Kategorija: Politika

Savjet ministara trebalo je juče na sjednici da razmatra Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU. Imenovanje glavnog pregovarača i dalje su na čekanju, zbog stalnog nastojanja političkog Sarajeva da se reformama procesi dodatno centralizuju, a pregovarač izabere po njihovoj želji.
Ana Trišić Babić – Foto: RTRS
Ana Trišić BabićFoto: RTRS
Kao jedan od kandidata za glavnog pregovarača od strane vladajuće koalicije u Srpskoj predložena je Ana Trišić Babić.

Ona se trenutno nalazi na funkcini vršioca dužnosti predsjednika Srpske, te napominje da je na tu poziciju došla u jednoj nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Republici Srpskoj. Gostujući u Јutrnjem programu, Trišić Babićeva je govorila o svojoj funkciji, ulozi glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, ali i zahtjevima koje Evropska unija postavlja prema BiH.

– Јa sam na funkciji vršioca dužnosti došla u nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Srpskoj. Ovo i ne smatram funkcijom – obaveza mi je velika, ali mene je Narodna skupština ovlastila da obavljam tu dužnost u neophodnim situacijama. Јa sebe vidim kao nekoga koga su poslanici postavili u trenutku, visokog službenika koji je zadužen da rukovodi kabinetom dok se ne završi prebrojavanje glasova – rekla je Trišić Babić.

Dodaje da se njeno ime već duže vrijeme provlači kao jedno od potencijalnih imena za glavnog pregovarača.

– Kada je to počelo prije godinu dana, razmišljala sam o tome – zbog svog iskustva, jer sam radila u Sarajevu 15 godina i radila sam sa Dodikom dok je bio u Predsjedništvu. Konstantno sam u vezi sa maticom, Republikom Srpskom, Banjalukom. Međutim, EU – zahvaljujući strankama iz Sarajeva, strankama “Trojke” – na jedan neprincipijelan način pokazala je da želi da im to bude izborna tema i platforma za naredne izbore, gdje će stalno optuživati Republiku Srpsku. Kako će se to završiti – ne znam. Lično nemam entuzijazma. Proces pregovora i pristupanja EU je uvijek kompleksan, a u našoj situaciji sada je još složeniji – upozorila je Trišić Babićeva.

Ističe da smo svjedoci novih pravaca. Američka nacionalna strategija najjače vojne sile je uspostavljena i upravo u njoj se pokazao jedan otklon prema Evropi i ukazivanje na probleme u Evropi.

– U toj strategiji, dio koji se tiče Evrope tačno je označio područja u koja se pretvorila birokratija EU. Tako da ove sjednice Savjeta ministara, prepucavanja, Predstavnički dom, glavni pregovarač, zakoni — sve to je predstava za domaću javnost. Republika Srpska je u svakom trenutku spremna za pregovore sa EU. Naša vlada je odavno razvila taj mehanizam, i svi resori koji sarađuju sa Briselom su u stalnom kontaktu. Što se nas tiče – mi možemo početi pregovore – naglasila je Trišić Babićeva.

Ona je tokom karijere bila dio procesa jačanja regionalne saradnje i saradnje BiH sa NATO i EU.

– Zbog funkcije koju sam obavljala, uvijek mi je zadatak bio u okviru funkcije. Bila sam samo neko ko je koordinisao i usmjeravao reforme koje su u tom trenutku bile neophodne radi pristupanja ili ispunjavanja obaveza. Željela bih mlađe gledaoce da podsjetim: prije 22 godine održan je čuveni samit u Tesalonikiju. Evropa se tada obavezala i postavila jasne kriterijume kako se pristupa EU. Od tog dana do danas – 22 godine – traje maltretiranje i građana i političara i lidera u BiH. Želim da objasnim šta se dešava ovih dana. Kažu: “Samo trebaju dva zakona i glavni pregovarač” To nije tako – naglasila je Trišić Babićeva.

Kaže da je pravosuđe bilo veliki problem u BiH još 2010. godine.

– Tada je komesarka EU došla u Banjaluku, razgovarala sa rukovodstvom i shvatila otvorena pitanja u pravosuđu BiH, pa je otvorila dijalog da se to riješi – i to ni danas nije riješeno, jer Sarajevo to nikada nije željelo. I sada, odjednom, 20 dana prije sjednice Evropskog savjeta, oni se sjete BiH i hoće “da poguraju”. Od svega su našli jednu oblast – pravosuđe – i pokušali preko noći da proture nacrte zakona koji bi formalno bili “u skladu sa EU standardima”, a suštinski se ništa ne bi promijenilo. Za 16. decembar predviđena je jedna eventualno pozitivna rečenica za BiH – ostale su negativne – upozorila je Trišić Babićeva.

