VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Goganović: ITPP ne znači članstvo u NATO; Pojedinci svjesno plasiraju dezinformacije

    Goganović: ITPP ne znači članstvo u NATO; Pojedinci svjesno plasiraju dezinformacije

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović rekao je da tumačenje da je Individualno prilagođeni partnerski program /ITPP/ korak ka NATO-u rezultat nepoznavanja dokumenta ili svjesnog plasiranja dezinformacija.

    Reagujući na navode pojedinaca da je usvajanjem ITPP-a BiH “napravila korak ka članstvu u NATO-u”, Goganović je izjavio za Srnu da su takve tvrdnje netačne i pojasnio da od tri strateška cilja u okviru ITPP-a nijedan ne predviđa članstvo u NATO savezu.

    – Riječ je o tehničkom i partnerskom okviru saradnje, sličnom Programu reformi, koji ne definiše članstvo kao cilj – pojasnio je Goganović.

    Dodao je da i u ITPP-u i u Programu reformi jasno stoji da se aktivnosti provode bez prejudiciranja članstva, te da je ITPP po intenzitetu saradnje čak blaži od ranijeg PARP-a.

    – Republika Srpska podržava saradnju sa NATO savezom u postojećim okvirima, ali bez prejudiciranja pitanja članstva – poručio je Goganović.

    Podsjetio je i da je tokom sastanka sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom jasno ponovio stav Republike Srpske da ne podržava članstvo BiH u NATO savezu, jer o tom pitanju ne postoji politički konsenzus u BiH, ali da Srpska ostaje posvećena partnerskoj saradnji u okviru postojećeg nivoa odnosa.

  • Dodik: Narodna skupština 34 godine ponosno i istrajno brani suverenitet i prava Republike Srpske

    Dodik: Narodna skupština 34 godine ponosno i istrajno brani suverenitet i prava Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske 34 godine ponosno i istrajno brani suverenitet i prava Republike Srpske, odbijajući sve udare unitarista, koji bi željeli da je oslabe i razvlaste, rekao je predsjednik Milorad Dodik.

    – Veoma sam ponosan na činjenicu da sam jedan od poslanika koji su te 1991. godine učestvovali u formiranju Skupštine srpskog naroda. Donoseći važne odluke, kao što je formiranje Republike Srpske 9. januara 1992. godine, kasnije i donošenje Ustava Republike Srpske, te Zakona o formiranju Vojske Republike Srpske koja je stala na čelo odbrane našeg naroda, udarili smo temelje države Republike Srpske – istakao je Dodik na Iksu.

    Naglasio je da je izuzetno važno da mlade generacije razumiju koliko je mudrosti i hrabrosti bilo potrebno pri odlučivanju u tim, po srpsko nacionalno biće, izazovnim vremenima.

    – Svi poslanici tog vremena, iz vlasti i iz opozicije, bili su zajedno na ključnim nacionalnim pitanjima i to jedinstvo nam je potrebno i danas kako bismo sačuvali i odbranili našu Republiku Srpsku – zaključio je Dodik.

  • Cvijanović: Vrijeme zrelo za restrukturisanje međunarodnog prisustva u BiH

    Cvijanović: Vrijeme zrelo za restrukturisanje međunarodnog prisustva u BiH

    Vrijeme je zrelo za restrukturisanje međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini – navela je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

    Nama su potrebni partneri, navela je ona, a ne spoljni destabilizatori unutrašnjih prilika.

  • Karan: Republika Srpska je trajna i neupitna kategorija istorije, prava i pravde

    Karan: Republika Srpska je trajna i neupitna kategorija istorije, prava i pravde

    Osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH prije 34 godine bilo je istorijska nužnost i državnički čin koji je pokazao svu zrelost srpskog naroda i njegove političke elite u tom trenutku i tada su postavljeni temelji državnosti Republike Srpske, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

    Povodom 34 godine od osnivanja Narodne skupštine Republike Srpske, profesor Karan je naveo u kolumni za Srnu da, obilježavajući ovaj istorijski važan datum, srpski narod potvrđuje trajnu i nepokolebljivu odluku da Republiku Srpsku čuva kao najviši izraz naše slobode, ustavnosti i državnosti.

    Kolumnu profesora Karana za Srnu prenosimo u cijelosti:

    Prije 34 godine započeo je državotvorni proces koji je kulminirao međunarodnom verifikacijom Republike Srpske u Dejtonu.

    Ovaj proces nismo započeli svojom voljom. Bili smo primorani da stanemo u zaštitu sopstvenih osnovnih ljudskih prava i sloboda koji su garantovani svim relevantnim međunarodnim aktima.

