Kategorija: Politika

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, objavio je dokument na kojem se vidi potpis Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat, o predlaganju Save Minića za predsjednika Vlade Srpske.

“Da bismo spriječili zlonamjerne tvrdnje i manipulacije da je ovlašteni predlagač gospodina Save Minića za mandatara bio neko drugi, a ne Milorad Dodik, taj dokument objavljujemo na internet stranici Narodne skupštine Republike Srpske, naveo je Stevandić.

Толико су тражили и тврдили да је неко други потписао.Написали су чланке, чак и “књиге” теорија завјере па ето да их све просвјетлим.
Бујрум колеге Бошњаци.
Изволите браћо Срби.
Уживајте. pic.twitter.com/MwQ0WSPdlK

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) September 29, 2025

Stevandić je naveo da je on više puta javno iznosio činjenicu da je predlagač Minića za mandatara bio Dodik, a ne neko drugi ili opunomoćeno lice, te da je Minić legitimno izabran za predsjednika Vlade.

“U to su imali priliku da se lično uvjere predsjednici poslaničkih klubova vlasti i opozicije prije početka sjednice Narodne skupštine. Takođe, taj dokument su na uvid tražili mnogi, bošnjački delegati u Domu naroda BiH, kao i pojedini poslanici u Narodnoj skupštini. Da bismo spriječili zlonamjerne tvrdnje i manipulacije da je ovlašteni predlagač neko drugi ili opunomoćeno lice, a ne Milorad Dodik, dokument objavljujemo na sajtu Narodne skupštine”, rekao je Stevandić.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da će SNSD predložiti kandidata za prijevremene izbore, kada to bude potrebno, odnosno, nakon konsultacija sa koalicionim partnerima.

On je ponovio da SNSD izlazi na izbore.

– Danas će se SNSD prijaviti na izbore, ali i dalje mislim da nema razloga za tim izborima osim trule volje stranca i poltičkog Sarajeva i opozicije koja pregovara sa “trojkom” – istakao je Dodik.

On je dodao da je veoma odlučan u tome da se bavi politikom koja je do sada branila Republiku Srpsku.

– Ove politike su pokazale da SNSD i ja nismo vodili računa o svom ličnom komoditetu i da smo bravili imovinu Republike Srpske i njen status. Branili smo ono što je stvoreno 1992. godine i njen status – istakao je Dodik.

Play Video

Lider SNSD-a Dodik rekao je da je opozicija u Republici Srpskoj na pogrešan način shvatila poziv za učešće u vlasti, jer im je borba protiv njega jedini i krajnji cilj, te istakao da je u pitanju borba protiv Kristijana Šmita i političkog Sarajeva.

– Ovo je politička borba protiv Šmita i političkog Sarajeva, koji su poštujući stranca razbili sistem zajedničkog odlučivanja i bitno srušili ustavni poredak, te doveli BiH u nefunkcionisanje i raspad koji je prisutan. Ova stranka i ranije je pozivala sve političke aktere na bojkot prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, to je bio preduslov da se pošalje jedinstvena poruka. Vidljivo je bilo nakon donošenja zaključaka Narodne skupštine da je opozicija, prije svega SDS, ignorisala te zaključke. Prethodno su dobili poziv za učešće u Vladi nacionalnog jedinstva – rekao je Dodik.

On je istakao da su drugi na skriven način pokušali da destabilizuju Srpsku.

– Naše ljude pozivam da se mobilišu. To je većina u Republici Srpskoj. Pozivam da nijednog trenutka ne pomisle da je lako jer je na drugoj strani dvolična struktura koja se svađa, tuče i pokazuje nejedinstvo, te se okupi oko kandidata po nalogu nekog centra iz inostranstva – precizirao je Dodik.

On je istakao da Republika Srpska jedina funkconiše sa svim svojim institucijama, da Vlada i Narodna skupština ostaju stabilne.

– Republika Srpska ostaje stabilna, usmjerena na investicije kojih je svakim danom sve više. Nastaviću da obavljam poslove na najbolji mogući način u interesu naroda, predstavljajući SNSD i sve ono što smo radili – zaključio je Dodik.

Podsjećamo, prije konferencije za novinare, održana je sjednica Glavnog odbora SNSD-a, na kojoj je donijeta odluka da ova politička partija izlazi na prijevremene izbore.

