VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šta Evropska unija od BiH očekuje nakon prihvatanja Reformske agende?

    Šta Evropska unija od BiH očekuje nakon prihvatanja Reformske agende?

    Iz Brisela stižu evri, ali uslovljeni! Evropska komisija zvaničnim prihvatanjem Reformske agende “otključala” je fond “težak” 976,6 miliona evra za BiH, kao posljednju zemlju Zapadnog Balkana u briselskoj “čekaonici”! Sukcesivno povlačenje novca uslovljeno je provođenjem reformi iz agende. Ukupno 114 mjera u četiri cjeline, koje je neophodno reformisati.

    Istovremeno, vlast u BiH nema baš pozitivne vijesti za Brisel. Dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača, kao preduslovi za otvaranje pregovora sa Unijom, i dalje su na čekanju, zbog stalnog nastojanja “političkog” Sarajeva da se reformama procesi dodatno centralizuju, a pregovarač izabere po njihovom “ukusu”. Novi pokušaj najavljen je za ponedjeljak, kada je zakazana sjednica Savjeta ministara.

    Još od vremena kada su sa evropskog puta “skrenuli” na sarajevsku kaldrmu, sarajevska “trojka” a povremeno i srpska opoziciona, ponavljali su floskule kako srpski predstavnici, a kada im to zatreba i hrvatski, u zajedničkim institucijama blokiraju famozni evropski put BiH. I tom hajkom mjesecima su hranili sopstveni ego i “intelekt” svojih slušalaca. Prvi u pokušaju da pod plaštom evropskog puta i briselskih uslova očerupaju što više nadležnosti Republike Srpske, a drugi da se dokopaju fotelja u Sarajevu, koje su im sve dalje. Priotm, licemjerno zaboravljajući egzaktne podatke o učinku. Od 11 tzv. evropskih zakona koji su ugledali svjetlo dana u ovom mandatu vlasti, baš ni jedan, “kritičari” nisu kreirali. Svi su izašli iz pera onih koje su isprazno kritikovali. Potvrda o učinku stigla je direktno iz Brisela. Reformska agenda je prihvaćena.

    – Ovo je rezultat napornog rada zvaničnika i javnih službenika BiH, kao i njihovih kolega iz Evropske unije. To je uključivalo mjesece teških pregovora, dijaloga, konsenzusa i konstruktivnog donošenja odluka političkih aktera u javnom interesu. Ovo je ogroman korak za zemlju. Ali ovo je samo početak – navodi Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH.

    Nada se Soreka da će duh konsenzusa koji je doveo do usvajanja reformske agende, rezultirati i kreacijom i izglasavanjem dva zakona iz sfere pravosuđa, o VSTS-u i o Sudu BiH te imenovanjem glavnog pregovarača i njegovog Tima – kao preduslova za službeno otvaranje pregovora sa Unijom.

    – Ohrabruje da vi možete reći da neko zakonsko rješenje koga EU, ako je to stav EU da treba da ili direktiva ili standard zovite kako hoćete da treba da bude usvojeno ali ako je na štetu srpskog naroda ne morate odmah da usvajate, trebate da dođete do onoga što je prihvatljivo, što će podrazumijevati da smo mi ispunili standarde EU ali i da smo zaštitili interes nas u Srpskoj – kaže ministar finansija i trezora u SM BiH, Srđan Amidžić.

    A baš na interese Srpske iz Sarajeva jurišaju, čak i kada to Brisel ne spominje. I nadaju se povratku vremena Pedija Ešdauna kada je, kako je i sam kasnije priznao, sa tadašnjim predsjedavajućim Savjeta ministara Adnanom Terzićem tajno dogovarao navodne „reformske procese“. Potom pozivao tadašnjeg komesara Evropske unije Krisa Patena, molio ga da njihov dogovor proglasi tobože evropskim principom – što je Paten gotovo bespogovorno prihvatao. Po principu vlastitih htijenja, a ne ustavnog i zakonskog uređenja, umjesto u Savjetu ministara, pokušali su da u Predstavničkom domu imenuju podobnog srpskog glavnog pregovarača. Nije im se želja ispunila. Brisel je njihov pokušaj potpuno ignorisao. Pa iako vrijeme prolazi, pokušaj nadmudrivanja traje. Sada saopštenjima „vape“ da, umjesto usaglašavanja zakonskog rješenja o VSTS-u koje je predložilo resorno ministarstvo, primat ima akt koji su predložili njihovi poslanici u Predstavničkom domu.

