VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Šta se krije iza otkupa potraživanja IRB RS?

    Šta se krije iza otkupa potraživanja IRB RS?

    „Standard prva“, firma advokata Miloša Stevanovića iz Bijeljine, otkupila je 180 miliona KM dospjelih potraživanja Investiciono razvojne banke RS za samo 32 miliona KM. Tako je, na osnovu odluke Vlade Republike Srpske, pušteno niz vodu najmanje 148 miliona KM narodonih para.

    Bivša računovodstvena firma „Standard prva“ već uveliko naplaćuje dugove, odnosno potraživanja IRB RS, koja su za “državu” bila nenaplativa.

    Prodaja apartmana u Aparthotelu „Vučko“ na Jahorini, stečaj u banjalučkoj kompaniji „Ekvator“, prijetnja stečajem u firmi „Natura vita“ iz Blatnice kod Teslića, dokaz su da advokat Stevanović i njegove “računovođe” misle ozbiljno.

    Šta se krije iza ove, po mnogima kontroverzne, transakcije? I da li je IRB RS, finansijska institucija osnovana da bude „motor razvoja Srpske“, postala ključni igrač u legalnoj pljački javnih sredstava: i to po odluci Vlade Radovana Viškovića, kojom su “nenaplativi” krediti ponuđeni na prodaju?

    Na ova pitanja poznavaoci prilika nude prilično intrigantne odgovore, a svi se svode na jedno: i “računovođe” i advokati i dužnici će biti u milionskom plusu, a budžet i građani RS na gubitku.

    Advokat Miloš Stevanović za Srpskainfo kaže da je tačno da se dugovanja ubrzano naplaćuju, otkako ih je preuzela “Standard prva”, ali da je to rezultat rada ljudi u njegovoj advokatskoj kancelariji.

    –To su sve dobro kolaterizovani krediti, gdje ima dosta hipoteka, ličnih mjenica, povezanih lica, koji su dužni jedni drugima. Tako mi prilično brzo možemo da privedeno kraju ove sporove koji se vode već godinama – kaže Stevanović.

    Navodi, između ostalog, i primjer zvorničke „Energolinije“, firme povezane sa “Aluminom”, i kredita IRB RS, zbog koje je godinama vođen sudski postupak protiv bivšeg premijera Srpske Aleksandra Džombića.

    – I taj smo kredit uspjeli da naplatimo – kaže Stevanović.

    Podsjećamo, Aleksandar Džombić, koji j eu to vrijeme bio predsjednik Vlade RS, 2012. je „Energoliniji” odobrio kredit od 19,4 miliona KM.

    Milenko Pavlović, koji je u to vrijeme bio direktor IRB RS, odbio je da odobri taj kredit , tvrdeći da “Energolinija” nije kreditno sposobna. Pavlović je podnio ostavku.

    Advokat Stevanović kaže da je “Standard prva” kupila ovo i druga potraživanja IRB RS, kao što neke druge firme “kupuju automobile ili satove” i da je to “trgovina, kao i svaka druga”.

    – Agencija za bankarstvo ne dozvoljava otkup dugova fizičkih lica, dakle ljudi, i mi to ne bismo nikad radili. Ali, pošto se ovdje radi o pravnim licima, o jako mnogo nagomilanih dugova, i pošto ima i ljudi koji su bezobrazni pa neće da vraćaju svoje dugove, mi smo iskoristili našu sposobnost da, preko sudskog sistema, te dugove naplatimo – kaže Stevanović.

    Komentarišući priče da će u plusu biti svi osim Republike Srpske, Stevanović tvrdi da nije tako i da “svi dobijaju”.

    –Republika Srpska je dobila više od 30 miliona KM, koji su se slili u budžet i javne fondove – kaže Stevanović.

    “Razliku” od 148 miliona KM ne spominje.

    I dok neki sagovornici Srpskainfo kažu da upravo tu ima “prostora za dogovor” i da nije isključeno da milioni završe i u džepovima “bezobraznih dužnika”, Stevanović kaže da to “baš i nije slučaj”.

