VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • CIK izbrisao podatke sa 136 biračkih mjesta

    CIK izbrisao podatke sa 136 biračkih mjesta

    Centralna izborna komisija /CIK/ BiH danas je na svojoj internet stranici izbrisala podatke za 136 biračkih mjesta u 17 osnovnih izbornih jedinica na kojima su poništeni izborni rezultati na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

    Nakon brisanja ovih rezultata kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan ima 195.686 glasova, odnosno 48,57 odsto, dok kandidat SDS-a Branko Blanuša ima 201.387, odnosno 49,99 odsto glasova.

    Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku sada ima 1.925 glasova, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Republike Srpske 1.608, dok nezavisni kandidati Igor Gašević i Slavko Dragičević imaju 1.259, odnosno 991 glas.

    Iz CIK-a je ranije saopšteno da ostali podaci ostaju nepromijenjeni u odnosu na rezultate utvrđene 15. decembra, uz napomenu da će statistike biti promijenjene jer će nedostajati podaci za 136 biračkih mjesta gdje su izbori poništeni.

    Na dan ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske zakazanih za nedjelju, 8. februara, CIK će do ponoći u istoj aplikaciji objaviti preliminarne rezultate ponovljenih izbora.

    CIK BiH poništio je 24. decembra prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.

    Riječ je o pojedinim biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčkom.

  • Forto istakao da nisu ponuđena konkretna rješenja za prevoznike iz BiH

    Forto istakao da nisu ponuđena konkretna rješenja za prevoznike iz BiH

    Nakon sastanka u Evropskoj komisiji o problemima prevoznika iz regiona u vezi s boravkom u Evropskoj uniji, nisu ponuđena nikakva konkretna rješenja, kazao je Edin Forto, ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine.

    Vidimo da su protesti održani prošle sedmice upalili određene alarme u Evropskoj komisiji, ali nažalost nismo čuli nikakva konkretna rješenja – rekao je Forto.

    Podsjetimo, Forto je danas, 3. februara učestvovao na ministarskom sastanku ministara Zapadnog Balkana i predstavnika Evropske komisije, posvećenom problemima s kojima se profesionalni vozači suočavaju u vezi s boravkom i radom u Evropskoj uniji.

    Na sastanku je razgovarano o potrebi hitnog i konkretnog rješavanja ovog pitanja, imajući u vidu direktne posljedice koje važeća pravila imaju po transportni sektor, lance snabdijevanja i ukupnu privredu regiona.

    – Profesionalni vozači nisu bezbjednosni rizik za Evropsku uniju, već ljudi koji savjesno obavljaju svoj posao. Zato moramo pronaći pragmatična rješenja unutar postojećeg evropskog okvira – poručio je Forto.

    Dodao je da je Bosna i Hercegovina već uputila konkretne prijedloge, kako bilateralno prema Republici Hrvatskoj, tako i prema Evropskoj komisiji.

    – Očekujem da se o tim prijedlozima što hitnije raspravlja, jer više nemamo vremena za čekanje – zaključio je Forto.

    Na kraju sastanka je zaključeno da će se formirati radna grupa koja će u narednom periodu raditi na prijedlogu rješenja problema profesionalnih vozača koje će biti upućeno Evropskoj komisiji, piše BN.

  • Košarac: Konaković bi trebao priznati da je Dodik lider koji vodi dok on ostaje u sjeni

    Košarac: Konaković bi trebao priznati da je Dodik lider koji vodi dok on ostaje u sjeni

    Ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića boli što su lider SNSD-a Milorada Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović otišli su u SAD, ističe zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    – Njega niko ne zove, ostaje mu samo da u Sarajevu, u vlastitoj nemoći i očaju, snima nesuvisle video uratke. Narodna izreka kaže da su u strahu velike oči. U Konakovićevom slučaju – u strahu su besmislene i populističke izjave – dodaje Košarac.

    Dodaje da Konakovićeve riječi nisu ništa drugo nego odraz straha od diplomatskih uspjeha Republike Srpske.

    – Njegove insinuacije o tome šta funkcioneri Srpske smiju reći u SAD-u govore isključivo o njemu i njegovoj opštoj dezorjentisanosti. To je konvertit koji je prije izbora u SAD-u podržavao Bajdena, a sada je odjednom za Trampa. Konaković dobro zna da ne može parirati politikama Milorada Dodika, lidera koji dosljedno brani interese srpskog naroda i Republike Srpske, ostvarujući rezultate na međunarodnoj sceni – navodi Košarac na društvenoj mreži Instagram.

