Kategorija: Politika

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da je Republika Srpska značajno doprinijela kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine i naglasila da bez njenog učešća proces evropskih integracija ne može biti uspješan.

„Zato sam ranije rekla da nam je potrebna Republika Srpska u ovom procesu. Bez Republike Srpske to se ne može desiti. Niko u Evropskoj uniji nema ništa protiv Republike Srpske“, poručila je Kos u intervjuu za Nezavisne novine.

Ona je istakla da je spremna razgovarati sa svim legitimnim predstavnicima Srpske, uključujući i Željku Cvijanović, navodeći da su različiti pogledi prirodni, ali da se o njima mora razgovarati. Prema njenim riječima, ankete pokazuju da evropsko članstvo podržava 67 odsto građana BiH, od čega 50 odsto u Republici Srpskoj.

Kos je naglasila da je evropski put prilika za bolji život građana, kroz reforme u oblastima poput vladavine prava, slobode medija, ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine. „Pretpristupni proces je konstruisan da omogući transformaciju zemlje“, rekla je ona.

Govoreći o planu rasta, Kos je poručila da je finansijski mehanizam strožiji nego ranije, ali da se zasniva na principu uslovljavanja. „Za BiH je predviđena milijarda evra, ali taj novac neće biti dodijeljen bez jasne reformske agende. Već sam morala povući deset odsto sredstava, a ako do 30. septembra ne dobijemo reformsku agendu, povući ću i novih deset odsto“, upozorila je evropska komesarka.

Podsjetila je da će, ukoliko BiH ne isporuči reforme, sredstva biti preusmjerena na druge zemlje regiona koje brže napreduju, poput Albanije i Crne Gore. „Tužna sam zbog toga, jer znam da bi taj novac značio mnogo građanima. Na primjer, kroz ukidanje rominga i jeftinije transfere novca. Ali moram biti striktna“, kazala je Kos.

Ona je dodala da razumije složenost političke situacije u BiH i podsjetila da trenutni sistem i dalje funkcioniše na principima iz Dejtona. „Napredak ćemo postići kada budemo mogli raditi na Briselu, a ne na Dejtonu. Evropski put omogućiće BiH da donosi vlastite odluke bez učešća stranaca“, naglasila je Kos.

Prema njenim riječima, predstojeći pregovori i proces skrininga otvoriće pitanja konstitutivnosti naroda i Izbornog zakona. „Evropski put upravo vodi ka tome da se BiH oslobodi stranih namjesnika, koje često vidite kao nezvane goste“, zaključila je Marta Kos.

Sjednica Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (GO SDS) na kojoj bi trebalo da se odluči o nastupu SDS-a na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj, koji su zakazani za 23. novembar 2025. godine, kao i imenu kandidata koji će ispred SDS-a biti i zajednički opozicioni, biće održana najvjerovatnije u nedjelju, 28. septembra, u Banjaluci.

A do početka te sjednice, ako je suditi prema informacijama koje dolaze sa terena, u SDS-u neće imati lak zadatak da izaberu potencijalnog kandidata, što od njih očekuju preostale opozicione stranke, prije svih Narodni front i Lista Za pravdu i red.

Naime, kako nam je potvrđeno iz više izvora, u igri za kandidaturu je čak šest imena, a među njima ima i nekih koja se tek sada prvi put spominju.

To je nedavno nagovijestio i Jovica Radulović, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a.

“Tačno je da obavljam konsultacije sa nekoliko njih, a to su članovi čija imena su se pojavljivala u medijima, ali razgovaram i sa još njih nekoliko”, kazao je Radulović tada.

U medijima se, podsjetimo, priča o Ljubiši Petroviću, kojem se, kako nam kažu naši izvori iz SDS-a, daju najveće šanse da bude kandidat.

Pored njega, govori se i o Jovici Raduloviću, ali i o bivšem predsjedniku najveće opozicione stranke i gradonačelniku Teslića Milanu Miličeviću.

Takođe, kao potencijalni kandidat spominjao se i Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže.

Međutim, najnovije informacije do kojih smo došli idu u pravcu toga da se Božović više toliko ne uzima u obzir, ali se zato u fokus stavljaju Ljubiša Petrović i Darko Babalj, poslanik SDS-a u PD PS BiH.

Ali ima i jedan, u ovim uslovima, iznenađujući prijedlog za potencijalnog kandidata.

Riječ je o Branku Blanuši, profesoru na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci.