    On tvrdi da niko neće svoj dug “platiti manje” zato što je dug otkupljen: reprogram može, ali su “instrumenti obezbjeđenja”, kako navodi, “mnogo ozbiljniji nego u slučaju banaka”.

    FOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOTFOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOT
    Ekonomista Zoran Pavlović za Srpskainfo kaže da ključni problem i jeste u tome što vlast u Srpskoj, kao ni birokrati u institucijama, ne shvataju ozbiljno svoj posao.

    – Vladi treba pameti, i ta pamet je raspoloživa. Ima ljudi koji znaju kako se šta radi, pa i kako se naplaćuju dugovi, i ti su ljudi spremni da ponude svoje usluge. Ali, Višković i njegova ekipa to neće ni da čuju, jer misle da su najpametniji i da sve znaju najbolje – kaže Pavlović.

    Dodaje da su sa “državnim parama” svi komotni, pa je tako pušteno i da dugovi prema IRB RS dospiju skoro do zastare.

    – Naravno da banke, pa i IRB, ne mogu da rade kao privatne firme, nego se moraju pridržavati propisanih pravila. Ali, zar nije mogla IRB RS osnovati posebnu firmu, recimo “IRB trade”, koja bi se bavila naplatom potraživanja. Tako su učinile i neke komercijalne banke i imale su uspjeha – kaže Pavlović.

    Dodaje da su u Vladi RS izabrali najlakše, najkomotnije i po građane Srpske najskuplje rješenje: da ponude potraživanja na prodaju.

    – Pitam se da li bi se tako ponašali sa svojim novcem – kaže Pavlović.

    Oni koji su “zabrazdili” sa dugovima idu u stečaj, a i to je, kako navode pojedini sagovornici Srpskainfo, dobra prilika za tajkune koji ne pate od viška poslovnog morala.

    – Povjerioci dobiju koliko dobiju, a dužnik koji ih je, faktički, nasamario, izađe iz svega „očišćen“ i već sutra se može pojaviti kao osnivač neke nove firme – kažu naši izvori.

    Aleksa Nježić, dugogodišnji stečajni upravnik, kaže da stečaj tako funkcioniše svuda u svijetu: možda nije pravedan, ali je često jedino rješenje.

    Što se tiče otkupa potraživanja, kako kaže Nježić, to nije ništa neobično, ali je pitanje čiji se interesi u toj transakciji štite.

    – Kad je u pitanju privatni interes, onda je tu sve jasno, svako štiti svoje, ali kad se radi o javnom ili državnom interesu, stvari su malo komplikovanije. Niko ne zna da li je izvršena procjena, da li je sve transparentno i da li je IRB RS ustvari na gubitku – kaže Nježić.

    Što se transparentnosti tiče, kristalno je jasno da su izvori informacija – hermetički zatvoreni.

    Kako je ranije pisala Srpskainfo, i nakon što su potraživanja prodata, Investiciono razvojna banka RS je odbila da objavi imena dužnika. U IRB RS su se oglušili čak i na poslaničko pitanje Vukote Govedarice, šefa Kluba poslnika SDS u Narodnoj skupštini RS. I advokat Stevanović je u obavezi da “čuva poslovnu tajnu”.

    Većina milionskih kredita, za koje će se ispostaviti da su “nenaplativi”, iako su vlasnici firmi dužnika prilično bogati ljudi, dodijeljena je iz sredstava Evropske investicione banke EIB, u periodu od 2009. do 2013. godine

    EIB je dala kredit BiH, BiH je to podijelila entitetima, Republika Srpska je svoj dio plasirala preko IRB, bez posredstava komenrcijalnih banaka, a često i bez solidnih garancija.

    -Ti krediti godinama nisu vraćani. Išlo se na sudsku naplatu, ali su sudski postupci beskrajno odugovlačeni: dodjelom predmeta sudiji koji ide u penziju, promjenom advokata, raznim peripetijama – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Građani će naravno Evropskoj baci vratiti proćerdani kredit – sve do posljednjeg centa.

