Kategorija: Politika

Nakon što je Predsjedništvo DF-a odlučilo da Slaven Kovačević iz ove stranke bude kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, reagovali su iz stranke Naroda i pravda gdje su rekli da je ta kandidatura potvrda da DF manipuliše stvarnom diskriminacijom sa kojom se sučavaju hiljade ljudi u BiH, a koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

“Podsjećamo javnost da je upravo Slaven Kovačević uputio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava žaleći se da su mu je uskraćeno aktivno biračko pravo zbog kombinacije etničkih i teritorijalnih kriterija koji posebno diskriminišu sve one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. To je stvarni problem koji je Evropski sud za ljudska prava prepoznao u više slučajeva po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Ilijaza Pilava, Azre Zornić…”, naveli su iz DF-a,

U saopštenju su istakli i da je u pravosnažnoj presudi Evropski sud za ljudksa prava utvrdio da je Kovačević grubo slagao sud jer se ranije kada je biran u Skupštinu grada Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat.

“Ne samo da se izjašnjavao kao Hrvat kada je biran na pozicije u Bosni i Hercegovini već je na osnovu tog izjašnjavanja dobio hrvatski pasoš.

Time je Bosna i Hercegovina obrukana i ismijana pred Evropskim sudom za ljudska prava”, saopštili su iz NiP-a.

U NiP-u kažu da potezom DF-a, lider te stranke Željko Komšić pokazuje i priznaje da manipuliš svojim etičkim izjašnjenem zarad jeftinih političkih poena.

“To će štetu po Bosnu i Hercegovinu samo produbiti. Nije jasno zašto Slaven Kovačević i DF Željko Komšić ovim tjeraju vodu na mlin onima koji tvrde da diskriminacije nema i koji traže treći entitet kako bi se zacementirale etničke podjele i spriječila izgradnja povjerenje, međusobnog poštovanja i nadogradnje sistema čime bi se uvažio i građanski i etnički princip i trajno eliminisala diskriminacija.”

Draško Stanivuković pokrenuo je formiranje Opštinskog odbora svog Pokreta za vlast „Sigurna Srpska“ u Ugljeviku, iako partija još uvijek nije registrovana u Sudu. Prema objavi lidera Liste za pravdu i red, Nebojše Vukanovića, u odbor su uključena dva odbornika SDS i jedan bivši odbornik DEMOS-a, Nikola Dakić, radnik RiTE Ugljevik, koji je imenovan za predsjednika lokalnog odbora.

Vukanović ističe da je „čudno da na čelo svog Pokreta za vlast Stanivuković nije postavio Rada Spasojevića ili Jova Filipovića“, oba odbornika SDS koje je, kako navodi, preusmjerio u svoj Pokret. Prema njegovim riječima, ovim potezom Stanivuković nastavlja praksu preuzimanja kadrova iz opozicionih stranaka, što je, kako tvrdi, ranije činio u Prijedoru, Šipovu, Modriči i drugim opštinama.

– „Umjesto da Stanivukoviću uzvrate udarac i kazne njegovo neprijateljsko i nekorektno ponašanje, u SDS se povlače, prave ustupke, prećutno ili nažalost otvoreno podržavaju, poput Rada Savića, a posljedice su katastrofalne“, navodi Vukanović. Posebno ga je, dodaje, iznenadilo što se Rado Savić nedugo prije toga grlio i pozdravljao sa Stanivukovićem na promociji Pokreta u Loparama, iako je svjestan da lider „Sigurne Srpske“ nastavlja preuzimanje odbornika SDS širom Republike Srpske.

– „Ne mogu da shvatim i razumijem ponašanje Rada Savića i funkcionera SDS, koji prećutno ili javno podržavaju Stanivukovića i njegov neprijateljski odnos prema SDS, glasno ćute ili čak javno, uz osmjeh i rukovanje, podržavaju otimačinu, korupciju i uništavanje najveće opozicione stranke koja je napadnuta sa svih strana!?“ – ističe Vukanović. On naglašava da Lista za pravdu i red, za razliku od Stanivukovića, nije pokušavala „prevući“ članove SDS u svoje redove, već štiti interese stranke i kritikuje svaku otimačinu.

