Kategorija: Politika

Mirko Šarović, bivši predsjednik Srpske demokratske stranke govorio je o svom trenutnom političkom angažmanu, stanju u stranci, mogućem povratku u politiku te o aktuelnim političkim pitanjima u BiH.

Na pitanje o trenutnim aktivnostima, Šarović je istakao kako nije politički neaktivan, ali da se više posvetio privatnim projektima.

“Nisam bez angažmana, ali je to sada više na privatnom nivou. Politiku pratim, ali smatram da je važno pružiti priliku novim ljudima u SDS-u”, rekao je u današnjem izdanju Kliks studija.

Govoreći o mogućem povratku u politiku, Šarović je naveo da nije donio konačnu odluku.

“Vidjećemo kako će se okolnosti razvijati, ali nisam stavio tačku na svoju političku karijeru. Sve zavisi od situacije i potrebe”, kazao je.

Šarović je oštro komentarisao rad trenutne vlasti na državnom nivou, naglasivši podjele koje karakterišu njen rad.

“Ovaj saziv vlasti obilježavaju klasične podjele bez jasne vizije i zajedničkog djelovanja. Stiče se utisak da je primarni cilj bio ulazak u vlast radi raspodjele pozicija, a ne postizanje suštinskih dogovora o ključnim pitanjima”, rekao je Šarović.

Na pitanje o pregovorima prilikom formiranja vlasti, Šarović je potvrdio da je bilo razgovora s predstavnicima opozicije i vladajućih stranaka, ali da je SDS tada bio fokusiran na unutrašnje probleme.

“Naš loš rezultat na izborima i unutrašnje turbulencije otežali su pregovore. Smatrao sam da opozicija ne treba dozvoliti da jedna stranka dobije preveliku kontrolu, posebno u Domu naroda, jer to vodi ka političkoj dominaciji i blokadama”, dodao je.

O razlikama između opozicije i aktuelne vlasti u Republici Srpskoj, Šarović je istakao:

“Opozicija nikada ne bi izdala Bosnu i Hercegovinu. Smatram da se trebamo fokusirati na razvoj unutar postojećeg okvira, umjesto otvaranja velikih pitanja koja mogu dodatno podijeliti zemlju”.

Šarović je zaključio da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za uspjeh unutar dejtonskog okvira, ali da je za to potrebna bolja koordinacija i fokus na zajedničke prioritete.

Šarović je istakao da Evropski put BiH vidi kao ključnu tačku oko koje bi svi politički akteri mogli pronaći zajednički jezik, naglašavajući da, iako se ovaj proces može činiti teškim, on ipak ima prohodne puteve i nudi priliku za napredak.

Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Šarović je kazao da BiH nažalost prednjači u Evropi po nivou javne korupcije, koja, prema njegovim riječima, predstavlja glavni teret za napredak zemlje.

“Borba protiv korupcije i ekonomski razvoj su dva najvažnija pitanja za BiH, a ja trećeg pitanja koje je toliko značajno ne vidim,” izjavio je Šarović, dodajući da su javni resursi često zloupotrebljavani od strane vlasti.

Govoreći o nedavnim hapšenjima, uključujući pritvor Nenada Nešića, Šarović je rekao da ne bi sve posmatrao kroz prizmu političkih obračuna.

“Iako se često tvrdi da su procesi politički motivisani, vjerujem da se u nekim slučajevima radi o borbi protiv kriminala,” kazao je on.

Na pitanje o korupciji u različitim dijelovima BiH, Šarović je naglasio da je kriminal prisutan svugdje gdje postoje javni resursi, odbacujući ideju da u određenim dijelovima zemlje stvari funkcionišu besprekorno.

Šarović je zaključio da BiH treba ozbiljnije političke promjene i odlučniju borbu protiv korupcije kako bi se omogućio napredak.

“Vjerujem da će pritisak na vlasti da djeluju u ovom smjeru biti sve jači,” kazao je.

Šarović je istakao da su pojedine političke odluke unaprijed osuđene na neuspjeh jer ne odražavaju stvarnost na terenu. Prema njegovim riječima, ideje o nezavisnosti Republike Srpske su “potpuno nerealne” i predstavljaju potencijalni izvor haosa i novih žrtava.

“U ovoj zemlji se za jednu među izbija rat, a ne da se neka nezavisnost proglasi bez posljedica. Trebamo se okrenuti prijateljima i raditi na stvarima koje su od koristi za građane. Republika Srpska je ostvarila mnogo toga što treba čuvati i razvijati, umjesto da se ulazi u opasne političke avanture,” naglasio je Šarović.

Govoreći o sankcijama, Šarović je istakao da one, iako formalno pogađaju pojedince, imaju razoran uticaj na Republiku Srpsku i njenu ekonomiju.

