Kategorija: Politika

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izazvala je pažnju javnosti porukom da bi, ukoliko se vanredni izbori u Republici Srpskoj ipak održe, trebalo pozvati američke posmatrače. Njena izjava odmah je izazvala reakcije, posebno zbog toga što dolazi iz redova SNSD-a, stranke koja je godinama optuživana za izborne neregularnosti.

Paradoks je time veći jer se upravo SNSD, koji je ranije oštro kritikovao američki uticaj i označavao ga kao prijetnju, sada zalaže da Sjedinjene Države nadgledaju izborni proces i garantuju njegovu regularnost.

Prema riječima Cvijanovićeve, američki posmatrači bi mogli doprinijeti sprečavanju izbornih manipulacija, poput onih za koje tvrdi da su se dogodile i u SAD.

– Ako ovi nametnuti i krajnje nepotrebni izbori i budu održani, biće to glasanje protiv nelegalnih unilateralnih nametanja Kristijana Šmita i nastavka globalističke agende kojom su globalisti i eksperimentalisti zarobili i paralizovali Bosnu i Hercegovinu. Znači, biće to samo nastavak borbe Republike Srpske za slobodu u kojoj ćemo ih pobijediti i kad moramo igrati po njihovim pravilima – rekla je Cvijanovićeva.

Da li se iza ove inicijative krije politička taktika, strah od izbornog rezultata ili pokušaj da se pošalje “diplomatska poruka” Vašingtonu, pitanje je koje je otvorilo niz komentara.

Lider Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak rekao je da, u principu, podržava prijedlog Cvijanovićeve, ali uz dodatak koji je nazvao neophodnim.

– Kad već pišemo Amerikancima, hajde da nam pošalju i specijalne agente FBI za korupciju, da nam pomognu oko kriminala na Srpska Open – izjavio je Crnadak, podsjetivši da je ranije tvrdio kako je “ogroman dio budžeta” za taj turnir završio u porodičnoj firmi Cvijanovićeve.

Slično mišljenje iznio je i kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša, koji je oštro reagovao na, kako je rekao, “iznenadnu naklonost prema SAD”.

– Kada bi pomenuti „američki posmatrači“ došli u Republiku Srpsku da nadgledaju izborni proces, vjerujte, poštovana gospođo Cvijanović, da bi pobjegli nazad prvim avionom. Kada bi vidjeli na koje je sve načine stranka kojoj pripadate prekrajala izbornu volju naroda i manipulisala izbornim rezultatima tokom skoro dvije decenije, bježali bi glavom bez obzira. Ne bi oni mogli da pojme da se otimaju i zamjenjuju džakovi sa glasačkim listićima kao što se desilo u Tesliću, da pokojnici masovno ustaju i glasaju poput onog što smo imali 2020. godine u Doboju, da na izborima može da se pojavi 10 odsto nevažećih listića, da se glasovi kupuju i prodaju kao krastavci na pijaci – rekao je Blanuša.

Dejan Kojić iz Narodnog fronta ocijenio je da je “vrhunac ironije” kada SNSD govori o izbornoj čestitosti.

– Koga će posmatrati Amerikanci? Posmatrače opozicije ili one iz SNSD koji organizovano na svim izborima pokušavaju da ukradu bar jedan glas, onako iz navike – izjavio je Kojić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je pozivanje američkih posmatrača samo još jedan pokazatelj novog pristupa vlasti u odnosima prema SAD.

– Za neke posmatrače, to je korak više u udvorništvu u novoj romantičarskoj fazi odnosa sa Amerikom. Možemo samo naslutiti da se nastoji ukazati na kontaminiranost izbornog procesa, što je do sada ipak bio teren na kojem su vladajući bili svoji na svome – rekla je Topićeva.

Mladen Ivanić, počasni predsjednik PDP-a, komentarišući novoosnovani Pokret Sigurna Srpska rekao je da podržava objedinjavanje, ali ne i gašenje PDP-a.

