Kategorija: Politika

Na današnjoj hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, sazvanoj u 15 sati, ponovo nije usvojen Plan rasta iz Reformske agende.

Drugi krug glasanja nije donio rezultate. Osam ministara je glasalo za, dok dva – Srđan Amidžić i Staša Košarac, nisu ni glasali.

Rok za glasanje bio je do 19 sati.

Redovna sjednica Savjeta ministara, koja je juče odgođena, zakazana je za 1. oktobar, ali rok do kada vlast mora usvojiti Plan rasta ističe 30. septembra. Ako Plan ne bude usvojen, BiH prijeti gubitak dodatnih sredstava. Već je ranije došlo do smanjenja od deset odsto predviđenih sredstava zbog kašnjenja u dostavljanju dokumenta, pa sada iznose 976,6 miliona KM.

Posljednje dvije sjednice na kojima se glasalo o Planu rasta ministri iz SNSD-a su oborili. Staša Košarac glasao je protiv u prvom krugu prošle sedmice, dok su danas ministri iz SNSD-a u potpunosti odbili da učestvuju u radu sjednice, čime je srušen kvorum. Na ovaj način BiH sada prijeti gubitak dodatnih 108 miliona evra.

Podsjetimo, Delegacija Evropske unije nedavno je ponovo upozorila BiH da, ukoliko do kraja septembra ne bude dostavljen finalizovani program reformi, zemlja bi mogla ostati bez dodatnih sredstava iz Plana rasta.

Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje dodatnih deset odsto ako finalizovani program reformi ne bude dostavljen do 30. septembra.

Takođe, EU podsjeća da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine, pa sve reforme moraju biti sprovedene do tada, u skladu sa višegodišnjim finansijskim okvirom EU, koji ne može biti mijenjan.

Sudeći prema izjavama političkih aktera, izvjesno je da BiH neće ispuniti rok, te će EU dodatno smanjiti sredstva. Iako svi priznaju problem, ne postoji saglasnost oko odgovornosti.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, obratio se danas na glavnoj debati 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, naglašavajući važnost zaštite mira, ljudskih prava i jednakosti u svijetu.

„Polazeći od teme ovogodišnjeg zasjedanja ‘Bolje zajedno – 80 godina za mir, razvoj i ljudska prava’, u ime Bosne i Hercegovine čestitam Ujedinjenim nacijama na postignućima u održavanju globalnog mira, ali ističem da je mir u svijetu i dalje ugrožen“, rekao je Komšić.

Predsjedavajući Komšić upozorio je na sve češće zloupotrebe međunarodnog prava kroz primjenu sile za ostvarivanje političkih i ekonomskih interesa velikih sila. Posebno je istakao situaciju u Ukrajini, gdje se, kako je naveo, od te suverene države zahtijeva odricanje dijelova teritorije pod prijetnjom oružane sile, što je, kako je naglasio, u suprotnosti sa Povelјom UN-a.

„Ako se oružana sila koristi za prisilu da država izgubi dio teritorije, tu nema iskrene volje, već prisile, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom“, rekao je Komšić.

On je osudio i nasilje nad palestinskim narodom u pojasu Gaze, upozoravajući na postojanje elemenata genocida, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo i nedopustivo u savremenom svijetu.

„Ne postoji politički ili ekonomski interes koji može opravdati ovako visok stepen nasilja nad civilima“, istakao je Komšić.

Upozorio je i na trenutne probleme u demokratiji BiH, opisavši politički sistem ustanovljen Dejtonskim sporazumom kao „incidentni“, u kojem etnička pripadnost dominira nad osnovnim ljudskim pravima i demokratskim principima.

„Danas se suočavamo s ’embargom na demokratiju’, gdje politička manjina upravlja državom, dok međunarodni akteri to toleriraju“, rekao je Komšić.

Komšić je dodatno istakao globalne izazove: rastuće nejednakosti, klimatske promjene, migracijske krize i konflikte koji prijete stabilnosti regiona i svijeta.