     

  • Vidović: Rebalans budžeta planiran realno

    Vidović: Rebalans budžeta planiran realno

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je rebalans budžeta planiran realno i da nije bilo većih korekcija.

    Vidovićeva je u završnoj riječi na sjednici Narodne skupštine o Prijedlogu rebalansa budžeta Republike Srpske za 2024. godinu istakla da inflacija pada i da je zadovoljna što je deficit smanjen, jer to znači da se prati usvojeni program.

    – Izmirena su sva socijalna davanja i da ne se smije nikome dugovati ni školama, ni studentima, ni borcima, ni penzionerima. Realizovane su uplate za traktore “belarus” za mlade privrednike, a za Ministarstvo unutrašnjih poslova izdvojeno više sredstava otkako je osnovana Srednja škola unutrašnjih poslova – navodi ona.

    Ona je ocijenila da su produktivne investicije izgradnja škole, puteva i bolnica, što stvara i bolji privredni ambijent.

    – Mislim da ćemo u narednoj godini imati realan budžet – poručila je Vidovićeva.

    U Banjaluci je u toku sjednica Narodne skupština Republike Srpske na čijem je dnevnom redu Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu, po hitnom postupku.

  • Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Da li će doći do povećanja minimalca u Republici Srpskoj za 2025. godinu, pitala je Tanja Vukomanović, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, tokom aktuelnog časa u parlamentu Srpske.

    Ona je konstatovala da povećanje najniže plate u ovoj godini nije donijelo dobre stvari po stanovništvo jer je došlo do brojnih poskupljenja, pa je zanimalo kako Vlada planira da ublaži taj udar na džepove građana.

    Radovan Višković, premijer Srpske podsjetio je da je povećanje najniže plate u Srpskoj stvar socijalnih partnera, Unije udruženje poslodavaca i Saveza sindikata RS. Ipak, priznao je da ne očekuje da će se socijalni partneri dogovoriti.

    “Mi ne želimo da izlazimo u javnost sa iznosom minimalca i da tako rušimo njihov eventualni dogovor. Ali još jednom ih javno pozivam da se dogovore i sve što se dogovore mi ćemo potpisati odmah. Ako ne bude dogovora, onda će Vlada RS vjerovatno do prve polovine januara donijeti odluku. Ali je praksa da se nikada nisu dogovorili“, poručio je Višković.

    Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu nije poznato.

    Iz analize Privredne komore Republike Srpske vidljivo je da su gotovo svi ekonomski parametri u padu.

    Recimo, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu godinu industrijska proizovdnja smanjena je za 6,7 posto, dok je broj zaposlenih u industriji smanjen za 4,7 posto.

    Kada je riječ o robnoj razmjeni, prema podacima Privredne komore Republike Srpske u prvih devet mjeseci robna razmjena iznosila je 9,13 milijardi KM. Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 3,7 miliojardi KM što je u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. godine manje za 218,3 miliona KM.

    Istovremeno uvoz je iznosio 5,44 milijardi KM i povećan je za 206.65 miliona KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. U poređenju sa prethodnom godinom došlo je do povećana deficita za 424,95 miliona KM, odnosno deficit je veći za 32,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68 posto dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9 posto”, navodi se u analizi Privredne komore Republike Srpske.

  • “Kriza u Njemačkoj je odlična vijest”

    “Kriza u Njemačkoj je odlična vijest”

    Njemačka ekonomija je okrenuta leđima zidu – a to je, prema riječima uglednog njemačkog ekonomskog analitičara Marsela Fračera, predsjednika njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), dobro za zemlju.

    On, naime, naglašava, da pozitivne promjene najbolje uspjevaju tokom velike krize.

    “Država i njena ekonomija sposobne su za velike reforme samo kada su leđima pritisnute uza zid”, rekao je on, prenosi njemački magazin Focus.