“Ako je cilj stvaranje šire koalicije -podržavam. Ali ako znači gašenje PDP-a – biću protiv”, rekao je Ivanić u razgovoru za Federalnu televiziju.

Bivši član Predjedništva BiH govorio je i o mlađim političarima.

Prema njegovim riječima, mladost nije problem ako postoji orijentacija i dobar ideološki pravac.

Govoreći o Drašku Stanivukoviću, predsjedniku PDP-a, Ivanić je rekao da on ima energiju i potencijal, ali i “sklonost da se zaleti i stvori konfuziju”.

Na pitanje o eventualnim prijevremenim izborima u Republici Srpskoj, Ivanić je naglasio važnost institucionalnog kontinuiteta.

“Bitno je da institucije ispune obavezu, ako predsjednik ne može da obavlja funkciju, moraju se održati izbori”, rekao je Ivanić.

Podržao je SDS-ovog Branka Blanušu u trci za predsjednika za kojeg kaže da predstavlja sve suprotno od onoga što je Republika Srpska imala do sada.

Istakao je da je Blanuša kulturan, obrazovan, tolerantan, a ne čovjek praznih fraza.

Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika, u svom najnovijem polugodišnjem izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija ocijenio je da je period od aprila do oktobra u Bosni i Hercegovini obilježen dubokom političkom krizom, za koju smatra da je izazvana potezima predsjednika Srpske Milorada Dodika.

Prema Šmitovim navodima, Dodikove aktivnosti nisu bile slučajne, već rezultat dugoročno osmišljene i planski sprovođene političke strategije. Iako su postojala upozorenja da bi napetosti mogle prerasti u ozbiljnu bezbjednosnu krizu, situacija je, kako kaže, ostala u okviru političkih tenzija.

– Dejtonski mirovni sporazum je još jednom pokazao otpornost transformacijom vojnih struktura u političke institucije. EUFOR je imao ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti, a odluka o jačanju njegovog prisustva bila je izuzetno važna – naveo je Šmit.

On je naglasio da su napadi na Dejtonski sporazum doveli do duboke institucionalne i strukturne krize sa značajnim geopolitičkim implikacijama. Odluke Ustavnog suda i Centralne izborne komisije BiH, kojima su poništeni akti Narodne skupštine Republike Srpske i sankcionisano Dodikovo djelovanje, po njegovom mišljenju, jasno su pokazale da kršenje Ustava i zakona ima konkretne posljedice.

Šmit je u izvještaju ukazao i na raspad koalicije na nivou državne vlasti. Prema njegovim riječima, Trojka je napustila saradnju sa SNSD-om, dok HDZ i SNSD nastavljaju da blokiraju restrukturisanje Savjeta ministara. Parlament BiH, kako navodi, gotovo da ne funkcioniše, a Savjet ministara nije ostvario planirane rezultate.

Istakao je i da bi učešće SNSD-a na mogućim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i prihvatanje Reformskog programa mogli predstavljati pokušaj izlaska iz političke izolacije, iako razvoj situacije zahtijeva, kako je rekao, pažljivo praćenje.

Govoreći o presudi “Kovačević” Evropskog suda za ljudska prava, Šmit je ocijenio da taj slučaj potvrđuje potrebu da se ustavna i institucionalna pitanja rješavaju unutar zemlje.

– Ustavne promjene moraju dolaziti iznutra, a ne biti nametnute spolja – poručio je Šmit.

On je upozorio da se međunarodne institucije u BiH ne smiju ukidati jer predstavljaju ključnu garanciju mira i stabilnosti u državi koja je, kako kaže, i dalje izložena spoljnim uticajima i pritiscima. Šmit je dodao da realizacija uslova iz Agende 5+2 napreduje sporo, ali da bi njihovo ispunjenje omogućilo BiH da pokaže institucionalnu zrelost i samoodrživost.

Značajan dio izvještaja posvećen je pitanju državne imovine. Šmit je ocijenio da zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i ekonomske teškoće, naročito u Federaciji BiH, koja, zbog poštovanja odluke, trpi veće posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke suda otvoreno ignorišu.

– Neophodno je pronaći model kojim bi se ublažila zabrana raspolaganja državnom imovinom i omogućilo provođenje razvojnih projekata u skladu sa zakonom – istakao je Šmit, dodajući da je od premijera Federacije BiH Nermina Nikšića primio zvaničnu inicijativu za izmjene odluke kako bi se omogućila realizacija infrastrukturnih projekata od javnog interesa.

Sudski nalog Opštinskog suda u Sarajevu da se ministru inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedinu Konakoviću zaplijeni imovina sa zateznom kamatom, nakon što je osuđen za klevetu i novčanu kaznu od 3.000 KM, izazvao je niz reakcija među poslanicima SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da je „vrijeme da Konaković osjeti šta znači odgovornost za vlastite riječi“.

„Odavno se ponaša kao da mu je sve dozvoljeno. Klevete, uvrede, manipulacije, saradnja sa sumnjivim licima, sve to ide pod njegovu kapu“, rekla je Vulićeva, dodajući da je krajnje vrijeme da prestane politička bahatost ministra inostranih poslova.

Ona je istakla da niko ne smije biti iznad pravde, „pogotovo oni koji se busaju u prsa navodnim moralom dok ga svakodnevno gaze“.

„Pravda možda sporo hoda, ali kad stigne, neumoljiva je i za prestupnika i za one koji prestupnike štite“, poručila je Vulićeva.

Poslanik SNSD-a Miroslav Vujičić ocijenio je da je presuda protiv Konakovića i nalog za zapljenu imovine dokaz neodgovornosti i skandaloznog ponašanja ministra.

„Ovo je samo potvrda njegovih skandala i neozbiljnosti. Sve što je radio na funkciji ministra već je nanijelo veliku materijalnu i političku štetu BiH“, rekao je Vujičić, podsjećajući na, kako je naveo, „brojne afere i kontakte sa krimogenim licima“.

Sličan stav iznio je i poslanik Milorad Kojić, koji smatra da bi ovakav slučaj u ozbiljnim sistemima bio dovoljan povod za smjenu ministra.

„Konaković se ponaša kao učesnik nekog rijalitija, a ne kao ministar. Njegova bahatost ide dotle da nije želio platiti odštetu nakon presude, pa se moralo ući u izvršni postupak i zapljenu imovine“, rekao je Kojić.

On je naglasio da postupak pokazuje „bezobrazluk i nepoštovanje pravosudnog sistema“, te dodao da „BiH, kao propala državna zajednica, očigledno nema snage da sankcioniše takvo ponašanje“.

Opštinski sud u Sarajevu 6. decembra 2019. godine presudio je da je Elmedin Konaković počinio klevetu na štetu Maje Hadžihalilović zbog izjava iz septembra 2018. godine, koje su se odnosile na navodne neregularnosti u izbornom procesu. Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe i troškove postupka u iznosu od 1.060 KM.

Dejtonskim mirovnim sporazumom smo dobili jedan paralelni sistem vlasti – institut međunarodnih predstavnika u skoro svim institucijama vlasti, rekao je predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.

“Imamo evo i osmog visokog predstavnika u BiH te više od 900 odluka koje su pokušale objasniti šta je to duh Dejtona”, izjavio je Čović na Sveučilištu u Mostaru, gdje je studentima održao predavanje na temu “30 godina nesavršenog dejtonskog putovanja”.

Istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum uz sve napore i nesavršenosti donio mir koji imamo i trideset godina poslije.

“Sada je vrijeme za europsku Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je Čović.

Kako objašnjava ne bi volio da o Bosni i Hercegovini i dalje odlučuje neko izvana zbog toga što oni unutar nje nisu u stanju naći rješenje za BiH, te da je uvjeren da će naći rješenje za Bosnu i Hercegovinu.

“Ona će biti europska”, poručio je Čović, prenosi Fena.

Na pitanje novinara nalazi li se Bosna i Hercegovina na raskrsnici između dejtonske i briselske faze, Čović je odgovorio kako je dejtonska faza trebala završiti prije više od 20 godina, a da je danas Bosna i Hercegovine pred vratima konsocijacijskog ambijenta uređenja.

“To može dati rješenje da možemo pristupiti svim integracijama, ne samo EU i mislim da je to put za Bosnu i Hercegovinu i da taj iskorak moramo napraviti. Okasnili smo pet-šest godina zbog unutarnjih nadmudrivanja, ako hoćete i svih odluka koje je neko uime nas paralelno donosio”, naglasio je Čović te dodao da je danas blokirano bar deset milijardi evra investicija zbog toga što “ne možemo raspolagati onim što je naše javno dobro”.

Govoreći o rješavanju “hrvatskog pitanja”, kazao je kako se ovih dana opet počinje intenzivnije pričati o tome te da smatra kako se mora napraviti dovoljno kapaciteta da bi se mogle donositi odluke.

“Hrvatski narod mora imati potpunu jednakopravnost unutar Bosne i Hercegovine, u potpunoj podjeli vlasti i legitimnom predstavljanju, što bi značilo da moramo pojednostaviti strukturu. Na tome radimo i nadam se da ćemo uspjeti”, istakao je Čović.

Opčinjenost i gnjev građanina Milorada Dodika prema Pokretu Sigurna Srpska najbolji je pokazatelj da je jučerašnja Konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske, kazao je lider PDP-a i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković.

Kako je rekao, u toj političkoj budućnosti, nema mjesta za njega pa je opravdan njegov strah.

“Žalosno je gledati da se bivši predsjednik pretvorio u brojača stolica i držača slika sa naše Konvencije, u Jutarnjem programu RTRS-a.

Pokret Sigurna Srpska je budućnost i simbol promjena, a njegova partija postaje simbol prošlosti”, kazao je Stanivuković.

Kako je dodao, bilo bi dobro je Dodik zadržao bar mrvu dostojanstva.

“S njegove strane bi bilo normalno da, makar zbog digniteta funkcije predsjednika koju je obavljao, zadrži mrvu dostojanstva.

Energija, snaga i vizija koju je juče pokazao PSS, mjere su naše snage, a njegove slabosti”, kazao je Stanivuković.

Dodik je prethodno, komentarišući formiranje Pokreta “Sigurna Srpska” rekao da će to dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori, dok će SNSD i dalje ostati na prvom mjestu kao najjača politička snaga u Republici Srpskoj. Po njemu u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

“Pričaju o korupciju, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Radojičića) se zove trećina”, opisao je Dodik fotografiju sa konvecije Pokreta iz banjalučke dvorane “Borik”.

Dodik je naglasio da u svojoj političkoj borbi vlast nikada neće prepustiti “luzerima iz opozicije” o čemu govori i činjenica da je razvoj Banjaluke zaustavljen i sa stanovišta građevinskih dozvola.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Srpska ekonomski stabilna, da redovno izmiruje sve obaveze i da bilježi najnižu stopu nezaposlenosti od svog postojanja. Kako je rekao, u toku su razgovori sa sindikatom i poslodavcima o visini najniže plate za narednu godinu.

„Izašlo je saopštenje MMF-a i 80 odsto zemalja u svijetu je više zaduženo od Republike Srpske“, rekao je Dodik, dodajući da Srpska ima nizak deficit od svega 0,4 odsto i nisku zaduženost.

Istakao je da su takvi rezultati rijetkost, s obzirom na to da se istovremeno realizuju veliki infrastrukturni projekti, među kojima je i tunel dug 13 kilometara, finansiran vlastitim sredstvima. „Imamo perfektne pokazatelje – nisku inflaciju, rast domaćeg proizvoda na blizu 20 milijardi, prosječnu platu veću nego u Federaciji BiH i rekordno visok broj zaposlenih“, naveo je Dodik.

Predsjednik Srpske poručio je da će u razgovorima sa sindikatom i poslodavcima biti riječi o zaštiti radnika, ali i o podršci privredi. „Republika Srpska je ostvarila profit od tri milijarde i sada je vrijeme da se poboljša položaj radnika“, rekao je Dodik, naglasivši da su migracije stanovništva proces koji pogađa sve zemlje regiona.

Govoreći o spoljnoj politici, Dodik je istakao da je za Srpsku važno da ima pristup centrima odlučivanja, prije svega Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji. „Evropa je potisnuta sa strane. Putin se bori za 15 miliona ljudi, a politika liberala je propala. Ostala je samo odbrana trulih sistema“, rekao je Dodik.

Podsjetio je da se Republika Srpska suočavala s ozbiljnim pritiscima i sankcijama, ali da nije odustala od svojih političkih stavova. „Nikada nismo krili da očekujemo pobjedu Donalda Trampa, jer je njegova administracija bila realnija. Bajdenova je najgora vlast koju je Amerika imala“, izjavio je Dodik.

On je ocijenio da je Bosna i Hercegovina „nemoguća zemlja“ koja funkcioniše isključivo kroz krizu. „Muslimani su tražili unitarnu zemlju za sebe još 1991. godine, kada smo mi formirali Narodnu skupštinu. Srbi su tada shvatili da moraju da se bore za autonomiju“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, bez dijaloga u BiH nije moguć opstanak zajedničke države. „Ako nema dijaloga, BiH će se raspasti. Evropa ni sama ne zna kuda ide“, poručio je Dodik, dodajući da je Srpska očuvala partnerstvo s Ruskom Federacijom i da podržava predsjednika Vladimira Putina.

Govoreći o radu institucija BiH, Dodik je ocijenio da je spoljna politika zemlje „potpuno propala“. Osvrnuo se na ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je, prema njegovim riječima, „nezakonito potpisao ugovor o lobiranju u ime BiH bez saglasnosti srpskih i hrvatskih ministara“. „On je dečko na zalasku. Mi smo razvalili osnovne poluge vlasti u BiH i sada funkcije koje su najvažnije ostaju u našim rukama“, rekao je Dodik.

Komentarišući predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Dodik je rekao da se radi o redovnom zasjedanju. „Promjena vlasti u SAD-u uticala je na to da Šmit utihne. On sad shvata da je kraj blizu i da je bivši“, ocijenio je Dodik, dodajući da ga još podržavaju Njemačka, Britanija i Francuska, ali da se i u tim zemljama javlja otpor prema dosadašnjoj politici.

Govoreći o ekonomskim projektima, predsjednik Srpske je istakao da je probijeni tunel Nevesinje–Dabarsko polje „najveći takav objekat na Balkanu“. „U posljednjih 70 godina jedina termoelektrana u regionu izgrađena je upravo u Republici Srpskoj. To je uspjeh o kojem se malo govori“, rekao je Dodik.

Objasnio je da će HE Dabar, koja se gradi uz podršku kineskih partnera, značajno ojačati energetsku stabilnost Srpske. „Ponosan sam što se Srpska stalno gradi. Radi se na rekonstrukciji puta Klašnice–Banjaluka i nadvožnjaka u Trnu, a redovno je i snabdijevanje naftom“, dodao je Dodik.

Osvrćući se na unutrašnju političku scenu, predsjednik Srpske ocijenio je da osnivanje Pokreta „Sigurna Srpska“ ne predstavlja nikakvu prijetnju SNSD-u. „To će dovesti do osipanja PDP-a, dok SDS sada ima novu strukturu sa kojom se bori. Mi ćemo ostati prvi“, rekao je Dodik.

Dodao je da ga ne zanimaju političke podjele, jer je, kako kaže, najvažnija Republika Srpska. „Važno je da imamo pristup centrima odlučivanja, a to su SAD i Rusija. Evropa je potisnuta sa strane“, zaključio je Dodik.