    Navodi da za razliku od Dodika, koji je prepoznat kao lider i politički faktor, Konaković se pokazuje kao nesposoban političar.

    – Njegovi nastupi su puni zavisti i frustracije jer nema ni snagu ni viziju. Od Dodika može samo sa uči! Umjesto što se bavi praznim optužbama i jeftinim populizmom, Konaković bi trebao priznati da je Dodik lider koji vodi, dok on ostaje u sjeni, bez stvarnog uticaja i bez političke težine – dodaje Košarac.

  • Američki eksperti traže novu arhitekturu Balkana

    Američki eksperti traže novu arhitekturu Balkana

    Pozivi na preispitivanje temelja međunarodnog poretka, uključujući Dejtonski mirovni sporazum i Povelju NATO-a, sve češće dolaze iz samog američkog političkog i bezbjednosnog establišmenta. Najnoviji u nizu ovakvih apela uputio je i bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Majkl Flin, koji je upozorio na to da svijet ulazi u fazu dubokih geopolitičkih promjena na koje postojeći sporazumi i savezi više ne mogu adekvatno odgovoriti.

     

    Flin Dejtonski mirovni sporazum vidi kao mehanizam koji je bio funkcionalan u trenutku okončanja rata, ali ne i kao održiv politički okvir za dugoročnu stabilnost BiH, navodi Glas Srpske.

    Prema njegovom mišljenju, posthladnoratovski aranžmani sve češće postaju izvor nestabilnosti, jer ne prate promijenjene globalne odnose moći i nove bezbjednosne realnosti. BiH se u tom kontekstu, smatra Flin, pojavljuje kao primjer države zarobljene u arhitekturi prošlog vijeka, sa institucionalnim rješenjima koja više reflektuju međunarodne kompromise iz devedesetih nego savremene potrebe društva.

    Poseban segment Flinovih stavova odnosi se na važnost nacionalnog suvereniteta i pravo naroda da samostalno uređuju svoje političke sisteme, uz insistiranje na zaštiti vjerskih i identitetskih prava.

    Njegova kritika ne zaustavlja se na Dejtonu, već se širi i na ulogu NATO-a i evropske bezbjednosti u cjelini. On NATO opisuje kao savez koji je izgubio isključivo odbrambeni karakter i prerastao u politički instrument, dok Evropu vidi kao kontinent koji se prekomjerno oslanja na američki bezbjednosni kišobran.

    Podjele

    Posebno kritikuje politiku proširenja NATO-a, za koju tvrdi da je produbila postojeće podjele umjesto da doprinese trajnoj stabilnosti. U tom okviru Balkan se u njegovim porukama pojavljuje kao geopolitički tampon-prostor, područje u kojem se prepliću i sudaraju američki, evropski i drugi globalni interesi, bez jasno definisane dugoročne strategije.

    Stručnjak za međunarodne odnose doktor Siniša Pepić smatra da su najnoviji Flinovi komentari i stavovi važni, ali ne zato što bivši američki zvaničnik otkriva nešto što Republika Srpska već duže vrijeme iznosi, već što on jasno artikuliše logiku šire revizije globalnog poretka i bezbjednosti.

    – Dejtonski sporazum je jedan od ključnih uspjeha američke spoljne politike, zaustavio je rat u BiH i postavio ustavnu strukturu. Teza o preispitivanju se, siguran sam, odnosi na povratak na izvorno slovo dogovora i nadležnosti. Praksa naknadnih intervencija i takozvanih nadogradnji koje su se prodavale kao stabilizacija, a u stvarnosti su pretvarale krizu u trajno stanje, je očigledno prepoznata kao suštinski problem za funkcionisanje BiH kao zajednice dva entiteta – istakao je za Glas Pepić.

    Navodi i da ako bošnjačka strana u BiH ne želi povratak na izvorni Dejton, sasvim je logično da Republika Srpska onda iskoristi pravo na samoopredjeljenje. Ističe i da to ne vidi kao prijetnju ili zveckanje oružjem, već kao novu realnost usklađenu sa globalnim političkim okolnostima i interesima.