„Suočavamo se s novim vrstama prijetnji – od hibridnih sukoba do manipulacije informacijama i ekonomskim pritiscima. Mir u savremenom svijetu više ne zavisi samo od prestanka ratnih dejstava, već i od principijelne zaštite ljudskih prava, vladavine prava i jednakosti svih država članica UN-a“, naglasio je Komšić.

Predsjedavajući Komšić pozvao je međunarodnu zajednicu na dosljednost i jednak pristup svima, bez razlike između velikih i malih, bogatih i siromašnih država.

„Mir i ljudska prava nisu privilegija – to je obaveza svih nas, trajna civilizacijska misija. Naša generacija mora ostaviti svijet boljim nego što je sada“, zaključio je Komšić.

Ko će 23. novembra biti glavni rivali u trci za predsjednika Republike Srpske, pitanje je koje dominira javnim raspravama, a trenutno se spominje devet imena iz redova dvije najveće političke partije – SNSD-a i SDS-a.

Nesporno je da će izbori biti održani, a isto tako je jasno da će vladajuća koalicija nastupiti sa zajedničkim kandidatom, i to onim koga predloži SNSD.

Iako u SNSD-u još ne žele da otkrivaju ko će biti njihov favorit, pravdajući se time da odluku najprije moraju donijeti lokalni odbori, u javnosti se već mjesecima spekuliše sa četiri imena. Kao potencijalni kandidati pominju se ministar naučno-tehnološkog razvoja i visokog obrazovanja Siniša Karan, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić i dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić.

Ni u opoziciji situacija nije do kraja razjašnjena. Očekuje se da upravo SDS predloži kandidata iza koga bi stale i druge opozicione stranke. Glavni odbor SDS trebalo bi da zasjeda u nedjelju, kada će se donijeti odluka o nastupu na prijevremenim izborima i o tome ko će biti njihov kandidat.

Prema informacijama iz stranke, već su se pojavila određena imena. Pominju se gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, bivši predsjednik SDS Milan Miličević, aktuelni v.d. predsjednika Jovica Radulović, te delegat u Domu naroda PS BiH, Želimir Nešković. Kao moguć kandidat spominje se i profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, Branko Blanuša, blizak SDS-u.

Hoće li se u trku uključiti još neka partija ili eventualno nestranačka ličnost, trebalo bi da bude jasnije u narednim sedmicama, dok izborni rokovi već teku.

Politički subjekti mogu se prijaviti od 25. do 29. septembra, koalicije od 6. do 7. oktobra, dok je period za predaju kandidatura za predsjednika RS predviđen od 10. do 14. oktobra. Krajnji rok za prijavu glasanja iz inostranstva ističe 14. oktobra, a konačni birački spisak biće zaključen 3. novembra.

Određivanje biračkih mjesta predviđeno je do 8. novembra, a istog dana počinje i medijsko predstavljanje političkih subjekata.

Kada Estonija govori o separatizmu i nekoga za to optužuje, isto je kao i kada pijanac govori o štetnosti alkohola, napisao je na društvenoj mreži “X” Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat, komentarišući sankcije koje mu je ova zemlja uvela.

“Nikada nisam bio u Estoniji, niti sam imao namjeru da tamo idem, tako da je odluka o zabrani ulaska krajnje besmislena. Samo su Sarajevo, bar na jedan dan, učinili srećnim”, napisao je Dodik, reagujući na vijest o sankcijama.

Krajem 2022. godine Milorad Dodik i tadašnji premijer Radovan Višković javno su obećali odlučan obračun s takozvanim „fantomskim radnicima“ – ljudima koji su uredno dobijali platu, a na poslu se gotovo nikada nisu pojavljivali. Najavljivane su liste imena, spominjale su se mjere i sankcije, a ministarskim i direktorskim foteljama poručeno je da do 31. decembra moraju raskinuti ugovore sa svim „radnicima na papiru“.

U protivnom, kako je tada rečeno, slijedile bi kazne.

Na početku 2023. godine javnost je obaviještena da je nešto više od dvadeset zaposlenih dobilo otkaz. Jedan slučaj zabilježen je u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, dok je nekoliko radnika otpušteno u „Poštama Srpske“, „RiTE Ugljevik“, „RiTE Gacko“, „Elektro-Bijeljini“, „HE na Drini“ i „Elektrokrajini“ Banjaluka.

