenutnim okolnostima.

– Njegova sposobnost da zadovolji interese stranačke mašinerije ključ je dugovječnosti na vlasti. Dodik koristi mentalitet naroda, koji često zaboravlja greške iz prošlosti, kako bi osigurao kontinuiranu podršku – zaključuje Antić.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović rekao je da ne mogu dva zakona da budu prioritet na evropskom putu u odnosu na druge krupnije stvari i da se mora sagledati sve u cjelini.

Radmanović je istakao da se SNSD i drugi klubovi poslanika iz Republike Srpske zalažu za to da se na evropskom putu usvajaju određeni zakoni, ali bez komandovanja stranaca.

On smatra da nakon što je danas otkazana hitna sjednice Predstavničkog doma na čijem su dnevnom redu prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH, naredna sjednica neće biti kvalitetnije urađena, dodajući da je sporan niz stvari.

Radmanović je rekao za RTRS da se odavno radi na ovim zakonima, koje je Savjet ministara jednoglasno usvojio bez ikakvih primjedbi.

“U međuvremenu, mi smo u iščitavanju došli do nekih stvari koje ne možemo da prihvatimo i postoji saglasnost o jednom od ova dva zakona, a to je zakon o graničnoj kontroli, da ga možemo usvojiti, ali su oba došla u paketu iz Savjeta ministara i zato imamo određene probleme”, pojasnio je Radmanović, prenosi Srna.

On smatra da se uvijek nešto može uraditi ukoliko postoji dobra volja da se dokaže da BiH upravljaju relevantni predstavnici tri konstitutivna naroda i dva entiteta, a ne stranci.

Radmanović je podsjetio i da je na sjednici Narodne skupštine Srpske jasno rečeno pod kojim uslovima rade predstavnici Srpske u BiH.

On je naglasio da postoje amandmani SNSD-a i SDS-a na zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, koji su skoro svi prihvatljivi i prošli su kroz Zakonodavni odbor Skupštine Srpske.

Radmanović je ukazao da međunarodna zajednica, odnosno Evropska komisija ubjeđuje da postoji još amandmana, što je neozbiljno, jer ni danas nema tih amandmana.

“Bili smo spremni da sve to završimo, ali nismo mogli, ili se oni pripremaju na neku praksu. Već je bilo toga da mi nešto usvojimo, a onda oni kažu da to nije evropski”, naveo je Radmanović i dodao da tu postoji više problema nego što izgleda.

Radmanović je rekao da unutrašnje sukobe političke partije u Federaciji BiH (FBiH) pokušavaju rješavati preko SNSD-a, odnosno da svi trče da dobiju poene na osnovu toga ko će više napasti ovu stranku.

“To je u najmanju ruku smiješno i to nije ni politika, pogotovo nije politika u BiH koja mora počivati na dogovoru”, poručio je Radmanović.

On je rekao da srpski poslanici u BiH poštuju zaključke Narodne skupštine Srpske, kao i da su ranije u okviru rada konsultovali Srpsku, pojedina ministarstva i odbore u parlamentu Srpske u zavisnosti od teme i zakona.

“Oni nam dođu i kao korektiv, a i kao neki dio stručnog tijela koji nam pomogne u određenim stvarima kad pripremamo amandmane i ostalo”, naveo je Radmanović.

Ako SAD imaju pravo na Grenland, onda i Srbija ima pravo na Republiku Srpsku, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za RT Balkan.

“Ko god od nas pomene granice, skoče: “Ne smiju se granice dirati”. Granice su kao sveta indijska krava. Kako sad mogu? Kako taj svijet mogu pomjerati, a ne mogu Republiku Srpsku? Na skupštini 9. januara 1992. osnovna ideja je bila nezavisna država, nikakav entitet. Ako Amerikanci kažu da kod Slovenaca i Hrvata nije bila secesija već realna činjenica na terenu, zar i  Srpska je bila realna činjenica na terenu? Zašto ste nas vratili u tu glupost koja se zove BiH? Ako mogu Grenland i Kanada, ako su mogle Istočna i Zapadna Njemačka, kako sad ne može Srpska da se pripoji Srbiji? Ona i Rusija ima pravo na Ukrajinu”, kaže Dodik za RT Balkan.