    Na svu ovu problematiku krajem prošle godine ukazano je i od strane dvije uticajne konzervativne američke fondacije – Heritidž i Instituta za politiku “Amerika first”. Čelni ljudi ova dva “trusta mozgova” otvoreno kritikuju međunarodni okvir u BiH – posebno rad OHR-a i Dejtonski mirovni sporazum. Njihovi prijedlozi svode se na ukidanje kancelarije visokog predstavnika i smanjenje centralizacije BiH.

    Јedan od ključnih glasova u Heritidž fondaciji DŽejms Karafano opisuje Dejtonski sporazum kao “neuspjeli eksperiment”, koji je, iako je zaustavio rat, stvorio disfunkcionalnu državu bez stvarnog suvereniteta. Prema njegovom mišljenju Dejton je ratno stanje zamijenio birokratskim apsolutizmom, jer visoki predstavnik smjenjuje legalno izabrane zvaničnike, poništava zakone i nameće identitet koji favorizuje jednu etničku grupu, Bošnjake, na štetu Hrvata i Srba. Karafano smatra da je trideset godina međunarodne uprave rezultovalo stalnim krizama, pogoršanjem etničkih odnosa i ekonomskom stagnacijom. On predlaže ukidanje OHR-a, povratak punog suvereniteta entitetima i konstitutivnim narodima te zamjenu uloge visokog predstavnika američkim “garantom mira” putem bilateralnih sporazuma.

    Šta je govorio Landau

    Slične stavove dijeli i Institut za politiku “Amerika first” i njegovi čelni ljudi – bivši Trampovi savjetnici Bruk Rolins i Lari Kudlov, koji smatraju da je Dejtonski sporazum iscrpljen i nestabilan te da je došlo vrijeme za novi dogovor na Balkanu – s većom autonomijom entiteta, posebno Republike Srpske i hrvatskih kantona te reformom izbornog sistema, naročito Doma naroda FBiH, po uzoru na američki Senat. Oni kritikuju centralizaciju vlasti u Sarajevu, koju vide kao pokušaj Bošnjaka da uspostave unitarnu državu.

    Slična mišljenja u nekoliko navrata iznio je i Kristofer Landau, zamjenik državnog sekretara SAD, koji se zalaže za dijalog svih strana i poštovanje postojeće etničke strukture, ističući da BiH nije monoetnička država te da je jedini održivi put poštovanje njene jedinstvene strukture i autonomije konstitutivnih naroda. Landau je u više navrata naglasio potrebu pragmatizma, a ne idealizma, poručujući da će SAD pomagati samo onima koji su spremni na realna rješenja.

    Prijedlog Grenela i Kušnera

    AFPI i Heritidž fondacija često pominju Abrahamske sporazume na Bliskom istoku kao model za BiH, što podrazumijeva ekonomske sporazume, normalizaciju odnosa i zaobilaženje statusnih pitanja. Iako Trampova administracija još nije zvanično objavila plan za Balkan, ključne ličnosti iz njegovog kruga, uključujući Ričarda Grenela i DŽareda Kušnera, otvoreno promovišu brzo rješenje za BiH po uzoru na diplomatiju iz prvog Trampovog mandata. Cilj nije institucionalna reforma, niti međunarodno tutorstvo, već stabilnost kroz ekonomski razvoj, investicije i normalizaciju odnosa između entiteta uz američko posredovanje.

  • “Može li se Republika Srpska otcijepiti bez dogovora sa Bošnjacima i Hrvatima”

    “Može li se Republika Srpska otcijepiti bez dogovora sa Bošnjacima i Hrvatima”

    Povratak iz Izraela Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, iskoristio je da opet otvoreno govori o nemogućem opstanku Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, te je ponovo, po ko zna koji put, najavio da je neophodno da se Srpska otcijepi od BiH i postane nezavisna država.

    Lider najveće stranke u Republici Srpskoj i partije koja je na vlasti na nivou BiH, najavio je i da će nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ove sedmice saopštiti dalje planove, a otkrio je da će jedan od njih biti da se u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmatra izborni zakon Republike Srpske, što je takođe priča koja se ponavlja.

    Dodik najavljuje otcjepljenje više od deceniju
    Dodikova priča o otcjepljenju Republike Srpske od BiH bezmalo traje deceniju i po, a konkretnije obrise dobija od 2011. godine, kada je Dodik kazao da “nije spreman da priča o odustajanju od referenduma”.