    Fračer kao primjer navodi Njemačku s početka 2000-ih. U to vrijeme zemlja se borila sa preko pet miliona nezaposlenih, a njemačka industrija je u mnogim slučajevima bila otpisana. Ali reforme i odlučnost omogućili su preokret koji je uveo zlatne 2010. godine.

    Ali ovaj uspjeh ima i svoje negativne strane, jer smatra da je on uljuljkao Njemačku u stanje lagodnosti.

    “Tokom tog vremena, mnoge kompanije su se uzdržavale od ulaganja u nove tehnologije, efikasnost ili digitalizaciju jer ‘stvari idu i ovako’. Danas nam se to sveti”, rekao je on.

    Uprkos uljuljkanosti, on je optimista i ističe prednosti njemačke privrede – robusna mala i srednja porodična preduzeća.

    “Ove kompanije imaju dugoročne izglede, što ih čini otpornim čak i ako trenutno postoji ‘zdrava kontrakcija’. Njemačka ekonomska supstanca ostaje odlična”, kaže on.

    Međutim, Fračer upozorava na hitno potrebnu transformaciju koja je previše spora.

    “Što duže odgađamo potrebne promjene, to će šteta biti veća. To znači sve više nezaposlenih i gubitak čitavih kompanija”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, opasnost za ekonomiju nije u brzoj transformaciji, nego u transformaciji koja traje suviše sporo.

    Argumente koji podstiču na sporiji pristup, na primjer da se ne ide prebrzo sa zelenim tehnologijama ili prelaskom na elektromobilnost, vidi kao pogubne.

    “Sada usporiti zelenui transformaciju i nove tehnologije? To bi bila najveća greška koju trenutno možemo napraviti”, kaže on.

  • Pad na tržištu kriptovaluta, investitori unovčili dio zarade

    Pad na tržištu kriptovaluta, investitori unovčili dio zarade

    Cijena bitcoina povukla se dalje od psihološki važne prekretnice od 100.000 dolara, jer su ulagači unovčavali dobit stečenu proteklih sedmica.

    Najvećom svjetskom kriptovalutom po tržišnoj kapitalizaciji trgovalo se po 6,2% nižoj cijeni, 92.446,38 dolara u 5:55 ujutro ET, prema podacima CoinGecka.

    Ostali žetoni takođe su bili u minusu. Ether, drugi po veličini novčić, pao je 4,2% na 3346,86 dolara, dok je Solanin sol token pao 8,9% i trgovao se po cijeni od 231,88 dolara, prenosi Investitor sa portala SEEbiz.

    Cjelokupna kapitalizacija kripto tržišta — izračunata množenjem ukupnih kovanica u opticaju s cijenom — pala je za 182 milijarde dolara na 3,35 triliona dolara.

    Uprkos padu u utorak, bitcoin je porastao više od 30% od predsjedničkih izbora u SAD-u 5. novembra a koji su rezultirali izborom bivšeg čelnika Bijele kuće Donalda Trampa.

    Republikanski političar još nije inaugurisan. Međutim, optimizam oko Trampove pro-kripto političke platforme uoči glasanja ponovno je podstakao buku oko digitalnih valuta.

    Dodatak optimizmu na kripto tržištima je vijest da će predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i burze SAD-a Geri Gensler, pod čijim je vođstvom agencija preduzela pravne postupke protiv nekoliko velikih kripto kompanija, podnijeti ostavku 20. januara – na dan Trampove inauguracije.

    Tramp je obećao da će zamijeniti Genslera na čelu važne državne agencije koja reguliše tržište kapitala.

  • Rast na Wall Streetu nakon vijesti o novom Trampovom ministru

    Rast na Wall Streetu nakon vijesti o novom Trampovom ministru

    ​Na Wall Streetu su u ponedjeljak berzovni indeksi porasli, pri čemu je Dow Jones dostigao novi rekordan nivo, a najviše su porasle cijene dionica manjih i srednje velikih kompanija.