Problem Srpske je, navodi, to što je na lažima o Srbima iz vremena građanskog rata u BiH, po američkim evidencijama, više od 450 ljudi izgradilo karijere.

“Zna se da je laž da su Srbi u BiH ubili 300.000 ljudi, ali niko više ne pominje da je to laž. Kad sam, jednom prilikom, pričao da ih demantuje zvanični izveštaj i komandant UN, jedan Amerikanac mi je prišao i rekao – morate da shvatite da je na toj laži 450 Amerikanaca izgradilo karijere. A najveći lažov je Bajden”, naveo je Dodik.

Osvrćući se na sukob u Ukrajini, Dodik ističe:

“Da Rusija nije ovo uradila išla bi ka konceptu Bžežinskog – bila bi razbijena na nekoliko manjih država koje bi preuzele multinacionalne kompanije. Ali nisu računali da postoji jedan Putin koji ima podršku ljudi i dovoljno odlučnosti”, kaže predsjednik Republike Srpske.

Svijet je danas, ocjenjuje, u totalnom neredu – svi čekaju ustoličenje Donalda Trampa i kako će on dekretima da oblikuje svijet. Ako Evrope nema nigdje, gdje je Srbija?

“Srbiji, sa svim svojim istorijskim i novopolitičkim kretanjima, jedino treba politička stabilnost, jak lider i jaka struktura koja može da se postavi u tim globalnim razgovorima kao faktor na Balkanu. Što i jeste, iako su se mnogi trudili da to ne bude. Moramo dočekati stabilni ovo vrijeme. Srbija, ma šta pričali, je najstabilnija zemlja Balkana i ekonomija to pokazuje. Vučić je mogao sa Kosovom samo da prećuti godinu dana, da ne vrati tu temu na sto, jer je ono već bilo izgubljeno. Јa sam svjedok na koji način se bori. Slušao sam i druge predsjednike Srbije, ne zaboravite da sam ja svjedok vremena. Vučić se najbolje pozicionirao u odbrani Srbije i srpskog naroda i vratio je na političku scenu. Možda drugi nisu mogli”, kaže Dodik, prenosi RTRS.

Osvrćući se na optužbe iz “kruga dvojke” da su “bosančuge” i “bosančerosi” iz Republike Srpske prekrojile izbornu volju žitelja srpske prestonice i izabrale naprednjačku vlast na izborima 2024. godine, Dodik kaže da je taj stav povrijedio Srbe u Republici Srpskoj.

“To nas boli. To je poniženje. To nije adekvatno onome šta naši ljudi u Srpskoj osjećaju prema Srbiji. Smatram greškom što svi ljudi iz Srpske nemaju državljanstvo i biračko pravo u Srbiji. Dakle, svako ko se rodi u Srpskoj trebalo bi automatski da dobije i državljanstvo Srbije. Sad su bili izbori u Hrvatskoj, Hrvati iz Banjaluke su imali mitinge, sastanke, glasačko mjesto. I mi to želimo, da bude glasačko mjesto u Banjaluci kada se bira predsjednik Srbije i srpski parlament. Kada se opozicija bude za to zalagala ja ću ih prihvatiti kao političke partnere”, dodaje predsjednik Srpske.

Dodik je naveo da se sjeća i da su se do prije osam godina studenti iz Srpske na univerzitetima u Srbiji vodili kao stranci, a pacijenti, recimo iz Banjaluke, u zdravstvenim ustanovama u Srbiji morali da plaćaju liječenje.

“Sad je sve to riješeno, ali znate kako je to vrijeđalo naše ljude”, dodaje Dodik.

Za Srbe u Republici Srpskoj glavni glad je Beograd, a ne Sarajevo, kaže, i objašnjava da je razlog tome što Srbi u današnjem Sarajevu ne mogu da žive kao ranije. Nezamislivo je i da na sarajevskom fakultetu radi neki Dinko Gruhonjić i da odatle sanja snove o osamostaljenju Srpske.