“Gospodina Blanušu želi da predloži Gradski odbor SDS-a u Banjaluci. Sjednica bi trebalo da se održi u nedjelju upravo u Banjaluci i tada bi trebalo da se zna više”, kaže izvor “Nezavisnih novina” iz SDS-a.

Ko god da bude kandidat, imaće podršku Liste Za pravdu i red.

“Mi ćemo podržati bez ikakvih uslovljavanja, naravno kao i uvijek do sada, kandidata SDS-a, koji će biti zajednički kandidat opozicije i maksimalno ćemo učestvovati u kampanji. SDS treba da odluči o imenu, mi se apsolutno u to nećemo miješati i imaju našu podršku”, poručio je za “Nezavisne” Nebojša Vukanović, predsjednik Liste Za pravdu i red.

Dodaje da su ovi izbori veoma važni i da će se potruditi da spriječe bilo kakve štetne uticaje na opoziciju, kako bi se što složnije izašlo na izbore.

“Tu prvenstveno mislim na Draška Stanivukovića koji pokušava da razbije opoziciono jedinstvo. To ćemo pokušati da anuliramo i da se grupišemo oko jednog kandidata”, naveo je Vukanović.

Odluku SDS-a čekaju i u Narodnom frontu.

“Javna poruka njima je da smo tu, ali kada oni odrede kandidata, kada budemo znali, vjerovatno ćemo biti konsultovani prije toga dok ne bude zvanična. Naša želja je da taj start bude jak, energičan, pobjednički, što bi rekli – furiozan. Ovo je trka na 100 metara, nije na 5.000, gdje možete puno da taktizirate. Kratki su rokovi, jako je bitan prvi korak, i kada budemo znali ime kandidata, bićemo tu da taj start bude što ubjedljiviji, moćniji, željni pobjede”, poručila je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

Ona je tokom gostovanja na BN televiziji istakla kako je uvjerena da će i članstvo PDP-a, iako je stav te stranke da neće imati kandidata, podržati kandidata opozicije, odnosno SDS-a za predsjednika Republike Srpske.

“Ne vjerujem da će članstvo i simpatizeri pratiti neke stranačke direktive da se ne izlazi na izbore”, dodala je Trivićeva.

Na pitanje zašto se ona ne kandiduje za predsjednika Republike Srpske, poručila je da to jednostavno nije bilo realno i da nije željela da se nameće.

“Nije realno da ja budem kandidat, mnogo toga se izdešavalo u prethodne tri godine, mnogo uspona i padova, i nisam osjećala da je taj prvi potez na meni, da se namećem”, kazala je, između ostalog, Trivićeva.

Podsjetimo, izborni rokovi u Srpskoj počinju teći od 25. septembra.

Rokovi za prijavu političkih subjekata za učešće na izborima biće od 25. do 29. septembra.

Koalicije će se moći prijaviti od 6. do 7. oktobra do 16 časova, dok će prijave kandidata za predsjednika Republike Srpske za ovjerene političke subjekte biti od 10. do 14. oktobra.

Krajnji rok za prijavu birača za glasanje van Bosne i Hercegovine biće 14. oktobar, dok će birački spisak biti zaključen 3. novembra u 24 sata.

Određivanje biračkih mjesta trajaće do 8. novembra, dok medijsko predstavljanje političkih subjekata takođe počinje od 8. novembra.

Predizborna kampanja će trajati od 8. do 22. novembra, odlučeno je na sjednici CIK BiH.

Lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je da se čeka odluka Ustavnog suda Republike Srpske kako bi se stvorili uslovi za afirmaciju izlaska na referendum, naglašavajući da se referendum neće osporiti. Prema njegovim riječima, posao u Ustavnom sudu još nije završen, a, kako tvrdi, bošnjački predstavnici u Vijeću naroda koriste posljednje rokove kako bi usporili postupak.

Dodik je istakao da su sjednice organa SNSD-a održane danas bile konstruktivne, te najavio nastavak sastanaka u gradskim i opštinskim odborima kako bi članstvo bilo upoznato sa aktuelnom političkom situacijom. Dodao je da SNSD vodi aktivnosti i na međunarodnom planu, u kontaktu s novom američkom administracijom, vlastima Rusije, Mađarske, Srbije i drugim partnerima.

Govoreći o odnosima sa Evropskom unijom, Dodik je rekao da Brisel nastupa sa neravnopravnim tretmanom prema strukturama Republike Srpske. Odbacio je tvrdnje evropske komesarke Marte Kos da Republika Srpska provodi secesiju, navodeći da je Srpska ugovorna strana u BiH i da se ne radi o secesiji.