    Narednih godina, najčešće u onim izbornim, Dodik je proklamovao stavove koje zastupa do danas, a to je da bi za BiH najbolje bilo da se dogovori mirni razilazak, da će referendum o nezavisnosti sigurno biti održan i da će Republika Srpska biti samostalna.

    Najpoznatija rečenica je svakako “Goodbye BiH, welcome RSexit” izgovorena na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 17. februara 2020. godine.

    Dodik u prethodnim godinama poziva na povratak izvornom Dejtonu, a sve ove priče, ocjenjuju sagovornici “Nezavisnih novina”, imaju cilj borbu za glasove u izbornom periodu, jačanje svoje pozicije na nivou BiH i regije.

    Grmuša: Recept za neuspjeh
    Na pitanje koliko je realna Dodikova priča o nezavisnosti, Milko Grmuša, pravnik iz Banjaluke, odgovara da sve i ako bismo zaista uzeli da te najave imaju uporište, imale bi smisla samo ako se to radi u dogovoru sa Bošnjacima. U suprotnom…

    “Ključni je problem što mi, i da proglasimo nezavisnost i da je priznaju sve članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), tom činjenicom ne bismo se preselili ni u Norvešku, niti u Afriku, Aziju, Singapur ili Južnu Ameriku, nego bismo ostali gdje jesmo. Što znači, imali bismo oko sebe ljude, Bošnjake, vjerovatno Hrvate, ko zna koga sve koji bi nam bili u direktnom neprijateljskom okruženju. To bi napravilo mini-potres kao što je bilo devedesetih godina. Pitaj boga oca koliko bi nam trebalo vojske da zaštitimo granice, koliko bi naše ekonomije automatski prešlo u ratnu ekonomiju, pitanje je da li imamo ljudstvo koje može da popuni toliku vojsku”, upozorava Grmuša.

    Jasno je, nastavlja, da Dodik nema saglasnost bošnjačke strane za priču koju plasira.

    “Ne da je nema, nego je ta priča za Bošnjake crvena linija svih crvenih linija. Ne vidim kako bilo ko sa relevantnim istorijskim iskustvom, a znam da se gospodin Dodik na njega često poziva, može misliti da je na Balkanu dugoročno moguće napraviti uspjeh za jednu naciju uz direktno protivljenje drugih komšijskih nacija, taman da ta prva nacija ne znam kakvu svjetsku podršku ima. A to je sve bilo obrnuto i dešavalo se prije 30 godina nekim našim tadašnjim oponentima na Balkanu i ni oni se nisu usrećili”, ističe Grmuša.

    Naglašava da se pod hitno, ako je ostalo imalo razuma na ovim prostorima, mora otvoriti unutrašnji dijalog i u BiH i u regiji u smislu kako ćemo jedni sa drugima, a ne otvarati ga na drugim mjestima po principu “kako ćemo jedni protiv drugih”.

    “To je recept za neuspjeh. Velike sile manipulišu malima zbog svojih interesa. Mislim da je sistemski i strukturno ta postavka da mi uz bilo čiju podršku možemo ovdje nekoga dovesti u problem na domaćem terenu pogrešna. Nisam pristalica toga i smatram da potpuno drugačije moramo redefinisati odnose prihvatajući argumentaciju i gospodina Dodika, dijelom i vlasti u Republici Srpskoj o potrebi da se restrukturiše međunarodni intervencionizam u BiH, da se promijeni način funkcionisanja Ustavnog suda BiH. To su sve argumenti na mjestu, ali mi to ne možemo uraditi bez Bošnjaka i Hrvata, i ko god misli da možemo, po meni, taj ne vidi baš to dobro do kraja”, zaključio je Grmuša za “Nezavisne”.

    Podgrijavanje emocija građana
    Tema nezavisnosti Republike Srpske jako je popularna u narodu, donosi lake političke poene i to vlast u Srpskoj jako dobro zna, kažu dalje sagovornici “Nezavisnih”.

    Mirko Matić, politikolog, ističe da čak i u ovako izmijenjenoj geopolitičkoj slici svijeta nezavisnost Republike Srpske nije izvjesna.

    “I to svi znamo. Nama su potrebni pouzdani saveznici i unutrašnji kapaciteti koji ne postoje u ovom trenutku. Umesto što se ova tema zloupotrebljava i pompezno najavljuje, verujem da je rešenje da se u tišini jačaju demografski, ekonomski i demokratski potencijali kao i veze sa Srbijom i drugim zemljama. Kada se istinski budemo fokusirali na ove tačke, ostvariće nam se sve ono što sanjamo decenijama”, kaže Matić za “Nezavisne”.

    Nadovezujući se na rečeno, Mladen Bubonjić, komunikolog, navodi da je priča o otcjepljenju uvijek bila za unutrašnju upotrebu.

    “S jedne strane, nastoji se zadržati oreol nacionalnog zaštitnika podgrijavajući nacionalističke emocije, a s druge, prijetnjama o otcjepljenju želi se ‘političko Sarajevo’ držati u stalnoj neizvjesnosti, što koristi za cjenkanje i ostvarivanje interesa. Nekad je narativ o otcjepljenju bio izraženiji, npr. uoči izbora ili nekih važnijih datuma, ili događaja, poput ukidanja sankcija ili sastanaka sa liderima, dok je većinom bio u drugom planu”, ističe Bubonjić, te dodaje da se dosad pokazalo da izjave koje vode u pravcu ove teme nikada nisu imale posljedice.

    Smiljanić: Izbori iza ćoška
    Novinarka Ljiljana Smiljanić ne smatra da je odlazak u Izrael, Mađarsku i sada SAD nešto što je osililo Dodika, već da je ključ svega izborna godina, a oktobar je “iza ćoška”.

    “Da ne pominjem i 8. februar. Prije nekoliko godina sam u Google upisala tu najavu (otcjepljenje) kao pojam za pretragu i rezultati su pokazali da su izjave, intervjui gdje se to pominje bili u izbornim godinama. Doduše, posljednjih godina i češće. Ne znam da li zaista planira da provede te najave u djelo sada ili kasnije. Znam samo da mi je dosadilo da ih slušam, kao i reakcije na to iz drugog entiteta. Prođoše nam životi slušajući isto, a hrana sve skuplja, cijene stanova i stanarine lete u nebesa. Iz cijele BiH je mnogo ljudi otišlo, a i dalje odlaze. Svi gledaju sebe i svoj interes. Ne bih rekla da je ikome do rata i sukoba. Možda i griješim, ali zaista mislim da su nam cijene hrane i života uopšte mnogo veći problem”, poručila je Smiljanićeva.

    Blagojević i Flin podržali Dodika
    Rod Blagojević, bivši guverner američke savezne države Ilinois, komentarisao je putem mreže X Dodikove izjave nakon povratka iz Izraela, navodeći da je to pitanje od “velike važnosti za stabilnost u Evropi i očuvanje prava na slobodu vjeroispovijesti za hrišćane i Jevreje”.

    Blagojevićevu objavu je potom komentarisao i Majk Flin (Mike Flynn), koji je bio Trampov savjetnika, a brat je Džozefa Flina (Joseph Flynn), koji je predsjednik kompanije AAFS koja želi graditi Južnu interkonekciju u FBiH, rekavši da je “potrebno ne samo ponovo razmotriti Dejtonski sporazum, već i čitavu Povelju NATO-a”.

    “21. stoljeće suočava se s ogromnim izazovima, a uspostavljanje novih partnerstava te novih ekonomskih i vojnih saveza mora se ozbiljno sagledati. To se mora dogoditi, ili ćemo se suočiti s vremenom velikih posljedica”, napisao je Flin.

  • Ujedinjena Srpska jača organizaciju i aktivnosti u Stanarima

    Ujedinjena Srpska jača organizaciju i aktivnosti u Stanarima

    Rukovodstvo Ujedinjene Srpske održalo je sastanak sa članovima Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Stanari, na kojem je analiziran dosadašnji rad i definisan plan djelovanja za naredni period.
    Tokom sastanka ocijenjeno je da su Stanari jedna od lokalnih zajednica u kojima Ujedinjena Srpska kontinuirano ostvaruje odlične rezultate, uz visok nivo organizacije, posvećenosti i stranačke discipline.
    Rukovodstvo Ujedinjene Srpske predvodili su potpredsjednik Milan Petković, generalni sekretar Neven Stanić, te članovi Predsjedništva Bojan Đenić i Bojan Vipotnik.
    Domaćini sastanka bili su predsjednik Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Stanari Radojica Ćelić i načelnik opštine Stanari Aleksandar Ristić.
    Zaključeno je da će Ujedinjena Srpska nastaviti sa jačanjem organizacije na terenu i sprovođenjem planiranih aktivnosti s ciljem daljeg unapređenja političkog djelovanja

  • Komšić podlegao pritisku, potpisao odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika – reagovala Cvijanovićeva

    Komšić podlegao pritisku, potpisao odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika – reagovala Cvijanovićeva

    Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić podlegao je pritisku i danas potpisao odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, a koja je usvojena preglasavanjem srpskog člana Željke Cvijanović na 27. redovnoj sjednici koja je održana 12. januara 2026. godine.

    – Јasno je da je ova tema delegirana od strane Denisa Bećirovića kako bi se pridobila bošnjačka javnost, a ne da bi se riješio konkretan problem, a da je Komšić podlegao pritisku te javnosti i potpisao odluku – istakla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović u reagovanju.

    Naglasila je da je Sekretarijat Predsjedništva morao da tretira ovu odluku kao spoljnopolitičko pitanje i da je u skladu s tim uputi na neku od narednih sjednica, odnosno na drugi krug glasanja, a ne predsjedavajućem Komšiću na potpis.

    – Da je spoljnopolitička tema jasno je zato što je Komisija za nacionalne spomenike regulisana Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma koji je međunarodni sporazum. Јasno je i zbog toga što je predloženom odlukom predviđeno da generalni direktor UNESKO nominuje dva člana komisije, što je takođe jasan element spoljne politike – pojasnila je Cvijanović.

    Budući da Sekretarijat ovu odluku nije tretirao kao spoljnopolitičko pitanje i da je omogućeno moje preglasavanje na ovoj temi, biću prinuđena da iskoristim druge mehanizme koji su mi na raspolaganju i da ovo na prvoj narednoj stepenici zaustavim, naglasila je Cvijanovićeva.

  • Čović: U martu otkrivamo ime kandidata za Predsjedništvo BiH

    Čović: U martu otkrivamo ime kandidata za Predsjedništvo BiH

    Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović se obratio nakon što je završena sjednica Predsjedništva ove stranke u Mostaru.

    Čović je na početku obraćanja sumirao sjednicu, rekavši kako su donijeti određeni zaključci te da je Darijana Filipović, šefica izbornog štaba HDZ-a, informisala druge članove Predsjedništva o izbornim aktivnostima ove stranke.

    “Ciljevi koje smo ranije definisali kao maksimalističke bismo trebali da sklopimo u strateški dokument i da se on usvoji na sljedećoj sjednici, koja bi trebala biti početkom marta ili aprila”, rekao je Čović.

    Dodao je da su pozvali sve aktere u BiH, uključujući političke stranke, da razgovaraju o izmjenama Izbornog zakona koji je definisao kao glavni cilj HDZ-a.

    Na pitanje novinara o pozivima da se “redefinira Dejton”, koje je uputio lobista Republike Srpske u SAD-u i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Flynn, Čović je rekao da je “apsolutno vrijeme” za ovo. Najavio je i posjete HDZ-ovih predstavnika u Briselu i Washingtonu.

    “Očekujte u trećem mjesecu posjete HDZ-a u Briselu kroz instituciju Evropske pučke stranke (EPP), ali i da jedna delegacija ode u SAD da se razgovara o temama poput izmjena Izbornog zakona, poštovanja Dejtonskom mirovnog sporazuma, mira i stabilnosti, legitimnog predstavljanja i rad na projektima koji bi osigurali takvo stanje”, rekao je Čović.

    Ponovio je stav da je za nastavak evropskog puta za BiH potrebno “osiguranje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda”.

    “Upravo idemo na sastanke u SAD-u s usaglašenim stavom da treba kratkoročno riješiti pitanje Izbornog zakona, da se prekine preglasavanje Hrvata i da Predsjedništvo BiH ima dva bošnjačka člana. Treba i redefinirati Ustav BiH, ali to ne možemo uraditi bez podrške najmoćnijih administracija na svijetu. Njihov stav je da je izvor kriza u BiH upravo to”, rekao je predsjednik HDZ-a.