    Prije 34 godine osnovana je Skupština srpskog naroda u BiH, koja će kasnije dobiti naziv Narodna skupština Republike Srpske. Narodna skupština je i danas najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj, nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti.

    Osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH nije bila slučajna niti ishitrena reakcija. Osnivanje Skupštine je bila istorijska nužnost i državnički čin koji je pokazao svu zrelost srpskog naroda i njegove političke elite u tom trenutku.

    U vremenu kada je politička volja Srba ostala usamljena i kada je cijeli jedan narod (srpski) bio preglasan, a temelji zajedničke države razbijani duž avnojevskih graničnih linija, srpski narod je morao institucionalno da se organizuje, kako bi zaštitio svoje pravo na postojanje, slobodu i državnost.

    Odluka da se osnuje Skupština srpskog naroda nije bila usmjerena protiv drugih. Ona je bila i ostala jedna od vitalnih odluka koje čine suštinu Republike Srpske i danas. Ona je označila početak konstitucionalizacije Republike Srpske.

    Skupština srpskog naroda nije ugrozila prava drugih naroda u BiH, već je, naprotiv, garantovala ravnopravnost naroda u BiH i bila zalog mira i stabilnosti na prostoru tadašnje BiH.

    Ravnopravnost je ključno načelo koje je proklamovala Skupština srpskog naroda i ovo načelo je potom razrađeno u sporazumno dogovorenim principima iz Ženeve i Njujorka, a zatim ugrađeno u Dejtonski mirovni sporazum, kao i u Ustav BiH, kao jedan od stubova uspostavljene države.

    Ravnopravnost isključuje majorizaciju. Ravnopravnost garantuje mir. Ravnopravnost je uslov zajedničkog bitisanja.

    Osnivanjem Skupštine srpskog naroda u BiH 1991. godine postavljeni su temelji državnosti Republike Srpske, koja je funkcionisala kao samostalna država do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je bio vapaj za mirom, pravdom i čin ustavne odgovornosti.

    Taj korak je pokazao političku zrelost i viziju srpskog naroda koji je u vremenu raspada SFRЈ izabrao da brani svoju ravnopravnost, demokratski poredak i istorijski kontinuitet.

    Obilježavajući ovaj istorijski važan datum mi potvrđujemo našu trajnu i nepokolebljivu odluku da Republiku Srpsku čuvamo kao najviši izraz naše slobode, ustavnosti i državnosti. Republika Srpska je zadržala svoj subjektivitet unutar dejtonske BiH.

    Borba za ustavnu poziciju Republike Srpske nikada nije prestala. Čini se da nikada i neće. Takva situacija nas tjera da budemo budni, da čuvamo ono što imamo i da štitimo dejtonski ustavni poredak.

    Današnja dešavanja i napadi na Republiku Srpsku su potvrda ispravnosti tadašnjih odluka. Kao što smo tada odoljeli raznim pritiscima i prepoznali opasnost po opstanak srpskog naroda, tako i danas Republika Srpska odolijeva svim pritiscima i spremno dočekuje nove izazove.

    Snaga Republike Srpske dolazi iz samog naroda. Narod je njen temelj, temelj njenih institucija i zato je Republika nepobjediva, a to svakim danom uviđaju oni koji su svih ovih godina radili na štetu Srpske.

    Danas slobodno možemo reći svima da stojimo ponosno ispružene ruke za sve koji žele sa nama da grade korektne odnose, mir i stabilnost, ali sluge nikome nećemo biti!

    Baš kao i prije 34 godine, tako se i danas nalazimo na ispitu zrelosti srpskog naroda, za koji ne sumnjam da ćemo uspješno položiti, jer smo svjesni da nam Republika Srpska nije poklonjena, nego da smo se izborili za nju, podnoseći nebrojene žrtve.

    Republiku Srpsku je stvorio, branio i čuva je srpski narod. Republika Srpska je trajna i neupitna kategorija istorije, prava i pravde.

  • Redovna sjednica NSRS 4. novembra

    Redovna sjednica NSRS 4. novembra

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je 16. redovnu sjednicu Narodne skupštine za utorak, 4. novembar, sa početkom u 10 časova.

    Kolegijum je utvrdio prijedlog dnevnog reda 16. redovne sjednice.