Kritikovao je i pristup Kosove, rekavši da je razgovarala isključivo sa bošnjačkim predstavnicima, što, prema njegovom mišljenju, ne doprinosi evropskom putu BiH. „Republika Srpska ima svoje ustavne pozicije. Poštujte to i mi ćemo poštovati druge“, poručio je Dodik.

Predsjednik SNSD-a naglasio je i da BiH nema zajedničku spoljnu politiku, ocijenivši da ministri djeluju prema stranačkim interesima, a ne državnim. Odbacio je nametanja visokog predstavnika Kristijana Šmita, posebno odluku prema kojoj zamjenik ministra može odlučivati i pored prisutnog ministra, što je, kako kaže, „majorizacija srpskog naroda“.

Dodao je da Republika Srpska, uprkos političkim izazovima, ima stabilnost u institucionalnom, političkom i finansijskom pogledu, te da širi opseg investicija. Podvukao je da je nova Vlada Republike Srpske legitimna i da od nje očekuje jačanje aktivnosti u afirmaciji Srpske kao ugovorne strane u ustavnom poretku BiH.

„Očekujemo da Vlada nastavi sa programom odbacivanja Šmita kao lažnog visokog predstavnika i da razmotri posljedice njegovih dosadašnjih odluka“, rekao je Dodik.

On je naveo da Vlada treba da pripremi plan podrške javnim preduzećima kroz reorganizaciju, da utvrdi odgovornost za dosadašnje propuste, kao i da se osvrne na rad sudova i tužilaštava. Dodik je dodao da se od Vlade očekuje očuvanje fiskalne stabilnosti i orijentacija na podršku domaćinstvima i porodicama, koje smatra ključnom društvenom strukturom.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, kazao je da je Kolegijum ovog zakonodavnog doma odlučio da će posebna sjednica parlamenta biti održana u srijedu, 24. septembra, sa početkom u 14 časova, te da će na njoj biti donesena odluka o prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, a koje je CIK BiH zakazao za 23. novembar.

Stevandić je rekao da je sjednica sazvana na zahtjev stranaka koje čine vladajuću većinu u Srpskoj.

“Imali smo stav ranije prije nego što su izbori raspisani, u zaključcima 22. avgusta ove godine gdje smo odbacili namjeru da se izbori za predsjednika Republike Srpske održe. Onda smo imali podjelu u društvu, opozicija je odbila poziv na jedinstvo, jedino se toga držao predsjednik PDP (Draško Stanivuković) koji je rekao da oni ne žele na prijevremene izbore. Pored toga, slušali smo da je predsjednik CIK BiH kazala da se na 48 mjesta u FBiH može glasovima izabrati predsjednik Republike Srpske što bi bio naš najveći poraz”, naveo je te dodao da će na sjednici sutra donijeti odluke i zvaničan stav.

“Ali znajući kakve odluke se donose, šta se krši, moramo donijeti neke odluke. Nećemo sjediti skrštenih ruku i gledati na trikove sa njihove strane”, rekao je Stevandić.

“I po potrebi da donosimo nove ili drugačije odluke. Gore bi bilo da gledamo kako predsjednika Republike Srpske izglasava onaj ko podržava Kristijana Šmita. Mi sada moramo donijeti odluke na to”.

Stevandić je rekao da Narodna skupština mora donijeti odluke.

“Da vidimo izvesnost tih izbora, zaštitu mandata koji je dobio SNSD i njegov kandidat Milorad Dodik. U pokušaju da nas oslabe, oni ovo rade i ne smijemo da dozvolimo da nas stave u podređeni položaj. Smatramo da je ova odluka ispravan potez i daleko iznad Šmita i Ustavnog suda BiH. Ovo je način da oni iznude naš potez, a mi moramo da napravimo da taj potez bude pobjednički i da ne dozvolimo da neko drugi upravlja nama”, kazao je Stevandić.

Na pitanje o kandidatu ispred vlasti, Stevandić je rekao da su o tome razgovarali, ali da će se o tome još razmatrati u sklopu sastanaka koalicije.

“Biće na snazi ono što mi izglasamo, a ne Šmit”, rekao je Stevandić komentarišući šta se od odluka Ustavnog suda BiH poštuje a šta ne.

Upitan da kao predsjednik Ujedinjene Srpske kaže da li treba da se izađe na izbore, rekao je da ovdje nije pitanje šta im se sviđa ili ne, već da se zaštiti pozicija za koju je narod glasao.

Direktoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darku Ćulumu istekao je mandat, njegov zamjenik nije izabran nakon što je smijenjen odbjegli Zoran Galić, a slična je situacija i u Ministarstvu bezbjednosti, koje nema ministra nakon hapšenja i smjene Nenada Nešića.

Riječ je o tri pozicije koje su ključne u domaćem bezbjednosnom sektoru, za koje se rješenje ne nazire, jer političari za to ne mogu pronaći dogovor.

Možda su se u periodu iza nas i najrevnosniji hroničari izgubili u evidenciji o tome koliko je puta pred Savjetom ministara BiH spuštena rampa za imenovanja u SIPA.

O fotelji ministra bezbjednosti suvišno je i govoriti, a sve su prilike da će ona ostati prazna sve do formiranja nove vlasti, do kada će te poslove obavljati zamjenik ministra Ivica Bošnjak.

Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić smatra da upražnjavanje ključnih funkcija u institucijama poput SIPA i Ministarstva bezbjednosti ozbiljno utiče na efikasnost i stabilnost bezbjednosnog sistema BiH.

“Radi se o pozicijama koje su ključne za operativno djelovanje, koordinaciju i pravovremeno reagovanje na sigurnosne prijetnje. Kada institucije ostanu bez čelnih ljudi, posebno onih koji imaju puni kapacitet odlučivanja, stvara se prostor za  nesigurnost u komandnom lancu, te otežana koordinacija između agencija na državnom, entitetskom i međunarodnom nivou”, naveo je Mušić.

Prema njegovim riječima, funkcionisanje u “v.d. režimu” slabi komandni lanac, usporava donošenje odluka i otvara prostor za institucionalni zastoj.

“U sektoru bezbjednosti to može imati konkretne negativne posljedice, jer brzina i koordinacija su od presudnog značaja. Zabrinjava i nedostatak političke hitnosti u rješavanju ovih imenovanja. To ukazuje na širi problem – nerazumijevanje važnosti stabilnog i stručnog rukovodstva u ključnim bezbjednosnim institucijama. Takva neodgovornost dugoročno podriva povjerenje građana, umanjuje operativnu sposobnost i narušava ukupnu sigurnosnu arhitekturu države”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, kaže da su za ovako upražnjene pozicije krivci oni koji imaju političku odgovornost, a to je sadašnji sastav Savjeta ministara, odnosno politički partneri koji obavljaju vlast na nivou BiH.

“Narušen je sistem koji treba funkcionisati perfektno, tako se to sve odražava na povjerenje građana u institucije, ali i vladavinu prava koja je u osnovu temelj demokratskih društava. Srozan je imidž i status institucija upravo nedjelovanjem onih koji trebaju djelovati”, kaže Hadžović.

Kako je dodao, uvijek kada se radi sa vršiocima dužnosti, sa osobama u tehničkom mandatu ili putem zamjenika, to nije sistem koji je u potpunosti funkcionalan.

“Mi nemamo ministra sigurnosti koji na međunarodnom pravu treba da odgovara našim obavezama koje smo preuzeli kao država. Takođe, tu je i fama koja se odnosi na direktora SIPA, kojem je istekao mandat. A nije imenovan ni njegov zamjenik. Sve to, svakako, sputava rad tih institucija”, ocijenio je Hadžović za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, posljednji pokušaj da SIPA dobije zamjenika direktora propao je 17. septembra. Ukupno pet ministara u Savjetu ministara BiH glasalo je protiv takvog prijedloga.

Jedan od njih je i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji je rekao da su ministri glasali protiv jer žele cjelovito rješenje u bezbjednosnom sektoru.

“Tražimo da prvo bude izabran ministar sigurnosti, zatim direktor i zamjenik direktora SIPA. Tek tada ćemo imati uređen sistem. Očekujemo da predsjedavajuća Borjana Krišto uskoro predloži rješenja”, naglasio je Konaković.

Krišto je, s druge strane, takođe komentarisala pitanje imenovanja u institucijama, uključujući imenovanje zamjenika direktora SIPA.

“Kao predsjedavajuća, moja je obaveza da sve prijedloge resornih ministarstava uvrstim na dnevni red”, rekla je Krišto.

To, kako je dodala, uključuje i imenovanja, koja se često pogrešno dovode u vezu s imenovanjem ministra.

“Trenutno ne postoji politička volja ni od bošnjačkih, ni od političkih predstavnika srpskog naroda u Vijeću ministara BiH, ali to je tehnički i proceduralni proces koji se mora poštovati. Imenovanje ministra podliježe koalicijskim dogovorima i političkim prijedlozima”, rekla je Krišto.