    Govorio je i o Južnoj interkonekciji, rekavši kako su se “stvari promijenile” i da se danas precizno razgovara o firmama iz SAD-a o ovom projektu.

    “Činjenica je da će Južna interkonekcija ići dinamičnije i da će Vlada Federacije BiH morati napraviti novi zakon iz kojeg je izbačen BH Gas. Činjenica je i da će u naredna dva do tri mjeseca potpisati ugovor Bosna i Hercegovina i Hrvatska o ovom projektu”, rekao je Čović.

    Najavio je da je jedna firma iz SAD-a izrazila želju da provede projekt gasifikacije širi od Južne interkonekcije, te da je ponuđena izgradnja tri plinske centrale u Mostaru, Kaknju i Tuzli.

    “Ta firma se ne želi baviti samo gasifikacijom, već energijom u cijelini i drugim projektima. Ponudili su i da preuzmu pod koncesiju aerodrome u Sarajevu i Mostaru. Mi smo odmah ponudili razgovore o aerodromu u Mostaru, koji se nalazi u vlasništvu Grada Mostara. Ti razgovori su već počeli. Pružili smo podršku Vladi FBiH koja je vlasnik aerodroma u Sarajevu. To je put koji daje novu dimenziju pogleda američke administracije prema BiH”, rekao je.

    Dodao je da “gdje dođe američki kapital, tu dolazi i zaštita” te da zbog takvih projekata u BiH “nikome neće pasti na pamet neke igre”.

    Otkrio je i da je firma Bechtel zainteresovana za ulaganje u autocestu koja povezuje BiH i Crnu Goru te u projekte u sklopu Koridora 5C na području južnog dijela Bosne i Hercegovine.

    “Bechtel ima interesa za razne projekte širom BiH”, dodao je Čović.

    Vraćajući se na temu izbora, Čović je najavio da će HDZ najvjerovatnije na narednoj sjednici, odnosno u martu, otkriti ime njihovog kandidata za Predsjedništvo BiH.

  • Ostojić: Sud BiH namjerno opstruiše procesuiranje ratnih zločina nad Srbima

    Ostojić: Sud BiH namjerno opstruiše procesuiranje ratnih zločina nad Srbima

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić smatra da Sud BiH namjerno opstruiše i kasni sa procesuiranjem ratnih zločina počinjenih nad Srbima u BiH.

    – Sud BiH radi na urušavanju Republike Srpske, jer sve ovo vrijeme radi na proganjanju srpskih boraca koji su najzaslužniji za stvaranje i odbranu Srpske – rekao je Ostojić danas novinarima u Banjaluci.

    Kada je riječ o broju presuda i omjeru kada su u pitanju pripadnici Vojske Republike Srpske, “Armije BiH” i HVO-a, Ostojić je rekao da su u 80 odsto slučajeva Srbi osuđeni za navodno počinjene ratne zločine.

    Ostojić je uvjeren da suđenja pred Sudom BiH bivšem komandantu Petog korpusa “Armije BiH” Atifu Dudakoviću, Ejupu Ganiću i ostalima nikada neće dočekati sudski epilog.

  • Stevandić: Uvažiti prava Republike Srpske u procesu evropskih integracija

    Stevandić: Uvažiti prava Republike Srpske u procesu evropskih integracija

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske danas je u Banjaluci razgovarao sa ambasadorom Slovačke u BiH Romanom Hlobenom o procesu evropskih integracija i istakao da se u tom procesu mora poštovati i uvažiti ustavna konstitucija BiH, kao i ustavni status i prava Srpske.

    Stevandić je naglasio da Republika Srpska raspolaže političkom voljom za proces evropskih integracija, ali da rješenje političke krize nisu dodatni pritisci na Republiku Srpsku, već dijalog i međusobno uvažavanje nadležnosti u skladu sa Ustavom, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Istakao je da se tokom razgovora o procesu evropskih integracija mora poštovati i uvažiti ustavna konstitucija BiH, kao i ustavni status i prava Republike Srpske, u skladu sa članom 4 stav 2 Ugovora o EU, koji propisuje da EU poštuje osnovne državne funkcije i ustavni poredak država, te da se u procesu pristupanja moraju uvažavati i sve specifičnosti zemalja kandidata.