    Dow Jones ojačao je 0.99 odsto, na 44.736 bodova, dok je S&P 500 porastao 0.30 odsto, na 5987 bodova, a Nasdaq indeks 0.27 odsto, na 19.054 boda.

    Ulagače je ohrabrila odluka novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da za novog ministra finansija nominuje investitora Skota Besenta, koji je radio za poznatog investitora Džordža Soroša, a kasnije osnovao vlastiti hedge fond Key Square Group.

    Ulagači očekuju da će Besent biti naklonjen tržištu, smanjenju poreza i deregulaciji pojedinih sektora.

    Posljednjih dana po rastu cijena predvode dionice manjih i srednje velikih kompanija.

    “Sektori koji su ove godine zaostajali sada snažnije rastu, ne samo zbog izbora Trampa nego i zbog smanjenja kamata američke centralne banke”, kaže Adam Saran, direktor u kompaniji 50 Park Investments.

    Ali, kako privreda stabilno raste, dok je inflacija i dalje iznad Fedovih ciljanih nivoa od dva odsto, postoji zabrinutost da bi centraqlna banka mogla usporiti tempo smanjenja kamata, pa čak i prekinuti taj proces.

    Tim više ako inflacija ojača zbog Trampovih politika podsticanja rasta privrede i najavljenog povećanja carina.

    I na evropskim su berzama indeksi juče porasli. Londonski FTSE ojačao je 0.36 odsto, na 8291 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0.43 odsto, na 19.405 bodova, a pariški CAC 0.03 odsto, na 7257 bodova, prenosi “Index”.

  • Da li će američke sankcije Gazprom banci uticati na isporuku gasa u BiH

    Da li će američke sankcije Gazprom banci uticati na isporuku gasa u BiH

    Evropa se suočava sa potencijalno novom energetskom krizom jer se zalihe gasa brzo smanjuju, a smanjenje snabdijevanja iz Rusije stavlja tržište pod dodatni pritisak, ocjenjuju različite organizacije i stručnjaci, dok naši sagovornici kažu da ovo ne bi trebalo da se odrazi na bh. tržište.

    Kako ističu, Bosni i Hercegovini bi moglo da pravi problem to što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Gazprom banci preko koje BiH plaća gas.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe da su ovoj banci uvedene američke sankcije i to je ono što bih moglo da pravi problem BiH.

    “Onaj ko bude plaćao, neovisno da li posredno ili neposredno, dok BiH plaća posredno prema Gazprom banci preko Srbije, sad je pitanje da li će se te mjere, odnosno sankcije, primijeniti u Evropi”, kazao je Bečarević i istakao da bi se s ovakvom trenutnom situacijom moglo ući u ozbiljan problem.

    “Možemo da uđemo u vrlo ozbiljan problem, a on se zove plaćanje”, kazao je Bečarević.

    Dodao je da su prognoze nekih banaka da će platni promet sa Gazprom bankom potpuno stati 1. januara naredne godine.

    “Onda ćemo biti u velikom problemu, jer smo se mi u BiH oslonili na samo jedan sistem plaćanja, jednog isporučioca gasa, što nije nikako dobro, jer jedino je Gazprom banka bila ona koja je primala uplate za gas, a sada je i ona pod sankcijama”, ističe Bečarević.

    Ekonomista Igor Gavran ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da ako najnovije američke sankcije ovoj banci ne promijene stanje i ne onemoguće plaćanje ruskog gasa zemljama koje ga i dalje žele kupovati, kao i Bosna i Hercegovina, ne bi trebalo da bude bilo kakvih poremećaja jer, kako kaže, BiH ima uredno snabdijevanje.

    “To je u našem slučaju jedini realan rizik, da neko treći stvori probleme i prepreke, a inače ne očekujem bilo kakve poremećaje u snabdijevanju od strane Ruske Federacije niti prekid kupovine od strane Bosne i Hercegovine”, kazao je Gavran.