Vukanović dalje tvrdi da Stanivuković indirektno pomaže režimu Milorada Dodika. – „On odrađuje veliki posao za Dodika, uništava SDS i izaziva turbulencije u opoziciji, umjesto da se bori za izborna prava i pobjedu Branka Blanuše. Zanimljivo je da od dana izbora glasno ćuti na izborne krađe jer mu odgovara da Blanuša ne bude predsjednik, dok istovremeno marginalizuje PDP i njegove istaknute članove, okružuje se ljudima iz SNSD, DEMOS i DNS, koji garantuju da se režim neće suočiti sa ozbiljnim izazovima.“

Vukanović zaključuje da nije lako biti sam protiv svih i da je pozicija Liste za pravdu i red često bila usamljena jer nisu spremni na „trgovinu, trule nagodbe i kompromise oko suštine“. – „Mnogi su zbunjeni i ne vide cijeli mozaik, skrivene igre i uloge pojedinaca, ali vrijeme će pokazati da smo govorili istinu i bili na strani naroda, pravde i istine“, zaključuje lider Liste za pravdu i red.

Dejtonski mirovni sporazum jedini je temelj koji garantuje opstanak Bosne i Hercegovine i do danas nije ponuđena nijedna ozbiljna alternativa koja bi uspješnije riješila bilo koje pitanje u BiH, ocijenio je profesor međunarodnog prava Dragan Dakić. Kako je rekao, Dejtonska konstrukcija pokazala se sposobnom da pomiri suštinske protivrječnosti između unitarizma i zahtjeva za samostalnošću.

„Problem Dejtona nisu ni slovo niti njegov duh, već njegovo nesprovođenje i protivpravno mijenjanje“, naveo je Dakić u intervjuu za „Glas“. Prema njegovim riječima, proglašavanje Dejtona mrtvim ili nepoželjnim znači prihvatanje i ozakonjenje pravnog nasilja koje je nad njim vršeno.

On je upozorio da bi odustajanje od Dejtona značilo i odustajanje od ugovorene, pravne BiH. „Ako se odustane od Dejtona, odustaje se i od pravne BiH, a faktičko stanje ostaje jedina osnova njenog unutrašnjeg uređenja“, rekao je Dakić.

Profesor međunarodnog prava početkom mjeseca učestvovao je kao panelista na okruglom stolu „30 godina nakon Dejtona: Mir, izazovi i perspektive“, održanom u Parizu u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Francuskoj. Kako je naveo, skupu je prisustvovalo oko 200 učesnika iz diplomatskih, naučnih, političkih i društvenih krugova.

„Pokazano je koliko je kontinuitet važan“, rekao je Dakić, ističući ulogu diplomatskog djelovanja Republike Srpske u Francuskoj. Dodao je da je upravo kontinuitet ključan i za razumijevanje procesa izmjena Dejtonskog sporazuma tokom njegove implementacije.

Govoreći o prvoj deceniji nakon Dejtona, Dakić je naveo da su je obilježile modifikacije zasnovane na sili. „Radilo se o kombinaciji fizičko-vojne sile međunarodnih snaga i najgrubljeg intervencionizma visokog predstavnika“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, u drugoj deceniji primijenjeni su sofisticiraniji, ali i dalje nedopušteni oblici prinude, posebno kroz proces evropskih integracija. Kao prelomni trenutak naveo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine.

„Kulminacija je Briselski sporazum za BiH iz 2022. godine, kojim su se članovi Predsjedništva BiH i lideri parlamentarnih stranaka obavezali na sprovođenje 14 prioriteta EU, čime se suštinski mijenja Dejton“, rekao je Dakić.

On je ukazao i na aktivizam Ustavnog suda BiH u pravcu revizije Dejtona. „Treća decenija implementacije završena je kvalitativno novim oblikom prinudne izmjene sporazuma, a to je putem krivičnog sudstva“, naveo je Dakić.

Posebno je izdvojio odluku Ustavnog suda BiH iz 2023. godine, kojom su Kristijanu Šmitu dodijeljena zakonodavna ovlašćenja. „Time je izmijenjena ugovorena podjela vlasti i uvedena nova zakonodavna instanca na nivou BiH, iako Šmit nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Ustav Republike Srpske je time de fakto sveden na nivo podzakonskog akta. „Danas se krivično odgovara zbog vršenja Ustava RS ako se ocijeni da to nije u skladu sa zakonom BiH“, istakao je Dakić.