Republika Srpska ulazi u prijevremene izbore za predsjednika u atmosferi političke, pravne i, kako mnogi kažu, ustavne krize kakva nije viđena od Dejtona. No, umjesto da budu izlaz, ovi izbori prijete da postanu samo još jedan ritual u dugom lancu političkih blokada i vještačkog održavanja stanja permanentne krize.

Optimisti vjeruju da će izbor novog predsjednika, 23. novembra, makar privremeno stabilizovati institucije, s obzirom na to da Milorad Dodik, usljed presude Suda BiH, ne može obavljati funkcije narednih šest godina. Pesimisti, pak, smatraju da će sve ostati isto, jer kriza odgovara i vlasti i opoziciji – svako u njoj nalazi sopstveni interes.

SNSD je već dao naslutiti da će imati kandidata, što znači da će koalicija oko njih nastaviti politiku kakvu je i do sada vodila. Na nivou BiH, situacija je još složenija, jer SNSD već duže nije u dobrim odnosima sa partnerima iz „trojke“. Ukoliko opozicija pobijedi, već sada se iz vlasti čuju najave da bi to bila pobjeda izvojevana uz pomoć bošnjačkih glasova – narativ kojim se godinama unazad osporava legitimitet svakog pokušaja promjene.

Retorika je poznata, i ona je konstanta: vlast upozorava na „rušenje Srpske“, opozicija poručuje da će sačuvati imovinu, teritoriju i entitetsko odlučivanje. Kako primjećuje novinar Đorđe Vujatović, sve to slušamo decenijama. Njegova procjena je surova – kriza je permanentna, izbori samo formalnost, a procesima i dalje upravlja onaj ko je institucije oblikovao prema sebi. Dodik, kaže Vujatović, najbolje funkcioniše u „zamućenoj vodi“ i nema razloga da je prestane mutiti.

Politikolog Stefan Ličina uviđa drugu dimenziju: izbori sami po sebi nisu rješenje, ali su prilika za povratak institucionalnog legitimiteta i za smanjenje antagonizama. Ako kampanja bude „praznik demokratije“, kako Ličina kaže, možda se pojavi prostor da društvo udahne predah od polarizacije. No, pitanje je koliko su akteri spremni na tu vrstu političke zrelosti.

Još je skeptičniji komunikolog Mladen Bubonjić. On podsjeća da su redovni izbori već 2026, što znači da predsjednik izabran u novembru ima ograničen mandat i manevarski prostor. Ključ ostaje u rukama Narodne skupštine RS, gdje SNSD ima dominantnu snagu. Dodaje i da je opozicija razjedinjena, a dio formalno opozicionih partija zapravo bliži vlastima nego zajedničkom frontu. U takvoj konstelaciji, teško je povjerovati u ozbiljnu promjenu.

Štaviše, kako se budu približavali i izbori i najavljeni referendum, politička atmosfera će se samo zaoštravati. Pobijediti protiv dominantnog narativa u takvom ozračju gotovo je nemoguće, osim u slučaju da SNSD napravi zaokret od 180 stepeni – što se, realno, ne očekuje.

Na kraju, ostaje gorak utisak da izbori, iako formalno prilika za promjene, u praksi postaju alat za očuvanje statusa quo. U zemlji u kojoj je kriza postala normalno stanje, izborna nedjelja sve više liči na predstavu sa unaprijed poznatim scenarijem. Publika mijenja glumce, ali drama ostaje ista.

Glavni odbor Srpske demokratske stranke juče je donio odluku da njihov kandidat za predsjednika Republike Srpske na vanrednim izborima bude Branko Blanuša, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci.

Istovremeno, očekuje se da će i SNSD na sjednici zakazanoj za danas u Banskom dvoru odlučiti o nastupu na izborima 23. novembra. Prema ranijim informacijama, favorit te stranke je aktuelni ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, a ranije ministar unutrašnjih poslova, Siniša Karan.

Sagovornici iz vrha SNSD naveli su da gotovo svi članovi Glavnog odbora podržavaju Karana, ali da će konačnu riječ imati predsjednik stranke Milorad Dodik nakon povratka iz Rusije. U isto vrijeme, izvori bliski stranci tvrde da „apsolutno sigurni u ubjedljivu pobjedu na predstojećim izborima“.

S druge strane, vršilac dužnosti predsjednika SDS, Jovica Radulović, nakon sjednice Glavnog odbora istakao je da izbor Blanuše znači jasan otklon od politike SNSD.

– Pozivamo PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front, stranku Igora Radojičića da u narednih 10 dana zajednički stanu i podrže našeg kandidata – rekao je Radulović, naglašavajući da očekuje razgovore sa opozicionim partijama.

Iako su pojedine opozicione organizacije, poput Liste Nebojše Vukanovića i Narodnog fronta Jelene Trivić, već ranije najavile podršku kandidatu SDS-a, i dalje je neizvjesno hoće li opozicija imati jedinstven nastup. PDP je podijeljen – lider Draško Stanivuković više puta je isticao da neće učestvovati na izborima, dok potpredsjednik stranke Igor Crnadak zagovara zajednički izlazak opozicije.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da će ključni faktori za uspjeh Blanuše biti upravo stav PDP-a i način na koji će opozicija organizovati kampanju.

– Za uspjeh Branka Blanuše na prijevremenim izborima bitna su dva elementa. Jedan je kako će se postaviti PDP, hoće li učestvovati na izborima i imati svog kandidata ili će stati uz opozicioni blok – kaže Topićeva.

Ona naglašava da će od značaja biti i kako će opozicija predstaviti javnosti čovjeka koji do sada nije bio u prvom planu.

– Odnosno, da li će javnosti malo poznatog čovjeka prikazati i nametnuti iznad jake stranačke mašinerije vladajućih, te da li će građanima biti važnija obrazloženja tipa da je bitnija buka, galama i koruptivni aparat, koji je u osnovi izbornog procesa, ili će pak napokon biti dosljedni u razbijanju dosadašnjih stereotipa prema kojima im je dosta starih potrošenih političara i da ovaj politički prostor vapi za novim licima – poručuje Topićeva.

Federacija BiH prošlu godinu završila je sa budžetskim deficitom od oko 180 miliona maraka, pokazao je izvještaj Kancelarije za reviziju institucija. Dokument bilježi i višemilionska zaduženja, a sličan trend očekuje se i u ovoj godini.

Statistika pokazuje da je u 2023. godini zaduženje iznosilo 533 miliona maraka, dok je u ovoj godini, prema dostupnim podacima, odobreno 685 miliona. Prema riječima federalnog ministra unutrašnjih poslova Rama Isaka, zaduženja su dio kontinuiranog procesa, jer se, kako je naveo, stari krediti vraćaju, a novi odobravaju.

Premijer FBiH Nermin Nikšić o razlozima zaduženja javno se rijetko oglašava. Parlamentarac Damir Mašić ističe da je teško jasno precizirati namjenu sredstava, ali dodaje da je budžet od oko sedam milijardi maraka predviđen za finansiranje prioritetnih potreba.

Pojedini poslanici smatraju da odgovori Vlade izostaju. Mahir Mešalić iz DF-a podsjetio je da su više puta postavljana poslanička pitanja o razlozima zaduženja, ali bez konkretnih odgovora. On navodi da je od početka aktuelnog mandata iznos novih zaduženja približno dvije milijarde maraka.

Stručnjaci upozoravaju da je ključno razlikovati razvojne projekte od zaduženja namijenjenih isključivo za tekuće troškove i održavanje budžetske ravnoteže. Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je potrebno šire sagledavanje fiskalne politike, a ne oslanjanje samo na pojedine pokazatelje.

Revizorski izvještaj ukazao je i na problem Fonda solidarnosti, za koji se navodi da je oštećen za više od 160 miliona maraka. Pojedini pacijenti, posebno onkološki, u prethodne tri godine nisu imali na raspolaganju lijekove u vrijednosti od gotovo 460 miliona maraka. Ekonomski stručnjak Igor Gavran podsjeća da su česte nestašice lijekova, a noviji i kvalitetniji preparati u mnogim slučajevima nisu dostupni.

Uprkos kritikama, dio predstavnika vlasti ističe da Vlada radi značajan posao. Ministar Ramo Isak ocjenjuje da građani prepoznaju njen rad i tvrdi da bi, ukoliko bi bilo moguće javno iznijeti sve rezultate, percepcija bila znatno drugačija.

Istovremeno, podaci pokazuju i pad zaposlenosti u Federaciji. U avgustu je registrovano deset hiljada manje zaposlenih nego krajem prethodne godine.