Najviši zakonodavni organ Republike Srpske, Narodna skupština sutra obilježava 34 godine postojanja.
Nastala u miru, kao zaštita političkog i društvenog identiteta, istorijskog subjektiviteta i srpskog nacionalnog bića, bila je i ostala jedan od najvažnijih stubova Srpske, čuvar ustavnog poretka, garant vladavine zakona i poštovanja demokratskih prava i sloboda svih građana.
U svim, pa i posljednjim turbulentnim vremenima.
Čelično je armirala temelje suvereniteta srpskog naroda i opstojnosti s ove strane Drine – Narodna skupština Republike Srpske, prvobitno nazvana Skupština srpskog naroda u BiH. Prvi višestranački izbori, tek formirane nacionalne stranke i njihove poslanike, doveli su u skupštinske klupe. Gotovo cijelu godinu preživljavali su srpski poslanici bahatost, u startu uspostavljene muslimansko-hrvatske koalicije, koja je pokušavala da Srbima oduzme konstitutivnost i ustavni položaj – ignorišući im pravo da odlučuju o svojoj i o državnoj sudbini BiH. Kulminiralo je na burnom, oktobarskom zasijedanju 1991. godine.
Za 34 godine postojanja – 11 poslaničkih saziva izglasalo je hiljade zakona, odluka, Rezolucija, Deklaracija i onda i danas, u turbulentnim vremenima, ovaj čuvar ustavnog poretka i demokratičnosti, branio je i brani interese svog naroda i svih građana – na putu budućnosti!
Vlada Republike Srpske na osmoj sjednici, koja je danas održana u Brodu, utvrdila je Prijedlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju kojim su definisana rješenja koja su se pokazala neophodnim u primjeni važećeg zakona.
Prevashodni razlozi za donošenje novog zakona, kako se navodi u saopštenju Vlade Srpske, odnose se na neprimjenljivosti pojedinih odredaba sadašnjeg zakona, zatim usklađivanja sa drugim propisima, te optimizacije administrativnih procedura i proširivanja prava za pojedine kategorije stanovništva.
– S ciljem obezbjeđivanja efikasnijeg sistema finansiranja rada predškolskih ustanova i ustanova koje obavljaju djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja u izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, bilo je potrebno definisati zakonske odredbe na osnovu kojih će se stvoriti mogućnost sufinansiranja rada navedenih ustanova iz republičkog budžeta. Tekst važećeg zakona imao je više izmjena i dopuna, što je takođe jedan od razloga da se pristupilo izradi novog zakona – dodaje se u saopštenju.
Takođe, Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kulturi Republike Srpske kojim se umjetnik, pojedinac i domaći autor stavljaju u prvi plan, a kulturna scena dodatno jača.
– Izmjenama Zakona o kulturi omogućeno je fizičkim licima, autorima, umjetnicima samostalno prijavljivanje na konkurse Ministarstva, koji se, kao oblik podrške za sve oblasti umjetnosti, raspisuju svake godine. Umjetnici su do sada, mogućnost podrške kroz konkurse, imali samo u okviru udruženja građana, odnosno lokalnih ustanova kulture, što se pokazalo nefunkcionalno za neke oblasti umjetnosti i kategorije koje konkursi predviđaju, posebno za oblast književnosti i vizuelnih umjetnosti, koje po prirodi stvari imaju puno projekata autorskog tipa – navodi se u saopštenju.
Ističe se da je ovom izmjenom data velika mogućnost i Ministarstvu prosvjete i kulture da raspisuje raznovrsnije konkurse i osmišljava nove kategorije, na osnovu kojih će grantovi biti mnogo efikasnije utrošeni, a umjetnici za svoj rad direktno podržani, što će bez svake sumnje popraviti njihov status i stvoriti aktivniju i življu umjetničku scenu.
– Ovim rješenjem se otvara prostor za ravnopravan razvoj institucionalne kulture i nezavisne scene, te unapređuje sistem podrške domaćem stvaralaštvu, jer je omogućen fleksibilniji pristup i ravnopravno vrednovanje svih programa i projekata u kulturi. Na osnovu ove izmjene omogućeno je uvođenje podrške za umjetničku produkciju iz oblasti vizuelnih umjetnosti, stimulacija za rad na realizaciji samostalnih izložbi, stimulacija za pisanje književnih djela, komponovanju novih muzičkih djela, odnosno direktna podrška vizuelnim umjetnicima, književnicima i kompozitorima. Novim zakonskim rješenjem prioritet je dat domaćem autoru i razvoju domaće umjetničke produkcije, čime se štiti kulturni identitet Republike Srpske i stvaraju uslovi za življu, savremeniju i funkcionalniju kulturnu scenu – dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je utvrđen Nacrt zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, koji se donosi radi unapređenja i dogradnje postojećih propisa u oblasti računovodstva i revizije i jačanja kvaliteta finansijskog izvještavanja.