Na pitanje o najvećoj prijetnji Dejtonskom sporazumu, Dakić je rekao da su to evropske integracije. „Spisak od 14 prioriteta Evropske komisije sadržinski je nespojiv sa Dejtonom“, rekao je on, dodajući da Briselski sporazum predstavlja efikasan instrument rekonfiguracije dejtonske BiH.

U tom kontekstu, kako je naveo, NATO integracije djeluju benignije. „Danas je drastično narušen princip podjele vlasti u BiH, što podsjeća na stanje iz 1991. godine“, rekao je Dakić.

Govoreći o različitim tumačenjima Dejtonskog sporazuma, Dakić je naveo da ona proizlaze iz trajnog sudara istorijskih divergentnosti. „Težište pitanja nije u tome šta piše, već kako se čita“, rekao je on.

Komentarišući ulogu visokog predstavnika, Dakić je rekao da Republika Srpska pravi grešku izjednačavajući ranije visoke predstavnike sa Kristijanom Šmitom. „Time se zanemaruje pitanje koje jeste rješivo u korist pitanja koje nije“, naveo je Dakić.

Govoreći o međunarodnom pravu, Dakić je rekao da ono normira samoodrživu realnost. „Republika Srpska je 1995. bila potvrđena kao takva realnost i kao takva je normirana Dejtonskim sporazumom“, rekao je on.

Osvrćući se na geopolitičke promjene, Dakić je naveo da je multilateralizam suspendovan, a unilateralizam u usponu. „Srpska se ne treba orijentisati prema globalnim, već prema regionalnim kretanjima“, rekao je on.

Dakić je potvrdio da je pravni posao na izradi novog Ustava Republike Srpske završen. „Dalje je sve stvar političke odluke“, rekao je on.

Govoreći o inicijativama za formiranje trećeg entiteta, Dakić je rekao da se zahtjevi hrvatske strane moraju uzeti u obzir. „Ako bi to poboljšalo standard građana i kapacitete u BiH, nema razloga za negativan stav“, rekao je Dakić, uz upozorenje da bi svođenje Republike Srpske na status federalne jedinice dugoročno značilo odustajanje od autonomije.

Ni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske još nisu zvanično završeni, jer rezultati nisu potvrđeni od strane Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, a među opozicionarima su se već počele dijeliti kandidature za dvije inokosne funkcije na opštim izborima koji bi trebalo da budu održani u jesen 2026. godine.

Tako u SDS-u, pored stava da je Branko Blanuša pobjednik izbora za predsjednika Republike Srpske i da to nakon ponovljenog brojanja ne desetinama biračkih mjesta treba da potvrdi i CIK, očekuju da Blanušina kandidatura bude nesporna i na izborima 2026.

Time su, htjeli to ili ne, najavili da će imati kandidata za predsjednika Republike Srpske i iduće godine.

Ali, toj poziciji, odnosno kandidaturi, iako to javno nikada nije priznao, sigurno se nada i Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, koji u ovom trenutku sebe više ističe kao predsjednika Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS), najavljujući da će Pokret nastupiti sa jedinstvenom listom u čitavoj Republici Srpskoj 2026. godine.

Na pitanje “Nezavisnih novina” da li jedinstvena lista Pokreta “Sigurna Sprska” znači da će se na njoj naredne godine naći i imena istaknutih članova PDP-a koji dosad nisu bili oduševljeni formiranjem PSS, poput Igora Crnatka, jer smatraju da se PDP gura u zapećak, Stanivuković je poručio da je Crnadak dio PDP-a i da poštuje njegovo mišljenje o PSS.

“To razumijemo i ne insistiramo ni na čemu. Šta će biti do izbora 2026, na čijoj će biti listi i kako, to je možda više pitanje za njega (Crnatka) i za razgovore koje ćemo možda imati. Smatram da on pokazuje svoj opozicioni rad i to je dobro, pokazuje jasan stav prema vlasti. Dobro je što se sa njegove strane ili strane drugih sve manje komentariše bilo ko među nama, drago mi je to. Mi smo uvijek izbjegavali da komentarišemo druge u opoziciji jer će to samo poslužiti za priču medijima, pogotovo SNSD-u”, kazao je Stanivuković.