    – Moramo svi pokazati da li smo na praktičan način za naš iskorak za reforme i na ono što zapravo možemo očekivati i od Evropskog vijeća kada sad to uradimo ili usvojimo jednu pozitivnu poruku za BiH, ja bih rekla i slobodna sam reći i službeno otvaranje pregovora odnosno datum za održavanje prve međuvladine konferencije između BiH i institucija EU – navela je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjetza ministara BiH.

    Evropski savjet zasjeda već 17. decembra. U ministarstvu finansija već pripremaju dva dokumenta – Ugovor o zajmu i o Instrumentu, čija je izrada i prohodnost kroz zajedničke institucije, preduslov za prvu tranšu od 68,4 miliona evra predfinansiranja. Preostalih nešto više od 900 miliona evra od kojih su gotovo dvije trećine krediti, a ostatak grant sredstva, biće dostupna etapno, u skladu sa ispunjenim reformskim obavezama.

    – Postoje zahtjevi Brisela, vrlo strogi, vrlo strogi zahtjevi EU koji su itekako oprečni sa stručnim udrugama iz BiH sa stavovima i entiteta i slično. Mi to moramo pokušati naći neki kompromis – kaže Davor Bunoza, ministar pravde u Savjetu ministara.

    Za kompromis uvijek, za preglasavanje, perfidno otimanje i pod plaštom evropskog puta uzurpiranje nadležnosti nikada, poruka je iz Srpske. Pa ni po cijenu briselskih miliona!

    – Ne dozvoljavamo bilo kakvo milimiterasko pomjeranje nadležnosti sa nivoa Srpske na nivo BiH. Ne znam koliko da bismo dobili para to nas ne interesuje – rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara.

    Za obećane evre, BiH mora provesti više od stotinu reformi – selektovanih u oblasti od zelene i digitalne tranzicije, preko razvoja privatnog sektora i ljudskog potencijala, pa do vladavine prava. Ili od stvaranja nezavisnog pravosuđa na svim nivoima, i primjera radi modernizacije aerodromske infrastrukture, ekonomskih i obrazovnih reformi, pa do gašenja termoelektrana, koje trenutno proizvode više od dvije trećine električne energije u BiH. Ogroman posao, koji i u manje složenim zemljama sa mnogo više konsenzualne prohodnosti, zahtjeva godine pa i decenije, a pojedini ministri već troše evropske milione. Poput Edina Forte koji i ne trepnuvši, publikumu obaćeva kako će novcem iz Plana rasta rješavati finansijsku dubiozu BHRT-a.

  • U SDS-u sve glasniji zahtjevi da Blanuša preuzme stranku

    U SDS-u sve glasniji zahtjevi da Blanuša preuzme stranku

    U SDS-u sve glasnije se može čuti da Branko Blanuša, kandidat na prijevremenim predsjedničkim izborima treba da preuzme ovu stranku.

    “Ono što je svakako nesporno je da je profesor doktor Branko Blanuša zaista jedan čovjek, sa, pa ja ću reći, možda najboljom biografijom među nama, uzeću evo i to da kažem, i da smo ga kao takvog ponudili biračima i pokazao je zajedno sa nama koliko i šta može”, rekao je Jovica Radulović, v. d predsjednika SDS-a na sve glasnije najave da Blanuša bude na čelu stranke.

    Radulović je rekao da očekuje prije svega da Blanuša bude predsjednik Republike Srpske već sada na ovim izborima, a onda svakako da njegova kandidatura za tu funkciju bude nesporna i za 2026. godinu.

    I Vukota Govedarica, bivši predsjednik SDS-a kaže da je Blanuša čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo u SDS-u i donijeti narodu promjene.

    “SDS bi danas trebala pozakati odlučnost koju je pokazao Blanuša kada je prihvatio kandidaturu za predsjednika Republike Srpske od koje su neki funkcioneri, ako ćemo biti iskreni, pobjegli. Na sjednici Glavnog odbora stranke otvoreno sam profesoru čestitao na hrabrosti koju je pokazao. Ako je Blanuša tom prilikom pokazao krajnje raspoloženje da se suprostavi režimu, onda bi mu, uz rezultat koji je napravio na izuzetno slaboj izlaznosti, svi istaknuti ljudi stranke trebali dati bezrezervnu podršku da stane na čelo SDS-a”, napisao je Govedarica na svom Facebook profilu.

    ON je naveo I da je Blanuša dao nadu SDS-u jer da je kojim slučajem imao loš izborni rezultat stranka bi bila u izuzetno lošoj situaciji, koja bi manifestovala dodatne podjele i prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, koji odavno imaju podijeljena mišljenja o političkoj formi u kojoj se stranka nalazi.