Podsjeća da je i to prošlo nakon toga BiH bi morala da uspostavi pregovarački okvir.

– To je osnovni dokument u procesu pristupanja. U njega sve strane u BiH unose svoje ciljeve, smjernice i put. U ovoj situaciji, kada se sve radi onlajn, kada su zaboravljene procedure – ne vidim da smo sposobni da napravimo takav dokument. Taj dokument bi morao da ide u tri države članice: njemački Bundestag, parlament Danske i parlament Holandije. Vrlo je moguće da ti parlamenti ne bi bili zadovoljni i dali bi primjedbe – pa bi se sve vraćalo. U idealnoj situaciji, da ovdje sve funkcioniše, možda bi nam se pregovori otvorili krajem sljedeće godine, ali u to sumnjam, jer 2027. idu izbori za novi Evropski parlament – rekla je Trišić Babićeva.

Smatra da će nakon tih izbora Evropska unija izgledati drugačije.

– Cigurna sam da će 2027. godine, nakon izbora, Evropska komisija izgledati drugačije, i njena strategija će se modelirati prema novim globalnim promjenama. Dakle, ništa se sada suštinski nije desilo. Važnije je da se može održati dijalog, nego da se stvari forsiraju preko noći. A sad se od Srpske očekuje da se povinuje nečijim interesima – kaže Trišić Babićeva.

Na pitanje da li se EU pretvorila u mehanizam nametanja zakona, podsjeetila je da je za 22 godine koliko je BiH u procesu, toliko se i EU mijenjala.

– To smo vidjeli smjenjivanjem komesara i komisija. Svaki je imao drugačiji pristup. Čak su i evropski lideri upozoravali da EU više nije ono zbog čega su narodi pristali da uđu u taj sistem. Orban to govori već dvije godine. Ne mislim da će se EU raspasti, ali će se modelirati i izgledati drugačije. Žao mi je što EU luta, jer mi pripadamo evropskom kontinentu. I primjer graničnog prelaza u Gradišci je jedna od takvih situacija. Taj dio autoputa radio je tadašnji premijer Dodik. Govorili su da to “ne vodi nigdje”, ali bilo je vizionarski – Srpska se počela povezivati autoputem. EU je insistirala, obezbijedila sredstva da se završi most i pristupni putevi, da to bude moderan prelaz prema EU. Ali evo — Sarajevo ne dozvoljava i smatra da je to “naš prelaz” i da imaju prečih pitanja. Granični prelaz će biti otvoren, i pretpostavke za otvaranje postoje: Ministarstvo bezbjednosti je sprovelo procedure, a Uprava za indirektno oporezivanje će naći način da on u potpunosti profunkcioniše – jasna je Trišić Babićeva.

Poručuje da neće biti pesimistični, da je čekanje trajalo dugo i da su se mnoge stvari desile pozitivno za Republiku Srpsku.

– Mi smo poslije 1995. postali zemlja ugodna za život svih zajednica, država gdje se svi osjećaju komotno. Povezani smo sa svijetom, i toga često nismo svjesni. Poslije ovog iskustva, moj zaključak je da nas sadašnja EU i prošla Komisija nisu željeli. Ali, kako su licemjerni, nisu htjeli to reći – nego su uvijek ovdje nalazili krivca. Podsjetiću vas da smo se u jednom trenutku približili otvaranju pregovora – 2019. godine, kada je komesar bio Han. I onda je neko napisao 14 prioriteta koje BiH mora da ispuni. Јa nisam vjerovala, i ispostavilo se da su se u briselskim hodnicima takmičili ko će smisliti teži zadatak koji se ovdje ne može ispuniti. To nije bio fer odnos EU prema BiH – naglasila je Trišić Babićeva.

Podsjeća da je nakon toga fokus EU preusmjeren na istočne granice Ukrajinu i Moldaviju.

– Vrlo brzo su se prebacili na istočne granice. Ukrajina i Moldavija su započele ubrzani proces. Ne želim upirati prstom u krivca – ovo su činjenice šta se dešavalo na “evropskom putu” u posljednje 22 godine. Za Republiku Srpsku mogu sa sigurnošću reći – jer sam bila svjedok pregovora – da je u svakom trenutku željela da pomogne, da je učestvovala i donosila zakone. Ali odavno smo podvukli crtu: apsolutno nikakve odluke koje nisu u interesu Srpske neće biti usvojene “na prečac” – zaključila je Trišić Babićeva.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak poručio je da sve javne institucije, sudije i tužioci treba aktivno da se uključe u obračun sa korupcijom, ističući da je Srpska stvorila sve potrebne preduslove za efikasniju borbu protiv ovog problema. On je za Јutarnji program RTRS rekao da Ministarstvo pravde obilježava Međunarodni dan borbe protiv korupcije i dodao da je cilj da se probudi svijest građana o značaju prijavljivanja koruptivnih radnji.

Selak je najavio i predavanje na Univerzitetu u Banjaluci u okviru obilježavanja ovog dana, te pozvao građane da hrabro prijavljuju korupciju. Naglasio je da Ministarstvo pravde posjeduje aplikaciju preko koje se prijave mogu jednostavno podnijeti i pratiti, ističući da građani treba da budu partneri institucijama u borbi protiv ove pojave. Prema njegovim riječima, kampanje moraju trajati tokom cijele godine, jer korupcija direktno šteti društvu i lokalnim zajednicama.

Komentarišući tvrdnje ministra pravde u Savjetu ministara Davora Bunoze da predstavnici resornog ministarstva Republike Srpske nisu prisustvovali sastancima Radne grupe za izradu teksta Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Selak je rekao da te tvrdnje nisu tačne. On je istakao da niko iz Ministarstva pravde BiH više od godinu dana nije kontaktirao delegirane predstavnike Republike Srpske.

Selak je podsjetio da je 2003. godine, pri formiranju VSTS, jasno definisano da je sjedište Savjeta u Istočnom Sarajevu, te ocijenio da se novim tekstom zakona pokušava promijeniti ta odredba i centralizovati pravosudna uprava, što je u nadležnosti entiteta. Naveo je i da je predviđeno da članove VSTS imenuju Parlamentarna skupština BiH i Savjet ministara, dok Republika Srpska, iako izdvaja 200 miliona KM godišnje za svoj pravosudni sistem, ne bi imala jasno definisano pravo na svog člana.

Upitao je zašto, ukoliko oba entiteta finansiraju svoje pravosudne sisteme, parlamenti Republike Srpske i Federacije BiH ne bi imali pravo da imenuju po jednog člana Savjeta, te naglasio da Republika Srpska čuva svoje ustavne nadležnosti.

Više od 120.000 ljudi prethodnih dana čitalo je analize o izbornim nepravilnostima, a današnja sjednica Centralne izborne komisije BiH potvrdila je dio onoga na šta je, kako kaže, ukazivala matematička analiza.

Na to je podsjetila Aleksandra Pandurević iz SDS-a, navodeći da su prve provjere CIK-a otvorile ozbiljna pitanja o regularnosti procesa.

„Analizom onih koji su glasali i poređenjem sa CIPS-ovom bazom podataka, CIK je otkrio da je samo u Doboju glasalo blizu 500 onih koji nemaju ličnu kartu, a na 106 kontrolisanih biračkih mjesta taj broj je 700. Dakle, neko ih je potpisao da su glasali i ubacili su listić za Karana. Koliko je tek onih koje su potpisali, a da imaju ličnu kartu u Republici Srpskoj? To može utvrditi samo grafološka analiza“, objavila je Pandurevićeva.

Prema njenim riječima, kandidat SDS-a Branko Blanuša ima prednost od 8.300 glasova „van sumnjivih biračkih mjesta“, na 403.500 važećih listića. Ističe da je 37.225 glasova izborne mase označeno spornim i da svaki mora biti provjeren.

„Tražimo ponovno brojanje na svim biračkim mjestima! Tražimo detaljnu grafološku analizu na 134 sumnjiva biračka mjesta u Doboju, Zvorniku, Laktašima, Prijedoru i Bratuncu! Tražimo ponavljanje izbora na svim biračkim mjestima na kojima se potvrdi krađa“, poručila je ona.

O nalazima CIK-a govorio je i v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović, koji tvrdi da su današnje informacije dodatna potvrda njihovih ranijih upozorenja.