Komentarišući i nedavne izjave Milorada Dodika, lidera SNSD-a, da im je na prijevremenim izborima nedostajalo 150.000 sigurnih glasova jer ljudi nisu izašli na izbore, te da li PSS, ali i opozicija imaju mogućnost da nadoknade tu brojku, Stanivuković je istakao da je uvjeren da se to može nadomjestiti na bazi sloge koju opozicija, kako je naveo, mora postići.

“Ako postoje neke razlike među nama koji mislimo da treba drugačije da izgleda stanje u Republici Srpskoj, to treba da se stiša, sve treba biti podređeno pobjedi i promjenama i alternativi koju moramo pokazati građanima. Onda sam siguran da nam SNSD ne može ništa”, rekao je, između ostalog, Stanivuković.

Dakle, on i dalje ne želi da potencira svoje ime kao eventualnog kandidata za jednu od dvije inokosne funkcije, ali je više puta poručio da će od 2026. Pokret “Sigurna Srpska” biti najjača opoziciona snaga, te da će ubrzo prestići i SNSD.

Ali, u priču se ovih dana aktivno uključio i Nebojša Vukanović, predsjednik Liste Za pravdu i red.

Za njega, Branko Blanuša je predsjednik Republike Srpske, te je poručio da će se, između ostalih, u opoziciji voditi borba za člana Predsjedništva BiH.

“Koncept i strategija su jasni, SDS će izvjesno imati predsjednika Republike Srpske, jer CIK BiH mora ponoviti izbore u tri sporne opštine, a svima je jasno da je Branko Blanuša novi predsjednik Srpske, a između nas će se voditi politička borba ko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH”, napisao je Vukanović putem svog bloga.

On ostaje pri kritičkom stavu prema Stanivukoviću, tvrdeći da su osnivanjem PSS sklonjeni u stranu ključni funkcioneri PDP-a Mladen Ivanić, Igor Crnadak i Nenad Vuković. Smatra da je problem i što se u PSS dovode ljudi bliski SNSD-u.

“Ponovo se javlja stari problem u opoziciji – sujeta, borba za ‘prvog među jednakima’, lične ambicije”, kaže za “Nezavisne novine” Mladen Bubonjić, komunikolog.

Kada je u pitanju PDP, Bubonjić smatra da je ovo posebno rizičan trenutak, dok po pitanju opozicije u cjelini, ističe da je potreban jasan zajednički dogovor oko Branka Blanuše.

“Stanivuković gradi lični pokret s ciljem osvajanja vlasti, dovodi ljude koji su do juče bili bliski režimu, a matična stranka kao da polako pada u drugi plan. To može kratkoročno koristiti njemu lično, ali dugoročno slabi stranačku infrastrukturu bez koje se ne dobija nijedna ozbiljna politička bitka. Vukanović i SDS, bar dio, u Blanuši vide najbolji simbol otpora Dodikovom režimu. Međutim, ako se oko njega ne izgradi jasan, zajednički opozicioni dogovor, sve će se svesti na još jedno međusobno potkopavanje. U ovom trenutku ne nazire se da bi lične ambicije i sujete mogle biti prevaziđene”, dodaje Bubonjić.

Situaciju u opozicionim redovima novinar Goran Dakić opisuje riječima da bi “svi da budu predsjednici, a niko ne umije da dobije izbore”.

“Nema nikakve sumnje da je Stanivuković istakao kandidaturu za jednu od dvije funkcije, kao što nema nikakve sumnje da je on jedini kadar da tu bitku i dobije. Ipak, Republika Srpska nije Banjaluka i opšti izbori nisu lokalni izbori, što će reći da će njemu trebati široka podrška i veliko je pitanje može li je obezbijediti. Vukanović računa na kandidaturu, baš kao i SDS, koji se neće odreći ‘prava prvenstva’ i svima je jasno da tu neko mora biti višak. Ko god da bude višak, taj će da radi protiv druge dvojice kandidata, pa taman ne radio ništa”, naveo je Dakić za “Nezavisne novine”.

Centralna izborna komisija je sebe definitivno delegitimisala kao organ koji može učestvovati u izbornom procesu, njeno postojanje izgubilo je smisao – naveo je predsjednik SNSD Milorad Dodik.

On je naglasio da svi znaju da je postojeći sastav CIK-a izabran po partijskoj liniji, suprotno zakonu.