– Ovim zakonom uređuje se oblast računovodstva i revizije, a koja obuhvata pitanja od značaja za organizaciju i funkcionisanje sistema računovodstva, pripremu i prezentaciju finansijskih izvještaja, organizaciju i rad Savjeta za računovodstvo i reviziju Republike Srpske, reviziju finansijskih izvještaja, sticanje zvanja, sertifikaciju i licenciranje, nadzor i kontrolu kvaliteta, kao i druga pitanja od značaja za računovodstvo i reviziju. Novim zakonom biće jasnije definisana računovodstvena pravila koja pravna lica i preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstvo na obračunskoj osnovi treba da koriste u zavisnosti od njihove veličine – ističe se u saopštenju.
Takođe, biće propisana obaveza sastavljanja izvještaja o održivosti i izvještaja o plaćanjima javnom sektoru i izvještaja o korporativnom upravljanju, propisivanje novih kriterijuma i novih vrijednosti za razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika.
– Namjera donosioca propisa je da ojača sistem nadzora nad privrednim društvima za reviziju i licenciranim ovlašćenim revizorima, privrednim društvima i preduzetnicima registrovanim za pružanje računovodstvenih usluga, te uvođenje obavezne revizija finansijskih izvještaja za srednja pravnih lica dalje usklađivanje sa zakonodavstvom Evropskoj uniji – dodaje se u saopštenju.
Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o prenosu prava svojine nad parcelom od 10.300 kvadratnih metara, kako bi se stvorili uslovi za nova radna mjesta u okviru novog postrojenja kompanije za proizvodnju automobilskih dijelova “SCAI Adapter” iz Broda.
Prema odluci, Vlada na opštinu Brod prenosi zemljište, kako bi se stvorili pravni preduslovi da ono bude iskorišteno za podizanje novog pogona ove kompanije, koja u Brodu već zapošljava oko 200 radnika.
Privredna komora Republike Srpske ranije je ovu kompaniju proglasila za najuspješnije srednje privredno društvo u Republici Srpskoj.
Vlada je usvojila i Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Republike Srpske kojim se utvrđuje srednjoročni cilj i plan aktivnosti u oblasti upravljanja dugom u naredne tri godine.
Glavni cilj zaduživanja i upravljanja dugom Republike Srpske je obezbjeđenje finansijskih sredstava potrebnih za izvršenje budžeta Republike Srpske, finansiranje odobrenih investicionih projekata, te refinansiranje posmatranog duga uz najniže troškove i prihvatljiv nivo rizika.
U svrhu ostvarenja glavnog cilja upravljanja dugom, definisani su operativni ciljevi i principi, koji bi putem diverzifikacije izvora finansiranja, instrumenata i baze investitora, doprinijeli smanjenju troškova zaduživanja u srednjem i dugom roku.
Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o načinu utroška sredstava za Program za djecu u godini pred polazak u školu u 2025. godini.
Ovaj program realizovan je u 36 predškolskih ustanova, 80 osnovnih škola i dvije škole za djecu sa smetnjama u razvoju u 56 lokalnih zajednica, za djecu koja do tada nisu pohađala predškolsko vaspitanje. Program je trajao od 3. marta do 30. maja, radnim danima po tri časa dnevno. U realizaciji su učestvovali diplomirani vaspitači sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, a gdje ih nije bilo, angažovani su učitelji, pedagozi i nastavnici srpskog jezika.
Ukupno je bilo uključeno 3.052 djece, odnosno 35,28 odsto djece od ukupnog broja djece u Republici Srpskoj koja su u septembru ove godine krenula u prvi razred osnovne škole (8650 djece). Napominjemo da je predškolske ustanove u radnoj 2024/25 godini pohađalo 5154 djece uzrasta od pet do šest godina, a što čini 54 odsto od ukupnog broja ove populacije. Dakle, ukupno u neke od predškolskih programa u ovoj godini je uključeno 90,12 odsti djece koja su krenula u školu u školskoj 2025/26. godini.
Za realizaciju Programa u 2025. godini u budžetu je obezbijeđeno 526.662 KM, dok je od 2011. godine Vlada Republike Srpske izdvojila ukupno 4.593.654 KM.
U Službenom glasniku Republike Srpske danas, 23. oktobra, objavljen je prvi ukaz koji je potpisala Ana Trišić Babić, vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske, a odnosi se na proglašenje zakona o prestanku važenja zakona.
Podsjećamo, juče, 22. oktobra, u Službenom glasniku Republike Srpske objavljena je odluka o njenom imenovanju za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.
“Narodna skupština Republike Srpske imenuje Anu Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske čije su nadležnosti u skladu sa Ustavom Republike Srpske”, navodi se u odluci.
Dalje se navodi da “ovom odlukom prestaje funkcija dosadašnjeg predsjednika Republike Srpske” te da važi do izbora novog predsjednika Republike Srpske.
Podsjećanja radi, Narodna skupština Republike Srpske nedavno je imenovala Anu Trišić Babić kao v.d predsjednika Republike Srpske.
“Proglašavam Zakon o prestanku važenja zakona, koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Dvadeset sedmoj posebnoj sjednici, održanoj 18. oktobra 2025. godine, a Vijeće naroda 21. oktobra 2025. godine konstatovalo da se usvojeni Zakon o prestanku važenja zakona ne odnosi na vitalni nacionalni interes nijednog od konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj, čime su se ispunili formalno-pravni uslovi za donošenje ukaza”, stoji u Službenom glasniku Republike Srpske uz potpis Ane Trišić Babić, vršioca dužnosti predsjednika Republike.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je danas 23. oktobra sa otpravnikom poslova američke Ambasade u BiH Džonom Ginkelom.
Tema je bila jačanje veza sa Sjedinjenim Državama u svim oblastima od zajedničkog interesa, sa posebnim akcentom na unapređenje ekonomske saradnje.
“Sagovornici su ovom prilikom razmijenili mišljenja i o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH”, saopšteno je iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.
Cvijanovićeva je ukazala na važnost stabilizacije političkih prilika u BiH.
Istakla je da je za to potreban doprinos svih relevantnih aktera, predstavnika konstitutivnih naroda i nivoa vlasti.
Zahvalila se administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa na konstruktivnom i izbalansiranom pristupu prema svima u BiH.
“To predstavlja snažan podsticaj prevazilaženju trenutne krize i otklanjanju njenih uzroka”, rekla je Cvijanovićeva.
Narodna skupština Republika Srpske je dokazala autoritet i prije 34 godine i prije sedam dana. Znamo šta radimo, tvrdi za „Glas Srpske“ predsjednik republičkog parlamenta Nenad Stevandić.
– Donosili smo zakone, a neke i povukli jer su obavili svoju funkciju. Imovina je odavno uknjižena. Srpska nije izgubila ništa od imovine i ustavne pozicije i Narodna skupština ostaje u kapacitetu i snazi da i dalje donosi odluke. To je njena prevashodna funkcija – izjavio je Stevandić.
Postupci opozicije
Odluke će se, kaže, donositi po procjeni skupštinske većine ili će i dalje biti mjesto sa kojeg će biti pozivani svi da učestvuju u odlukama – i vlast i opozicija.
– Ko se ne odazove i ne želi da učestvuje u odlukama, ni u pripremi ni u glasanju „za“, ili „protiv“ čak ni da bude uzdržan već izlazi vani tokom glasanja, taj ne može da kritikuje Skupštinu da je izgubila svoj autoritet. Oni su ga izgubili, a Skupština ga je zadržala – kategoričan je Stevandić.
Skupština najvažniji organ
Skupština će, naglasio je, i dalje biti najvažniji organ u Srpskoj.
– Biće mjesto gdje će javnost moći da vidi rad i vlasti i opozicije, šta je pravi rad, a šta reklama. Ostali smo i bićemo jaki i dalje, donosićemo odluke u skladu sa interesima vlastitog naroda – rekao je Stevandić za naš portal povodom godišnjice osnivanja Narodne skupštine Srpske.
Krajnji cilj uvijek Srpska
Tvrdi da se zna šta i zbog čega radi u datom momentu.
– Kako god to zvučalo, treba imati odgovornosti i hrabrosti da se donesu i teške odluke i izdrže kritike, ali krajnji cilj je uvijek da Srpska sačuva svoj kapacitet, teritorijalni, institucionalni i ustavni. Ništa od toga nije izgubila i sutra može da donosi radikalnije ili liberalnije odluke u zavisnosti od interesa i potreba naroda – zaključio je Stevandić.
Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine nakon što su srpski poslanici preglasani u tadašnjoj Skupštini SR BiH.
– Donosili smo zakone, a neke i povukli jer su obavili svoju funkciju. Imovina je odavno uknjižena. Srpska nije izgubila ništa od imovine i ustavne pozicije i Narodna skupština ostaje u kapacitetu i snazi da i dalje donosi odluke. To je njena prevashodna funkcija – izjavio je Stevandić.
Postupci opozicije
Odluke će se, kaže, donositi po procjeni skupštinske većine ili će i dalje biti mjesto sa kojeg će biti pozivani svi da učestvuju u odlukama – i vlast i opozicija.
– Ko se ne odazove i ne želi da učestvuje u odlukama, ni u pripremi ni u glasanju „za“, ili „protiv“ čak ni da bude uzdržan već izlazi vani tokom glasanja, taj ne može da kritikuje Skupštinu da je izgubila svoj autoritet. Oni su ga izgubili, a Skupština ga je zadržala – kategoričan je Stevandić.
Skupština najvažniji organ
Skupština će, naglasio je, i dalje biti najvažniji organ u Srpskoj.
– Biće mjesto gdje će javnost moći da vidi rad i vlasti i opozicije, šta je pravi rad, a šta reklama. Ostali smo i bićemo jaki i dalje, donosićemo odluke u skladu sa interesima vlastitog naroda – rekao je Stevandić za naš portal povodom godišnjice osnivanja Narodne skupštine Srpske.
Krajnji cilj uvijek Srpska
Tvrdi da se zna šta i zbog čega radi u datom momentu.
– Kako god to zvučalo, treba imati odgovornosti i hrabrosti da se donesu i teške odluke i izdrže kritike, ali krajnji cilj je uvijek da Srpska sačuva svoj kapacitet, teritorijalni, institucionalni i ustavni. Ništa od toga nije izgubila i sutra može da donosi radikalnije ili liberalnije odluke u zavisnosti od interesa i potreba naroda – zaključio je Stevandić.
Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine nakon što su srpski poslanici preglasani u tadašnjoj Skupštini SR BiH.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH nije prihvatila prijedlog zahtjeva za obnovu postupka kojim je ovjerena prijava SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.
Naime, na prijedlog Suada Arnautovića, člana CIK-a, zatraženo je da se obnovi postupak kojim je ovjerena prijava SNSD-a, a koju je potpisao Milorad Dodik, predsjednik stranke.
Arnautović je rekao da je takav zahtjev uputio nakon dopisa Suda BiH, a kojim se, između ostalog, traži sprovođenje presude Suda BiH na način da Dodik ne može biti ni predsjednik stranke.
Podsjećanja radi, presudom Suda BiH Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
“Ignorisanje presude Suda BiH ne predstavlja samo formalnu provredu već i suštinsko poništavanje autoriteta pravosuđa”, rekao je Arnautović koji je i prilikom ovjere SNSD-a za učešće na izborima bio protiv i to iz razloga što smatra da Dodik nije mogao potpisati ovjeru za izbore.
S druge strane Ahmet Šantić, član CIK-a rekao je da CIK ne može oduzeti funkciju bilo kojem predsjedniku stranke iz bilo kojeg razloga te da to može uraditi samo registracioni sud.
“Lice koje do sada zastupa političku stranku biće ovlašćeno kao što je CIK donio odluku, a što je i Apelaciono odjeljenje potvrdilo”, rekao je Šantić.
Sena Uzunović nema nikakvu drugu ambiciju izuzev da skloni Milorada Dodika sa političke scene, rekla je Sanja Vulić, Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.
– Sena Uzunović nije Sud BiH. Ona se nažalost stavlja iznad tog suda. Ona je osilna, i njena želja je da do kraja treba ići u progonu srpskog naroda. Njeno pismo CIK-u je ništavno. Ona nema pravo da tumači presude, pa čak ni svoju. To samo pokazuje da BiH nije pravna država – istakla je Vulićeva.
S obzirom na njenu oštru retoriku, postavlja se pitanje da li bi i ona sam mogla biti žrtva sudskih progona iz Sarajeva.
– Nisam napravila nikakvo krivično djelo. Ne plašim se pravde i istine. Јedina mi je krivica što branim svoj narod – poručila je Vulić.
O kakvim se zajedničkim institucijama radi, možda najbolje oslikavaju njene sledeće riječi.
– Unazad 3-4 godine nismo usvojili ni jedan izvještaj o radu kada je u pitanju CIK. Postavljam pitanje, po čijem oni nalogu rade, pitam se ja, ali i svi ostali u Parlamantarnoj skupštini kojima je stalo da ovo tijelo bude iznad politike – dodala je Vulićeva.
Postavlja se i pitanje hoće li političkom Sarajevu zasmetati imenovanje Ane Trišić Babić za v.d. predsjednika Republike Srpske.
– Odluke NSRS se moraju poštovati. Sarajevu može smetati samo njena pamet i snaga kojom će štititi interese Republike Srpske – jasno je poručila Vulićeva.
Ministar vanjskih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković našao se u još jednoj aferi. Nakon što je tvrdio da je potpisao Ugovor o lobiranju u SAD, poslije je rekao da se šalio.
– Devastirao je i onako devastiranu vanjsku politiku BiH. On je jedna od figura koje su postavili Majkl Marfi i Kristijan Šmit, ali nije opravdao njihovo povjerenje. On odavno nema podršku čak ni u svojoj političkoj stranci. I ovo će biti test za Sud i tužilaštvo da li će i Konaković imati tretman kao i svi ostali, jer brojni su dokazi da je prekoračio i zloupotrebio svoja ovlaštenja – dodala je Vulićeva.
Za razliku od Republike Srpske, prema njenim riječima, FBiH nikada nije izvorno prihvatila Dejton i uređenje BiH.
– Za razliku od Srpske, u FBiH je “dan državnosti” 25. novembar. Dakle njihov cilj je unitarna BiH, i oni to i ne kriju, bez obzira šta mislile velike sile. Njihova želja je da sruše Milorada Dodika, jer misle da će njegovim rušenjem lakše srušiti i Republiku Srpsku. U istom košu sa srpskim narodom su i Hrvati. Njima smetaju naši grobovi, naši spomenici, sve što ima prefiks “srpski” – zaključila je Sanja Vulić.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je uputio oštre kritike pravosudnim institucijama Republike Srpske, tvrdeći da u njima postoji najviši stepen korupcije i da sudije i tužioci djeluju isključivo u sopstvenom interesu. Poručio je da Srpska „nema ni sud ni tužilaštvo“, te da je riječ o, kako je naveo, „posebnoj izmještenoj kasti“.
Govoreći o korupciji u Banjaluci, Dodik je kazao da pojedinci u gradskoj administraciji manipulišu regulacionim planovima. Na pitanje novinara zašto niko zbog toga nije odgovarao, odgovorio je:
„Zašto neko nije u zatvoru, pitajte tužilaštvo. Nisam ja adresa. Mi u Republici Srpskoj nemamo sud i tužilaštvo, to je posebna izmještena kasta koja radi samo za svoje interese. U sudu i tužilaštvu je najveći oblik korupcije. Ja na to nemam uticaja.“
Najavio je i mogućnost drastičnih poteza vlasti u Srpskoj.
„Možda ćemo jednog dana donijeti odluku da donesemo zakon o ukidanju suda i tužilaštva Republike Srpske, a nakon pet dana ponovo donesemo odluku o formiranju, a to znači da moramo izabrati novi sastav. Vidjećemo, ima načina da se borimo. Ali najveća korupcija danas je u sudovima i tužilaštvima. Ako nije tako, eto neka me oni proganjaju za ovu tvrdnju“, rekao je Dodik.
Dodao je da i u policiji postoji veliko nezadovoljstvo zbog neefikasnosti tužilaštava.
„Imate, na primjer, dokumentovano djelo koje ode kod tužioca, dio neke kriminalne grupe, a tužilac ne odredi ni pritvor. Destimuliše policiju, destimuliše sistem, urušava povjerenje u pravdu. Eto šta oni rade. Kao medvjedi su zaštićeni, jer su ih stranci zaštitili da bi ih privolili sebi“, rekao je Dodik 21. oktobra u Banjaluci.
Ovo nije prvi put da se Dodik javno obraća s kritikama na račun pravosuđa, kako entitetskog, tako i državnog nivoa.
Još 2022. godine izrazio je nezadovoljstvo nakon što su u Prijedoru oslobođeni osumnjičeni za ubistvo načelnika policije Radenka Bašića.
„Razgovarao sam sa mnogim policijskim službenicima. Rekli su da mnoge njihove akcije protiv kriminala padaju jer nemaju adekvatnu saradnju tužilaštva“, kazao je tada.
Slično je govorio i povodom slučaja “David Dragičević”, naglašavajući da su tužioci nedodirljivi i bez odgovornosti.
„Tom sektoru (pravosuđe) ne smije ništa policija koja dovede pred njih počinioce raznih kriminalnih djela, za koje bi u svakoj normalnoj zemlji dobili pritvor, a tužioci ih puštaju na slobodu. Kakva je to borba protiv organizovanog kriminala“, rekao je Dodik u jednoj od ranijih izjava.
Novinar Vladimir Kovačević smatra da u Dodikovim kritikama ima istine, posebno kada je riječ o izbjegavanju postupanja po službenoj dužnosti.
„Tužilaštva uglavnom, ako ne i uvijek, izbjegavaju da rade po službenoj dužnosti kada se radi o nekim stvarima u koje su umiješani političari i moćni ljudi“, ističe Kovačević.
On podsjeća na Dodikovu izjavu iz oktobra 2023. kada je rekao da se medicinska oprema namijenjena UKC-u RS često preusmjerava u privatnu praksu.
„U konkretnom slučaju niko nije reagovao. Niko nije Dodika zvao da ga ispita na okolnosti njegovih saznanja“, kaže Kovačević za Nezavisne novine.
Novinarka Brankica Spasenić naglašava da pravosuđe mora biti oslobođeno od političkih pritisaka, ali ipak priznaje da dio Dodikovih tvrdnji ima osnova.
„Kod nas je vrlo malo otkrivenih djela visoke korupcije, a i oni koji se otkriju, uglavnom se završavaju sporazumima i nagodbama u pogledu visine kazne. Često se radi o novčanoj kazni ili do godinu dana zatvora, a koja biva otkupljena“, rekla je Spasenićeva.
Dodaje da optužnice Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije i privrednog kriminala najčešće obuhvataju krivična djela davanja mita, dok ozbiljniji slučajevi rijetko dobiju epilog.
Kovačević navodi da su brojni primjeri iz posljednjih godina pokazali duboku povezanost politike i korupcije — od slučaja Branislava Zeljkovića u Institutu za javno zdravstvo, do istraga koje se tiču „Puteva RS“ i drugih javnih institucija.
„Brojni su takvi slučajevi. Koliko krivičnih prijava protiv političara leži po ladicama? Tužilaštva u Republici Srpskoj jednostavno igraju na sigurno, ne žele da se zamjeraju izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i suštinski su među najvećim krivcima za stanje u cjelokupnom društvu“, rekao je Kovačević.
On postavlja pitanje koje, kako kaže, obuhvata suštinu problema:
„Zašto su nedodirljivi i pojedinci u pravosuđu i mnogi na političkim i ne samo političkim pozicijama?“
Dok jedni danima prebrojavaju kalendar do 23. novembra, drugi se bave brojanjem odluka, žalbi i dopisa. Republika Srpska ponovo je zaglavljena između pravnih i političkih procedura – izbori su zakazani, ali niko više ne polaže ruku u vatru da će se zaista i održati.
Saga o prijevremenim predsjedničkim izborima sve više podsjeća na političko-pravni triler u kojem glavne uloge imaju Milorad Dodik, Centralna izborna komisija BiH, Sud BiH, pa čak i Gradska izborna komisija Bijeljine.
Zanimljivo je da Dodik i njegovi najbliži saradnici, kad god ih novinari pitaju za izbore, obavezno dodaju riječ „ako“. Da li to znači da znaju nešto što javnosti nije poznato?
Ono što je, međutim, svima jasno, jeste da se na putu do izbora pojavljuje niz prepreka koje bi mogle da uspore ili čak odgode njihov održaj.
Prvi problem dolazi iz Bijeljine, gdje lokalna administracija muku muči s isplatom naknada članovima biračkih odbora.
„Podsjećam javnost da je do problema i zastoja u isplati naknada došlo zbog neizglasavanja Rebalansa budžeta za 2024. godinu, kao i prethodne izmjene Izbornog zakona koja je podrazumijevala povećanje iznosa naknada za članove biračkih odbora. Prethodni predsjednik Skupštine grada je u svojoj ladici držao Nacrt rebalansa budžeta tačno 118 dana, nije sazivao sjednice Skupštine, ali je uredno primao mjesečnu platu. Aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD, i na čelu sa aktuelnom predsjednicom Skupštine grada Željanom Arsenović nije iznašla adekvatno zakonsko rješenje za problem koji je nastao, iako je to bila njihova dužnost i nadležnost shodno tumačenju dopisa Centralne izborne komisije BiH, pored toga oni nisu spremni ni da preuzmu odgovornost, ni da prihvate kompromisno rješenje koje je Gradska uprava na čelu sa mnom ponudila“, izjavio je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Petrović je dodao da će preuzeti odgovornost i započeti s isplatama ove sedmice, a da bi naknade trebalo da budu isplaćene do kraja mjeseca.
Pored finansijskih zastoja, tu su i problemi s javnim nabavkama. Štampanje glasačkih listića i nabavka izbornog materijala kasne zbog administrativnih procedura. CIK BiH tvrdi da je sve pod kontrolom, ali rokovi su sve kraći.
Najkompleksniji dio priče dolazi iz pravne sfere. Sud BiH je, četiri mjeseca nakon što je presuda protiv Milorada Dodika postala pravosnažna, dostavio dopis CIK BiH u kojem navodi da Dodik, zbog zabrane obavljanja funkcija u institucijama BiH, „ne može biti predsjednik SNSD“. Na taj način, tvrde upućeni, sud je razjasnio višemjesečne dileme.
Ipak, postavlja se pitanje – zašto je Sud BiH dopis poslao upravo CIK-u, a ne Osnovnom sudu u Banjaluci, koji vodi registar političkih organizacija i u kojem je Dodik i dalje formalno upisan kao predsjednik SNSD-a? CIK je pomenuti dopis naknadno proslijedila banjalučkom sudu.
Podsjetimo da je ranije predsjednik Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, uložio žalbu na odluku CIK-a kojom je ovjerena kandidatura SNSD-a, potpisana od strane Dodika. Apelaciono vijeće Suda BiH tu žalbu je odbilo, a Vukanović je najavio da će predati apelaciju Ustavnom sudu BiH na odluke CIK-a i Suda BiH.
Kako piše Srpskainfo, sve ove odluke i dopisi otvorili su pitanje – kako je moguće da mjesecima traje neizvjesnost oko toga da li Dodik uopšte može da bude predsjednik stranke, i da li se zbog toga izbori mogu odgoditi.
Prema mišljenju Vehida Šehića, predsjednika Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivšeg člana CIK-a, te priče su obična manipulacija.
„Sud BiH je dostavio dopis CIK BiH, u kojem, na osnovu zaštite zabrane koju je potvrdio Sud u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika, stoji da on ne može biti predsjednik SNSD. Ono što meni nije jasno, zašto je to dostavljeno CIK BiH, a ne sudu u Banjaluci, koji registruje političke subjekte za Republiku Srpsku, po Zakonu o političkim organizacijama“, rekao je Šehić.
On tvrdi da ne vidi nikakav razlog zbog kojeg bi se izbori odgodili.
„Imaju ti neki određeni problemi, naročito sa Bijeljinom oko imenovanja članova biračkih odbora. Nisu platili članove biračkih odbora na prošlim izborima, pa moraju da obezbijede sredstva. Problemi oko javnih nabavki, poput štampanja glasačkih listića, će se riješiti. Manipulacije o odlaganju izbora ne prolaze, jer moram napomenuti da u Izbornom zakonu BiH jasno stoji da se prijevremeni izbori moraju održati u roku od 90 dana od dana donošenja odluke CIK, a ne mogu u prvih 30 dana u roku od tih 90 dana. Ne vidim u čemu je problem da se izbori ne održe. A ovo, da se čeka odluka Ustavnog suda, to nema nikakav uticaj na primjenu Izbornog zakona BiH“, istakao je on.
Šehić je dodao da je od početka bilo jasno da Dodik neće moći obavljati funkciju predsjednika stranke.
„Politička stranka se formira radi političkog djelovanja i ljudi u rukovodstvu, tako da je meni bilo nesporno da Dodik neće moći obavljati ni funkciju predsjednika SNSD. Nekad je kod nas funkcija predsjednika stranke bitnija, jer živimo još uvijek u nerazvijenoj demokratiji, nepoštovanju institucija BiH, ustava, zakona i tako dalje. Zašto je Sud BiH tek sada reagovao – ja to stvarno ne znam“, rekao je Šehić.
Redakcija Srpskainfo poslala je upit Sudu BiH o razlozima slanja dopisa CIK-u, ali odgovor do zaključenja teksta nije stigao.
Tačno mjesec dana pred prijevremene izbore građani Bijeljine ne znaju hoće li moći birati predsjednika Republike Srpske.
Problem je u tome što hiljade ljudi koji su radili na prethodnim izborima odbija novi angažman jer naknade za njihov rad još nisu isplaćene.
Ipak, nazire se svjetlo na kraju tunela: isplatu je najavio gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, ali predsjednica bijeljinske Gradske izborne komisije (GIK) Dijana Savić Božić kaže da pare još nisu “legle”.
Stoga, na klackalici je održavanje izbora u gradu koji je po veličini glasačkog tijela sa oko 120.000 birača drugi u Republici Srpskoj, odmah nakon Banjaluke.
GIK: Nadamo se isplati
“Obaviještena sam da je putem društvenih mreža gradonačelnik objavio da će sve naknade biti izmirene, kako predsjednicima, tako i zamjenicima i članovima biračkih odbora, koordinatorima, supervizorima i tako dalje. Ja se iskreno nadam da će krenuti isplata i da će to obećanje biti izvršeno”, kaže Savić Božićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.
Ona dodaje da između dvije i tri hiljade ljudi čeka svoj novac, te da je opredjeljenje većine da, ako ne dobiju pare, neće učestvovati u realizaciji predstojećih, prijevremenih izbora.