    Ističe da Evropa sama sebi donosi krizu vlastitim izborom i sankcijama, ni njima ne prijeti ništa što sami nisu izabrali i što ne mogu vrlo brzo riješiti ako tako odluče.

    “Ni kretanje cijene gasa u BiH ne bi trebalo da bude nepredvidivo, već će se jednostavno nastaviti kao i ranije s periodičnim usklađivanjima koja mogu biti i ne moraju i na više kao i do sada, ali bez radikalnih promjena”, istakao je Gavran.

    Dodaje da su američke sankcije prijetnja i ističe da se nada da ćemo brzo razjasniti eventualne posljedice.

    “S obzirom na to da nas ne mogu natjerati na kupovinu američkog plina jer nemamo tehničku mogućnost za to, nadam se da neće blokirati našu mogućnost kupovine od jedinog mogućeg snabdjevača, a to je ‘Gazprom’, odnosno nadam se, ako se to dogodi, da se može pronaći model izbjegavanja ovih sankcija jer bi bilo samoubistvo odreći se gasa radi nečijeg interesa koji nema nikakve veze s nama”, zaključio je Gavran.

    Mirza Ustamujić, direktor “Energoinvesta”, nedavno je rekao da trenutno ne postoji razlog za paniku među stanovništvom Bosne i Hercegovine i da snabdijevanje nije ugroženo, ali da će pratiti dalji razvoj događaja vezan za izazove u plaćanju, s obzirom na nove okolnosti koje bi mogle dovesti do problema.

    “Vezano za sankcije OFAC-a možemo istaći samo da su to naši pravni i stručni timovi uzeli u razmatranje. S druge strane, i ovaj događaj govori o našoj energetskoj ovisnosti i vrlo suženim mogućnostima djelovanja s obzirom na alternative i ukazuje na bitnost realizacije projekta Južne interkonekcije”, kazao je Ustamujić.

  • BiH će nedostajati 100.000 radnika

    BiH će nedostajati 100.000 radnika

    Iako su poslodavci to tražili, do povećanja kvote za zapošljavanje stranih radnika nije došlo.

    Trenutno Zavod za zapošljavanje Republike Srpske ni ne izdaje dozvole za radnike iz inostranstva jer je ranije određena kvota popunjena, a saglasnosti za njeno povećanje od nadležnog ministarstva nema.

    Da su radnici iz drugih zemalja potrebni poslodavcima u Srpskoj, nije tajna, pa je tako u julu na zahtjev Unije udruženja poslodavca RS Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Srpske na sjednici donio odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj.

    “Istom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva. Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota bi trebalo da se koristi do 31. decembra 2024. godine. Na istoj sjednici utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu. Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva”, podsjećaju iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

    Dodaju da su pomenute odluke u skladu sa zakonskim procedurama proslijeđene na saglasnost Vladi Republike Srpske, međutim, saglasnosti nema, pa sve stoji i čeka.

    Zbog toga je i dalje na snazi 1.400 radnih dozvola, od čega je 1.000 novih i 400 produženih.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da Republika Srpska, pa tako i Bosna i Hercegovina, nema mnogo radnih dozvola, pogotovo, kako kaže, ako se u obzir uzme da se radne dozvole izdaju i za diplomatska predstavništva.

    “U ovakvim uslovima gdje je dozvoljen odlazak, a nije dozvoljen uvoz radne snage, mislim da ćemo imati dosta velike probleme. Već sada ih imamo, a u budućnosti će se to produbljivati. Ono što se nadamo da će se desiti u budućnosti jeste da će doći do povećanja broja radnih dozvola, da ćemo dobiti odobrenje i od ministarstva, da će se povećati kvote i da će se pojednostaviti procedure za dovođenje radne snage”, navodi Škrebić.

    On ističe da već sada značajno nedostaje radnika u Srpskoj, a posebno u manjim sredinama.