  • Svečana akademija povodom 34 godine Narodne skupštine Republike Srpske: Stevandić o značaju odluka i odbrani srpskih interesa

    Svečana akademija povodom 34 godine Narodne skupštine Republike Srpske: Stevandić o značaju odluka i odbrani srpskih interesa

     

    U Banjaluci se danas održava svečana akademija povodom obilježavanja 34. godišnjice osnivanja Narodne skupštine Republike Srpske, institucije koja je odigrala ključnu ulogu u očuvanju identiteta i interesa srpskog naroda. Predsjednik Narodne skupštine, Nenad Stevandić, istakao je važnost odluka donesenih u prvom sazivu Parlamenta 1991. godine, kao i kontinuiranu borbu za očuvanje suverenosti Republike Srpske.

    – Te 1991. godine prvi saziv Narodne skupštine srpske je na veličanstven način donio odluke. Postojala je nacionalna elita i ozbiljno razmišljanje da se ne poklekne. Stvorena je odbrambena linija za srpski narod – rekao je Stevandić.

    On je naglasio da su institucije Republike Srpske i danas izdržale pritiske, koristeći diplomatska i druga sredstva tokom protekle godine. Stevandić je posebno istakao značaj uknjižbe imovine kao ključnog koraka u zaštiti interesa Srpske.

    – Mi smo to uvidjeli i prije dvije-tri godine i pokušali da napravimo balans. Kad smo uvidjeli da se vrijeme ponavlja, morali smo naći kanal da iskomuniciramo sa Zapadom. Najbitnije je da smo imovinu uknjižili. Iza “ustavnog rova Srpske” je naša imovina – poručio je Stevandić.

    Kako je dodao, trenutna situacija zahtijeva oprez kako teške riječi ne bi dovele do još težih okolnosti, ali je istovremeno izrazio uvjerenje da vrijeme radi u korist Republike Srpske.

    Ako želiš dodatne izmjene ili prilagođavanje teksta, javi!

  • Kalinić: Sabornost, jedinstvo i osjećaj nacionalne odgovornosti doveli do formiranja Skupštine

    Kalinić: Sabornost, jedinstvo i osjećaj nacionalne odgovornosti doveli do formiranja Skupštine

    Sabornost, jedinstvo i osjećaj nacionalne odgovornosti doveli su do formiranja Skupštine, rekao je Dragan Kalinić, bivši predsjednik NSRS, gostujući u našem Јutarnjem programu, govoreći o 34. godine NSRS.

    – To doba, te 90-te godine su bile turbulentne, teške. Vlast su činile nacionalne stranke SDS, HDZ I SDA. Kada se 1991. godine u Skupštini BiH pojavila deklaraciju o nezavinosti BiH i njenom otcjepljenju iz Јugoslavije, to je značilo da i Srbi odlaze iz te Јugoslavije. Prijetila su nam vremena preglasavanja, da budemo manjina na svome, i zato je formirana Skupština srpskog naroda u BiH. Pokazali smo tada sabornost, jedinstvo, osjećaj nacionalne odgovornosti, ali istovremeno i hrabrost. Krenuli smo u to sve, i nismo zažalili, dobili smo demokratski stvorenu i slobodnu Republiku Srpsku 9. januara 1992. godine – istakao je Kalinić.

    Pre njegovim riječima izdražala je Republika Srpska mnoga iskušenja.

    – Pogotovo u ratnom sukobu, i sa sačuvanom Republikom ušli smo u Dejtonske pregovore. Gledajući iz današnje perspektive, bio je to ispravan potez. Složni odlučni, jer bilo je biti ili ne biti – naglasio je Kalinić.

    Osvrnuo se i na današnje stanje, i rad NSRS.

    – Danas gledamo podjele, borbu za lične interese, jednu vrstu ostrašćenosti. Pojavile su se razne opcije u NSRS, i onima koji je vode nije nimalo lako. Ipak, nisam pesismista u ovim događajima, koji su danas na sceni. Vjerujem da će brzo biti razriješen ovaj “bosanski Gordijev čvor”. Uvjeren sam da će krajnji ishod biti veoma pozitivan za Republiku Srpsku i naš narod. Biće neophodno da naše rukovodstvo uloži dosta napora i objasne narodu šta se to dešava. Zato su potrebne javne tribine. Ne smijemo zaboraviti sve naše poginule, puno je glava palo za slobodu Srpske – zaključio je Dragan Kalinić.

    U Banjaluci će danas biti održana svečana akademija povodom 34 godine od osnivanja Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Pravni haos oko Dodika: Sud i CIK prebacuju odgovornost

    Pravni haos oko Dodika: Sud i CIK prebacuju odgovornost

    U ovom trenutku gotovo niko sa sigurnošću ne može reći da li Milorad Dodik i dalje ima pravo da vodi SNSD. Sud BiH tvrdi da ne može, ali odluku nije poslao sudu u Banjaluci, koji jedini vodi registar političkih partija, već Centralnoj izbornoj komisiji – instituciji koja za takve postupke nije nadležna.