Tu se priča i zaustavila. Nakon nekoliko imena, sve je spakovano u rečenicu koja se često ponavlja – „aktivnosti se nastavljaju u kontinuitetu“.

U međuvremenu, ironijom okolnosti, sam Radovan Višković je podnio ostavku na mjesto premijera, iako je, kako je saopštavano, ostvarivao „dobre rezultate“. Umjesto najavljene borbe s neradnicima, on je napustio političku scenu.

Ostaje pitanje: zašto spisak nikada nije objavljen? Da li zato što vlast u stvarnosti i nije bila spremna da se suoči sa problemom? I zašto je tema i danas, kada je 2025. već uveliko u toku, ponovo aktuelna?

Kako navodi Srpska info, nova vlada na čelu sa Savom Minićem sada obećava drugačiji pristup. Premijer je istakao da će njegov tim biti „mobilan, ekspeditivan i prisutan među građanima“, a jedno od pitanja koje stoji pred njima jeste i hoće li se konačno stati na kraj fenomenu neradnika.

Iz Vlade poručuju da je kontrola radne discipline neprekidan proces i da se sprovodi prema zakonu.

– Kao što je predsjednik Vlade već naglasio, očekuje se intenzivniji rad svih zaposlenih. Stav je jasan – nema tolerancije za one koji ne ispunjavaju svoje obaveze. Ko se ne bude pridržavao radne discipline, biće sankcionisan u skladu sa Zakonom o radu Republike Srpske – naveli su za Srpska info.

Dodali su i da će se prema svim zaposlenima postupati jednako, te da se poštovanje radne discipline smatra ključnom vrijednošću koja vodi ka napretku.

Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da je referendum demokratski štit, a ne oružje, jer narodna volja ne smije da se ignoriše niti podređuje tuđim interesima, arogantnim nametanjima i ucjenama.

– U demokratskim društvima referendum je svetinja. On je direktan, krajnji i neupitni izraz suverenosti naroda. Referendum ne traži dozvolu, ne čeka saglasnost, on polazi od istine da vlast pripada narodu – rekao je Karan.

On je pojasnio da referendum nije poziv na razgradnju BiH, već jasna poruka srpskog naroda da će pokušaji stvaranja unitarne BiH naići na politički i institucionalni zid.

Oni koji referendum doživljavaju kao prijetnju, naveo je profesor Karan u izjavi za Srnu, moraju znati da je prijetnja po BiH njihova bahatost, njihova sila, arogancija, njihovo ignorisanje Ustava BiH, Republike Srpske i volje naroda.

– Devet godina je prošlo od kako je narod Republike Srpske glasno poručio da je 9. januar Dan Republike i da nam taj datum niko ne može oduzeti. Referendum iz 2016. nije bio eksces, već prvi korak na našem putu u kojem narod neposredno diktira svoju volju institucijama – rekao je Karan.

On je naveo da, kako prije devet godina tako i danas, referendumom se borimo protiv pokušaja dijela međunarodne zajednice, zlonamjernih nepozvanih diplomata i političkog Sarajeva da ospore i umanje ustavnu autonomiju Republike Srpske.

– Danas, 2025. godine, Republika Srpska ponovo izlazi na referendum jer nikome ne dozvoljava da odlučuje umjesto nje. Narod zna da su glavni uzročnici problema u BiH nelegalni Kristijan Šmit, neustavni Sud i Tužilaštvo BiH i CIK BiH čija su djelovanja antidejtonska i uvreda za pravni poredak – ukazao je profesor Karan u izjavi za Srnu.

On je podsjetio da Republika Srpska od nastanka državne zajednice BiH brani njen Ustav jer jasno prepoznaje da je Ustav BiH međunarodni ugovor, a ne kolonijalna povelja.