“Sankcije komplikuju život svakom čovjeku, a posebno otežavaju međunarodnu saradnju i ekonomski napredak. Pojedinci koji ih dobiju možda to pokušavaju prikazati nevažnim, ali stvarnost je sasvim drugačija. One stvaraju izolaciju i dodatno usložnjavaju situaciju u zemlji,” rekao je.

Šarović se osvrnuo i na svoje iskustvo sa sankcijama i boravak u zatvoru, kazavši da ga je to učinilo boljim čovjekom.

“Godina provedena u zatvoru nije bila laka, ali iz tog iskustva izašao sam jači i sa osjećajem da mogu raditi za dobrobit ovog društva. To iskustvo me naučilo strpljenju i otpornosti,” istakao je.

PDP je zainteresovan za preuzimanje odgovornosti i učešće u vlasti, ali samo pod određenim uslovima, napisao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, na svojoj Facebook stranici.

“Bićemo saradnici i partneri onima koji su spremni da zaustave privatnu državu u kojoj je kumova zgrada priopritet, da grade zdravije i bolje društvo i podrže zabranu rijaliti programa, da misle na potrebe naroda i smanje PDV na lijekove i opremu za bebe, da zajedno nastavimo evropski put BiH”, naveo je Stanivuković.

Kako je istakao, Republika Srpska i Bosna i Hercegovina nisu, niti smiju biti, izolovano ostrvo.

“Zato je izuzetno važno što smo danas uspjeli da deblokiramo evropski put Bosne i Hercegovine, što su usvojeni zakoni koji na taj put vode i što su oni koji ga godinama blokiraju isključeni”, rekao je on.

On je dodao da im nisu cilj zamjene nego promjene.

“Zato naš cilj nije ući u vlast zbog vlasti – naš cilj su stvarne promjene, odnosno politke koje će doprinijeti boljem životu građana ove zemlje”, istakao je Stanivuković.

Dodao je da mogu biti dio samo one vlasti za koju su građani iznad pojedinaca.

“Interes Republike Srpske je da postane Evropska i ostane sa nadležnostima i snagom koju crpi iz Dejtonskog sporazuma, što je itekako moguće u okviru integracije BiH u EU. Mi te procese možemo i znamo voditi”, tvrdi on.

Šef Kluba poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštin BiH Sanja Vulić istakla je za RTRS da su se poslanici Trojke, SDS-a i PDP-a “preigrali”, jer pravi legitimitet i kapacitet imaju poslanici SNSD-a.

SNSD zajedno sa svojim koalicionim partnerima ima osam poslaničkih ruku, dakle mi smo ti koji biraju – navodi Vulićeva.

Dodaje da SNSD kreira sve ono što slijedi.

– Mi shvatamo da su poslanici SDS-a i PDP-a isfrustrirani, ali to nije razlog da budu izdajnici – dodaje Vulićeva, napominjući činjenicu da je SNSD partija koja bira, a ne partija koju biraju.

Dodaje da su poslanici SDS-a i PDP-a, željni da budu vlast, ali to da će biti izdajnici srpskog roda, će ih uvijek pratiti.

– Oni će time ostati ispisani u istoriju. Oni su istruisani, godinama željni vlasti, dok smo mi ti koji odgovaramo samo građanima koji su nas birali. Mi nećemo od Srpske da pravimo ljušturu, nego jaku Republiku – navodi Vulićeva.

Ona je podsjetila da je SNSD imao amandman na Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka koji bi spriječio prenos nadležnosti, ali da poslanici SDS-a i PDP-a koji su glasali za to ne smatraju bitnim.

Vulićeva je podsjetila da su SDS i PDP tražili da se pokaže srpsko jedinstvo kada je riječ o ovom zakonskom rješenju u vremenu kada ga je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto uputila parlamentu.

– Tražili su da tražimo mišljenje Narodne skupštine Srpske i kada su ga dobili oni su počeli da rade sve suprotno – napominje ona.

Dragan Čović, lider HDZ-a i predsjedavajući Doma naroda rekao je da će pozvati partnere iz koalicije na nivou BiH na sastanak, a sve zbog najave iz stranaka trojke da će izbaciti SNSD iz vlasti.

“Ja sam jučer imao dosta razgovora s partnerima iz FBiH, sinoć smo razgovarali s partnerima na nivou BiH kako bi dogovori koje smo napravili, a napravili smo ih, našli put u zakonodavnoj vlasti”, rekao je Čović, a prenose mediji u FBiH.

Dodao je i da su mu iz stranaka trojke još sinoć saopštili da će otvoriti pitanje partnerstva na nivou BiH te da ih ne iznenađuje njihov stav i da vjeruje da će sjesti brzo.

“Organizirat ću sastanak da opet svi brzo sjednemo. Ne vidim neke velike sreće u prekompoziciji vlasti, ona bi trajala bojim se i godinu dana. Da ne bi dizali posebne tenzije, mi moramo biti partneri, ne možete u bilo kom ozbiljnom zakonu imati suprotne stavove”, rekao je Čović dodajući da je želja da se ubrzaju aktivnosti kada je u pitanju Federalna vlada.