„Današnje otkriće CIK da je samo u jednom gradu glasalo skoro 500 ljudi koji nemaju identifikaciona dokumenta, a da je broj takvih glasača na 106 kontrolisanih izbornih mjesta 700, potvrđuje naše tvrdnje da je SNSD krađom pokušao doći do pobjede“, rekao je Radulović, naglasivši da očekuju kompletnu provjeru svih biračkih mjesta u Republici Srpskoj.

On podsjeća da je CIK-ova analiza utvrdila neregularnosti na 134 biračka mjesta u više gradova, gdje je, kako tvrdi, došlo do sistematskog ubacivanja glasova u korist kandidata SNSD-a.

„Ono što je CIK utvrdio, poređenjem spiskova izašlih sa bazom CIPS-a, samo je dio krađe, tek grafološka analiza će naći i lažne potpise onih koji imaju važeće dokumente, nisu glasali, ali ih je neko potpisao i ubacio glasačke listiće. Tražimo da CIK detaljno provjeri svako sumnjivo biračko mjesto, u smislu grafoloških analiza, i da provjeri svaki glas u Republici Srpskoj“, naglasio je Radulović.

On ponavlja da, bez spornih mjesta, kandidat SDS-a Blanuša ima 8.300 glasova prednosti na 403.461 važeći listić, dok sumnjivi listići obuhvataju oko 37.000 glasova.

„Jasno je da je profesor Blanuša pobjednik izbora i nećemo dozvoliti da dokazani lopovi ukradu i ovu pobjedu! Biće Srpska ponovo ponosna i vodiće je čestit čovjek, a ne kradljivci volje naroda“, poručio je Radulović.

Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković ocjenjuje da su provjere CIK-a ključne, ali i šokantne, jer su otvorile sumnje u masovno glasanje u ime ljudi koji izborima uopšte nisu pristupili.

„To samo potvrđuje naše sumnje da se masovna krađa dogodila kroz krađu identiteta, odnosno glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na izbore. Očigledno je da se režim malo preigrao u krađi, pa su čak glasali umjesto ljudi koji nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument, što je direktan dokaz izbornih nepravilnosti“, rekao je Nešković.

Dodao je da se u CIK-u već danima sprovodi opsežno grafološko vještačenje.

„Prema mojim informacijama, već pet dana se intenzivno radi grafološko vještačenje i rezultati su užasavajuće strašni, odnosno pokazuju brutalne razmjere izborne krađe u režiji SNSD“, naveo je Nešković.

Da li je aktuelna Vlada Republike Srpske ustavna ili ne, pitanje je na koje ni nakon više mjeseci nema konačnog odgovora. Ustavni sud BiH poručuje da se radi o “ozbiljnom i zahtjevnom predmetu”, zbog čega se odluka očekuje tek “krajem januara”. Međutim, u javnosti se sve glasnije postavlja dilema da li je razlog za odugovlačenje zaista pravne prirode – ili nešto sasvim drugo.

Nakon 28. novembra, datuma kada je javnost očekivala rasplet jednog od najvažnijih političko-pravnih sporova godine, uslijedilo je samo novo razočaranje. Odluka nije donesena, a očigledno je neće biti ni na dvjema narednim sjednicama, najavljenim za 9. i 15. decembar.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je grupa poslanika iz Parlamentarne skupštine BiH prije tri mjeseca, a u međuvremenu vrijeme prolazi bez ikakvog pomaka.

Narodna skupština Republike Srpske je 2. septembra formirala novu Vladu, na čijem se čelu našao Savo Minić (SNSD). Prema tvrdnjama vladajuće koalicije, Minića je predložio Milorad Dodik “kao predsjednik Republike Srpske”, iako je njemu u tom trenutku, nakon pravosnažne presude Suda BiH, mandat već bio oduzet. Upravo tu nastaje pravni spor koji je pokrenuo cijelu proceduru pred Ustavnim sudom.

Rezultati izbora kao mogući ključ

Pravnik Milko Grmuša smatra da bi razlog zastoja u odlučivanju mogao biti vrlo pragmatičan – čekanje konačnih rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

– Ako Siniša Karan bude izabran za predsjednika i to se potvrdi, onda je ovo pitanje Vlade gospodina Minića, u suštinskom smislu, nevažno. Ako Ustavni sud BiH donese odluku da je Vlada neustavna, pretpostavljam da će gospodin Karan opet da imenuje Minića. Ako Ustavni sud kaže da je Vlada neustavna, sigurno neće ići u dubinu da poništava akte koje je ona u međuvremenu donijela, tako da, u suštinskom smislu, tu se ništa neće desiti – smatra Grmuša.

On podsjeća da je Ustavni sud BiH znao donositi odluke i u roku od 48 sati kada su politički interesi nalagali hitnu reakciju.

– Da je njima to bilo važno i da su dobili zeleno svjetlo ili naređenje da reaguju, oni bi i reagovali. Kada nisu u pitanju političke teme, Ustavni sud BiH najčešće donosi dobre odluke, a kada su u pitanju političke teme, on radi, ne kako kaže Ustav BiH, nego kako kažu stranci.
Onda mi imamo situaciju da, u zavisnosti od toga kakve je politička međunarodna klima, tako Ustavni sud BiH donosi odluke. I to je pogubno. Ja to govorim i kada sude protiv Dana Republike i kada ukidaju zakone o Republici Srpskoj ili kad ne ukidaju, a oni neustavni – ističe on.

Grmuša dodaje da su sudije na pozicijama po političkoj liniji i da se to jasno vidi u odlukama.

– Problem u Sarajevu je u tome što reaguju samo kada Ustavni sud BiH ne uradi politički ono što njima odgovara, a nije im problem što stranci instruišu taj Ustavni sud – zaključuje on.

„Cirkus“, kaže Kunić

Profesor prava u penziji Petar Kunić nije želio detaljnije ulaziti u ovu temu. Na pitanje o raspletu kratko je poručio:

– “To je cirkus.”

Blagojević: Ustavni sud javnosti saopštava neistinu

Ustavni pravnik Milan Blagojević mnogo oštrije ocjenjuje postupanje Ustavnog suda. Prema njegovim riječima, sud već više od tri mjeseca izbjegava da riješi “pravno jednostavan predmet”, a uz to javnosti iznosi netačne informacije o nastavku rasprave.

On podsjeća na saopštenje od 28. novembra, u kojem je sud najavio da će predmet U-29/25 – koji se odnosi na ustavnost Vlade Save Minića – biti nastavljen na prvoj narednoj sjednici.

– S obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na narednoj sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku – pisalo je tada u saopštenju.

Međutim, već 5. decembra je objavljeno da će se 9. decembra održati vanredna sjednica sa potpuno drugom temom, dok će redovna sjednica 15. decembra takođe zaobići predmet Minićeve Vlade.

Blagojević kaže da to znači samo jedno – sud je prekršio obećanje.

– Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu… čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH – poručuje Blagojević.

Podsjeća da Ustav BiH jasno propisuje da su entiteti dužni poštovati odluke institucija BiH. Ako je Dodik predložio Minića u trenutku kada više nije imao ovlašćenja predsjednika Republike, a NSRS taj prijedlog usvojila, tvrdi Blagojević, kršenje Ustava je “očigledno”.

– Čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku… iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava – zaključuje Blagojević.

Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, oglasio se oko neusvajanja evropskih zakona na današnjoj sjednici Savjeta ministara BiH.”Današnja neuspješna sjednica Savjeta ministara još je jedna propuštena prilika za BiH da napravi napredak ka budućnosti u EU. Stav EU je jasan – želimo da BiH postane dio naše Unije. Ali da bi se to dogodilo, BiH mora da ispuni potrebne kriterijume. Ne možemo željeti članstvo u EU za ovu zemlju više nego što to žele njene vlasti”, rekao je Soreka.

On je upozorio da prozor da BiH napreduje na EU putu možda neće postojati zauvijek.

“Pozivamo političke aktere da se usmjere na ispunjavanje preostalih koraka, uključujući usvajanje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakona o sudovima u skladu sa evropskim standardima, kao i imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima koji može da predstavlja zemlju jednim glasom. Većina građana BiH širom zemlje želi budućnost u EU. Taj cilj može postati stvarnost samo uz političku volju”, napisao je on na X.

Kao i prošli put, sjednica Savjeta ministara BiH neće biti održana jer nije usvojen dnevni red, a protiv su ponovo glasali Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Srđan Amidžić, minsitar finansija i trezora.

Na dnevnom redu sjednice bili su zakon o VSTS-u, izmjene Zakona o Sudu BiH te uspostavljanje kancelarije glavnog pregovorača BiH sa EU. Ovi tačke dnvnog reda neophodne su za nastavak puta BiH u EU, tačnije za održavanje prve konferencije između BiH i EU i dobijanje datuma za početak pregovora.