Ustav BiH, poručio je on, nije poklon iz Sarajeva, nego rezultat dogovora na međunarodnom nivou i garancija je balansa između dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Danas, naglasio je Karan, 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, nizom nasilno prenesenih nadležnosti stvorena je antidejtonska BiH sa neustavnim pravosudnim institucijama koje imaju za cilj da odbrane neustavo i stvore unitarnu BiH.

Prema njegovim riječima, odluka naroda kroz izbore i referendume je konačna i ona predstavlja i zaštitu i garanciju da Republika Srpska neće nestati.

Karan je pojasnio da se Republika Srpska protiv antidejtonskog bori narodnom voljom.

– Odluka Republike Srpske da raspiše referendum za 25. oktobar ove godine je odgovor na sistematski pokušaj razgradnje dogovorenog ustavnog poretka. To je legalan, legitiman i ustavan čin. Ali, više od svega, to je politička deklaracija naroda koji se ne odriče svog i koji odbija poniženja! – naglasio je Karan.

On je pojasnio da Republika Srpska ne odgovara međunarodnim tutorima, već narodu koji ju je i stvarao, i taj narod je odlučio da jasno kaže NE neprijateljima Srpske i srpskog naroda.

– Na devetu godišnjicu referenduma iz 2016. i uoči novog, jasno poručujemo da mi ne pitamo za saglasnost političko Sarajevo, razne međunarodne mešetare i unitariste, mi tražimo mišljenje vlastitog naroda. To je jedina dozvola koja nam treba. Ne postoji sila, sud, ambasada ili lažni visoki predstavnik koji može da stane između Republike Srpske i njenog naroda. Narod kad jednom odluči, više se ne vraća nazad – zaključio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Prema uputstvu koje je usvojila Centralna izborna komisija BiH, prijave za ovjeru učešća političkih stranaka i nezavisnih kandidata na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske počinju danas (25. septembra) i trajaće do 29. septembra.

Rok za prijavu koalicija je 6. i 7. oktobar, dok je rok za prijave kandidata za predsjednika Republike Srpske, od 10. do 14. oktobra, renosi RTRS.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su izmjene zaključaka kojim se traži od partija smještenih u Republici Srpskoj da se izjasne o učešću u prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Namjera ove promjene u odnosu na prošle zaključke u kojima je zabranjeno institucijama i nadležnim organima organizovanje izbora, je zaštita srpskog naroda i Republike Srpske od štetnih posljedica koje bi nastale usljed moguće konfrontacije unutar Republike Srpske i institucija BiH.

U informaciji koju su usvojili poslanici, navedeno je da je NSRS usvojila zaključke na prošloj sjednici gdje je odbacila mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika Srpske i zahtijevala je od svih političkih faktora u Srpskoj da se ne prijavljuju na eventualne prijevremene izbore.

“Međutim, više stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj najavilo je podnošenje prijave na izbore i kandidaturu svojih predstavnika za funkciju predsjednika Republike Srpske, i time se otvoreno suprotstavilo usvojenim zaključcima Narodne skupštine. Izlazak nekoliko stranaka na izbore i izbor predsjednika Republike Srpske sa manjim legitimitetom, ali koji bi bio priznat, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, od strane Centralne izborne komisije BiH i drugih BiH institucija, proizveo bi sukob sa navedenim zaključcima i stavom Narodne skupštine te doveo u krizu funkcionisanje organa vlasti Republike Srpske”, navedeno je u Informaciji koju su usvojili poslanici.

Takođe, Narodna skupština podsjeća da je predsjednika Srpske Milorada Dodika izabrao narod na demokratskim i slobodnim izborima, ali za razliku od prošlih zaključaka, ne zahtijeva od Dodika da nastavi obavljati funkciju predsjednika u punom kapacitetu.

1. Narodna skupština Republike Srpske usvaja Informaciju u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

2. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje svaki vid kolonijalne uprave u BiH, koja je glavni uzročnik ustavno-političke krize, narušavanja vladavine prava i načela ustavnosti i zakonitosti u BiH.

3. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata Kristijana Šmita, njegove odluke, kao i posljedice nastale na osnovu tih odluka. Narodna skupština podsjeća da se Kristijan Šmit samovoljno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, čije imenovanje nije provedeno u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

4. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata i odbacuje presudu neustavnog Suda BiH izrečenu predsjedniku Republike Srpske, kao i odluku Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

5. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da je Sud BiH donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, čime je izvršen državni udar i potpuno urušen ustavni poredak BiH definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom čiji je potpisnik i Republika Srpska.

Narodna skupština Republike Srpske podsjeća da je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika izabrao narod Republike Srpske na demokratskim i slobodnim izborima. U namjeri da se zaštiti srpski narod i Republika Srpska od štetnih posljedica koje bi nastale usljed moguće konfrontacije unutar Republike Srpske i institucija BiH, pozivaju se sve političke partije sa sjedištem u Republici Srpskoj da samostalno odluče o svom učešću na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

7. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje odluke i praksu Ustavnog suda BiH koja za cilj ima inkorporisanje visokog predstavnika u ustavni sistem BiH kao nosioca vlasti. Narodna skupština Republike Srpske naglašava da je visoki predstavnik dejtonska kategorija, čiji je obim prava i obaveza regulisan Aneksom 10. Narodna skupština podsjeća da visoki predstavnik nije predviđen u Ustavu BiH, stoga ne može biti nosilac niti jedne vlasti.

8. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata kontinuirane pokušaje razgradnje i ukidanja Republike Srpske kao institucionalnog okvira i državnopravnog subjekta srpskog naroda u kojem svi građani ostvaruju svoja kolektivna i individualna prava temeljena na Ustavu BiH. Narodna skupština podsjeća da je Republika Srpska ugovorna strana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i svim njegovim aneksima. S obzirom na svojstvo ugovorne strane, koje je potvrđeno i prilikom usaglašavanja Ženevskih i Njujorških principa, Republika Srpska ima pravo i obavezu da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum.

9. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da pravosudni pritisci na institucije imaju za cilj oduzimanje imovine Republike Srpske, čime bi se Srpska razvlastila i obesmislila kao politički i pravni subjekat. Narodna skupština podsjeća da je pitanje imovine decidno riješeno Ustavom BiH i dato u nadležnost entitetima prema principu generalne klauzule.

10. Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Kolegijum Narodne skupštine da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda u Republike Srpske.

11. Ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja.

Poslanik Ujedinjene Srpske Milan Petković poručio je u Parlamentu BiH da Bosna i Hercegovina, za razliku od drugih zemalja, ima „tri strane medalje“ – srpsku, bošnjačku i hrvatsku.

„To je ono što nikada ne treba da zaboravite i nikada ne smijete zauzimati bilo koju stranu“, rekao je Petković na sjednici na kojoj je prisustvovala evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

On je istakao da se Srpski klub i Ujedinjena Srpska zalažu za članstvo BiH u Evropskoj uniji i prihvataju evropske vrijednosti. Dodao je da te vrijednosti, kako je naveo, nisu derogiranje institucija i donošenje zakona od strane „jednog neizabranog stranca“.

„Kristijan Šmit je trenutno naš glavni kamen spoticanja na putu ka članstvu u EU i svi znamo da nikada nećemo postati punopravni član dok odluke ne budemo sami donosili“, rekao je Petković.

On je naglasio da je vladavina prava ključna evropska vrijednost, ali da je, prema njegovim riječima, u BiH „na veoma niskim granama“.

„Ono što od vas očekujemo jeste da nam pomognete u reformi pravosuđa, jer je naše povjerenje u rad pravosudnih institucija narušeno mnogobrojnim korupcionim aferama koje su potresale Tužilaštvo i Sud BiH“, rekao je Petković.

Podsjetio je da Zakon o sudu i Zakon o VSTS još uvijek nisu usvojeni, te ocijenio da za to nisu odgovorni vlasti predvođene SNSD-om, već drugi politički akteri.

„Republika Srpska brani svoju imovinu, institucije i pravo da samostalno donosi odluke, bez nametanja. Ukoliko se to bude poštovalo, evropski put BiH ne bi trebao da bude upitan“, zaključio je Petković.