    “I ono što je svakako bitno, Blanuša je čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo koje nam nedostaje. Možda su pojedini imali namjeru da sebi pripišu Blanušine zasluge ali to ne bi bilo pošteno. Sa integritetom ličnosti koji ima profesor Blanuša, sa ljudima koji pokazuju svoje vrijednosti u SDS-u, ozbiljnim radom i dobrom opozicionom saradnjom, narod će sljedeće godine dobiti očekivane promjene”, napisao je Govedarica.

  • Vulić: Konakovićevo problematizovanje obilježavanja vjerskih praznika Srba zabrinjava i uznemirava

    Vulić: Konakovićevo problematizovanje obilježavanja vjerskih praznika Srba zabrinjava i uznemirava

    Problematizovanjem obilježavanja tradicionalnih vjerskih praznika Srba ministar inostranih poslova u Savjetu ministra Elmedin Konaković šalje poruku koja duboko zabrinjava i uznemirava zajednicu, izjavila je šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

    Vulićeva je rekla Srni da takvi postupci stvaraju utisak diskriminacije i neprihvatljivog pritiska, umjesto da doprinose uzajamnom poštovanju i ravnopravnosti naroda u BiH.

    – Očekivali smo da će Konakovićevo ministarstvo biti most saradnje, a ne izvor dodatnih podjela – naglasila je Vulić.

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac ranije danas naveo je da je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković odlučio da Srbima u tom ministarstvu problematizuje obilježavanje vjerskih praznika u smislu osporavanja prava na naknadu.

    – Informisani smo o ovim pojavama u institucijama BiH. Nedopustivo je da se srpskom narodu uskraćuju ta prava – istakao je Košarac.

  • Kovačević: Integritet izbora nije narušen, a integritet opozicije odavno ne postoji

    Kovačević: Integritet izbora nije narušen, a integritet opozicije odavno ne postoji

    Ponovljeno brojanje rezultata iz Doboja u Sarajevu je konačnu razliku između kandidata promijenilo za 0,87 odsto i to je još jedna potvrda da integritet izbornog procesa na prijevremenim izborima nije narušen, izjavio je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    S druge strane, dodao je Kovačević, činjenica da je opozicija doživjela dvanaesti uzastopni izborni poraz, a da nijednom nije priznala poraz i čestitala pobjedniku, govori da oni nemaju nikakav integritet.

    – Taktika problematizovanja rezultata u svim sredinama u kojima si izgubio izbore je zaista originalna i genijalna dosjetka vječnih izbornih gubitnika – naglasio je Kovačević.

    On je istakao da nije bitno što su izbore izgubili kada oni priznaju samo rezultate sa mjesta gdje su pobijedili.

    – Zato oni svaki poraz proglašavaju pobjedom i sami sebe proglašavaju predsjednicima. Uskoro će vjerovatno početi tvrditi da su supermeni, napoleoni, carevi… Ili prije veziri. Teška priča – objavio je Kovačević na Iksu.

  • Dodik: Svako malo pokušavaju da podvale nepostojeći “dan D” na evropskoj stazici BiH

    Dodik: Svako malo pokušavaju da podvale nepostojeći “dan D” na evropskoj stazici BiH

    Јednom je bilo iskrcavanje u Normandiji, jednom je bio Dan D. Nama svako malo pokušavaju da podvale neki nepostojeći “dan D” na evropskoj stazici BiH. Sada su to Zakon o sudu i Zakon o VSTS-u, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Prvo nam recite po kojim zakonima će taj sud i sudije suditi, a tužioci optuživati? Јedna zemlja, a dva zakonodavca ne biva – napisao je Dodik na mreži Iks.

    Ako će suditi po zakonima koje nameće stranac, kaže Dodik, onda zašto od nas tražite da ga usvojimo.

    – Ako će suditi po zakonima koje donosi jedino moguće tijelo, Parlamentarna skupština, onda počistite nered koji je napravljen nametanjem i možemo da razgovaramo. Zašto prvo ne donesemo izmjene Krivičnog zakona kojima ćemo poništiti sva dosadašnja nametanja? Hoćete nas u Evropi, dajte nam evropske standarde – kaže Dodik.

    Poručuje da vladavina prava nije kada pojedinac nameće zakon.

    – I tretirajte nas kao partnere, a ne podanike koje bi navodno da primite, ali bez prava glasa i prava odlučivanja. Da smo željeli da gospodarite nama, ne bismo se toliko puta oslobađali – poručio je Dodik.