“Ne mogu reći da su to svi, ali su skoro svi. To su lica koje je GIK angažovao godinama. Obučeni su, stručni, ali, eto, očigledno nisu bitni za politiku da budu isplaćeni”, poručuje Savić Božićeva.
Ističe da su gradonačelnik i predsjednica Skupštine grada Bijeljina Željana Arsenović 15. septembra bili na sastanku u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH.
“Jasno su dali obećanje da će iznaći način da se dugovi prema GIK-u plate. Naravno da se to nije desilo. Ono što se desilo jeste prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, a, u stvari, jedini talac smo mi – GIK”, naglašava Savić Božićeva.
CIK: Krivična odgovornost
Prije nekoliko dana Petrović i Arsenovićeva su dobili dopis iz CIK-a BiH u kojem CIK navodi da su, prema Izbornom zakonu BiH, “svi organi vlasti na svim nivoima i svi zvaničnici u BiH i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH obavezni pomagati organima nadležnim za sprovođenje izbora”. I to nije sve…
“Naglašavamo da je neophodno iznaći sredstva i izmiriti sve nastale obaveze prema biračkim odborima, GIK-u Bijeljina i ostalim učesnicima lokalnih izbora 2024. godine, jer bi se, u protivnom, dovelo u pitanje održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji će biti održani 23. novembra”, kažu iz CIK-a.
Iz CIK-a BiH su nakon toga, moglo bi se protumačiti, zaprijetili gradskim vlastima u Bijeljini da bi se mogli naći u problemima sa zakonom.
“Ometanje i opstrukcija izbornog procesa povlače krivičnu odgovornost te će Centralna izborna komisija BiH poslati prijavu nadležnom tužilaštvu jer je, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, ako neko ometa izborni proces dužna da to prijavi nadležnom tužilaštvu”, naveli su iz CIK-a BiH.
Nacrt u ladici
Gradonačelnik Bijeljine je potvrdio da mu je taj dopis stigao. Petrović kaže da iz dopisa jasno proističe da se moraju iznaći sredstva i način za isplatu zaostalih dugovanja ka GIK-u i predsjednicima i članovima biračkih odbora.
Do problema i zastoja u isplati naknada, kaže gradonačelnik Bijeljine, došlo je zbog neizglasavanja rebalansa budžeta za 2024, kao i izmjene Izbornog zakona koja je podrazumijevala povećanje iznosa naknada za članove biračkih odbora.
“Prethodni predsjednik Skupštine grada je u svojoj ladici držao nacrt rebalansa budžeta tačno 118 dana, nije sazivao sjednice Skupštine, ali je uredno primao mjesečnu platu. Aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD-om i na čelu sa aktuelnom predsjednicom Skupštine grada Željanom Arsenović nije iznašla adekvatno zakonsko rješenje za problem koji je nastao”, naveo je Petrović.
Potom je potvrdio: biće para za isplatu dugovanja.
“Kako bismo spriječili katastrofalan scenario, u smislu dodatnih finansijskih troškova, kršenja Izbornog zakona i nemogućnosti sprovođenja izbornog procesa, još jednom, po ko zna koji put, preuzeću sam odgovornost i isplatićemo svim članovima biračkih odbora naknade, kao i dugovanja ka Gradskoj izbornoj komisiji”, naveo je Petrović prije nekoliko dana na društvenim mrežama.
Petrović: Obrađujemo naloge
U izjavi za “Nezavisne novine” on je juče, u srijedu, 22. oktobra, rekao da je u toku obrada naloga za plaćanje naknada članovima biračkih odbora.
“U skladu sa likvidnošću grada u planu je da isplate budu završene do kraja sljedeće sedmice, tj. do kraja oktobra. Ovo se ne odnosi na članove biračkih odbora i druge učesnike izbornog procesa za lokalne izbore 2024, koji su pokrenuli sudske sporove, koji neće biti dio ovih isplata sve do okončanja sudskih sporova po osnovu njihovih tužbi”, rekao je za “Nezavisne novine” gradonačelnik Bijeljine.
Ovaj grad spada u red lokalnih zajednica koje su, u strateškom smislu, jako bitne i za vlast i za opoziciju na republičkom nivou. Bijeljina je već decenijama jedna od najjačih tvrđava opozicije, odnosno SDS-a, čiji politički dres nosi i aktuelni gradonačelnik. Ljubiša Petrović je 19. marta 2023. godine “preživio” referendum, pobijedivši brojne stranke okupljene oko SNSD-a (68,36 odsto građana bilo je protiv opoziva). Ipak, skupštinsku većinu u ovom gradu vodi SNSD.