“To nije moguće. Ne bi postojao. Takvu priču tamo nećete naći. Ali u tome je veličina Srbije. U Srbiji imate ljude koji je decenijama osporavaju, na isti način kleveću putem raznih međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, poput onih satrapa kojima USAID daje vladin novac. Kako su to onda nevladine organizacije? A ovi koji dobijaju novac iz budžeta su plaćenici? Mi smo pokrenuli jedno pitanje i ono je prošlo u prvom krugu, a to je zakon o nevladinim organizacijama. Uzeli smo američki zakon FARA, koji je donijet 1937, nekoliko puta dorađivan i uperen protiv SSSR, i samo umjesto SAD stavili Republika Srpska. Ali se ipak digla galama. Doduše, veću galamu su digli Evropljani nego Amerikanci, ali čuvena je izjava ambasade u Sarajevu: Da, taj zakon postoji, donijele su ga vlasti Amerike, ali ne preporučujemo da ih i druge države donesu”, naveo je Dodik.

Evropsku uniju danas vidi u zapećku svjetskih dešavanja, ekonomski i politički oslabljenu, kojoj se sve više opiru one države koje drže do suvereniteta. Loši lideri donijeli su, navodi, loše odluke, a posljedica njihove neuspješne politike najbolje se ogleda u tome što je Njemačka danas deseta ekonomija svijeta, a bila je četvrta, dok je Rusija sada četvrta, a bila je osma.

“Evrope nigdje više nema, niko je više ništa ne pita. Nemaju lidera. Oni više ne upravljaju ni svojim zemljama, a kamoli Evropskom unijom. Evropski lider da bude Berbokova je poniženje za evropsku civilizaciju, da ona određuje politiku prema Rusiji i da kaže da je normalno da se prekine dotok energenata prema EU. Šta ste dobili? Države koje drže do suverenizma prirodno se se suprotstavljaju Briselu koji nameće već propale vrijednosti. Šta je sa ljudskim pravima? Sva ugrožena. Šta je sa vladavinom prava? Hoćete da vas dovedem u BiH i da vas pitam odakle Šmit ovdje ako je vladavina prava? Evropa nema sirovina i osim, akumuliranih prava, nema ništa. Da je bilo pameti nikada ne bi dozvolili da dođu u sukob sa Rusijom”, naveo je Dodik.

Kako bi ilustrovao propast evropske politike, posebno onog dijela koji se odnosi na energetsku tranziciju, Dodik ističe kako je pred kraj prošle godine bankrotirala firma koju je Brisel osnovao i u njoj vidio perjanicu zelene tranzicije.

“EU je u “Nort volt” uložila 15 milijardi kapitala, s tim što joj je 5,6 zemalja EU dalo još pet milijardi državnih garancija za tu firmu. I ona je bankrotirala 21. novembra. To znači da ne možete imati sigurno snabdijevanje računajući na vjetroparkove i solarnu energiju. I onda vam Amerika prodaje pet puta skuplji impregnirani gas. Kako ćete biti konkurentni? Gdje je sada njemački standard? Zašto “Folksvagen” otpušta ljude”, objašnjava predsjednik Srpske zašto je dobro da Evropa ipak ima alternativu.

“Opozicija nema tu emociju za Republiku Srpsku, nikada nisu ni imali. Nije pokazivala svoju patriotsku dimenziju. Sjećam se da, a to sam morao da prihvatam, nikada nisu došli u Republiku Srpsku, a da prije toga nisu otišli da se poklone u Sarajevo. Sada je to sasvim drugačije, sada ne moramo to da radimo. Nemam posebnu saradnju sa ljudima iz opozicije, nema ni potrebe, jer ih ne prepoznajem kao one koji su spremni da se izdignu iznad bilo kog svog političkog angažmana i da stanu u odbranu Srpske, pa i Srbije na pravi način. Sada su to i neki novi ljudi, malo njih i poznajem” rekao je Dodik komentarišući proslavu Dana Republike Srpske.