  • Vulić: Ne prihvatam politiku zastrašivanja i prijetnji takozvanim “Danom D”

    Vulić: Ne prihvatam politiku zastrašivanja i prijetnji takozvanim “Danom D”

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić ističe da je dolaskom Kristijana Šmita ozbiljno narušen demokratski poredak u BiH.

    Ističe da su institucijama i građanima uskraćena ustavom zagarantovana prava.

    – Dolaskom Šmita ozbiljno je narušen demokratski poredak u BiH te su institucijama i građanima uskraćena ustavom zagarantovana prava. Očekujem da se Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka, adekvatno informiše o političkim procesima u BiH, jer su sve evropske zakone predlagali ministri iz SNSD-a i HDZ-a, a ne oni koje je Šmit postavio (Trojka) – naglasila je Vulićeva.

    Poručuje da neće prihvatiti politiku zastrašivanja i prijetnji takozvnaim “Danom D”.

    – Ne prihvatam politiku zastrašivanja i prijetnji takozvanim “Danom D”. Po mom mišljenju, taj dan je nastupio onda kada je pravosuđe dozvolilo da Šmit preuzme ulogu zakonodavne vlasti. Posebno naglašavam nikad viđeni linč nad srpskim narodom, oduzimanjem mandata legitimno i demokratski izabranom predsjedniku – naglasila je Vulićeva.

    Podsjetila je da je Parlamentarna skupština BiH dvodoma i da ne može funkcionisati dok god postoji pritisak.

    – Ugnjetavanje nad jednim od konstitutivnih naroda je necivilizacijaki čin. Na takvom pristupu ne može se graditi evropski put BiH – jasna je Vulićeva.

    Dodaje da je Kristijan Šmit svojim odlukama narušio Dejtonski mirovni sporazum i izazvao duboko nepovjerenje među narodima u BiH.

    – Zbog svega navedenog, samo bi odlazak Šmita bio nužan korak ka stabilizaciji političkih prilika i vraćanju punog poštovanja dejtonskog uređenja. Šmit je politički pacov, štetočina sa nemjerljivim posljedicama. Došlo je vrijeme da ode iz BiH i on i sva zlodjela koja je napravio – zaključila je Vulićeva.

  • Kojić: Kada će BiH prestati biti protektorat?

    Kojić: Kada će BiH prestati biti protektorat?

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić, poručio je da je Kristijan Šmit svojim dolaskom počeo da uništava ustavno-pravno uređenje dejtonske BiH.

    – Potpuno je jasno da je Šmit svojim turističkim dolaskom, bez legitimiteta, u potpunosti narušio i počeo da uništava ustavno-pravno uređenje dejtonske BiH, sa akcentom na rušenje ustavnog poretka Republike Srpske i pokušaj uklanjanja narodne volje iskazane na izborima 2022. godine, kada je Milorad Dodik izabran za predsjednika – naglasio je Kojić za RTRS.

    Ističe da je ključno pitanje za šefa Delegacije EU u BiH, Luiđija Soreku, kada je govorio o “Danu D”, da li će BiH prestati da bude protektorat.

    – Ključno pitanje za Soreku, kada govori o “Danu D”, jeste kada će BiH prestati da bude protektorat? Analizirajte taj pojam. Unutrašnji dogovor i dijalog jedino su što treba da bude osnova svih napredaka u BiH, ali dogovor legitimno izabranih predstavnika i procedura usvajanja propisa u Parlamentu, a ne nametanje i pritisci – jasan je Kojić.

    Dodaje da su najviše evropskih zakona u Parlament uputili ministri iz SNSD-a.

    – A ovi iz Federacije samo deklarativno iskazuju evropski put, jer je za njih evropski put samo ukidanje nadležnosti Republike Srpske. Takav evropski put je nemoguć, pogotovo sa Šmitom i Bošnjacima kojima je najveća preokupacija da nestane sve srpsko – zaključio je Kojić.

  • Dodik: Srpska će sistemski riješiti pitanje primanja boračkih kategorija za narednu godinu

    Dodik: Srpska će sistemski riješiti pitanje primanja boračkih kategorija za narednu godinu

    Republika Srpska će sistemski riješiti pitanje primanja boračkih kategorija za narednu godinu. Osnovica za borački dodatak treba da bude povećana na četiri i po KM, a biće uvećane i invalidnine, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Podsjetio je da je na sastanku sa Predsjedništvom BORS-a dogovoreno je da se u 2026. u skladu sa stručnom spremom zaposle sva djeca poginulih boraca, kojih ukupno ima oko 500 u Srpskoj.

    – Tokom sedmice razgovarao sam s članovima naše futsal reprezentacije do 18 godina, koji su se takmičili na Svjetskom školskom prvenstvu u Brazilu – napisao je Dodik na Iks mreži.