On je rekao da, ukoliko dođe do prekompozicije vlasti da će procesi biti zakočeni.

“Mi moramo sjesti zajedno i malo odgovornije sagledati vrijeme ispred sebe. Mnogi su očekivali puno od vanjske politike prema BiH”, rekao je Čović i dodao da će u svom slučaju sazvati partnere na sastanak i da ne vidi potrebu za ishitrene odluke.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bošnjački političari, svjesni da BiH gubi politički fokus sa odlaskom administracije američkog predsjednika DŽozefa Bajdena, lažnim temama o navodnoj ugroženoj bezbjednosti u BiH pokušavaju da privuku pažnju nove administracije.

Cvijanovićeva je istakla da pamflet o secesiji Republike Srpske objavljen zadnjeg dana mandata bivše američke administracije predstavlja pokriće za nedjela koja su ti isti ljudi vršili u BiH.

“Bošnjački političari su svjesni da BiH gubi politički fokus sa odlaskom Bajdenove administracije, pa sada lažnim temama i tezama o navodnoj ugroženoj bezbjednosti u BiH koja se povezana sa političkim kretanjima pokušavaju ponovo privući pažnju nove administracije”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Sarajevu, prenosi Srna.

Odgovarajući na izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića da su SAD objavile plan radne grupe iz Srpske za razbijanje Dejtonskog sporazuma, Cvijanovićeva je navela da ne treba od toga praviti političko pitanje, kojih su se, kako kaže, dovoljno nagledali.

“Treba da se okrenemo ljudima koji su pokazali da mogu prijateljski da posmatraju sve narode u okviru BiH i koji žele da joj pomognu da se kreće ka EU”, rekla je Cvijanovićeva, prenosi Srna.

Ona je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom istakla da je ovo bila prilika da se vidi da članovi Predsjedništva BiH i predstavnici u institucijama imaju različita mišljenja o mnogim važnim pitanjima.

“Mislim da i dalje treba da njegujemo zajedničke dobre odnose sa našim prijateljima i da je EU ta koja nas vezuje kroz političku agendu”, rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je značajne ekonomske mjere, uključujući povećanje plata i penzija, te je potvrdio da se nakon zdravstvenih problema potpuno vraća svakodnevnim obavezama.

Na konferenciji za novinare, Dodik je istakao da će u Republici Srpskoj biti uvedena tri razreda minimalne plate. „Imaćemo tri modela – 900 KM za najjednostavnije poslove, 1.000 KM za radnike sa srednjom školom i 1.300 KM za visokoobrazovane. Cilj je da do 2026. godine prosječna plata dostigne 2.000 KM,“ rekao je on.

Takođe, najavio je usklađivanje penzija za šest odsto, kao i dodatno povećanje od tri odsto od septembra. „Za 4.000 penzionera obezbijedićemo besplatne banje za sedam dana. Iz svog budžeta izdvojiću milion maraka za tu svrhu,“ dodao je Dodik.

Predsjednik je naveo da će plate budžetskih korisnika biti povećane za 10 odsto od aprila, dok će policiji plate rasti za 30 odsto. „Samo za policiju moramo obezbijediti 58 miliona KM, dok je za javnu upravu potrebno 17,6 miliona, a za zdravstvo 53 miliona KM,“ pojasnio je.

Osim mjera za povećanje plata, Dodik je naglasio da će iz budžeta predsjednika Srpske biti izdvojeno 20 miliona KM za izgradnju vrtića širom Republike Srpske.

Govoreći o ekonomskim uspjesima Srpske, Dodik je izjavio da su sankcije koje su uvedene protiv Republike Srpske bile neuspješne. „Naša ekonomija je pokazala stabilnost i rast. Uprkos pritiscima na bankarski sektor, banke su ostvarile 25 odsto veći profit, što je dokaz da radimo u normalnim uslovima,“ naglasio je on.

Dodik je pohvalio unutrašnju preraspodjelu kao ključ uspjeha ekonomije u protekloj godini. „Iz budžeta je isplaćeno preko 500 miliona KM za plate, a uspjeli smo i značajno povećati investicije,“ rekao je on, dodajući da je javni dug na istorijskom minimumu od šest milijardi KM, dok je zaduženost na nivou od 31 odsto.

Dodik je takođe najavio mjere za kontrolu inflacije. „Primjećujemo rast cijena i država će na tom polju intervenisati,“ izjavio je on.

Dodik je potvrdio da se nakon zdravstvenih problema vraća svojim redovnim aktivnostima. „Ljekari su učinili velike stvari i sada sam potpuno oporavljen. O tome ću obavijestiti Narodnu skupštinu,“ poručio je.