    U tom pravno-političkom labirintu, gdje se dokumenti prebacuju između Sarajeva i Banjaluke, a odgovornost gubi na putu, odgovor na jednostavno pitanje postaje gotovo nemoguć.

    Centralna izborna komisija je, međutim, sama preuzela ulogu Suda BiH, pa je odluku proslijedila Osnovnom sudu u Banjaluci. Već narednog dana, na prijedlog Suada Arnautovića, održana je sjednica CIK-a na kojoj je predloženo da se obnovi postupak ovjere prijave SNSD-a – koji je potpisao upravo Milorad Dodik.

    Iako je prijedlog odbijen, ostaje otvoreno pitanje – zašto je sjednica uopšte održana ako je situacija već bila jasna? Dok institucije prebacuju odgovornost, Dodik se vraća svom starom političkom obrascu: zaoštrava retoriku i ponovo prijeti razdruživanjem. Njegovi saradnici nastupaju žestoko, brane ga i ponavljaju poruke koje su se čule i nakon gubitka funkcije predsjednika Republike Srpske. Ishod bi, sudeći po ranijem iskustvu, mogao biti sličan.

    Iako je presuda protiv Dodika pravosnažna od 1. avgusta, ni nakon gotovo tri mjeseca niko ne može pouzdano potvrditi da li on i dalje može biti na čelu partije.

    Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević za Srpskainfo tvrdi da je Dodik „trenutno marioneta u rukama stranaca“ i da će na sceni ostati onoliko dugo koliko mu oni to budu dozvolili.

    “Milorad Dodik je potpisao potpunu kapitulaciju i resetovao se na fabrička podešavanja iz ‘98. Tada je na vlast došao kao ‘svjež dašak vjetra na Balkanu’, a bojim se da će s vlasti otići kao uragan koji je razorio Republiku Srpsku. On potpisuje i prihvata sve što se od njega traži, bez obzira na to šta govori. Prihvatio je i poništio zaključke da se Kristijanu Šmitu više ne spori pravo da nameće odluke. Prihvatio je da više nije predsjednik Republike Srpske. Instalirao je Anu Trišić Babić kao supervizora koji će nadzirati sprovođenje njegovog veleizdajničkog plana. Prihvatio je sve odluke Ustavnog suda, daj Bože da budemo slavili 9. januar iduće godine. Prihvatio je da Republika Srpska ne može knjižiti državnu imovinu. Očekujem da će mu, kao kontrausluga, biti suspendovane sankcije. U međuvremenu, Dodik će potpuno do temelja razoriti Republiku Srpsku” – smatra Pandurevićeva.

    Ona dodaje da će Dodik „prihvatati sve zahtjeve kako bi zaštitio krupni kapital stečen nelegalnim putem“.

    “SDS je 20 godina na američkoj OFAK listi i nikada nismo stavili interese Republike Srpske ispred svojih, niti smo njima trgovali. Ovo što oni rade je veleizdaja, sram ih bilo”, rekla je Pandurevićeva.

    Politikolog Velizar Antić takođe smatra da je Dodik „potpuno kapitulirao“.

    “Još uvijek nije sasvim jasno koja je konačna sudska odluka o tome da li Dodik može ili ne može da bude na čelu SNSD-a. Moguće je da i ova priča završi na Ustavnom sudu. Ipak, ako konačna odluka bude da ne može da vodi stranku, uvjeren sam da će je Dodik i poštovati. Kada pretrpite ovako veliki poraz, kao što je vlast u Srpskoj pretrpjela, i kada kapitulirate na ovakav način, vi više niste ti koji postavljate uslove, već ispunjavate sve što se od vas traži”, poručuje Antić.

  • Konaković na mapi Amerike

    Konaković na mapi Amerike

    Niko ljepše ne priča o Elmedinu Konakoviću kao on sam o sebi. Niko i ne pretjera kao on sam, ali se niko i ne oklizne kao MVP.

    Od famoznog lobiranja u šali, preko sastanaka sa Rubiom, pa sve do velike međunarodne podrške za BiH koju je sam Dino Konaković stvorio, ministar spoljnih poslova je uspio samo završiti na tapetu saradnika bliskih Donaldu Trampu. I to skoro kao “islamista”.

    Bliska saradnica Donalda Trampa, Laura Lumer, javno je prozvala upravo Elmedina Konakovića koji se hvali dobrim odnosima sa novom američkom administracijom. Obilježila ga je kao “muslimana” koji pokazuje prezir prema hrišćanstvu.

    “Muslimani koji ciljaju Dodika otvoreno su pokazali prezir prema Izraelu, hrišćanstvu i Zapadu kroz izjave Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH i istaknutog bošnjačkog lidera”, napisala je Lumer u svojoj objavi i nastavila kritiku.

    “Konaković je agresivno nastojao smijeniti Dodika. Njegova mržnja prema Zapadu ogleda se u nizu oštrih izjava koje je dao u podršci islamskim pitanjima. Dana 27. aprila 2024. javno je osudio izraelskog ambasadora u Srbiji Jahela Vilana nazivajući ga “sramotom za čovječanstvo i diplomatiju. Dana 10. maja 2024. Konaković je najavio da BiH podržava rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se Palestina priznaje kao država kvalifikovana za punopravno članstvo u UN-u. Takođe je poručio Savjetu bezbjednosti da ponovo razmotri ovo pitanje, što je u direktnoj suprotnosti sa politikom predsjednika Trampa da ne priznaje palestinsku državu”, poručila je Lumer.

    Лаура Лумер о Елмедину Конаковићу

    “Konakovićeva žustra podrška palestinskim pitanjima, zajedno s njegovom neumornom kampanjom protiv Dodika, dodatno ističe duboko ukorijenjenu netrpeljivost prema Izraelu, Americi i zapadnim saveznicima”.

    Toliko je o lobi ministru rečeno u jednoj objavi, da svi monteri klima uređaja u Americi ne mogu skupiti novca da ga se opere. Slavodobitne najave skidanja Milorada Dodika sa vlasti, podršci Amerike i odlično obavljenom poslu u ministarstvu spoljnih poslova, za Konakovića dolaze na naplatu.

    Postoji i dobra opcija da bi Konaković mogao na crnu listu i to umjesto onih koje je preko Majkla Marfija tamo i stavio. Treba podsjetiti i na izvinjavanje Zukana Heleze upućeno Amerikancima nakon što se sastao sa iranskim zvaničnicima i najavio saradnju. Tada se medijima pronijela vijest da bi Helez mogao na “crnu listu”, pa se brže bolje izvinjavao.

    Na programu ispred nas, pitanje je kada će Konaković pred govornicu sa istom porukom.

    “Desiće se uskoro sastanci sa ljudima u Trampovoj administraciji, sa ljudima bliskim Trampu koji su donosioci odluka, koji sjede u Stejt departmentu”, početkom godine izjavio je Konaković. Netom prije, objašnjavao je kako on, kao ministar inostranih poslova, sklapa dogovore sa lobi firmama u SAD da se bore za BiH.

    Kraj je godine, a Dino kaže da se šalio sa lobiranjem, i to je njegova odbrana. Do kraja imamo još dva mjeseca i priliku da još jednom čujemo “i za to sam se šalio”.

  • Najviši zakonodavni organ Skupština Srpske obilježava 34 godine postojanja

    Najviši zakonodavni organ Skupština Srpske obilježava 34 godine postojanja

    Najviši zakonodavni organ Republike Srpske, Narodna skupština sutra obilježava 34 godine postojanja.
    Nastala u miru, kao zaštita političkog i društvenog identiteta, istorijskog subjektiviteta i srpskog nacionalnog bića, bila je i ostala jedan od najvažnijih stubova Srpske, čuvar ustavnog poretka, garant vladavine zakona i poštovanja demokratskih prava i sloboda svih građana.

    U svim, pa i posljednjim turbulentnim vremenima.

    Čelično je armirala temelje suvereniteta srpskog naroda i opstojnosti s ove strane Drine – Narodna skupština Republike Srpske, prvobitno nazvana Skupština srpskog naroda u BiH. Prvi višestranački izbori, tek formirane nacionalne stranke i njihove poslanike, doveli su u skupštinske klupe. Gotovo cijelu godinu preživljavali su srpski poslanici bahatost, u startu uspostavljene muslimansko-hrvatske koalicije, koja je pokušavala da Srbima oduzme konstitutivnost i ustavni položaj – ignorišući im pravo da odlučuju o svojoj i o državnoj sudbini BiH. Kulminiralo je na burnom, oktobarskom zasijedanju 1991. godine.

    Za 34 godine postojanja – 11 poslaničkih saziva izglasalo je hiljade zakona, odluka, Rezolucija, Deklaracija i onda i danas, u turbulentnim vremenima, ovaj čuvar ustavnog poretka i demokratičnosti, branio je i brani interese svog naroda i svih građana – na putu budućnosti!