– Svi znaju da nisu nezavisni, ali sada su postali navijačka grupa SDS-a, koja je sem pristrasnosti pokazala i krajnju nesposobnost. Ta sprega CIK-a i SDS-a, PDP-a i Bošnjaka postaje degutantna i ovaj organ pretvara u fontanu za ispunjavanje želja vječitih gubitnika. Farsu koju su napravili zajedno sa Šmitom čine još većom, postupajući po zahtjevima koje im svakodnevno isporučuju SDS-ovi kadrovi – ukazao je Dodik.

Umjesto izborima, kaže, bave se liječenjem frustracija.

– Tako da više ne možemo govoriti o Centralnoj izbornoj komisiji, već o Centru za izlječenje kompleksa – CIK ili Centru istinske korupcije – CIK – zaključio je Dodik.

Poruka „Tu smo za vas“, koju je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio tokom nedavne posjete hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, izazvala je različite reakcije u javnosti, budući da se, prema ocjenama dijela građana i političkih aktera, nije odnosila na lokalne probleme i potrebe Banjalučana.

Tokom Plenkovićeve posjete, ponašanje gradonačelnika privuklo je pažnju javnosti, a pojedini su ga ocijenili kao neprimjereno ulozi koju obavlja. Kritike su se pojavile i na društvenim mrežama, gdje su građani izražavali nezadovoljstvo načinom na koji su gradski i republički zvaničnici dočekali gosta.

Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović naveo je da je Stanivuković pokazao pretjeranu revnost prilikom susreta s Plenkovićem, ističući da se, prema njegovom mišljenju, nije poštovao diplomatski protokol. Vukanović smatra da je gradonačelnik, u toj situaciji, nastojao da se predstavi u širem političkom kapacitetu od onog koji mu formalno pripada.

Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da ponašanje zvaničnika Republike Srpske tokom ove posjete odražava obrasce karakteristične za autoritarne političke kulture. Prema njenim riječima, u takvim sistemima često se pokazuje naglašena popustljivost prema politički snažnijima, dok se interesi građana stavljaju u drugi plan.

Topićeva dodaje da su se tokom posjete pojedini funkcioneri pozicionirali na mjestima i u ulogama koje nisu u skladu s njihovim zvaničnim nadležnostima. Kako navodi, to je bilo vidljivo i kroz simboličke gestove i javne nastupe, koji su odstupali od uobičajenih diplomatskih standarda.

Istovremeno, Topić ukazuje i na postupke hrvatskog premijera, navodeći da su prelazak preko zatvorenog graničnog prelaza, kao i izjave u vezi s pitanjem radioaktivnog otpada, otvorile prostor za sumnju u dosljednost politike dobrosusjedskih odnosa. Ona smatra da takvi potezi zahtijevaju dodatna pojašnjenja, posebno u kontekstu osjetljivih regionalnih tema.

– Ako se ima u vidu retorika domaćih političara, često ispunjena naglašenim nacionalnim porukama, postavlja se pitanje kako objasniti ovakav vid popustljivosti i kakvu poruku ona šalje javnosti – navela je Topić.

U međuvremenu, Banjaluka se suočava s dugotrajnim problemima zagađenja vazduha i komunalne infrastrukture. Gradonačelnik je ponovo najavio mjere poput ugradnje filtera na dimnjacima i nabavke električnih autobusa za javni prevoz, s ciljem unapređenja kvaliteta vazduha.

Građani, međutim, na te najave reaguju s dozom skepticizma, podsjećajući da su slična obećanja iznošena i ranije. U komentarima na portalima i društvenim mrežama postavljaju pitanja o rokovima i načinu realizacije, kao i o tome da li će u budućim projektima ponovo biti angažovane velike regionalne kompanije, poput one koja je ranije dobila posao modernizacije javne rasvjete vrijedan 35 miliona konvertibilnih maraka.

Prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj za SNSD su završeni, poručio je lider stranke Milorad Dodik.

“Sada idemo u susret novim opštim izborima, koji će biti održani sljedeće godine. Imamo dovoljno vremena da stranku pripremimo za izbore i potpuno sam uvjeren u veliku pobjedu SNSD-a”, istakao je Dodik.

U osvrtu na proteklu sedmicu Dodika je na Iksu naveo da je rukovodstvo stranke razgovaralo u Prijedoru i Prnjavoru sa stranačkim aktivistima i da su saslušali šta oni smatraju da treba da se uradi u narednom periodu, prenosi Srna.