    “U slučaju odlaska radnika skoro pa da ne postoji mogućnost popunjavanja tog radnog mjesta, odnosno veoma je teško. Nekada se na popunjavanje mjesta čeka od tri do šest mjeseci. Međutim, ono što je daleko veći problem jeste što postoje neke procjene da će u narednih par godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, biće ih nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

    Koliko je tačno potrebno stranih radnika, on ističe da je teško procijeniti, ali je sigurno da su trenutne kvote nedovoljne jer svim branšama treba radnika.

    “Za početak bi trebalo da postoje kvote između 5.000 i 10.000 radnih dozvola. U prvim godinama se možda i ne bi popunile, ali veoma brzo bi došlo do potreba za povećanjem”, navodi on i podsjeća da su brojke u zemljama okruženja drastično veće.

    Iz Zavoda su pojasnili i samu proceduru utvrđivanja kvota, pa za “Nezavisne novine” ističu da godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva za Republiku Srpsku utvrđuje Zavod za zapošljavanje RS uz saglasnost Vlade Srpske.

    “Kvota radnih dozvola potom se upućuje Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, da bi Savjet ministara donio konačnu odluku o kvoti radnih dozvola u BiH”, navode oni.

  • Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnoj trgovini

    Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnoj trgovini

    Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnim trgovinskim transakcijama i prešli su na nacionalne valute zahvaljujući ranije potpisanim sporazumima Teherana i Moskve u finansijskom sektoru, izjavio je guverner Centralne banke Irana Mohamad Reza Farzin.

    “Ušli smo u sporazum o valutama sa Rusijom i potpuno izbacili dolar. Sada trgujemo samo u rubljama i rijalima”, rekao je Farzin.

    On je pomenuo da su se nadležni organi za finansije Irana i Rusije saglasili u vezi sa kursom valuta koji će se koristiti u transakcijama, prenio je TASS.

    Centralne banke Irana i Rusije potpisale su sporazum o trgovini u nacionalnim valutama u julu, prenosi Srna.

  • Višković sa predstavnicima penzionera: Od 1. januara povećanje primanja

    Višković sa predstavnicima penzionera: Od 1. januara povećanje primanja

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da je opredjeljenje Vlade nastavak rada na poboljšanju standarda penzionera, kao i da će redovnim usklađivanjem penzija od 1. januara ovoj populaciji primanja biti povećana za nekoliko procenata u odnosu na ovu godinu, u zavisnosti od statističkih pokazatelja.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da je opredjeljenje Vlade nastavak rada na poboljšanju standarda penzionera, kao i da će redovnim usklađivanjem penzija od 1. januara ovoj populaciji primanja biti povećana za nekoliko procenata u odnosu na ovu godinu, u zavisnosti od statističkih pokazatelja.

    Višković je predsjednika Udruženja penzionera Srpske Ratka Trifunovića i predsjednika Skupštine ovog udruženja Slobodana Brdara u okviru konsultacija o izradi budžeta za narednu godinu upoznao o toku izrade budžeta Republike Srpske i ekonomske politike za narednu godinu.

    On je istakao da Vlada i Udruženje penzionera imaju odličnu saradnju, kao i da je Vlada posredstvom Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite finansirala projekat banjske rehabilitacije za penzionere, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Predstavnici Udruženja penzionera iznijeli su prijedloge i sugestije na budžet i program ekonomskih reformi, te izrazili zadovoljstvo što će penzije u Srpskoj biti povećane i naredne godine i što Vlada preduzima mjere na poboljšanju statusa ove kategorije stanovništva.

    Oni su izrazili zadovoljstvo odnosom Vlade prema penzionerima i što su prioritet u isplatama budžetskih korisnika, navodeći da je projekat banjske rehabilitacije pokazao odlične rezultate.

    Trifunović je uručio i zahvalnicu premijeru Viškoviću, koji je bio glavni pokrovitelj završnice Šahovskog prvenstva penzionera Republike Srpske.

    Sastanku su prisustvovali i ministri finansija Zora Vidović i rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Еgić, kao i direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić.