VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Patriote” skinute sa crne liste, “izdajnici” i dalje pod sankcijama

    “Patriote” skinute sa crne liste, “izdajnici” i dalje pod sankcijama

    Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija uklonila je sa svoje liste sankcionisanih lica četiri građanina Republike Srpske – Jelenu Pajić Baštinac, Danijela Dragičevića, Gorana Rakovića i Dijanu Milanković.

    Ove osobe su se ranije našle na “crnoj listi” zbog navodne povezanosti sa Miloradom Dodikom i učestvovanja u obilježavanju Dana Republike Srpske 9. januara, što je, prema obrazloženju SAD, bilo protivno odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    U narednim danima, prema najavama, OFAC bi mogao ukinuti sankcije i drugim licima iz Republike Srpske, a među mogućima se pominju i Milorad Dodik, njegovi najbliži članovi porodice, te više funkcionera SNSD.

    Dok pojedinci iz vlasti očekuju skidanje sankcija, najveća opoziciona partija u Srpskoj – Srpska demokratska stranka (SDS) – nalazi se pod američkim mjerama već više od dvadeset godina. Na istoj listi i dalje su i visoki funkcioneri te stranke, među kojima su Milovan Bjelica i Dragomir Vasić.

    Istovremeno, iz SNSD već godinama stižu optužbe na račun opozicije da su “strani plaćenici” i “izdajnici”. Zanimljivo je da upravo predstavnici vlasti, koji se često predstavljaju kao “patriote”, danas dobijaju olakšice iz Vašingtona.

    Milovan Bjelica, dugogodišnji funkcioner SDS, koji se na američkoj listi nalazi još od 2003. godine, podsjeća da je tadašnja odluka bila politički motivisana.

    – Tadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, 7. marta 2003. godine smijenio me sa svih pozicija i dužnosti i zabranio mi bilo kakav društveni i politički rad. Nekoliko dana kasnije stavljen sam i na američku crnu listu, pod obrazloženjem da pripadam mreži podrške Radovanu Karadžiću. Godinu dana kasnije, na američku crnu listu stavljena je cijela SDS – podsjeća Bjelica.

    Na optužbe vlasti da su u SDS “izdajnici” i “strani plaćenici”, Bjelica odgovara da ne prihvata takve kvalifikacije.

    – Uvredljivo je da mene ili SDS neko naziva izdajnicima, a te uvrede uglavnom dolaze od onih koji nisu ni učestvovali u stvaranju Republike Srpske – ističe Bjelica.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se iza priče o “patriotama” i “izdajnicima” krije dublja politička manipulacija.

    – Na jednoj strani imamo “patriote”, koje su dale ogroman novac poreskih obveznika Republike Srpske da im budu skinute sankcije. Na drugoj strani, čini mi se da SDS nikad nije ni tražila skidanje svojih “izdajnika” sa crne liste SAD. Podjela na patriote i izdajnike jeste spin koji aktuelna vlast koristi već 20 godina. Nije to nikakva novina. U režimima i društvima s demokratskim deficitom imamo tu podjelu na patriote i izdajnike – kaže Topićeva.

    Ona dodaje da je način etiketiranja i targetiranja političkih protivnika godinama bio vrlo selektivan.

    – Kada je SNSD bio u vlasti sa SDA skoro 15 godina, to nije bio problem. Međutim, onog trenutka kada su predstavnici opozicije pomislili da sjednu za isti sto sa SDA, bili su napadani kao “poslušnici političkog Sarajeva” i “izdajnici srpskog roda”, jer je SNSD sebi pribavio to ekskluzivno pravo zaštite srpskih nacionalnih interesa. Oni su te kriterijume uspostavljali po sopstvenoj mjeri. Kad im to odgovara, oni sarađuju sa zemljama Zapada, njihovim ambasadama i političarima, ali su oni “patriote” jer je to, tobože, u interesu Republike Srpske – ističe Topićeva.

    Kao ilustraciju te dvoličnosti Topićeva navodi odnos aktuelne vlasti prema SAD.

    – Zadnjih nekoliko godina prisustvovali smo verbalnoj tiradi i napadima na administraciju SAD, da bi danas ta ista struktura vlasti napravila “salto mortale”. Danas su SAD prijateljske i klanjaju se Donaldu Trampu. Taj stil ponašanja je vrlo snishodljiv i to je tipična autoritarna struktura vladavine. Snishodljivi su prema onima koji su moćniji, a na drugoj strani gaze i manipulišu s onima koji su, kako smatraju, ispod njih – navodi Topićeva.

    Ona zaključuje da su posljedice takvog pristupa bile ozbiljne za mnoge ljude u Republici Srpskoj.

    – To su bili strašni napadi u javnosti. Neki ljudi su bili fizički napadnuti, dok je nekima uništena imovina bez bilo kakvih posljedica. Međutim, najveći problem je u tome što su građani, mahom, pokazali vrlo nizak nivo političke pismenosti i osvješćenosti jer su dopustili, a dijelom i dobrovoljno bili saučesnici u toj podjeli na “patriote” i “izdajnike” – zaključuje Topićeva.

  • Untitled post 138978

    Iako nema zvanične potvrde iz Brisela, prijedlog za promjenu pravila o članstvu u EU već je izazvao reagovanje u javnosti. Prema tom planu nove države mogle bi da se pridruže EU, ali bez veta uz korištenje svih pogodnosti članstva. Predsjednik Milorad Dodik kaže da bi u tom slučaju novoprimljene zemlje morale da bespogovorno slušaju šta im kažu briselske diplomate. Ponuda bržeg članstva bez korištenja punih prava u odlučivanju svih mogla bi da podstaknu evroskeptiticizam kod zemalja Zapadnog Balkana koje predugo čekaju u predvorju EU. Analitičari kažu da je ovo tek incijativa i dug je put do njene realizacije.

    Punopravno članstvo bez veta, ekspresan ulazak u EU bez potpunih prava odlučivanja. Nepristojna ponuda Brisela ili mamac za zemlje Zapadnog Balkana. Tek u pozadini nezvaničnog evropskog plana nazire se namjera da mimo rigoroznih pravila o članstvu prime Ukrajinu, a potom i zemlje regiona “otmu” iz tzv. ruskog malignog zagrljaja i u konačnom izbjegnu novog Orbana.

     

    Briselski plan ubrzanog prijema bez prava veta tek treba da dobije saglasnost svih članica Evropske unije. On bi omogućio novim državama većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava stekle naknadno kada Unija sprovede ključne reforme, uključujući ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.

    U prevodu, nove članice bi pravo veta stekli kada se ono ukine. Da li bi onda zemlje regiona bile ravnopravan član ili poslušnik briselskih politika?

    – To se može posmatrati kao pozitivno, a s druge strane kao negativno. Ipak je definisan neki period u kojem bi članica bila bez tog punopravnog odlučivanja što bi moglo značiti da ne žele da imaju oponenta u političkom smislu ako uzmemo u obzir da imamo situacija sa Mađarskom, Slovačkom i drugim, koje često ne podržavaju sve što se dešava – ističe Bojan šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije.

    Marko Todorović iz Centra za evroopske politike u Beogradu kaže da bi nova država članica imala pravo glasa u svim slučajevima kada se odlučuje većinom, bilo prostom ili kvalifikovanom.

    – Međutim, u slučajevima kada je za odluku potrebna jednoglasnost, nova članica ne bi imala pravo veta. Taj period bio bi definisan aktom o pristupanju i predlaže se da traje 10 godina – dodao je Todorović.

    Potencijalno članstvo drugog reda u EU, u BiH je zamagljeno političkom trakavicom oko imenovanja glavnog pregovarača, a kada to uradimo rajska, odnosno vrata EU, širom su otvorena, poručuju iz Brisela.

    – Vaša je odluka ko će to biti. Ta osoba treba da ima vaše povjerenje i sada je važno imenovati glavnog peregovarača. Mi smo prijatelji svih zajednica u BiH i budućnost tih zajednica je u EU – naglasila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    Osim Milorad Dodika, niko u BiH nije rearovao na vijesti iz Brisela. Glasno ćutanje bošnjačkih političara je znak pristanka na članstvo bez veta, jer se svakako njihova politička borba svodi na ukidanje veta Republici Srpskoj na unutrašnjem planu.

  • Stevandić: Cilj im je da nas posvađaju, ali trulo ne niče

    Stevandić: Cilj im je da nas posvađaju, ali trulo ne niče

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na navode federalnih medija o navodnom verbalnom sukobu između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Vlade Srbije Miloša Vučevića.

    Stevandić je ocijenio da je riječ o, kako je naveo, „plasiranju gnojnih neistina“ sa ciljem izazivanja sukoba.

    “Evo primjera kako AID preko ološa plasira gnojne neistine u cilju da nas posvađaju. Bilo bi profesionalno i obavezno ako ne može kulturno, da su pitali Miloša Vučevića i Milorada Dodika prije ove objave. Ološ radi svoj posao – baca blato na tortu, ali i mi radimo svoj. Trulo ne niče!” poručio je Stevandić u objavi na društvenim mrežama.
    On je naglasio da takvi pokušaji „ne mogu narušiti odnose između Republike Srpske i Srbije“.

  • Zvanično osnovan Pokret “Sigurna Srpska”

    Zvanično osnovan Pokret “Sigurna Srpska”

    Osnivačka skupština Pokreta “Sigurna Srpska” održana je danas, 26. oktobra u banjalučkoj Sportskoj dvorani “Borik”.

    Na čelu ovog Pokreta je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP-a, dok su potpredsjednici Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem” i Dejan Kojić, načelnik Pala.

    Pokret je formiran 19. oktobra na Jahorini kada je ovaj trojac potpisao sporazum o njegovom osnivanju.

    Kojić je istakao da već na početku ovaj pokret ima sigurnu infrastrukturu, i da će spremno dočekati izbore 2026.

    “Na izborima je cilj da budemo prva politička partija u Republici Srpskoj”, istakao je Kojić.

    Radojičić je kazao da je danas bio sjajan odziv građana.

    “Želimo prvo biti najveća opoziciona snaga, pa onda najjača politička opcija u Republici Srpskoj. Imamo kadrove, energiju, i sve ostalo”, naveo je Radojičić.

    Stanivuković je dodao da je nastalo nešto što stati neće.

    “Danas smo išli do posljednjeeg atoma snage i energije i želimo to da prenesemo na svakog čovjeka. Ovdje su ljudi koji se ne šale sa riječima, a trenutno imamo ljude na vlasti koji se šale sa zakonima. Prioritet je ova velika konvencija, svima smo predstavili 23 člana predsjedništva. Glavni odbor će imati 550 članova. To nema nijedna politička opcija. Očigledno je da ćemo morati graditi veće dvorane ili trgove kako bi svi građani mogli doći”, istakao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, u narednih 365 dana cilj je da vrijeme prevara i izdaje prestane.

    “Druga etapa je obnova. Ali da bi to krenulo moramo zaustaviti ovaj požar”, naglasio je Stanivuković.

  • Cvijanović: Šmit nelegalan, Republika Srpska se bori za slobodu

    Cvijanović: Šmit nelegalan, Republika Srpska se bori za slobodu

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da bi u slučaju održavanja vanrednih izbora u Republici Srpskoj bilo poželjno prisustvo američkih posmatrača, kako bi se spriječile moguće izborne manipulacije.

    „Ako ovi vanredni izbori budu održani u Republici Srpskoj, onda želimo američke posmatrače. Da pomognu da spriječimo manipulacije kakve je i njihov predsjednik doživio na pretposljednjim predsjedničkim izborima“, navela je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    Dodala je da bi eventualno održavanje izbora bilo glasanje protiv, kako je navela, nelegalnih unilateralnih nametanja Kristijana Šmita i nastavka globalističke agende.

    „Biće to samo nastavak borbe Republike Srpske za slobodu u kojoj ćemo ih pobijediti i kad moramo igrati po njihovim pravilima“, istakla je Cvijanovićeva.

    Reagujući na navode portala Raport o navodno dogovorenim smjenama kadrova SNSD-a u Savjetu ministara, Cvijanovićeva je poručila da su takve tvrdnje izmišljene.

    „LOL. Ovakve izmišljotine samo potvrđuju da ste totalno izgubili kompas“, napisala je Cvijanovićeva, dodajući da „sarajevski mediji danonoćno fabrikujete laži i prosipate analize da biste popunili prazninu proizvedenu nedostatkom bilo kakvih kredibilnih informacija“.

    Ponovila je i da je Kristijan Šmit nelegalno prisutan u BiH jer nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, te da se zbog toga predstavnici institucija Republike Srpske s njim ne sastaju.

    „Ovo je sarajevska borba za Šmita, koji treba da prikrije njihovu nesposobnost da žive i rade sa drugima bez megalomanskih apetita za dominacijom. Ali, ovo su nova vremena i svako se za njih sprema na svoj način“, poručila je Cvijanovićeva.

  • Kovačević: Priznanjem da je 1992. bio posmatrač na neustavnom i antisrpskom referendumu, Šmit potvrdio pristrasnost Bošnjacima

    Kovačević: Priznanjem da je 1992. bio posmatrač na neustavnom i antisrpskom referendumu, Šmit potvrdio pristrasnost Bošnjacima

    Priznanjem da je 1992. godine bio posmatrač na protivustavnom referendumu, koji je srpski narod u BiH bojkotovao, Kristijan Šmit je direktno potvrdio pristrasnost jednoj strani u BiH, izjavio je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    – Dakle, Šmit je kao “navijač jedne strane” bio u BiH i 1992. godine, a sada je očigledno, iako bez legitimiteta, došao sa jasnim ciljem da antidejtonska bonska ovlašćenja zloupotrijebi, ne kako bi štitio Dejtonski sporazum, već kako bi ostrašćeno podržavao Bošnjake, a kažnjavao Srbe – naglasio je Kovačević na društvenoj mreži Iks.

     

    Ovakvu tezu, smatra Kovačević, ništa ne može potvrditi bolje od samog Šmitovog intervjua, u kojem se jedan od konstitutivnih i ravnopravnih naroda u BiH opisuje na krajnje sraman način, kao “Srbe sa brda”.

    – Za kraj. Ta brda, kao i rijeke, šume, planine i doline, putevi, trgovi, gradovi i sve ostalo na teritoriji naše Republike Srpske pripada, a i zauvijek će pripadati, baš tim Srbima. I ostalim građanima Republike Srpske – istakao je Kovačević.

    A Šmitu će, poručio je Kovačević, uskoro pripadati jedino najcrnje stranice zločinačke prošlosti.

  • Košarac: Pokušajima rušenja Dodikove politike, gasi se BiH

    Košarac: Pokušajima rušenja Dodikove politike, gasi se BiH

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da su sarajevski političari, analitičar i mediji, pokušavajući da minimalizuju politiku predsjednika Milorada Dodika na međunarodnom planu, ugasili BiH kao stranu u dogovorima.

    Košarac je rekao da je Srpska još jednom pokazala da lider srpskog naroda Milorad Dodik vodi uspješnu politiku.

    – Bezuspješno to rade. Sarajevo ništa ne zna – napisao je Košarac na Instagramu.

     

    On je poručio da je Srpska sve jača na međunarodnom planu.

  • Dodik: Republika Srpska ima pravo na postojanje

    Dodik: Republika Srpska ima pravo na postojanje

    Predsjednik Milorad Dodik istakao je da Republika Srpska ima pravo na postojanje.

    – Republika Srpska je bila istorijska nužda, a samo dobri narodi u pravim vremenima na čelu imaju prave ljude. Ponosan sam što sam u tom važnom istorijskom trenutku bio s tim ljudima. Nekada se nismo ni slagali u svemu, ali cilj je bio jedan. Cilj je i danas isti – Republika Srpska koja ima pravo na svoje postojanje – naveo je Dodik u pregledu sedmice objavljenom na društvenim mrežama.

    On je podsjetio da je tokom sedmice svečanim manifestacijama obilježeno osnivanje Narodne skupštine, koja 34 godine ponosno i istrajno brani suverenitet i prava Republike Srpske.

  • Stanivuković daje punu podršku Blanuši za predsjednika Srpske

    Stanivuković daje punu podršku Blanuši za predsjednika Srpske

    Lider PDP i novoosnovanog Pokreta „Sigurna Srpska“, Draško Stanivuković, spreman je da u utorak zvanično podrži Branka Blanušu kao zajedničkog kandidata za predsjednika Republike Srpske, saznaje portal Srpskainfo.

    Prema informacijama do kojih je ovaj portal došao, tog dana u Banjaluci bi trebalo da bude održan novi sastanak rukovodstava SDS i PDP. Očekuje se da će Stanivuković na tom sastanku pružiti otvorenu i bezuslovnu podršku Blanuši pred predstojeće prijevremene izbore za predsjednika Srpske.

    Sagovornici Srpskainfo podsjećaju da je na prvom susretu dvije delegacije, održanom sredinom oktobra, lider PDP-a SDS-u predstavio dokument o saradnji u kojem je podrška Blanuši bila uslovljena podrškom njemu na opštim izborima 2026. godine – bilo za predsjednika Republike, bilo za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS, Jovica Radulović, tada je za Srpskainfo izjavio da ta stranka „nije ništa potpisala, niti se obavezala“.

    – Delegacija koja je predstavljala SDS primila je k znanju prijedlog sporazuma PDP i obavijestila delegaciju te stranke i Draška Stanivukovića o postojećem stavu Glavnog odbora SDS da se na izbore 2026. izlazi s oba kandidata SDS za najvažnije inokosne funkcije. Prema tome, ovaj prijedlog sporazuma u direktnoj je suprotnosti sa stavom Glavnog odbora SDS. Moj zadatak, kao v. d. predsjednika SDS, jeste da ovaj ponuđeni sporazum iznesem pred organe stranke i da oni o tome odluče. Kategorično odbijam tvrdnje da je bilo šta potpisano i da je bilo kakav dogovor postignut – rekao je tada Radulović.

    Ipak, prema tvrdnjama izvora Srpskainfo iz vrha SDS, nova sjednica Glavnog odbora, na kojoj bi se raspravljalo o Stanivukovićevom prijedlogu, uopšte nije planirana.

    – Niko i ne pominje sazivanje sjednice GO SDS na kojoj bi se o tome raspravljalo. U utorak je planiran novi sastanak s čelnicima PDP na kojem bi Branko Blanuša, zvanično, trebalo da dobije podršku za kandidaturu bez bilo kakvog uslovljavanja – rekli su sagovornici ovog portala.

    Prema istim izvorima, Stanivuković je u prethodnim danima, u neformalnim razgovorima s rukovodstvom SDS, obećao da će članovi i aktivisti PDP-a biti maksimalno uključeni u rad biračkih odbora i kao članovi i kao posmatrači, s ciljem da se spriječe eventualne nepravilnosti i pokušaji izborne krađe.

  • Cvijanović: Tajms pruža slamku spasa Šmitu koji je uradio sve da BiH ne uspije

    Cvijanović: Tajms pruža slamku spasa Šmitu koji je uradio sve da BiH ne uspije

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je danas da britanski list Tajms velikodušno pruža Kristijanu Šmitu mogućnost da opravda svoje nedemokratske, nezakonite i unilateralne akcije.

    Cvijanovićeva je navela da djeluje kao da pruža slamku spasa čovjeku koji je uradio sve da BiH ne uspije s namjerom da njegov ogromni doprinos kolapsu BiH pripiše nekome drugom.

    – Treba napraviti jasnu razliku između onog što su radili njegovi prethodnici, takođe nezakonito, ali uz svijest o nezakonitostima koje su činili. Oni su, naime, raznim metodama uspijevali doći do toga da se ono što su nezakonito nametnuli verifikuje u domaćoj Parlamentarnoj skupštini, kako bi se stvorio barem privid demokratičnosti i legalnosti – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks, reagujići na Šmitov intervju za britanski list Tajms.

    Ona je istakla da nametnute unilateralne odluke Kristijana Šmita nikad nisu i nikad neće biti verifikovane u domaćim institucijama i neće prevarom postati dio pravnog sistema BiH.

    – Elem, Kristijan Šmit je u ovom tekstu mučenik koji je poslan u “tešku misiju” da za ogromnu platu (i pogrešno i besmisleno potrošene pare poreskih obveznika EU zemalja, SAD i još ponekih) učini BiH tobože funkcionalnijom zemljom. Realno govoreći, on je mijenjao zakone i nametao rješenja koja su praktično uništila domaći dijalog i svela unutrašnje povjerenje na nulti nivo, i sve to bez uporišta u međunarodnom ili domaćem pravu – naglasila je Cvijanovićeva.

    Dodala je da je Šmit bio jedan od dva najočitija alata izgradnje tuđih država korištenjem eksperimentalnih metoda nespojivih sa normalnim civilizovanim svijetom.

    Ona je podsjetila da Šmit nikada nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti UN da bude visoki predstavnik, a po Dejtonskom sporazumu nikad nije dobio pravo da mijenja zakone ili donosi političke ili finansijske odluke u ime institucija u BiH, a mijenjao je Ustav FBiH, Izborni zakon BiH i Krivični zakon BiH, donio odluku o uskraćivanju finansijskih sredstava političkim partijama, produžavao mandat organima koji ni prethodno nisu bili izabrani u skladu sa zakonom, raspoređivao novac poreskih obveznika BiH. Osim u domaća pitanja, nametao je i svoja spoljnopolitička uvjerenja kao kad je pred predsjedničke izbore u SAD tvrdio da Donald Tramp nije dobro rješenje za Evropu.

    – U ime Republike Srpske zasigurno nije govorio. A o tome zašto je ovo govorio i ko je čija marioneta, pa i on sam, moglo bi se pričati. Čemu, ustvari, služi ovaj intervju? Da produži njegove dane u BiH, ili je tek pokušaj da on i njegovi pomagači opravdaju ono što se opravdati ne može ili da nam i dalje prodaje maglu da živimo u pravnoj državi – naglasila je Cvijanovićeva.

    Podsjetila je da se približavamo tridesetoj godišnjici Dejtonskog sporazuma.

    – Vrijeme je za veliko spremanje kuće, ako ne želimo da se ona ovakva klimava potpuno sruši. Što bi rekao Šekspir “As you like it” – zaključila je Cvijanovićeva.