  • Đokić: SDS nastavlja sa neutemeljenim optužbama

    Đokić: SDS nastavlja sa neutemeljenim optužbama

    Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić rekao je da je današnja pres-konferencija SDS-a pokazala još jednom da se pojedini politički subjekti ne mogu pomiriti sa voljom građana već nastavljaju sa neutemeljenim optužbama i pokušajima unošenja nemira u javnostĐokić je pozvao SDS da se okrene konstruktivnom djelovanju, da prihvati realnost i da doprinese stabilnosti, umjesto da širi sumnje i neosnovane tvrdnje.

    – Umjesto da poštuju demokratski proces i rezultate izbora, oni nastavljaju sa neutemeljenim optužbama i pokušajima da unesu nemir u javnost – istakao je Đokić.

    Đokić je naglasio da rezultati koje je ostvario kandidat SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan nisu samo izraz političke pobjede, već i potvrda povjerenja građana u njegov rad, dosljednost i viziju.

    – Svaki pokušaj osporavanja tih rezultata predstavlja direktan udar na demokratske principe i institucije Republike Srpske – naglasio je Đokić.

    On je dodao da su građani jasno rekli svoje.

    – Naš zadatak je da to poštujemo i radimo u interesu Republike Srpske – zaključio je Đokić.

    SDS je zatražio od CIK-a BiH otvaranje izbornog materijala sa određenih biračkih mjesta u četiri lokalne zajednice i da se izvrši grafološko vještačenje.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Јovica Radulović rekao je da SDS, nakon toga, traži da budu donesene odluke o ponavljanju izbora u Doboju, Zvorniku, Bratuncu i Laktašima.

  • Vulić: Zahtjevi SDS-a produbljuju krizu i stvaraju tenzije

    Vulić: Zahtjevi SDS-a produbljuju krizu i stvaraju tenzije

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić, poručuje da zahtjev SDS-a za otvaranje izbornog materijala sa određenih biračkih mjesta nije ništa drugo nego produbljivanje krize i stvaranje tenzija.

    – Današnji performans predstavnika SDS-a ispred CIK-a nije ništa drugo nego produbljivanje krize, stvaranje tenzija i pritisaka. To, naravno, ne dolazi iz njihove režije, već iz režije njihovog nalogodavca i mentora, a to su Šmit i dio globalističkih struktura koje su još uvijek uz njega – rekla je Vulićeva za RTRS.

    Ističe da je ovakvi zahtjevi SDS-a ne iznenađuju.

    – Uopšte me ne iznenađuje njihova današnja pres-konferencija, samo je interesantno da, po informacijama kojima raspolažemo, ovaj pres je trebalo da bude održan u Parlamentarnoj skupštini, gdje bi oni najavili proteste za ponedjeljak ispred CIK-a, ukoliko CIK ne ispuni njihove zahtjeve – poručuje Vulićeva.

    Dodaje da su u SDS-u bili informisani da su njihove ideje prozrete, te da su nakon toga odlučili da obraćanje javnosti obave ispred CIK-a.

    – Mogu samo da kažem da je vrlo interesantno kako su ljuti na Vanju Bjelicu Prutinu, koja nije uspjela da realizuje sve njihove želje i planove, ili je možda došlo do nekakvih šumova na relaciji Šarović–Babalj, pa ona sluša svog šefa Šarovića, a ne Babalja. Tako da će biti vrlo interesantno u narednom periodu gledati razvoj situacije između članova koji predstavljaju SDS u CIK-u, iako to nije po zakonu, i predstavnika SDS-a – istakla je Vulićeva.

    Poručuje da, što se SNSD-a tiče, spremni su za još jednu pobjedu.

    – Јoš jedan šampanjac je pripremljen da proglasimo apsolutnu pobjedu ako oni to žele, ali postavljam javno pitanje CIK-u i Vanji Bjelici Prutini: kada ćete otvoriti Istočnu Ilidžu? Mislim da bi to bilo fer, pošto ništa ne radite po zakonu nego po svojoj volji i procjeni, pa hajde onda da procijenimo svi zajedno kakvo je stanje u vrećama Istočne Ilidže – naglasila je Vulićeva.

    Podsjećamo, SDS je zatražio od Centralne izborne komisije BiH otvaranje izbornog materijala sa određenih biračkih mjesta u četiri lokalne zajednice i da se izvrši grafološko vještačenje. Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, Јovica Radulović, rekao je da SDS, nakon toga, traži da budu donesene odluke o ponavljanju izbora u Doboju, Zvorniku, Bratuncu i Laktašima.